SlideShare a Scribd company logo
1 of 4
Download to read offline
"t
                                                                                                                                      :i
                                                                                                                                      :

                                                                                                                                       .:
      Y                                                                                                                               ::




 Ziu otinj s hq-lzr ane nas                                                                                                           G
                                                                                                                                      E
                                                                                                                                      €



                                                                                                     {isti
                                                                                                                                       .




 hrani,Abf,{fima                                                                                                                      *


                                                                                                     (glukozno-fruktozni sirup),
                                                                                                     rafinirano p5eniino braSno,
        BILJNA ULJA                               Posljednjih godina sve se intenzivnije go-
                                                                                                     hidrogenizirana biljna ulja i
                                                                                                     mnoitvo kemikalija (E bro-
      N EPRIKLADNA                                vori o sastojcima hrane i vaZnosti zdrave          jeva) za dugo iuvanje, okus.
  SU ZA LJUDSKU                                   prehrane. Pritom se pojam "zdtavo" naj-            konzistenciju i izgled, a sve
                                                  deSie veZe uz light proizvode, manji unos
     FIZIOLOGIJU:                                                                                    to dokazanoje izuzetno
                                                  crvenog mesa, jaja i punomasnih mlijednih          Stetno za ljudsko zdravlje.
   PREKOMJERAN                                    proizvoda te poveian unos integralnih
   UDIO OMEGA-6                                   Litarica, povria i voia. No, epidemija de-
MASNIH KISELINA                                   bljine i dalje se Siri svijetom.
                                                                                                     . Za,ito ste protiv
 IZAZIVA UPALNE                                                                                      veEeta,rija,nstva?
  PROCESE I VODI                    Nutricionistica Anita Supe       hormonima rasta i antibio-         Ne protivim se vegetari-
   DO KRONICNIH                     nedavno je predstavila svoju     ticima;                         janstvu kao takvom, jer je to
                                    knjigu "Istine i laZi o hrani"      jaja kokoSi koje slobod-     vrlo Sirok pojam i razlikuje
   BOLESTI, KAZ=                    u kojoj piramidu zdrave          no trdkaraju i kljucaju po      se od osobe do osobe 5to
NUTRICIONISTICA                     hrane okreie naopako,            dvoriStu, a ne one koje iive    jede, isto kao i kod standar-
    ANITA SUP= U                    zalate se zaveci unos ma-        zbijene u kavezima i hrane      dne prehrane.
                                    snoia Zivotinjskog porijekla,       koncentratima;               Ako netko ne jede meso, a
    KNJIZI ISTINE               I
                                    potpuno izbacivanje Litarica
                                                                     se
                                                                         riba koja slobodno Zivi     prehrana mu se bazira na
    |AZI O HRANI                    iz prehrane, pa tako sve         u morima i rijekama, a ne       drugim izvornim namirni-
                                    5to smo do sada mislili da       izuzgajalii;ta koja se hrani    cama te su ukljudene neke
      Razgovarala: Mir l<a Majoli   znamo o hrani prema nje-         koncentratima i pliva u         namirnice Zivotinjskog
                                    nim teorijama pada u vodu.       vlastitom izmetu;               porijekla kao riba, jaja ili
                                    Autorica je t r azgovoru za         prirodne masnoie Zivo-      mlijeini proizvodi, onda je
                                    Vitu pojasnila teze iz svoje     tinjskog i biljnog porijekla,   to zdrav naiin prehrane. No,
                                    knjige.                          npr. maslac i masnoia           ako vegetarijanstvo znadi
                                                                     painih Zivotinja, hladno        jesti bilo 5to samo da nije
                                     . 5to3e za, va,s                preSano maslinovo ulje;         Zivotinjskog porijekla, npr.
                                    izvorna, h*ana,?                     tradicionalna, nutritivno   razne industrijske prera-
                                       Pod tim podrazumijevam        bogata hrana - domaii fer-      devine koje se baziraju na
                                    pravu, nepreradena hranu         mentirani mlijeini proizvo-     rafiniranom braSnu, biljnim
                                    u njenom izvornom obliku,        di i fermentirano povrie,       uljima i soji, onda je to vrlo
                                    koja se "proizvodl" u prirodi,   iznutrice, domaie juhe i        manjkava i Stetna prehrana.
                                    a ne u tvornicama. To su:        druga kuhanajela.               Veganstvoje posebna
                                       povrie, voie i oraSasti       Izvorna hrana nisu rafini-      priia: prehrana iskljudivo
                                    plodovi iz domaieg ekolo5-       rane, visokoprocesirane         biljnom hranom ne osigu-
                                    kog uzgoja koji nisu prskani     industrij ske preradevine. Ta   rava ljudskom tijelu nuZan
                                    pesticidima, herbicidima,        nova hrana, koja nije ni po-    materijal koji trebamo za
                                    fungicidima niti gnojeni         stojala prije samo sto godi-    Zivotne funkcije i biokemij-
                                    umjetnim gnojivima;              na, nutritivno je siroma5na,    ske procese u organizmu,
                                       meso Zivotinja koje slo-      a prepuna aditiva. Veiina       pa neizbjeZno dolazi do
                                    bodno pasu travu, a ne onih      industrijskih preradevina       nedostatka vaZnih nutrije-
                                    iz masovnog uzgoja koje se       sadrZi rafinirani Seier i       nata, Sto dovodi do raznih
                                    hrane Zitaricama i sojom,        njegove jeftine zamjene         zdravstvenih problema.



