smanjiti oporezivanje rada i pravednije raspodijeliti porezni teret

2. Indeks industrijske proizvodnje i GDP-a 1989=100 DEINDUSTRIJALIZACIJA - PUT PREMA “TRGOVAČKOJ” I “UVOZNOJ” EKONOMIJI?

3. Odnos deficita na tekućem računu i stope rasta (“zdravlje gospodarskog rasta”):

4. Stopa zaposlenosti i nezaposlenosti – komparativna analiza Izvor: Radna verzija Povelje razvoja RH, Nacionalno vijeće za konkurentnost, 2010.

5. Makroekonomski pokazatelji:

6. Udjel javne potrošnje u BDP-u

7. Porezna konkurencija u EU EU12 vs EU15

11. Kakva rješenja nudi SDP? 1) Smanjiti porezno opterećenje bruto cijene rada, i to smanjenjem doprinosa , a kako bi se direktno doprinijelo povećanju troškovne (cjenovne) konkurentnosti hrvatskih poduzeća; 2) S istim ciljem smanjiti ili ukinuti dio od preko 250 parafiskalnih nameta; 3) Na taj način smanjiti trenutno veliko porezno opterećenje proizvodnih inputa (koje smanjuje konkurentnost, destimulira ulagače, povećava poreznu evaziju, i sl.), te omogućiti da veći broj poduzeća u RH posluje pozitivno (u 2008. svega 60%), 4) Dio poreznog tereta prebaciti na outpute – i to na način da se stimulira reinvestiranje dobiti u razvoj i destimulira izvlačenje i transferiranje dobiti (odnosno dohodaka od kapitala) u klasičnu potrošnju (najčešće luksuznu) kao i odljev kapitala u inozemstvo. 5) Poticaje kroz diferenciranu stopu poreza na dobit primijeniti selektivno, npr. za malo poduzetništvo, te proizvodno i izvozno usmjereno poduzetništvo;

13. Makroekonomija i mikroekonomija: kako do veće konkurentnosti? Supply side economics!?

14. ČIMBENICI KONKURENTNOSTI: CIJENA RADA Komparativna analiza bruto plaća Konkurentnost na bazi bruto cijene rada obično se korigira sa “prosječnom produktivnošću rada”! Bugarska, Rumunjska, Rusija i Ukrajina imaju manju produktivnost od Hrvatske, a sve ostale tranzicijske zemlje temeljem toga imaju još nižu bruto cijenu rada , te su u značajno boljem konkurentskom položaju. Bolji položaj baziran je u velikoj mjeri i na lokacijskim čimbenicima , što se posebno prepoznaje u slučaju Češke, Slovačke, Poljske, Mađarske i Slovenije!

15. PRODUKTIVNOST RADA – komparativna analiza Izvor: Radna verzija Povelje razvoja RH, Nacionalno vijeće za konkurentnost, 2010.

16. Oporezivanje rada – porezni klin

18. Usporedna analiza poreznih sustava

20. Raspodjela novostvorene vrijednosti u RH

21. ENERGIJA: Usporedni prikaz kretanja cijene električne energije Izvor: EUROSTAT, 2010.

22. CIJENA KAPITALA: Kamatne stope Kratkoročne stope za poduzeća uvjerljivo prelaze gornji prag intervala Eurozone . Razlozi leže u: - Slaboj osjetljivosti kratkoročnih kamatnih stopa na mjere središnje banke, - U činjenici da se oko dvije trećine visine kamatnih stopa u Hrvatskoj nalazi pod izravnim utjecajem troškova rizika i regulacije . Kako je rizik povezan sa strukturnom i fiskalnom politikom , a regulacija s monetarnom politikom , očito je da se upravo tim politikama može učinkovito i trajno utjecati na smanjenje kamatnih stopa. Strukturna i fiskalna politika u tome imaju dominantnu ulogu. Premija rizika na početku 2009. čak 6, a trošak regulacije 2,6 (stopa 10,6%)!

23. TEČAJ : prijetnja daljnje realne aprecijacije!?