Skip to main content
USLOVI ŽIVOTA U VODI
Damnjanović Ivana
 Hidroekologija (hidrobiologija) je
disciplina ekologije koja izučava ekologiju
vodenih ekosistema
 Posebnu pažnju posvećuje vodenim
organizmima
Količina i raspored vode u biosferi

97% vode čini svetsko more

2% vode je zarobljeno u ledu i glečerima

1% čine slatke (kopnene) vode
Kruženje vode
Kretanje vode

Mora i okeani:
-talasi (pod uticajem vetrova)
-plima i oseka (posledica delovanja Sunca i
Meseca)
Reke:
-sila Zemljine teže
-sile trenja koje se suprotstavljaju kretanju
vode
Jezera:
-talasi
-mešanje vode
(dovodi do izjednačavanja
temperature)
Optičke osobine vode

Svetlost (utiče na temperaturu vode,
omogućava fotosintezu)

Osvetljenost zavisi od visine Sunca nad
horizontom, geografskog položaja,
nadmorske visine, godišnjeg doba, čistoće
vazduha...

Providnost zavisi od prirode i
koncentracije čestica u vodi, prisustva
planktona
Boja vode

Nastaje kao rezultat prelamanja svetlosti u
odnosu na vodenu površinu
-najviše se rasturaju plavi kratkotalasni
zraci Sunčevog spektra

Boja vode zavisi od materija koje ona
sadrži

Voda je u tankom sloju bezbojna, a u
debljem modra

Plava boja nastaje
usled rastvorenih
bakarnih soli

Zelena-usled
prisustva
planktonskih algi

Žuto-mrka-usled
prisustva humusnih
materija (močvare)
MOČVARA
CRVENO MORE
-naziv potiče od koralnih grebena,
algi
ŽUTO MORE je tako nazvano zbog mulja i blata
koje mu nanose reke koje se ulivaju u njega
Toplota vode

Izvori toplote: sunčeva energija, toplota iz
vazduha ili poslode, podzemni izvori...

Faktori koji utiču na zadržavanje toplote:
-vetar – talasi
-struje
Salinitet vode

Salintet je sadržaj soli u gramima u
jednom kilogramu vode; izražava se u
promilima (‰)

0.3‰ (slatka voda)

0.3-24.695‰ (slanasta voda)

Preko 24.695‰ (slana voda)
MRTVO MORE
Rastvoreni gasovi
Kiseonik

Potiče iz atmosfere i procesa fotosinteze
Ugljendioksid

Potiče iz različitih biohemijskih procesa u
vodi; mala količina potiče iz atmosfere

Neophodan za proces fotosinteze
Mineralni elementi

Azot, fosfor, gvožđe, silicijum, mangan,
bakar, gvožđe, cink, sumpor
Zonalnost vodenih ekosistema
• Litoral-obalski deo vodenih
ekosistema kopna, mora, okeana
• Pelagijal (slobodna voda)
• Profundal (najdublja zona)
PELAGIJAL
PROFUNDAL
JEZERO
OKEAN
DNO
MORA
DNO
Uslovi života u vodi