 26
i
                                                                                              I




                                                                                                                               b     ,..:r,:at:t:,]

                                                                                                             &u
                                                                                                              "?^         *,*-
                                                                                                                           Fr
                                                                                                                                                  :




                                                                                                            {:            *l}-"                   '
                                                                                                                                              *
                                                                                                        .rs +-
                                                                                                  ---+                                e

                                                                                                                      Proteini                            + pource + mdsnoca
                                                                                                                      Dobar i nutritivno l<valitetan obrok je onaj koji sadrii
 u' .:.it:.: ;r:l :.:a;'a.iiljta.
                                                                                                                      ne5to proteinsko (meso/riba/jaja) + povrie + prirodnu
                                                     j:.+                tovjeka (prekomjeran udio
                                                                                                                      masnoiu. Npr. srdele i blitva s dosta maslinova ulja
;t !: ! :t:'.;:;   !;L   !   :i.   ! E ?: ;.::   t   a   +   :!,:.   4   omega-6 masnih kiselina
                                                                                                                      ili bilo koje naSe tradicionalno kuhano jelo koje
      Covjekje po prirodi, po                                            izaziva upalne procese i
                                                                                                                      sadrii ne5to mesa/ribe i razno povrie pripremljeno
svojoj flziologiji, svejed koji                                          dovodi do kronidnih bolesti).
                                                                                                                      na prirodnim masnoiama. Kolidinski je to manje
treba i biljnu i Zivotinjsku                                             I naie stanice za regeneraci-
                                                                         ju trebaju gradevni materijal                hrane, a vi5e nutrijenata nego u standardnom obroku
 hranu. koja ima razlicite
funkcije u tijelu. Najjedno-                                              - proteine i masti iz mesa,
                                                                                                                      koli sadinjavaju Skrobne namirnice i krto meso bez
 stavnije redeno, Zivotinjska                                            ribe, jaja i mlijednih proizvo-              masnoie, kaZe Anita 5upe.
hrana hrani, a biljna hrana                                               da. Osim gradevnih blokova,
iisti. Ljudsko se tijelo, osim                                            ta nas hrana opskrbljuje i po-                                                                        i plaiaju istraZivanje. Far-
od vode, uglavnom sastoji                                                trebnom energijom. S druge              ,'   4:1,;,=..1,,,,,= at.;t:::.a',;::::!.:i;r..it-:!,:   r:j   maceUtska industfija, koja
od proteina i masnoia, oni                                                sl ra ne. voie, povrce i bilje      :i":-i,=:ji:.::;n..:..,:-'.in :j:. ':-:.:.,Ji.:'r:s.:::::.: plata VeiinU istf aZiVanja,

 su gradevni blokovi od kojih                                             sadrZe antioksidanse, enzi-        :t i: :-:!-ri.ti:,. :::.,:::;: ::.::t,:.::t::.:r :..:,::::=..:, -. nikakO ne bi plaiala da Se
 su izgradene naie kosti,                                                me, vitamine, minerale, bio-        .r:::::.::'...:,.:=.:f':':ii-r::;= ::r::i:rI.-                     dOkaZe kakO ZaSiiene masti
 m i5ici, srce. mozak. pluia.                                            flavonoide i druge supstance         .l'.=.:':..,....i.i:: :::::.t::;;.tji::E ,,                       i kolesterol nemaju Veze Sa
jetra i svi organi. Sastav                                               koje pomaZu da odrZavamo            i.r':;.:]#,;:.i.i.-'-,.',,.,;.t., :1..i'i:,t                 .'.    srdano-Zilnimbolestima,
 am i nokisel i na iz iivotinj-                                          tijelo distim iznutra. Biljke su    ::=:i.-i?=:l'::'                                                   jer bi to znaiilo gubitak
 skih proteina ispravanje za                                              opremljene snaZnim detoksi-           Veliki problem sa znan-                                         unosnog posla sa statinina
ljudsku fiziologiju, dok je                                              kacijskim tvarima koje mogu         stvenim istraZivanjima jest                                         i druglm farmaceutskim
profil aminokiselina iz biijne                                           ukloniti razne kemikalije,          taj 5to je moguie koncentri-                                       lijekovima'
hrane nepotpun i neprikla-                                                onediSienja i druge toksine        rati se na one metode anali-                                       Davno uspostavljena
dan, kao $to su i big-na ulja                                             nakupljene u tijelu i zato ih      ze koje potvrduju odekivanja                                       hipoteza o Stetnosti zasice-
po sastavu neprikladna za                                                 trebamo - kao distade!             upravo onih koji provode                                           nih masnoca Zivotinjskog



                                                                                                                                                                                                           27
Bam preh-
                                                rane ne
                                                bi trebali
                                                biti kruh,
                                                tjestenina,                                        ilro
                                                NIa, kuku-                      rtil              €€:
                                                ruzi ostale                      t
                                                                                        =#
                                                                                        -€+
                                                Zitarice,                              ::S;r:':

                                                nego
                                                pource,
                                                uoee,   Nba,       ,




