DECENTRALIZACIJA U GRČKOJ   “ Kakva reforma lokalne i regionalne  samouprave?” Zagreb, 22. travnja 2010. Romea Manojlović   Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sadržaj Općenito o grčkoj lokalnoj samoupravi Dvije reforme sustava lokalne samouprave 1994. – drugostupanjske lokalne jedinice 1997. – prvostupanjske lokalne jedinice Budući pravci reforme i moguća iskustva za Hrvatsku
Općenito o grčkoj lokalnoj samoupravi Unitarna država sa izrazitom tradicijom centralizacije  Ta tradicija datira od 1830. i grčke borbe za neovisnost Glavne karakteristike Grčke lokalne samouprave:  ograničena uloga lokalnih jedinica ovisnost o financijskim sredstvima središnje države veliki ugled neposredno izabranih općinskih načelnika
1. reforma lokalne samouprave - “ Municipalizacija prefektura” 1994. Prefekture (50) od dekoncentriranih jedinica središnje države postaju jedinice lokalne samouprave drugog stupnja Na čelu im je neposredno izabrani prefekt Osnovano je 13 regija na čelu sa glavnim tajnikom kojeg imenuje Vlada
Učinci reforme Prefekture gube niz poslova koji se prenose regijama Nejasno definirani djelokrug prefektura i preklapanje s djelokrugom općina Nedovoljna financijska sredstva  Nepostojanje vlastitih financijskih sredstava
2. reforma sustava lokalne samouprave – “Program Kapodistrias” 1997. 1997. Grčka je imala 5 823 lokalne jedinice:  5 382 komune i 441 općinu  85% lokalnih jedinica je imalo manje od 1000 stanovnika Vlada je donijela Program Kapodistrias kao plan reforme koji je predviđao obvezno spajanje i okrupnjivanje lokalnih jedinica
Vladin prijedlog: ukidanje komuna te smanjenje broja lokalnih jedinica sa 5 823 na 500 Nakon provedene javne rasprave usvojen je konačni Program po kojem je zadržana politipska struktura lokalne samouprave Broj lokalnih jedinica smanjen je za 80% 5 823    1 033
Broj komuna je smanjen  5 382     133 Broj općina je povećan  441     900 Prosječan broj stanovnika općine je narastao  1 600     9 931 Smanjio se broj općina i komuna u prefekturama 116,5    20,66
Broj lokalnih jedinica prije i poslije provedbe  Programa Kapodistrias Broj stanovnika Broj lokalnih jedinica (1996.) % Broj lokalnih jedinica (1999.) % Do 300 2,043 35,10 33 3,20 Do 500 1,180 20,20 14 1,30 Do 1,000 1,357 23,30 46 4,50 Do 2,000 672 11,50 93 9,00 Do 5,000 337 5,80 380 36,80 Do 10,000 102 1,80 281 27,20 Do 20,000 48 0,90 95 9,20 Do 50,000 54 0,90 56 5,40 Do 100,000 24 0,40 27 2,60 Do 200,000 6 0,10 6 0,60 Najveći 2 0,03 2 0,02 Ukupno 5,825 100,0 1,033 100,0
Vladin tekst Programa Kapodistrias Proklamirani cilj reforme: stvaranje jačih lokalnih jedinica koje će imati dovoljna financijska sredstva i dovoljno kvalitetnog osoblja za preuzimanje i kvalitetno obavljanje niza novih javnih poslova Predviđeno trajanje Programa je bilo 5 godina
Učinci Programa Kapodistrias – lokalni djelokrug Proširenje lokalnog djelokruga općina  Lokalne jedinice troše prosječno 14,2% svojih proračunskih sredstava za usluge zdravstva, obrazovanja, kulture i socijalne skrbi    europske zemlje za ove usluge troše 53% svojih sredstava Grčke općine troše 49% svojeg proračuna na opće usluge    europske zemlje svega 15,7%
