2. Globalno zagrevanje
Globalno zagrevanje je naziv za povećanje
prosečne temperature zemljine atmosfere i
okeana naročito u 20. veku.Najzastupljenija je
teorija prema kojoj je globalno zagrevanje
posledica ugljen-dioksida i metana poreklom od
industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama.
Prema toj teoriji povećana koncentracija
pomenutih gasova dovodi do takozvanog efekta
staklene bašte u atmosferi.
3.
4. ~Efekat staklene baste~
• Efekat staklene bašte je izraz za zagrevanje planete
Zemlje nastalo poremećajem energetske ravnoteže
između količine zračenja koje od Sunca prima i u svemir
zrači Zemljina površina. Ovaj efekat predstavlja rezultat
povećanja količine zračenja koje ne može od površine
Zemlje da bude emitovano u svemir, već ga atmosfera
upije i postane toplija. Atmosfera Zemlje odbija deo (37-
39%) energije koju Sunce direktno emituje dok ostatak
(zračenje manjih talasnih dužina) pada na tlo i zagreva
ga, a tlo potom emituje infracrvene zrake (manjih
talasnih dužina) koji, u normalnim okolnostima,
uglavnom odlaze u svemir. Međutim ukoliko u atmosferi
postoje gasovi koji upijaju ovakvo zračenje, doći će do
povećanja temperature atmosfere. To se dogodilo sa
atmosferom Zemlje u poslednjem veku.
5.
6. Ukratko, Sunce emituje energiju
raznih talasnih dužina, dobar deo
toga stigne do Zemljine površine,
doprinosi stvaranju i održavanju
svog života na Zemlji, a deo tog
zračenja potom biva emitovan u
svemir i priroda je u ravnoteži.
Ako nešto zadrži deo tog
zračenja, ravnoteža se kvari i
nastaju problemi.
7. Iako je Zemljina atmosfera sastavljena od
prevashodno azota i kiseonika, gasovi koji igraju
ulogu u efektu staklene bašte su ugljen dioksid,
vodena para, metan, azotni oksid, ozon i još neki
gasovi koji se u atmosferi nalaze u tragovima.
Neke vrste ljudske aktivnosti menjaju
koncentraciju i distribuciju gasova staklene bašte
a ove promene uzrokuju promene u apsorpciji
solarne energije i promene u apsorpciji i emisiji
Zemljinog zračenja. Takve aktivnosti
podrazumevaju povećanu emisiju štetnih gasova
u Zemljinu atmosferu najčešće iz industrijskih
dimnjaka,motora sa unutrašnjim
sagorevanjem,termoelektrana, korišćenjem
sintetičkih azotnih đubriva, paljenjem bio-mase, i
dr.
8. Mnogima može izgledati
nerealno da će biti nečeg
lošeg u tome što će na
planeti biti malo toplije,
međutim globalni porast
temperature bi mnogo
uticao na uslove života na
našoj planeti, a možda bi
čak doveo do toga da
život ljudi na planeti više i
ne bude moguć. Sa
povećanjem temperature
tropske oblasti bi počele
da se šire od ekvatora.
Klima bi se totalno
promenila, za promenom
klime sledila bi promena
flore i faune svih krajeva
na planeti.