                                                meso,JaJa
                  Nutricionistica Anita        punornasnx
                  Supe zalaZe se za
                  okretanje
                                                mlijedni
                  prehrambene
                  piramide

 porijekla i kolesterola nikad     je ta koja uzrokuje zaroblja-
 nije znanstveno potvrdena,                                             lesti i ostale "civilizacijske"        tini, a proizvodi od njih vrlo
                                   vanje kolestrola u krvnim            bolesti dana5njice.
 o tome svjedote brojni znan-                                                                                  profitabilni. Polj oprivredni
                                   Zilama.
 stvenici, lijeinici i profesori                                                                               biznis i prehrambena indu-
                                   Moderna prehrana bazirana            , Postoje Ii skriveni
iz r aznih dij elova svijeta.                                                                                  strija profitiraju na jeftinim
Znanstvena su istraZivanja
                                   na pretjeranoj upotrebi viso-       razlozi za,#ta mod,er-                 preradevinama od soje i ku-
                                   kopreradenih ugljikohidrata         na, medieina i nu*ri-                  kuruza, koji imaju dug rok
 zapravo pokazala da unos          (5eier, braSno i proizvodi
zasiienih masti ne utjede ni
                                                                       cionis*ika za,gava,,                   trajanja, dok se meso, jaja i
                                   od njih) kao i pretjeranoj          ra,ju srnanjeni unos
na razinu kolesterola niti na                                                                                 mlijeina masnoia moraju
stopu obolijevanja od sria-
                                   upotrebi biljnih ulja bogatih       Eivoti4iskih protei-                   pohranjivati, transportirati
no-Zil n ih bolesti. Takoder,
                                   omegom-6 (margarini,                na i ma,sno6a?                         i prodavati pod stalnim hla-
                                   sojino, kukuruzno i sunco-          ,,:,"   Znanostje, naialost, ie-
razina kolesterola u krvi ne                                                                                  denjem i imaju puno kraii
                                   kretovo ulje koji su sastojak       sto u sluZbi industrije, moZ-
utjeie na nastanak srdano-                                                                                    rok trajanja.
                                   velikog broja industrijskih         da i nesvjesno. Postoji veliki
iilnih bolesti, studije su                                                                                    Farmaceutska industrija
                                   preradevina) kriv ac je za          razlog za!;to je prehrambena
pokazale da su ljudi s niskim                                                                                 profitira jer neprirodnom
                                   kronidne upale, dijabetes,          industrija golema i isplativa.
kolesterolom imali zadeplje-                                                                                  prehranom ljudi postaju
                                   pretilost, srdano-Zilne bo-         Zato 5to su Zitarice i sojajef-
nje Zila u istoj mjeri kao i oni                                                                              doZivotni potro5adi lijekova,
s   visokim.
S   druge strane, dokazanoje       LCHF prehrana
da rafinirana biljna ulja, kao
i njima nakrcane industrij-
ske preradevine, zapravo
                                   Manje ugliikohidrata, viSe masnoda
dovode do trajnih o5teienja        . |iojasnite Eto je                                                         jelu od krumpira, tjestenine
na krvnim iliIama, zbog pre-       LCIIF prehra,na,?                                                           i riLe zamjenjuju se povriem
tjeranog sadrZaja omega-6            i LCHF znadi Low Carb                                                     te prehrana sadrZi viSe
masnih kiselina u odnosu           High Fat, tj. manje ugljiko-                                                povria nego standardna
na omega-3 masne kiseline.         hidrata i viie masnoie. lli                                                 prehrana. To je odlitna
Jednostavno reieno, bez            manje tjestenine, kruha, riZe                                               prehrana za osobe koje
upalnog procesa prisutnog u        i hrane od braSna, a vi(e                                                   imaju poremeien metabo-
tijelu ne postoji nadin da se      prirodnih masti. Koliko je to                                               lizam Seiera - dijabetitare
kolesterol nakupi u stijenka-      "manje" ug jikohidrata, ovisi
                                                                       a ne povecantm unosom pro-               i osobe s prekomjernom
ma krvnih Lila i dauzrokuje
                                   o potrebama pojedinca, u            teina - ne jede se viSe mesa,          tjelesnom teZinom - jer
srdane bolesti i moZdani
                                   svakom slutaju manje nego                                                  dovodi do stabilizacije Seiera
udar. Bez upalnog procesa,                                             nego se ne skida masnoia s
                                   5to se preporuduje. Re-                                                    u krvi i smanjene potrebe
kolesterol bi slobodno cirku-                                          tog mesa, ne skida se koZa         s
                                   ducirani unos ugljikohidrata                                               za inzulinom - a tu zapravo
lirao po tijelu onako kako je                                          piletine i slobodno se koriste
                                   nadoknaduje se poveianim                                                   potinju svi zdravstveni prob-
to priroda odredila. Upala                                             maslac, Zumance, svinjska
                                   unosom prirodnih masnoia,           mast i maslinovo ulje. Prilozi         lemitih   ljudi.



