1. PRO.PR
Znanje
i
vrijeme
TEME BROJA:
Stalna edukacija - mit ili stvarnost?
Protokol
PECI
RECI
Generalni pokrovitelj
Svijet komunikacija
Šah-mat
Kreacija i dizajn u brandiranju
2. 30 PRO PR
Julijana Mikulić Jurković
Brand menadžerica Dnevnog lista;
Urednica časopisa Banke i Biznis u BiH
IMPRESUM
Strukovno koncipira:
Julijana Mikulić Jurković
Urednički kolegij:
Julijana Mikulić Jurković, urednica;
Selma Dandić, novinarka;
Danijel Koletić, strukovno vodstvo.
DTP:
Tomislav Klišanin
U prilogu surađuju:
Željana Zovko, Tamara Bekčić,
Saša Forgić, Ana Martinović, Nuša Korotaj,
Nazif Hasanbegović, Miro Raguž, Damir Delić
Đuljić, Marija Vičić
Kontakt e-mail:
brandcommunication@dnevni-list.ba
Materijali i fotografije se ne vraćaju. Sva prava
zadržava uredništvo bez protesta. Broj 15/2014.
Dnevni list
%
Znanje i vrijeme Uvodnik
Upravljanje znanjem,
dijeljenje znanja te njegovo
usvajanje, kao i svaki sustav,
imaju svoju vrijednost kako
u prošlosti, tako i u sadašnjo-
162. $
Najviše se vjeruje mišljenjima obitelji i prijatelja
PRO.PR je zaštićeno ime PRO.PR konferencije
Računi i brojevi za uplate
pomoći stanovništvu
poplavljenih područja:
NLB Razvojnoa banka a.d. Banja
Luka, broj računa: 562-099-
80946823-10, Vlada RS
Za uplate u Bosni i Hercegovini,
korisnik: Vlada FBiH - Fede-ralno
Ministarstvo Financija,
novac se može uplatiti na broj
računa: 1020500000112809,
Union banka d.d. Sarajevo, a za
uplate iz inozemstva, korisnik:
Vlada FBiH - Federalno mini-starstvo
financija, IBAN COD:
BA391020500000106795
Union Banka d.d. Sarajevo,
SWIFTCODE:UBKSBA22.
Za uplate u zemlji
RAIFFEISEN banka d.d. BH
broj: 1610000000850119 uplate
iz inozemstva RAIFFEISEN banka
BiH, SWIFT CODE : RZBABA2S,
IBAN CODE:
BA391610000000850119,
Crveni križ FBiH, Sarajevo,
Nedima Filipovića 9.
Doći u London nakon dugo
godina izbivanja budi nostalgiju.
Grad moje mladosti u kojem sam
se silom prilika našla kao izbje-glica,
daleko od obitelji i prijate-lja,
tih teških devedesetih i gdje
sam okončala studije i stekla
radno iskustvo i navike obilježio
je zauvijek moj život, a i način
razmišljanja. Tu čovjek nauči da
ništa ne uzima za zajamčeno te
da se konstantno bori za stjeca-nje
vještina i znanja koje će ga
učiniti konkurentnim na tržištu
rada i da je svijet jedna velika
džungla gdje vrijede principi
opstanka.
Profiliranje industrije
odnosa s javnošću
Koliko god je tržište rada ne-milosrdno
i nema jamstava za
radno mjesto i lažnu sigurnost,
nudi se bezbroj opcija za usa-vršavanje
i stjecanje vještina u
onome u čemu vidite da možete
najbolje iskoristiti svoje talente.
U Londonu sam tih devedesetih
godina shvatila da pored opcija
koje država nudi da se integri-rate
u društvo postoji i kultura
doniranja dobrotvornim organi-zacijama
te rada na volonterskoj
osnovi u istima.
Velika Britanija je među trinaest
prvih zemalja koje ulažu u
nevladin sektor ili dobrotvorne
udruge kako ih zovu službeno,
tako da 74 % građana donira
svoj novac dobrotvornim udru-gama.
Nije ni čudo da već nekoliko
godina imaju ministra za civilno
društvo. U ovoj vladi je već treći
na funkciji. Nije lako s civilnim
društvom komunicirati. Nakon
našeg posjeta u rujnu tek
izabrani je dao ostavku zbog
seks skandala vezanog uz nove
vidove komunikacija. Samo dio
procesa unaprjeđenja komuni-kacija
na liniji političari, novi-nari
i civilno društvo i razvoja
digitalnog društva. Odgovorne
komunikacije i otvorenost traže
i odgovorne političare.
