1. "t
:i
:
.:
Y ::
Ziu otinj s hq-lzr ane nas G
E
€
{isti
.
hrani,Abf,{fima *
(glukozno-fruktozni sirup),
rafinirano p5eniino braSno,
BILJNA ULJA Posljednjih godina sve se intenzivnije go-
hidrogenizirana biljna ulja i
mnoitvo kemikalija (E bro-
N EPRIKLADNA vori o sastojcima hrane i vaZnosti zdrave jeva) za dugo iuvanje, okus.
SU ZA LJUDSKU prehrane. Pritom se pojam "zdtavo" naj- konzistenciju i izgled, a sve
deSie veZe uz light proizvode, manji unos
FIZIOLOGIJU: to dokazanoje izuzetno
crvenog mesa, jaja i punomasnih mlijednih Stetno za ljudsko zdravlje.
PREKOMJERAN proizvoda te poveian unos integralnih
UDIO OMEGA-6 Litarica, povria i voia. No, epidemija de-
MASNIH KISELINA bljine i dalje se Siri svijetom.
. Za,ito ste protiv
IZAZIVA UPALNE veEeta,rija,nstva?
PROCESE I VODI Nutricionistica Anita Supe hormonima rasta i antibio- Ne protivim se vegetari-
DO KRONICNIH nedavno je predstavila svoju ticima; janstvu kao takvom, jer je to
knjigu "Istine i laZi o hrani" jaja kokoSi koje slobod- vrlo Sirok pojam i razlikuje
BOLESTI, KAZ= u kojoj piramidu zdrave no trdkaraju i kljucaju po se od osobe do osobe 5to
NUTRICIONISTICA hrane okreie naopako, dvoriStu, a ne one koje iive jede, isto kao i kod standar-
ANITA SUP= U zalate se zaveci unos ma- zbijene u kavezima i hrane dne prehrane.
snoia Zivotinjskog porijekla, koncentratima; Ako netko ne jede meso, a
KNJIZI ISTINE I
potpuno izbacivanje Litarica
se
riba koja slobodno Zivi prehrana mu se bazira na
|AZI O HRANI iz prehrane, pa tako sve u morima i rijekama, a ne drugim izvornim namirni-
5to smo do sada mislili da izuzgajalii;ta koja se hrani cama te su ukljudene neke
Razgovarala: Mir l<a Majoli znamo o hrani prema nje- koncentratima i pliva u namirnice Zivotinjskog
nim teorijama pada u vodu. vlastitom izmetu; porijekla kao riba, jaja ili
Autorica je t r azgovoru za prirodne masnoie Zivo- mlijeini proizvodi, onda je
Vitu pojasnila teze iz svoje tinjskog i biljnog porijekla, to zdrav naiin prehrane. No,
knjige. npr. maslac i masnoia ako vegetarijanstvo znadi
painih Zivotinja, hladno jesti bilo 5to samo da nije
. 5to3e za, va,s preSano maslinovo ulje; Zivotinjskog porijekla, npr.
izvorna, h*ana,? tradicionalna, nutritivno razne industrijske prera-
Pod tim podrazumijevam bogata hrana - domaii fer- devine koje se baziraju na
pravu, nepreradena hranu mentirani mlijeini proizvo- rafiniranom braSnu, biljnim
u njenom izvornom obliku, di i fermentirano povrie, uljima i soji, onda je to vrlo
koja se "proizvodl" u prirodi, iznutrice, domaie juhe i manjkava i Stetna prehrana.
a ne u tvornicama. To su: druga kuhanajela. Veganstvoje posebna
povrie, voie i oraSasti Izvorna hrana nisu rafini- priia: prehrana iskljudivo
plodovi iz domaieg ekolo5- rane, visokoprocesirane biljnom hranom ne osigu-
kog uzgoja koji nisu prskani industrij ske preradevine. Ta rava ljudskom tijelu nuZan
pesticidima, herbicidima, nova hrana, koja nije ni po- materijal koji trebamo za
fungicidima niti gnojeni stojala prije samo sto godi- Zivotne funkcije i biokemij-
umjetnim gnojivima; na, nutritivno je siroma5na, ske procese u organizmu,
meso Zivotinja koje slo- a prepuna aditiva. Veiina pa neizbjeZno dolazi do
bodno pasu travu, a ne onih industrijskih preradevina nedostatka vaZnih nutrije-
iz masovnog uzgoja koje se sadrZi rafinirani Seier i nata, Sto dovodi do raznih
hrane Zitaricama i sojom, njegove jeftine zamjene zdravstvenih problema.