Učinci Programa Kapodistrias – lokalne financije 1997. udio lokalnih jedinica u javnoj potrošnji bio je 5,6% 2008. udio lokalnih jedinica u javnoj potrošnji je 5,5 % (2,7% BDP-a) Prosjek zemalja EU 15,9% udjela lokalnih jedinica u BDP-u, odnosno 34% javne potrošnje Svega 1,20% prihoda lokalnih jedinica su vlastiti prihodi
Rezultat Programa Kapodistrias Promijenjena teritorijalna struktura – manji broj većih lokalnih jedinica Nedovoljno prošireni lokalni djelokrug Nedovoljna financijska sredstva lokalnih jedinica – ovisnost o sredstvima središnje države ZAKLJUČAK = UČINAK DECENTRALIZACIJE NIJE POSTIGNUT
Sličnosti Grčke i Hrvatske Grčka Površina 131,990 km2 i 11,1 mil. stanovnika    1033 lokalnih jedinica Prosječna naseljenost  drugostupanjskih lokalnih jedinica    201 145 stanovnika Udio lokalnih jedinica u BDP-u    2,7%   Hrvatska  Površina 56,594 km2 i 4,4 mil. stanovnika    556 lokalnih jedinica Prosječna naseljenost drugostupanjskih lokalnih jedinica    211 307 stanovnika Udio lokalnih jedinica u BDP-u    4,24%
Budući pravci refrome lokalne samouprave u Grčkoj – primjer za Hrvatsku? Sadašnja grčka Vlada predlaže novu reformu (“Program Kallikratis”) koja predviđa: Potpuni prelazak na monotipsku lokalnu samoupravu Smanjenje broja općina sa 1 033 na 400 Smanjenje broja prefektura sa 50 na 15 Smanjenje broja regija sa 13 na 5
HVALA NA POZORNOSTI! Romea Manojlović Katedra za upravnu znanost e-mail: romea.manojlovic@pravo.hr

Romea Manojlović - Decentralizacija u Grčkoj

  • 1.
    DECENTRALIZACIJA U GRČKOJ “ Kakva reforma lokalne i regionalne samouprave?” Zagreb, 22. travnja 2010. Romea Manojlović Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • 2.
    Sadržaj Općenito ogrčkoj lokalnoj samoupravi Dvije reforme sustava lokalne samouprave 1994. – drugostupanjske lokalne jedinice 1997. – prvostupanjske lokalne jedinice Budući pravci reforme i moguća iskustva za Hrvatsku
  • 3.
    Općenito o grčkojlokalnoj samoupravi Unitarna država sa izrazitom tradicijom centralizacije Ta tradicija datira od 1830. i grčke borbe za neovisnost Glavne karakteristike Grčke lokalne samouprave: ograničena uloga lokalnih jedinica ovisnost o financijskim sredstvima središnje države veliki ugled neposredno izabranih općinskih načelnika
  • 4.
    1. reforma lokalnesamouprave - “ Municipalizacija prefektura” 1994. Prefekture (50) od dekoncentriranih jedinica središnje države postaju jedinice lokalne samouprave drugog stupnja Na čelu im je neposredno izabrani prefekt Osnovano je 13 regija na čelu sa glavnim tajnikom kojeg imenuje Vlada
  • 5.
    Učinci reforme Prefekturegube niz poslova koji se prenose regijama Nejasno definirani djelokrug prefektura i preklapanje s djelokrugom općina Nedovoljna financijska sredstva Nepostojanje vlastitih financijskih sredstava
  • 6.
    2. reforma sustavalokalne samouprave – “Program Kapodistrias” 1997. 1997. Grčka je imala 5 823 lokalne jedinice: 5 382 komune i 441 općinu 85% lokalnih jedinica je imalo manje od 1000 stanovnika Vlada je donijela Program Kapodistrias kao plan reforme koji je predviđao obvezno spajanje i okrupnjivanje lokalnih jedinica
  • 7.
