SlideShare a Scribd company logo
1 of 8
Азот у биљкама
 Макрометаболички елемент
 У ваздуху 78% N2 (недоступан биљкама)
 N у земљишту у органском и неорганском облику
 Органски облик: редукован N као саставни део аминокиселина
 Неоргански облик: N у облику нитрата и амонијумових јона
Азот у биљкама
 Биљке непосредно могу да користе неоргански азот
 Нитратни облик N у биљкама мора да се редукује (биолошка редукција)
 У листовима се редукција обавља фотолизом воде у фотосинтези (светла фаза)
 Редукција у листовима представља још један вид аутотрофије
Азот у биљкама
 Симптоми и поремећаји при недостатку азота:
 Успорено растење
 Мања површина листова, слабо развијен корен
 Листови, цветови и плодови су ситнији
 Хлороза листова
 Антоцијани (црвени пигменти) у нерватури листа и лисним петељкама
Кружење азота у природи
 Стална конверзија неорганског у органски облик и обрнуто
 Неорганске форме из земљишта усвајају биљке
 Биљке N уграђују у органске молекуле (аминокиселине, протеини, пигменти…)
 N у виду протеина улази у ланце исхране (биљоједи, месоједи)
Кружење азота у природи
 Умирањем организама N се враћа у земљиште радом микроорганизама:
 Азотофиксација (N2→NH2) и амонификација (NH2→NH4)
 Нитрификација-Nitrosomonas (NH4→NO2), Nitrobacter (NO2→NO3)
 Денитрификација- Microccocus denitrificans (NO3→NO2→ N2)
Фиксација елементарног азота
 Фиксација=редукција елементарног азота (бактерије и цијанобактерије)
 Слободни и симбионтски азотофиксатори
 Слободни азотофиксатори:
 Аеробни (Azotobacter)
 Анаеробни (Clostridium)
 Цијанобактерије (Anabaena, Nostoc) Azotobacter chroococcum
Clostridium pasteurianum Anabaena sp. Nostoc sp.
 Симбионтске бактерије-из рода Rhizobium, симбиоза са Fabaceae
 Оштећењем ћ. зида бактерије улазе у ћелије корена (бактероиди)
 У корену стварају квржице црвене боје (хемоглобин)
 Ензим нитрогеназа редукује N2 до NH4
+
 У квржицама се N даље уграђује у Glu, Gln и Asn
Фиксација елементарног азота
 Биљке легуминозе: луцерка, детелина, соја, грахорице…
 Симбиоза Rhizobium-a и луцерке→600 kg N2/ha
 Просек за легуминозе 200-300 kg N2/ha
 Слободни азотофиксатори годишње вежу 20-40 kg N2/ha
 Азотофиксацијом се на Земљи годишње веже око 108 t азота
Фиксација елементарног азота

More Related Content

What's hot

Oštećenja ozonskog omotaca prezentacija kovacic i gavrilovic
Oštećenja ozonskog omotaca prezentacija  kovacic i gavrilovicOštećenja ozonskog omotaca prezentacija  kovacic i gavrilovic
Oštećenja ozonskog omotaca prezentacija kovacic i gavrilovic
dusanjerkovic
 
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učeniciZašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
vvlivvli
 
Prenos energije i kruženje materije u ekosistemu
Prenos energije i kruženje materije  u ekosistemuPrenos energije i kruženje materije  u ekosistemu
Prenos energije i kruženje materije u ekosistemu
dr Šarac
 
Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.
vvlivvli
 

What's hot (20)

Kruženje materije i proticanje energije
Kruženje materije i proticanje energijeKruženje materije i proticanje energije
Kruženje materije i proticanje energije
 
Zagađivanje i posledice zagađivanja
Zagađivanje i posledice zagađivanjaZagađivanje i posledice zagađivanja
Zagađivanje i posledice zagađivanja
 
Zagađenje vazduha
Zagađenje vazduhaZagađenje vazduha
Zagađenje vazduha
 
Ekologija - osnovni pojmovi
Ekologija - osnovni pojmoviEkologija - osnovni pojmovi
Ekologija - osnovni pojmovi
 