26
2. i
I
b ,..:r,:at:t:,]
&u
"?^ *,*-
Fr
:
{: *l}-" '
*
.rs +-
---+ e
Proteini + pource + mdsnoca
Dobar i nutritivno l<valitetan obrok je onaj koji sadrii
u' .:.it:.: ;r:l :.:a;'a.iiljta.
ne5to proteinsko (meso/riba/jaja) + povrie + prirodnu
j:.+ tovjeka (prekomjeran udio
masnoiu. Npr. srdele i blitva s dosta maslinova ulja
;t !: ! :t:'.;:; !;L ! :i. ! E ?: ;.:: t a + :!,:. 4 omega-6 masnih kiselina
ili bilo koje naSe tradicionalno kuhano jelo koje
Covjekje po prirodi, po izaziva upalne procese i
sadrii ne5to mesa/ribe i razno povrie pripremljeno
svojoj flziologiji, svejed koji dovodi do kronidnih bolesti).
na prirodnim masnoiama. Kolidinski je to manje
treba i biljnu i Zivotinjsku I naie stanice za regeneraci-
ju trebaju gradevni materijal hrane, a vi5e nutrijenata nego u standardnom obroku
hranu. koja ima razlicite
funkcije u tijelu. Najjedno- - proteine i masti iz mesa,
koli sadinjavaju Skrobne namirnice i krto meso bez
stavnije redeno, Zivotinjska ribe, jaja i mlijednih proizvo- masnoie, kaZe Anita 5upe.
hrana hrani, a biljna hrana da. Osim gradevnih blokova,
iisti. Ljudsko se tijelo, osim ta nas hrana opskrbljuje i po- i plaiaju istraZivanje. Far-
od vode, uglavnom sastoji trebnom energijom. S druge ,' 4:1,;,=..1,,,,,= at.;t:::.a',;::::!.:i;r..it-:!,: r:j maceUtska industfija, koja
od proteina i masnoia, oni sl ra ne. voie, povrce i bilje :i":-i,=:ji:.::;n..:..,:-'.in :j:. ':-:.:.,Ji.:'r:s.:::::.: plata VeiinU istf aZiVanja,
su gradevni blokovi od kojih sadrZe antioksidanse, enzi- :t i: :-:!-ri.ti:,. :::.,:::;: ::.::t,:.::t::.:r :..:,::::=..:, -. nikakO ne bi plaiala da Se
su izgradene naie kosti, me, vitamine, minerale, bio- .r:::::.::'...:,.:=.:f':':ii-r::;= ::r::i:rI.- dOkaZe kakO ZaSiiene masti
m i5ici, srce. mozak. pluia. flavonoide i druge supstance .l'.=.:':..,....i.i:: :::::.t::;;.tji::E ,, i kolesterol nemaju Veze Sa
jetra i svi organi. Sastav koje pomaZu da odrZavamo i.r':;.:]#,;:.i.i.-'-,.',,.,;.t., :1..i'i:,t .'. srdano-Zilnimbolestima,
am i nokisel i na iz iivotinj- tijelo distim iznutra. Biljke su ::=:i.-i?=:l'::' jer bi to znaiilo gubitak
skih proteina ispravanje za opremljene snaZnim detoksi- Veliki problem sa znan- unosnog posla sa statinina
ljudsku fiziologiju, dok je kacijskim tvarima koje mogu stvenim istraZivanjima jest i druglm farmaceutskim
profil aminokiselina iz biijne ukloniti razne kemikalije, taj 5to je moguie koncentri- lijekovima'
hrane nepotpun i neprikla- onediSienja i druge toksine rati se na one metode anali- Davno uspostavljena
dan, kao $to su i big-na ulja nakupljene u tijelu i zato ih ze koje potvrduju odekivanja hipoteza o Stetnosti zasice-
po sastavu neprikladna za trebamo - kao distade! upravo onih koji provode nih masnoca Zivotinjskog
27
3. Bam preh-
rane ne
bi trebali
biti kruh,
tjestenina, ilro
NIa, kuku- rtil €€:
ruzi ostale t
=#
-€+
Zitarice, ::S;r:':
nego
pource,
uoee, Nba, ,
meso,JaJa
Nutricionistica Anita punornasnx
Supe zalaZe se za
okretanje
mlijedni
prehrambene
piramide
porijekla i kolesterola nikad je ta koja uzrokuje zaroblja-
nije znanstveno potvrdena, lesti i ostale "civilizacijske" tini, a proizvodi od njih vrlo
vanje kolestrola u krvnim bolesti dana5njice.