London je bio mjesto gdje
sam vidjela kako se profilira
industrija odnosa s javnošću i
nepodnošljivi šarm “spina” koji
je obilježio kraj laburističke
vladavine te uspostavio kao i
obično loše kopiran trend za
PR-ovce u istočnoj Europi. Sa
skandalima nakon rata u Iraku
prouzročenim otkrićem istih
spinova i trenutkom kad je
“glasnogovornik postao vijest,
te je morao otići”, kao i “spin”
iz javnog diskursa. Ali šteta je
već načinjena. Povjerenje ljudi
u vladu i političare bilo je sve-deno
na najnižu razinu. Došlo je
vrijeme za promjenu razmišlja-nja
- vrijeme nove strategije
komuniciranja.
Vrijeme nove strategije
komuniciranja
Ali vratimo se u prošlost. Jedna
od prvih lekcija koju me tada
naučila Cathy, spisateljica,
prevoditeljica i književna kriti-čarka
kad me je poslala glavnom
uredniku utjecajnih britanskih
dnevnih novina da objasnim svo-je
frustracije njihovim početnim
pisanjima o BiH je bila ta da je
“osobni kontakt i svjedočan-stvo”
nezamjenjivo. Sjećam se
tadašnjeg glavnog urednika
vanjske politike koji je zajedno
sa svoja dva novinara, impre-sivne
reputacije, sjeo i strpljivo
slušao moju stranu priče. Impre-sioniralo
me njegovo strpljenje i
interes, kao i kultura slušanja.
Na kraju otprativši me do izlaza
dao mi je početak pisma i nji-hova
imena zatraživši da pišem
sve što sam rekla kao reakciju
na članak koji sam smatrala
nekorektnim i koji će oni objaviti
kao reakciju.
Svjedočanstva ljudi koji su se
tih godina borili protiv jake
mašinerije plasiranja neke
druge istine bila je svakodnevna
rutina u zemlji gdje su mediji
igrali ključnu ulogu u formiranju
javnog mnijenja, te bili glavno
oružje u borbi javnih diploma-cija
zemalja svijeta da objasni
neke poteze, akcije ili odsustvo
istih.
U Londonu, bar u to vrijeme,
ljude i klasu si mogao odmah
identificirati po načinu izražava-nja,
stylingu i novinama koje su
čitali. Prelazak iz siromašne u
srednju klasu se stjecao obra-zovanjem,
a statusni simbol
koji je odavao najviše kojoj klasi
pripada osoba su bile novine.
Što više fotografija, skandala i
golotinje, niži stupanj obrazo-vanja.
Odjeća je često korespondirala
vrsti novina iz kojih su se infor-mirali,
dok Bog nije dao izlazak
na svjetsko tržište početkom
dvadeset prvog stoljeća Aman-cie
Ortege, oca Zare.
Dobar ukus je konačno postao
dostupan. Ortega je Španjolac,
iz Finisterra, Galicije. Čovjek
skromnog podrijetla, treći na
Forbesovoj listi najbogatijih
ljudi na svijetu. Čitav radni vijek
je proveo objedujući u kantini
sa svojim radnicima i idući u isti
kafić. Priuštio je onima diljem
svijeta, koji nisu rođeni sa
zlatnom žlicom, kupnjom odjeće
koja je kopija modela s modnih
pista od prije par tjedana osje-ćaj
da nisu daleko od onih u čiju
klasu ne mogu tako lako preći.
Danas je teško pogoditi gdje se
nalazite u Europi.
Zarin styling, pametni telefoni
i Ipadovi s kojih se većina ljudi
informira čine pomalo naizgled
besklasnim i ovaj dio svijeta. In-formacija
je bezbroj kao i opcija
promjene izvora.
Istraživanja Eurobarometra
kojim je UK vlada nastojala
prilagoditi se novom vidu komu-niciranja
je pokazala da građani
više od medija i političara
vjeruju komentarima prijatelja
i obitelji.
I tako se otvorio novi vid
komunikacije. Dvosmjerna
komunikacija gdje više vlast
nije samo govorila što su njezini
planovi, nego je uključila one
kojih se to tiče u razradu istih.
Javne konzultacije, debate
i otvoren put za sugestije i
odgovornost svakog pojedinca
u njegovoj sredini je novi trend.