28
zaraduju na pametan nadin                                     kroz kalorije, najveii udio         prirodnih masti, vrlo je defi-
                                                          pretvarajuii j eftine iitarice                                trebale bi sadinjavati masno-       citna s vitaminima topivim
                                                          u skupe stvari upakirane                                      ie, a ne kao prema sluZbenoj        u masti A, D i K2   (iivotinjski
                                                          u Sarene kartone i vreiice                                    piramidi uglj ikohidrati.           oblikvitamina K) koji su
                                                          koje nalikuju na hranu.                                       Treba napomenuti da ma-             vaZni katalizatori potrebni
                                                                                                                        snoie sadrZe dvostruko viSe         za apsorpciju minerala i
                                                           ,,it:iii iii. i:ii ,t ' i. ,ii                               kalorija u odnosu na protei-        proteina i nuini za mnoge
                                                           t1:r'   ll i:i,"rn ii:rl.    iii   ir i ri,.                 ne i ugljikohidrate, pa pove-       vaine Zivotne funkcije.
                                                           . A odlnosu na medi-                                         iani unos kalorija iz masti         Tih vitamina ima u maslacu
                                                          einsku prehrambe-                                             ne znadi velike kolidine            i punomasnim mlijednim
    a   posebnoje unosan biznis                           nu pira"tnidu (koju                                           masne i mesne hrane, nego           proizvodima pa5nih Zivoti-
    sa statinima (sredstvima za                           maiema vidjetiu                                               upravo obrnuto: smanjujuii          nja, iznutricama i Zuman-
    sniZavanje kolestrola) na                             domovima zdrau$a,),                                           unos ugljikohidrata (Seiera i       cima. U tradicionalnim
    kojima se profit broji u mili                         iria,ko             izgledavaha                                Skroba) te nadoknadujuii te        nadinima prehrane kolidina
    jardama dolara. Medijima je                            prehra"mbe''.a, pira,-                                       kalorije prirodnim masno-           tih kljudnih nutrijenata
    unosan posao reklama jefti-                           mida?                                                          iama, zapravo koliiinski           bilaje oko deset puta veia
    nih margarina, biljnih ulja,                           '''-.'   Umj esto da b aza pr ehr a-
                                                                                                                        jedemo puno manje, uz za-           nego u onima koji se temelje
    Zitnih pahuljica i drugih                              ne budu kruh, tjestenina,                                     dovolj avajuii osj eiaj sitosti,   na modernim trgovadkim
,
t   preradevina. Kad kupuje-
    mo meso pa5nih iivotinja i
                                                           riZa, kukuruz i ostale iita-                                 jer masnoie daju i energiju i
                                                                                                                         hranjive tvari i stabilnu razi-
                                                                                                                                                            namirnicama koje sadrZe
                                                                                                                                                            5eier, bijelo braSno i biljna
I   jaja izravno od uzgajivada,
                                                           rice, koje predstavljaju nu-
                                                           tritivno siroma5ne, prazne                                    nu Seiera u krvi, a zbog toga      ulja.
     zaobilazimo cijeli taj monu-                          kalorije, osnovu prehrane                                     i dugotrajan osjeiaj sitosti.      Moderna prehrana sadrZi
    mentalni profitabilni sistem                           trebaju diniti povrie, voie,                                                                     previ5e praznih kalorija i
    industrijske poljoprivrede,                            riba, meso, jaja i punomasni
                                                                                                                        . Podernujeta,pira-                 ugljikohidrata, 5to potiie
    transport Zita, antibiotike,                           mlijedni proizvodi. Koliiin-                                 lmida-bolja od medi-                apetit i dovodi do prejeda-
    hormone rasta, kemijska                                ski, povrie i voie predstav-                                 cinske?                             nja, debljine i dijabetesa, te
    gnojiva, procesore, inspek-                            ljaju otprilike polovicu uno-                                '"i' Medicinska piramida je         previSe rafinirnih biljnih
    tore, proizvodade, dostav-                             sa hrane, a meso, riba i jaja                                nutritivno siromaSna, sadrZi        ulja koja dovode do kronid-
    ljade i oglaSivade, koji svi                           drugu polovicu. Gledano                                      premalo hranjivih tvari i           nih upalnih bolesti.


    ffi;:
    ffi
    5w
    &9,
    .*t1
    ril9:

    i:!:lJ
                  i.,:ri: i;:!.:;-..i - Visoko koncentriran billni preparat koji potiie regeneracijske procese u tijelu




                                                                                 i.::




                  Proizvodi firme Inergy temelje se na holistidkom pristupu dovjeku, a proizlaze iz naiela drevnih uienja
                  medicine koja tijelo i duh shvata kao sastavne dijelove jednog energetskog sustava.


                  Gynex sadrii visoki udio prirodnih fitohormona (biljna tvar poput h0rm0na) koji uravnoteZuju psihiike
                  i hormonalne oscilaclje, kako kod mu5karaca, tako i kod iena. Kompleksni sastav Gynexa Stiti vlakna
                  iivfanih stanica i sluznice na povrlini unutarnjih organa te poboliiava njihovu funkciju. Utjeie na
                  poboljianje plodnosti kod oba spola.

                  Biljni sastav 6ynexa:
                  bagren obiini, steia, kn$evska pukovica, pastirska iglica, idraljevina, komorai., iuta bro(ika, alga{ukus,
                  slatki korijen, neven, livadna djetelina, bijela kopriva, livadna vrkuta, borovnica, krvaravelika, etetiha ulia
                  (npr. netvice, anisa i slolisnika).




                  @         TNTLCY                                                                        PotraZite u svim bol.jim l.iekarnama

             MM.FRllt$SNt FR(}nUKTld.$,*. rs::*-:-=:::i.r:::::G!=:=;::r:+>:i:r]::l]::::.:+::-'::3!::1::-:::::::-:!:::::i:':r:..,:..r-:'i:i:'
             AI. B. Juri5iia 9, roozo Zagreb. Telefon: +585 9t 3332293                              www.energy.com-hr
                                                                                                                                        --17


                                                                                                                                                                                          2g

More Related Content

More from anita_supe

Večernji list 28.09.2014
Večernji list 28.09.2014Večernji list 28.09.2014
Večernji list 28.09.2014anita_supe
 
Ljepota i zdravlje 09 2014
Ljepota i zdravlje 09 2014Ljepota i zdravlje 09 2014
Ljepota i zdravlje 09 2014anita_supe
 
Novi list 06 2014
Novi list 06 2014Novi list 06 2014
Novi list 06 2014anita_supe
 
Šibenski list 02 2014
Šibenski list 02 2014Šibenski list 02 2014
Šibenski list 02 2014anita_supe
 