Ozonski omotač
Ozonski omotačOzonski omotač
Ozonski omotač
 
Oštećenja ozonskog omotaca prezentacija kovacic i gavrilovic
Oštećenja ozonskog omotaca prezentacija  kovacic i gavrilovicOštećenja ozonskog omotaca prezentacija  kovacic i gavrilovic
Oštećenja ozonskog omotaca prezentacija kovacic i gavrilovic
 
Estri
EstriEstri
Estri
 
ENZIMI- BIOKATALIZATORI
ENZIMI- BIOKATALIZATORIENZIMI- BIOKATALIZATORI
ENZIMI- BIOKATALIZATORI
 
Ugljenik
UgljenikUgljenik
Ugljenik
 
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učeniciZašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
 
Prenos energije i kruženje materije u ekosistemu
Prenos energije i kruženje materije  u ekosistemuPrenos energije i kruženje materije  u ekosistemu
Prenos energije i kruženje materije u ekosistemu
 
Zagadjivanje vode
Zagadjivanje vodeZagadjivanje vode
Zagadjivanje vode
 
Svetla faza fotosinteze
Svetla faza fotosintezeSvetla faza fotosinteze
Svetla faza fotosinteze
 
брзина хемијске реакције
брзина хемијске реакцијебрзина хемијске реакције
брзина хемијске реакције
 
Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.
 
Metali
MetaliMetali
Metali
 
Kisele kiše
Kisele kišeKisele kiše
Kisele kiše
 
Lanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramidaLanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramida
 
Geološka doba
Geološka dobaGeološka doba
Geološka doba
 
Biljni hormoni.ppt
Biljni hormoni.pptBiljni hormoni.ppt
Biljni hormoni.ppt
 

More from ltixomir

More from ltixomir (20)

1. Virusi.pptx
1. Virusi.pptx1. Virusi.pptx
1. Virusi.pptx
 
5. Ekosistem i kruzenje materije
5. Ekosistem i kruzenje materije5. Ekosistem i kruzenje materije
5. Ekosistem i kruzenje materije
 
4. Biocenoza i odnosi u biocenozi
4. Biocenoza i odnosi u biocenozi4. Biocenoza i odnosi u biocenozi
4. Biocenoza i odnosi u biocenozi
 
3. Populacija
3. Populacija3. Populacija
3. Populacija
 
2. Biotop, odnos organizama i sredine
2. Biotop, odnos organizama i sredine2. Biotop, odnos organizama i sredine
2. Biotop, odnos organizama i sredine
 
1. Predmet proucavanja ekologije i ekoloski faktori
1. Predmet proucavanja ekologije i ekoloski faktori1. Predmet proucavanja ekologije i ekoloski faktori
1. Predmet proucavanja ekologije i ekoloski faktori
 
8. Evolucija coveka
8. Evolucija coveka8. Evolucija coveka
8. Evolucija coveka
 
7. Koevolucija u ekoloskim sistemima, izumiranje vrsta
7. Koevolucija u ekoloskim sistemima, izumiranje vrsta7. Koevolucija u ekoloskim sistemima, izumiranje vrsta
7. Koevolucija u ekoloskim sistemima, izumiranje vrsta
 
6. Postanak vrsta i teorije specijacije
6. Postanak vrsta i teorije specijacije6. Postanak vrsta i teorije specijacije
6. Postanak vrsta i teorije specijacije
 
5. Prirodna selekcija, mehanizmi delovanja
5. Prirodna selekcija, mehanizmi delovanja5. Prirodna selekcija, mehanizmi delovanja
5. Prirodna selekcija, mehanizmi delovanja
 
4. Mehanizmi evolucije
4. Mehanizmi evolucije4. Mehanizmi evolucije
4. Mehanizmi evolucije
 
3. Savremena teorija evolucije
3. Savremena teorija evolucije3. Savremena teorija evolucije
3. Savremena teorija evolucije
 
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
2. Lamarkova i darvinova teorija evolucije
 
1. Podaci o evoluciji, hemijska i bioloska evolucija
1. Podaci o evoluciji, hemijska i bioloska evolucija1. Podaci o evoluciji, hemijska i bioloska evolucija
1. Podaci o evoluciji, hemijska i bioloska evolucija
 
