Proizvodnja vocnih rakija vrhunskog kvaliteta kurs obuke - copy
Izbor rasprskivaca i ekoloski prihvatljive tehnike
1. Izbor rasprskivača i ekoloIzbor rasprskivača i ekološškiki
prihvatljiveprihvatljive
tehnike aplikacije pesticidatehnike aplikacije pesticida
Dr Aleksandar SedlarDr Aleksandar Sedlar
UNIVERZITET U NOVOM SADUUNIVERZITET U NOVOM SADU
POLJOPRIVREDNI FAKULTETPOLJOPRIVREDNI FAKULTET
DEPARTMAN ZA POLJOPRIVREDNUDEPARTMAN ZA POLJOPRIVREDNU
TEHNIKUTEHNIKU
Laboratorija za kontrolu tehnike za
aplikaciju pesticida (LTAP)LTAP)
3. U toku prskanja
održavati krila paralelno sa površinom zemljišta.
Pre svakog prskanja:
uključiti mešač da radi nekoliko minuta.
4. Izbor rasprskivača
T
1100
T
800
Vrtložni
800
Injektors
ki 1100
Odbojni
900
- 1400
Zemljišna
distribucija
Penetracija u
vegetaciju
Osetljivost na
vetar
Osetljivost na
klaćenje krila
Osetljivost na
zapušenje
Tretiranje korova
posle nicanja
Tret. korova p.n.
i u punoj vegetaciji
Fungicidi i
Insekticidi
Sistemični
hirbicidi
IZBEGAVATI
U SLUČAJU
NUŽDE
PRIHVATLJIVO
ODLIČNO
19. Red. br. Način tretiranja
Doza
l, kg/ha
Kontaminirana
površina Ušteda
sredstva
(%)m2
%
1. Čitava površina
T - 110 04
5,0-6,0 10.000 100 0
2.
Traka, inkorporacija
ispred ulagača
T – 8002 E
b=20 cm
2,2 – 2,6 4.400 44 56
b=15 cm
1,7 – 2,0 3.300 33 67
3. Brazdica iza ulagača
semena
T – 8002
b=15 cm
1,7 – 2,0 3.300 33 67
4. Zona semena (red)
peristolik pumpa
Macrotube
0,6 – 0,7 1.200 12 88
(1,5 –
1,8)
1.200 2 (70)
Microtube 0,3 – 0,4 600 6 94
(0,7-0,9) 600 6 (85)
5. Tretiranje semena 1l/100kg 280 3 97
Npr. - Uređaj sa kojim se tretira otvorena brazdica tokom setve,
omogućuje uštedu za 67%, a kontaminirana površina iznosi svega 3300
m2
/ha.
20. GEOMETRIJA MLAZA DA SE POKLAPA SA GEOMETRIJOM KROŠNJE
10-15%
vazd. drift
30-60%
zem. drift
Podešavanje geometrije mlaza u skladu sa potrebama voćnjaka
2007 - istočnoj obali SAD - vinogradari; 2008 – zapadna obala SAD – voćari
Jednostavne promene položaja i tipa rasprskivača značajno unapređuju rad orošivača.
4-6%
isparavanje
21. elektivna aplikacija
udućnost u primeni orošivača radi ostvarenja ekološki prihvatljive, a efikasne zaštite
ja jeste upotreba senzora za identifikaciju krošnje ili bolesti.
edan sistem jeste upotreba ultrasoničnih ili optičkih senzora koji detektuju prisustvo stabla
Crop Identification Sensor“ (CIS), a drugi sistem jeste upotreba sistema koji detektuju
isustvo bolesti ili patogena „Crop Health Sensor“ (CHS).
Opremanje orošivača sa senzorima iziskuje određena finansijska sredstva koja zavise od broja senzora
koji se postavljaju. Veći broj senzora omogućiće skeniranje stabla po nivoima i samim tim efikasniju
aplikaciju uz manje gubitke, ali veću cenu koštanja.
22. 100 m reda
Visina (m)Jedinica površine
(l/ha)
Voćni zid (m2
)
Trostruka zapremina (m3
)
Novi pristup u određivanju norme i doze tretiranja
Površina lisne mase (m2
)
23. DoDozzaa ??????
Na bazi l/ha lisne površine
Steward (Dupont) – registrovan u Belgiji
Na bazi l/100 m dužnih
Calypso (Bayer) – registrovan u Norveškoj
Na bazi TRV
Stroby (BASF) – registriovan u Švajcarskoj
Na bazi visine krune u l/ha
Insegar (Syngenta) – registrovan u Nemačkoj
Kako implementirati u praksu???
24. Primer napredne tehnologije aplikacije pesticida
retiranje jabuke u cilju provere kvaliteta i efikasnosti zaštite je sprovedeno
009. i 2010. godine u zasadu jabuke ajdared starom 13 godina,
odignutom na podlozi M9, uzgojnog oblika vitko vreteno.