Makarska kronika 12 2013
Makarska kronika 12 2013Makarska kronika 12 2013
Makarska kronika 12 2013anita_supe
 
24 sata 11 2013
24 sata 11 201324 sata 11 2013
24 sata 11 2013anita_supe
 
Ona plus 10 2013
Ona plus 10 2013Ona plus 10 2013
Ona plus 10 2013anita_supe
 
Nedjeljni Jutarnji 09 2013
Nedjeljni Jutarnji 09 2013Nedjeljni Jutarnji 09 2013
Nedjeljni Jutarnji 09 2013anita_supe
 
ZaDi Zagrebački dijabetičar 07 2013
ZaDi Zagrebački dijabetičar 07 2013ZaDi Zagrebački dijabetičar 07 2013
ZaDi Zagrebački dijabetičar 07 2013anita_supe
 
Misteriji 08 2013
Misteriji 08 2013Misteriji 08 2013
Misteriji 08 2013anita_supe
 
Ženska posla 07 2013
Ženska posla 07 2013Ženska posla 07 2013
Ženska posla 07 2013anita_supe
 
Dubrovački vjesnik - Moskar 05 2013
Dubrovački vjesnik - Moskar 05 2013Dubrovački vjesnik - Moskar 05 2013
Dubrovački vjesnik - Moskar 05 2013anita_supe
 
Slobodna Dalmacija 04 2013
Slobodna Dalmacija 04 2013Slobodna Dalmacija 04 2013
Slobodna Dalmacija 04 2013anita_supe
 

More from anita_supe (20)

Večernji list 28.09.2014
Večernji list 28.09.2014Večernji list 28.09.2014
Večernji list 28.09.2014
 
Ljepota i zdravlje 09 2014
Ljepota i zdravlje 09 2014Ljepota i zdravlje 09 2014
Ljepota i zdravlje 09 2014
 
Novi list 06 2014
Novi list 06 2014Novi list 06 2014
Novi list 06 2014
 
Vita 03 2014
Vita 03 2014Vita 03 2014
Vita 03 2014
 
Lisa 02 2014
Lisa 02 2014Lisa 02 2014
Lisa 02 2014
 
Šibenski list 02 2014
Šibenski list 02 2014Šibenski list 02 2014
Šibenski list 02 2014
 
Vita 02 2014
Vita 02 2014 Vita 02 2014
Vita 02 2014
 
Makarska kronika 12 2013
Makarska kronika 12 2013Makarska kronika 12 2013
Makarska kronika 12 2013
 
24 sata 11 2013
24 sata 11 201324 sata 11 2013
24 sata 11 2013
 
Lisa 09 2013
Lisa 09 2013Lisa 09 2013
Lisa 09 2013
 
Ona plus 10 2013
Ona plus 10 2013Ona plus 10 2013
Ona plus 10 2013
 
Ona 09 2013
Ona 09 2013Ona 09 2013
Ona 09 2013
 
Nedjeljni Jutarnji 09 2013
Nedjeljni Jutarnji 09 2013Nedjeljni Jutarnji 09 2013
Nedjeljni Jutarnji 09 2013
 
ZaDi Zagrebački dijabetičar 07 2013
ZaDi Zagrebački dijabetičar 07 2013ZaDi Zagrebački dijabetičar 07 2013
ZaDi Zagrebački dijabetičar 07 2013
 
Misteriji 08 2013
Misteriji 08 2013Misteriji 08 2013
Misteriji 08 2013
 
Ženska posla 07 2013
Ženska posla 07 2013Ženska posla 07 2013
Ženska posla 07 2013
 
Sensa 06 2013
Sensa 06 2013Sensa 06 2013
Sensa 06 2013
 
Dubrovački vjesnik - Moskar 05 2013
Dubrovački vjesnik - Moskar 05 2013Dubrovački vjesnik - Moskar 05 2013
Dubrovački vjesnik - Moskar 05 2013
 
Slobodna Dalmacija 04 2013
Slobodna Dalmacija 04 2013Slobodna Dalmacija 04 2013
Slobodna Dalmacija 04 2013
 