    Vladin prijedlog: ukidanjekomuna te smanjenje broja lokalnih jedinica sa 5 823 na 500 Nakon provedene javne rasprave usvojen je konačni Program po kojem je zadržana politipska struktura lokalne samouprave Broj lokalnih jedinica smanjen je za 80% 5 823  1 033
  • 8.
    Broj komuna jesmanjen 5 382  133 Broj općina je povećan 441  900 Prosječan broj stanovnika općine je narastao 1 600  9 931 Smanjio se broj općina i komuna u prefekturama 116,5  20,66
  • 9.
    Broj lokalnih jedinicaprije i poslije provedbe Programa Kapodistrias Broj stanovnika Broj lokalnih jedinica (1996.) % Broj lokalnih jedinica (1999.) % Do 300 2,043 35,10 33 3,20 Do 500 1,180 20,20 14 1,30 Do 1,000 1,357 23,30 46 4,50 Do 2,000 672 11,50 93 9,00 Do 5,000 337 5,80 380 36,80 Do 10,000 102 1,80 281 27,20 Do 20,000 48 0,90 95 9,20 Do 50,000 54 0,90 56 5,40 Do 100,000 24 0,40 27 2,60 Do 200,000 6 0,10 6 0,60 Najveći 2 0,03 2 0,02 Ukupno 5,825 100,0 1,033 100,0
  • 10.
    Vladin tekst ProgramaKapodistrias Proklamirani cilj reforme: stvaranje jačih lokalnih jedinica koje će imati dovoljna financijska sredstva i dovoljno kvalitetnog osoblja za preuzimanje i kvalitetno obavljanje niza novih javnih poslova Predviđeno trajanje Programa je bilo 5 godina
  • 11.
    Učinci Programa Kapodistrias– lokalni djelokrug Proširenje lokalnog djelokruga općina Lokalne jedinice troše prosječno 14,2% svojih proračunskih sredstava za usluge zdravstva, obrazovanja, kulture i socijalne skrbi  europske zemlje za ove usluge troše 53% svojih sredstava Grčke općine troše 49% svojeg proračuna na opće usluge  europske zemlje svega 15,7%
  • 12.
    Učinci Programa Kapodistrias– lokalne financije 1997. udio lokalnih jedinica u javnoj potrošnji bio je 5,6% 2008. udio lokalnih jedinica u javnoj potrošnji je 5,5 % (2,7% BDP-a) Prosjek zemalja EU 15,9% udjela lokalnih jedinica u BDP-u, odnosno 34% javne potrošnje Svega 1,20% prihoda lokalnih jedinica su vlastiti prihodi
  • 13.
    Rezultat Programa KapodistriasPromijenjena teritorijalna struktura – manji broj većih lokalnih jedinica Nedovoljno prošireni lokalni djelokrug Nedovoljna financijska sredstva lokalnih jedinica – ovisnost o sredstvima središnje države ZAKLJUČAK = UČINAK DECENTRALIZACIJE NIJE POSTIGNUT
  • 14.
    Sličnosti Grčke iHrvatske Grčka Površina 131,990 km2 i 11,1 mil. stanovnika  1033 lokalnih jedinica Prosječna naseljenost drugostupanjskih lokalnih jedinica  201 145 stanovnika Udio lokalnih jedinica u BDP-u  2,7% Hrvatska Površina 56,594 km2 i 4,4 mil. stanovnika  556 lokalnih jedinica Prosječna naseljenost drugostupanjskih lokalnih jedinica  211 307 stanovnika Udio lokalnih jedinica u BDP-u  4,24%
  • 15.
    Budući pravci refromelokalne samouprave u Grčkoj – primjer za Hrvatsku? Sadašnja grčka Vlada predlaže novu reformu (“Program Kallikratis”) koja predviđa: Potpuni prelazak na monotipsku lokalnu samoupravu Smanjenje broja općina sa 1 033 na 400 Smanjenje broja prefektura sa 50 na 15 Smanjenje broja regija sa 13 na 5
  • 16.
    HVALA NA POZORNOSTI!Romea Manojlović Katedra za upravnu znanost e-mail: romea.manojlovic@pravo.hr