Tako danas svaki službenik, kao
i rukovoditelj ima odgovornost
transparentnog komuniciranja
politike koju provodi. Komentari
i reakcije onih nad kojima se
isto provodi trebaju biti uzeti
u obzir. Na kraju su ti isti koji
konzumiraju vijest oni koji će
novoj vladi dati ili ne povjerenje
svojim glasovima.
Tako da imamo “Zarin put”
od kreiranja vijesti od elita do
konzumenta. Budućnost je u
onima koji će znati na pravi
način artikulirati i slušati
povratnu informaciju. Biti dio
kreiranja politike ostaje da se
vidi je li samo iluzija ili realnost.
Zidovi razdvajanja klasa kao i
elita ne sežu do neba. Koliko ta
dvosmjerna komunikacija utječe
i na vanjsku politiku jedne
zemlje, ostaje pitanje.
Crta razdvajanja između
lobiranja i zagovaranja
Europska unija mnogo polaže
u komunikaciju s civilnim druš-tvom
i kreiranje politika kako
u Uniji, tako i zemljama koje se
žele pridružiti. Ima tu i različitih
mišljenja. Tko predstavlja to
civilno društvo i koliko je ono
ovisno o onima koji ga financi-raju?
Gdje je crta razdvajanja između
lobiranja i zagovaranja? Već
se pojavio i naziv za prikrivene
organizacije koje se nazivaju
‘astroturf’.
Termin je to koji se na en-gleskom
koristi za umjetni
travnjak. Nevladine organizacije
koje financira ekonomska inte-resna
skupina i tvrtka za odnose
s javnošću. Prema interesan-tnom
članku ljetos objavljenom
U Le Monde Diplomatique,
“Briselsko kazalište sjena”
autora Leo Noletia, “NGO,
GONGO ili astroturf”. Prema
autoru ‘astroturf’ je odgovor
ekonomskih lobija na rastuću
legitimnost civilnog društva u
Bruxellesu. Ukoliko uspiju, No-leti
piše, mogu intervenirati kao
industrija i kao zabrinuti gra-đani.
U ovom istom članku stoji
kako su vlade već odavno dio
posla delegirale udrugama, koje
državnim financiranjem diskret-no
zastupaju njihove državne
interese. Navodi slučaj National
Endowment for Democracy
(NED ) koji je osnovan 1983. i čiji
je cilj promicanje demokracije
u svijetu. Njegove aktivnosti
uvelike financira Bijela kuća i
to je moćni posrednik američke
diplomacije.
Trend koji treba slijediti je
dvosmjerna komunikacija. Onaj
koji ne zna slušati, ali i čuti ono
što javnost želi neće opstati u
džungli različitih utjecaja i kre-iranja
javnog mnijenja. Sjećam
se komentara jedne poznate,
dugogodišnje, sad već pokojne
kulturne djelatnice na moj upit
zašto ne komunicira s nadležnim
u to vrijeme za projekte kulture.
Njen zadnji posjet instituciji
koja se bavila tim pitanjima je
bio razgovor s tajnicom koja ju
je dočekala s pitanjem: “ Što ćeš
ti?” Odgovor i kraj komunikacije
je bio: “Ništa, baš ništa...”
Odgovor koji se danas nameće
je dvosmjerna komunikacija.
Trend je obitelj i prijatelji. A
sigurnost uistinu je da nisu
virtualni.
Željana
Zovko,
bivša veleposlanica u Francu-skoj
i Španjolskoj, pri UNES-CO-
u, Svjetskoj turističkoj
organizaciji te nerezidentna
veleposlanica u Alžiru, Tunisu,
Maroku, Andori i Monaku
163. PRO PR 31
Stalna edukacija – mit ili stvarnost?
Razvoj na osobnom planu neizbježno podiže cijelu industriju i doprinosi unaprjeđenju struke
Protokol u praktičnoj primjeni
Što je protokol?
PR Arena – uvod u komunikaciju i odnose s javnošću
Tamara
Bekčić,
direktorica i suosnivačica
PR agencije Chapter 4,
Republika Srbija
C
849. 32 PRO PR
Nuša Korotaj,
voditeljica prodaje i marketinga,
Terme Laško, R Slovenija
Noviteti jedinstveni na tržištu termalnih usluga
Blagotvorni učinak
termalne vode Laško
Terme Laško nalaze se u ma-lom
slovenskom gradu Laško,