Sensa 03 2013
Sensa 03 2013Sensa 03 2013
Sensa 03 2013
 

Vita 10 2012

  • 1. "t :i : .: Y :: Ziu otinj s hq-lzr ane nas G E € {isti . hrani,Abf,{fima * (glukozno-fruktozni sirup), rafinirano p5eniino braSno, BILJNA ULJA Posljednjih godina sve se intenzivnije go- hidrogenizirana biljna ulja i mnoitvo kemikalija (E bro- N EPRIKLADNA vori o sastojcima hrane i vaZnosti zdrave jeva) za dugo iuvanje, okus. SU ZA LJUDSKU prehrane. Pritom se pojam "zdtavo" naj- konzistenciju i izgled, a sve deSie veZe uz light proizvode, manji unos FIZIOLOGIJU: to dokazanoje izuzetno crvenog mesa, jaja i punomasnih mlijednih Stetno za ljudsko zdravlje. PREKOMJERAN proizvoda te poveian unos integralnih UDIO OMEGA-6 Litarica, povria i voia. No, epidemija de- MASNIH KISELINA bljine i dalje se Siri svijetom. . Za,ito ste protiv IZAZIVA UPALNE veEeta,rija,nstva? PROCESE I VODI Nutricionistica Anita Supe hormonima rasta i antibio- Ne protivim se vegetari- DO KRONICNIH nedavno je predstavila svoju ticima; janstvu kao takvom, jer je to knjigu "Istine i laZi o hrani" jaja kokoSi koje slobod- vrlo Sirok pojam i razlikuje BOLESTI, KAZ= u kojoj piramidu zdrave no trdkaraju i kljucaju po se od osobe do osobe 5to NUTRICIONISTICA hrane okreie naopako, dvoriStu, a ne one koje iive jede, isto kao i kod standar- ANITA SUP= U zalate se zaveci unos ma- zbijene u kavezima i hrane dne prehrane. snoia Zivotinjskog porijekla, koncentratima; Ako netko ne jede meso, a KNJIZI ISTINE I potpuno izbacivanje Litarica se riba koja slobodno Zivi prehrana mu se bazira na |AZI O HRANI iz prehrane, pa tako sve u morima i rijekama, a ne drugim izvornim namirni- 5to smo do sada mislili da izuzgajalii;ta koja se hrani cama te su ukljudene neke Razgovarala: Mir l<a Majoli znamo o hrani prema nje- koncentratima i pliva u namirnice Zivotinjskog nim teorijama pada u vodu. vlastitom izmetu; porijekla kao riba, jaja ili Autorica je t r azgovoru za prirodne masnoie Zivo- mlijeini proizvodi, onda je Vitu pojasnila teze iz svoje tinjskog i biljnog porijekla, to zdrav naiin prehrane. No, knjige. npr. maslac i masnoia ako vegetarijanstvo znadi painih Zivotinja, hladno jesti bilo 5to samo da nije . 5to3e za, va,s preSano maslinovo ulje; Zivotinjskog porijekla, npr. izvorna, h*ana,? tradicionalna, nutritivno razne industrijske prera- Pod tim podrazumijevam bogata hrana - domaii fer- devine koje se baziraju na pravu, nepreradena hranu mentirani mlijeini proizvo- rafiniranom braSnu, biljnim u njenom izvornom obliku, di i fermentirano povrie, uljima i soji, onda je to vrlo koja se "proizvodl" u prirodi, iznutrice, domaie juhe i manjkava i Stetna prehrana. a ne u tvornicama. To su: druga kuhanajela. Veganstvoje posebna povrie, voie i oraSasti Izvorna hrana nisu rafini- priia: prehrana iskljudivo plodovi iz domaieg ekolo5- rane, visokoprocesirane biljnom hranom ne osigu- kog uzgoja koji nisu prskani industrij ske preradevine. Ta rava ljudskom tijelu nuZan pesticidima, herbicidima, nova hrana, koja nije ni po- materijal koji trebamo za fungicidima niti gnojeni stojala prije samo sto godi- Zivotne funkcije i biokemij- umjetnim gnojivima; na, nutritivno je siroma5na, ske procese u organizmu, meso Zivotinja koje slo- a prepuna aditiva. Veiina pa neizbjeZno dolazi do bodno pasu travu, a ne onih industrijskih preradevina nedostatka vaZnih nutrije- iz masovnog uzgoja koje se sadrZi rafinirani Seier i nata, Sto dovodi do raznih hrane Zitaricama i sojom, njegove jeftine zamjene zdravstvenih problema. 26
  • 2. i I b ,..:r,:at:t:,] &u "?^ *,*- Fr : {: *l}-" ' * .rs +- ---+ e Proteini + pource + mdsnoca Dobar i nutritivno l<valitetan obrok je onaj koji sadrii u' .:.it:.: ;r:l :.:a;'a.iiljta. ne5to proteinsko (meso/riba/jaja) + povrie + prirodnu j:.+ tovjeka (prekomjeran udio masnoiu. Npr. srdele i blitva s dosta maslinova ulja ;t !: ! :t:'.;:; !;L ! :i. ! E ?: ;.:: t a + :!,:. 4 omega-6 masnih kiselina ili bilo koje naSe tradicionalno kuhano jelo koje Covjekje po prirodi, po izaziva upalne procese i sadrii ne5to mesa/ribe i razno povrie pripremljeno svojoj flziologiji, svejed koji dovodi do kronidnih bolesti). na prirodnim masnoiama. Kolidinski je to manje treba i biljnu i Zivotinjsku I naie stanice za regeneraci- ju trebaju gradevni materijal hrane, a vi5e nutrijenata nego u standardnom obroku hranu. koja ima razlicite funkcije u tijelu. Najjedno- - proteine i masti iz mesa, koli sadinjavaju Skrobne namirnice i krto meso bez stavnije redeno, Zivotinjska ribe, jaja i mlijednih proizvo- masnoie, kaZe Anita 5upe. hrana hrani, a biljna hrana da. Osim gradevnih blokova, iisti. Ljudsko se tijelo, osim ta nas hrana opskrbljuje i po- i plaiaju istraZivanje. Far- od vode, uglavnom sastoji trebnom energijom. S druge ,' 4:1,;,=..1,,,,,= at.;t:::.a',;::::!.:i;r..it-:!,: r:j maceUtska industfija, koja od proteina i masnoia, oni sl ra ne. voie, povrce i bilje :i":-i,=:ji:.::;n..:..,:-'.in :j:. ':-:.:.,Ji.:'r:s.:::::.: plata VeiinU istf aZiVanja, su gradevni blokovi od kojih sadrZe antioksidanse, enzi- :t i: :-:!