Departmana za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejsažnu arhitekturu“.
navedenom periodu izvršeno je 12 tretiranja zasada jabuke.
emljište je degradirani černozem sa 3 % humusa, makroreljef je ravan,
mikroreljef je pretežno ravan sa manjom depresijom između redova dubine oko 10 cm.
oćnjak je podignut sa međurednim razmakom od 4 metra i razmakom u redu od 1,6 m.
rosečna visina krošnje merena od zemlje je 3,22 m, odnosno mereno od prve grane 2,63 m.
rosečna širina voćnjaka je 1,85 m, a dužina 1,77 m.
etiranje zasada kajsije je obavljeno na imanju „Sava Kovačević“ iz Vrbasa, 2010 godine.
sadi kajsije su podignuti na razmaku 4,5 × 4 m, na zemljištu tipa černozem.
osečna visina krošnje merena od zemlje je 3,66 m kod zasada podignutog 2008, odnosno 5,08 m
d zasada podignutog 2007. Mereno od prve grane visine su 2,42, odnosno 2,51 m.
osečna širina zasada podignutog 2008, je 3,14 m, a dužina 3,17 m.
od zasada podignutog 2007, širina je 2,84 m, a dužina 2,94 m.
25. Nakon provere radne ispravnosti pristupilo se kalibraciji mašina.
Prvo su određene željene norme tretiranja zasada jabuke od 750 i 381 l/ha.
Norma tretiranja u zasadu kajsije je iznosila 418 l/ha.
Uzimajući u obzir podatak o brzini i činjenicu da rasprskivači Lechler TR 80-02 i 80-04 optimalno rade pri pritiscima od 8 do 15
bar doneta je odluka da radni pritisak za sva tretiranja bude 8 bar.
Na tom pritisku rasprskivači Lechler TR 80-02 i 80-04 ostvaruju kapacitete od 1.27 i 2.53 l/min.
Sledeći korak jeste definisanje brzine kretanja.
Po Andersonu (2009) maksimalno dozvoljena brzine kretanja se određuje prema sledećem obrazcu:
h(m)r(m)1000
3/h)(mQ
/h)
*3
××
×
=v(km
1000 – korekcioni faktor radi izražavanja brzine u km/h
3*
- korekcioni faktor koji zavisi od gustine lisne mase
U cilju definisanja brzine neophodno prvo podesiti kapaciteta ventilatora prema
normama.
U tom cilju je neophodno prvo odrediti TRV voćnjaka.
ham
m
mmham
mTRV /800.14
4
85,122,3/10000
(m)r
(m)b(m)h/ha)(m00010
/ha)( 3
22
3
⇒
××
⇒
××
=
h (m) – visina stabala
b (m) – širina krošnje
r (m) – međuredni razmak
Пошто је специфична тежина ваздуха 0,001293 g/cm3
, то потребно повећање капацитета износи 378 /1,293 =
292,34 .
Kapacitet potrebne vazdušne struje:
Q = TRV/t = 14.800 m3
/30 min = 493,33 m3
/min = 8,22 m3
/s = 29.592 m3
/h
Q (m3
/h) = 493,33 m3
/min + 292,34 = 785,67 m3
/min = 13,09 m3
/s = 47.124 m3
/h
Maksimalno dozvoljena brzina : v =6,89 km/h
Vreme reakcije senzora: t = s/v 2,15 m/1,6 m/s = 1,2 s
26. Ocena biološke efikasnosti na plodovima u suzbijanju čađave krastavosti (V.
inaequalis)
Klasična aplikacija – 750 l/ha
2009.
Kontrola
2009.
Klasična aplikacija – 381 l/ha
2009.
Selektivna aplikacija – 750 l/ha
2009.
Selektivna aplikacija – 381 l/ha
2009.
Klasična aplikacija – 750 l/ha
2010.
Klasična aplikacija – 381 l/ha
2010.
Kontrola
2010.
Selektivna aplikacija je u mladim zasadima kajsije obezbedila značajno smanjenje norme tretir. od 17,78 % (334
l/ha) u trogodišnjem zasadu kajsije, odnosno od 19,03 % (329 l/ha) u dvogodišnjem zasadu. U zasadu jabuke
smanjenje iznosi 10,38 %.
meseci
april maj jun
2009. godina srednja dnevna
temeperatura (0
C)
14 18 19,5
suma padavina (mm) 2,7 47,7 123,6
2010. godina srednja dnevna
temeperatura (0
C)
12,5 17 20
suma padavina (mm) 65,2 95,3 174,8
0 kategorija - bez pega
1kategorija -
1-3 veće pege
1-5 manjih pega
2 kategorija -
preko 3 veće pege
preko 5 manjih pega