33. Endokrina regulacija i termoregulacija
33. Endokrina regulacija i termoregulacija33. Endokrina regulacija i termoregulacija
33. Endokrina regulacija i termoregulacija
 
32. Endokrine zlezde. humoralna regulacija
32. Endokrine zlezde. humoralna regulacija32. Endokrine zlezde. humoralna regulacija
32. Endokrine zlezde. humoralna regulacija
 
31. Ekskretorni sistem
31. Ekskretorni sistem31. Ekskretorni sistem
31. Ekskretorni sistem
 
30. Sistem organa za varenje, anatomija i fiziologija
30. Sistem organa za varenje, anatomija i fiziologija30. Sistem organa za varenje, anatomija i fiziologija
30. Sistem organa za varenje, anatomija i fiziologija
 
29. Respiratorni sistem. Plucni volumen
29. Respiratorni sistem. Plucni volumen29. Respiratorni sistem. Plucni volumen
29. Respiratorni sistem. Plucni volumen
 
28. Funkcionalna anatomija. krvni sudovi, limfa
28. Funkcionalna anatomija. krvni sudovi, limfa28. Funkcionalna anatomija. krvni sudovi, limfa
28. Funkcionalna anatomija. krvni sudovi, limfa
 

11. Usvajanje i funkcije azota u biljkama

  • 1. Азот у биљкама  Макрометаболички елемент  У ваздуху 78% N2 (недоступан биљкама)  N у земљишту у органском и неорганском облику  Органски облик: редукован N као саставни део аминокиселина  Неоргански облик: N у облику нитрата и амонијумових јона
  • 2. Азот у биљкама  Биљке непосредно могу да користе неоргански азот  Нитратни облик N у биљкама мора да се редукује (биолошка редукција)  У листовима се редукција обавља фотолизом воде у фотосинтези (светла фаза)  Редукција у листовима представља још један вид аутотрофије
  • 3. Азот у биљкама  Симптоми и поремећаји при недостатку азота:  Успорено растење  Мања површина листова, слабо развијен корен  Листови, цветови и плодови су ситнији  Хлороза листова  Антоцијани (црвени пигменти) у нерватури листа и лисним петељкама
  • 4. Кружење азота у природи  Стална конверзија неорганског у органски облик и обрнуто  Неорганске форме из земљишта усвајају биљке  Биљке N уграђују у органске молекуле (аминокиселине, протеини, пигменти…)  N у виду протеина улази у ланце исхране (биљоједи, месоједи)
  • 5. Кружење азота у природи  Умирањем организама N се враћа у земљиште радом микроорганизама:  Азотофиксација (N2→NH2) и амонификација (NH2→NH4)  Нитрификација-Nitrosomonas (NH4→NO2), Nitrobacter (NO2→NO3)  Денитрификација- Microccocus denitrificans (NO3→NO2→ N2)
  • 6. Фиксација елементарног азота  Фиксација=редукција елементарног азота (бактерије и цијанобактерије)  Слободни и симбионтски азотофиксатори  Слободни азотофиксатори:  Аеробни (Azotobacter)  Анаеробни (Clostridium)  Цијанобактерије (Anabaena, Nostoc) Azotobacter chroococcum Clostridium pasteurianum Anabaena sp. Nostoc sp.
  • 7.  Симбионтске бактерије-из рода Rhizobium, симбиоза са Fabaceae  Оштећењем ћ. зида бактерије улазе у ћелије корена (бактероиди)  У корену стварају квржице црвене боје (хемоглобин)  Ензим нитрогеназа редукује N2 до NH4 +  У квржицама се N даље уграђује у Glu, Gln и Asn Фиксација елементарног азота
  • 8.  Биљке легуминозе: луцерка, детелина, соја, грахорице…  Симбиоза Rhizobium-a и луцерке→600 kg N2/ha  Просек за легуминозе 200-300 kg N2/ha  Слободни азотофиксатори годишње вежу 20-40 kg N2/ha  Азотофиксацијом се на Земљи годишње веже око 108 t азота Фиксација елементарног азота