-ri.ti:,. :::.,:::;: ::.::t,:.::t::.:r :..:,::::=..:, -. nikakO ne bi plaiala da Se su izgradene naie kosti, me, vitamine, minerale, bio- .r:::::.::'...:,.:=.:f':':ii-r::;= ::r::i:rI.- dOkaZe kakO ZaSiiene masti m i5ici, srce. mozak. pluia. flavonoide i druge supstance .l'.=.:':..,....i.i:: :::::.t::;;.tji::E ,, i kolesterol nemaju Veze Sa jetra i svi organi. Sastav koje pomaZu da odrZavamo i.r':;.:]#,;:.i.i.-'-,.',,.,;.t., :1..i'i:,t .'. srdano-Zilnimbolestima, am i nokisel i na iz iivotinj- tijelo distim iznutra. Biljke su ::=:i.-i?=:l'::' jer bi to znaiilo gubitak skih proteina ispravanje za opremljene snaZnim detoksi- Veliki problem sa znan- unosnog posla sa statinina ljudsku fiziologiju, dok je kacijskim tvarima koje mogu stvenim istraZivanjima jest i druglm farmaceutskim profil aminokiselina iz biijne ukloniti razne kemikalije, taj 5to je moguie koncentri- lijekovima' hrane nepotpun i neprikla- onediSienja i druge toksine rati se na one metode anali- Davno uspostavljena dan, kao $to su i big-na ulja nakupljene u tijelu i zato ih ze koje potvrduju odekivanja hipoteza o Stetnosti zasice- po sastavu neprikladna za trebamo - kao distade! upravo onih koji provode nih masnoca Zivotinjskog 27
  • 3. Bam preh- rane ne bi trebali biti kruh, tjestenina, ilro NIa, kuku- rtil €€: ruzi ostale t =# -€+ Zitarice, ::S;r:': nego pource, uoee, Nba, , meso,JaJa Nutricionistica Anita punornasnx Supe zalaZe se za okretanje mlijedni prehrambene piramide porijekla i kolesterola nikad je ta koja uzrokuje zaroblja- nije znanstveno potvrdena, lesti i ostale "civilizacijske" tini, a proizvodi od njih vrlo vanje kolestrola u krvnim bolesti dana5njice. o tome svjedote brojni znan- profitabilni. Polj oprivredni Zilama. stvenici, lijeinici i profesori biznis i prehrambena indu- Moderna prehrana bazirana , Postoje Ii skriveni iz r aznih dij elova svijeta. strija profitiraju na jeftinim Znanstvena su istraZivanja na pretjeranoj upotrebi viso- razlozi za,#ta mod,er- preradevinama od soje i ku- kopreradenih ugljikohidrata na, medieina i nu*ri- kuruza, koji imaju dug rok zapravo pokazala da unos (5eier, braSno i proizvodi zasiienih masti ne utjede ni cionis*ika za,gava,, trajanja, dok se meso, jaja i od njih) kao i pretjeranoj ra,ju srnanjeni unos na razinu kolesterola niti na mlijeina masnoia moraju stopu obolijevanja od sria- upotrebi biljnih ulja bogatih Eivoti4iskih protei- pohranjivati, transportirati no-Zil n ih bolesti. Takoder, omegom-6 (margarini, na i ma,sno6a? i prodavati pod stalnim hla- sojino, kukuruzno i sunco- ,,:," Znanostje, naialost, ie- razina kolesterola u krvi ne denjem i imaju puno kraii kretovo ulje koji su sastojak sto u sluZbi industrije, moZ- utjeie na nastanak srdano- rok trajanja. velikog broja industrijskih da i nesvjesno. Postoji veliki iilnih bolesti, studije su Farmaceutska industrija preradevina) kriv ac je za razlog za!;to je prehrambena pokazale da su ljudi s niskim profitira jer neprirodnom kronidne upale, dijabetes, industrija golema i isplativa. kolesterolom imali zadeplje- prehranom ljudi postaju pretilost, srdano-Zilne bo- Zato 5to su Zitarice i sojajef- nje Zila u istoj mjeri kao i oni doZivotni potro5adi lijekova, s visokim. S druge strane, dokazanoje LCHF prehrana da rafinirana biljna ulja, kao i njima nakrcane industrij- ske preradevine, zapravo Manje ugliikohidrata, viSe masnoda dovode do trajnih o5teienja . |iojasnite Eto je jelu od krumpira, tjestenine na krvnim iliIama, zbog pre- LCIIF prehra,na,? i riLe zamjenjuju se povriem tjeranog sadrZaja omega-6 i LCHF znadi Low Carb te prehrana sadrZi viSe masnih kiselina u odnosu High Fat, tj. manje ugljiko- povria nego standardna na omega-3 masne kiseline. hidrata i viie masnoie. lli prehrana. To je odlitna Jednostavno reieno, bez manje tjestenine, kruha, riZe prehrana za osobe koje upalnog procesa prisutnog u i hrane od braSna, a vi(e imaju poremeien metabo- tijelu ne postoji nadin da se prirodnih masti. Koliko je to lizam Seiera - dijabetitare kolesterol nakupi u stijenka- "manje" ug jikohidrata, ovisi a ne povecantm unosom pro- i osobe s prekomjernom ma krvnih Lila i dauzrokuje o potrebama pojedinca, u teina - ne jede se viSe mesa, tjelesnom teZinom - jer srdane bolesti i moZdani svakom slutaju manje nego dovodi do stabilizacije Seiera udar. Bez upalnog procesa, nego se ne skida masnoia s 5to se preporuduje. Re- u krvi i smanjene potrebe kolesterol bi slobodno cirku- tog mesa, ne skida se koZa s ducirani unos ugljikohidrata za inzulinom - a tu zapravo lirao po tijelu onako kako je piletine i slobodno se koriste nadoknaduje se poveianim potinju svi zdravstveni prob- to priroda odredila. Upala maslac, Zumance, svinjska unosom prirodnih masnoia, mast i maslinovo ulje. Prilozi lemitih ljudi. 28
  • 4. zaraduju na pametan nadin kroz kalorije, najveii udio prirodnih masti, vrlo je defi- pretvarajuii j eftine iitarice trebale bi sadinjavati masno- citna s vitaminima topivim u skupe stvari upakirane ie, a ne kao prema sluZbenoj u masti A, D i K2 (iivotinjski u Sarene kartone i vreiice piramidi uglj ikohidrati. oblikvitamina K) koji su koje nalikuju na hranu. Treba napomenuti da ma- vaZni katalizatori potrebni snoie sadrZe dvostruko viSe za apsorpciju minerala i ,,it:iii iii. i:ii ,t ' i. ,ii kalorija u odnosu na protei- proteina i nuini za mnoge t1:r' ll i:i,"rn ii:rl. iii ir i ri,. ne i ugljikohidrate, pa pove- vaine Zivotne funkcije. . A odlnosu na medi- iani unos kalorija iz masti Tih vitamina ima u maslacu einsku prehrambe- ne znadi velike kolidine i punomasnim mlijednim a posebnoje unosan biznis nu pira"tnidu (koju masne i mesne hrane, nego proizvodima pa5nih Zivoti- sa statinima (sredstvima za maiema vidjetiu upravo obrnuto: smanjujuii nja, iznutricama i Zuman- sniZavanje kolestrola) na domovima zdrau$a,), unos ugljikohidrata (Seiera i cima. U tradicionalnim kojima se profit broji u mili iria,ko izgledavaha Skroba) te nadoknadujuii te nadinima prehrane kolidina jardama dolara. Medijima je prehra"mbe''.a, pira,- kalorije prirodnim masno- tih kljudnih nutrijenata unosan posao reklama jefti- mida? iama, zapravo koliiinski bilaje oko deset puta veia nih margarina, biljnih ulja, '''-.' Umj esto da b aza pr ehr a- jedemo puno manje, uz za- nego u onima koji se temelje Zitnih pahuljica i drugih ne budu kruh, tjestenina, dovolj avajuii osj eiaj sitosti, na modernim trgovadkim , t preradevina. Kad kupuje- mo meso pa5nih iivotinja i riZa, kukuruz i ostale iita- jer masnoie daju i energiju i hranjive tvari i stabilnu razi- namirnicama koje sadrZe 5eier, bijelo braSno i biljna I jaja izravno od uzgajivada, rice, koje predstavljaju nu- tritivno siroma5ne, prazne nu Seiera u krvi, a zbog toga ulja. zaobilazimo cijeli taj monu- kalorije, osnovu prehrane i dugotrajan osjeiaj sitosti. Moderna prehrana sadrZi mentalni profitabilni sistem trebaju diniti povrie, voie, previ5e praznih kalorija i industrijske poljoprivrede, riba, meso, jaja i punomasni . Podernujeta,pira- ugljikohidrata, 5to potiie transport Zita, antibiotike, mlijedni proizvodi. Koliiin- lmida-bolja od medi- apetit i dovodi do prejeda- hormone rasta, kemijska ski, povrie i voie predstav- cinske? nja, debljine i dijabetesa, te gnojiva, procesore, inspek- ljaju otprilike polovicu uno- '"i' Medicinska piramida je previSe rafinirnih biljnih tore, proizvodade, dostav- sa hrane, a meso, riba i jaja nutritivno siromaSna, sadrZi ulja koja dovode do kronid- ljade i oglaSivade, koji svi drugu polovicu. Gledano premalo hranjivih tvari i nih upalnih bolesti. ffi;: ffi 5w &9, .*t1 ril9: i:!:lJ i.,:ri: i;:!.:;-..i - Visoko koncentriran billni preparat koji potiie regeneracijske procese u tijelu i.:: Proizvodi firme Inergy temelje se na holistidkom pristupu dovjeku, a proizlaze iz naiela drevnih uienja medicine koja tijelo i duh shvata kao sastavne dijelove jednog energetskog sustava. Gynex sadrii visoki udio prirodnih fitohormona (biljna tvar poput h0rm0na) koji uravnoteZuju psihiike i hormonalne oscilaclje, kako kod mu5karaca, tako i kod iena. Kompleksni sastav Gynexa Stiti vlakna iivfanih stanica i sluznice na povrlini unutarnjih organa te poboliiava njihovu funkciju. Utjeie na poboljianje plodnosti kod oba spola. Biljni sastav 6ynexa: bagren obiini, steia, kn$evska pukovica, pastirska iglica, idraljevina, komorai., iuta bro(ika, alga{ukus, slatki korijen, neven, livadna djetelina, bijela kopriva, livadna vrkuta, borovnica, krvaravelika, etetiha ulia (npr. netvice, anisa i slolisnika). @ TNTLCY PotraZite u svim bol.jim l.iekarnama MM.FRllt$SNt FR(}nUKTld.$,*. rs::*-:-=:::i.r:::::G!=:=;::r:+>:i:r]::l]::::.:+::-'::3!::1::-:::::::-:!:::::i:':r:..,:..r-:'i:i:' AI. B. Juri5iia 9, roozo Zagreb. Telefon: +585 9t 3332293 www.energy.com-hr --17 2g