o tome svjedote brojni znan- profitabilni. Polj oprivredni
Zilama.
stvenici, lijeinici i profesori biznis i prehrambena indu-
Moderna prehrana bazirana , Postoje Ii skriveni
iz r aznih dij elova svijeta. strija profitiraju na jeftinim
Znanstvena su istraZivanja
na pretjeranoj upotrebi viso- razlozi za,#ta mod,er- preradevinama od soje i ku-
kopreradenih ugljikohidrata na, medieina i nu*ri- kuruza, koji imaju dug rok
zapravo pokazala da unos (5eier, braSno i proizvodi
zasiienih masti ne utjede ni
cionis*ika za,gava,, trajanja, dok se meso, jaja i
od njih) kao i pretjeranoj ra,ju srnanjeni unos
na razinu kolesterola niti na mlijeina masnoia moraju
stopu obolijevanja od sria-
upotrebi biljnih ulja bogatih Eivoti4iskih protei- pohranjivati, transportirati
no-Zil n ih bolesti. Takoder,
omegom-6 (margarini, na i ma,sno6a? i prodavati pod stalnim hla-
sojino, kukuruzno i sunco- ,,:," Znanostje, naialost, ie-
razina kolesterola u krvi ne denjem i imaju puno kraii
kretovo ulje koji su sastojak sto u sluZbi industrije, moZ-
utjeie na nastanak srdano- rok trajanja.
velikog broja industrijskih da i nesvjesno. Postoji veliki
iilnih bolesti, studije su Farmaceutska industrija
preradevina) kriv ac je za razlog za!;to je prehrambena
pokazale da su ljudi s niskim profitira jer neprirodnom
kronidne upale, dijabetes, industrija golema i isplativa.
kolesterolom imali zadeplje- prehranom ljudi postaju
pretilost, srdano-Zilne bo- Zato 5to su Zitarice i sojajef-
nje Zila u istoj mjeri kao i oni doZivotni potro5adi lijekova,
s visokim.
S druge strane, dokazanoje LCHF prehrana
da rafinirana biljna ulja, kao
i njima nakrcane industrij-
ske preradevine, zapravo
Manje ugliikohidrata, viSe masnoda
dovode do trajnih o5teienja . |iojasnite Eto je jelu od krumpira, tjestenine
na krvnim iliIama, zbog pre- LCIIF prehra,na,? i riLe zamjenjuju se povriem
tjeranog sadrZaja omega-6 i LCHF znadi Low Carb te prehrana sadrZi viSe
masnih kiselina u odnosu High Fat, tj. manje ugljiko- povria nego standardna
na omega-3 masne kiseline. hidrata i viie masnoie. lli prehrana. To je odlitna
Jednostavno reieno, bez manje tjestenine, kruha, riZe prehrana za osobe koje
upalnog procesa prisutnog u i hrane od braSna, a vi(e imaju poremeien metabo-
tijelu ne postoji nadin da se prirodnih masti. Koliko je to lizam Seiera - dijabetitare
kolesterol nakupi u stijenka- "manje" ug jikohidrata, ovisi
a ne povecantm unosom pro- i osobe s prekomjernom
ma krvnih Lila i dauzrokuje
o potrebama pojedinca, u teina - ne jede se viSe mesa, tjelesnom teZinom - jer
srdane bolesti i moZdani
svakom slutaju manje nego dovodi do stabilizacije Seiera
udar. Bez upalnog procesa, nego se ne skida masnoia s
5to se preporuduje. Re- u krvi i smanjene potrebe
kolesterol bi slobodno cirku- tog mesa, ne skida se koZa s
ducirani unos ugljikohidrata za inzulinom - a tu zapravo
lirao po tijelu onako kako je piletine i slobodno se koriste
nadoknaduje se poveianim potinju svi zdravstveni prob-
to priroda odredila. Upala maslac, Zumance, svinjska
unosom prirodnih masnoia, mast i maslinovo ulje. Prilozi lemitih ljudi.
28
4. zaraduju na pametan nadin kroz kalorije, najveii udio prirodnih masti, vrlo je defi-
pretvarajuii j eftine iitarice trebale bi sadinjavati masno- citna s vitaminima topivim
u skupe stvari upakirane ie, a ne kao prema sluZbenoj u masti A, D i K2 (iivotinjski
u Sarene kartone i vreiice piramidi uglj ikohidrati. oblikvitamina K) koji su
koje nalikuju na hranu. Treba napomenuti da ma- vaZni katalizatori potrebni
snoie sadrZe dvostruko viSe za apsorpciju minerala i
,,it:iii iii. i:ii ,t ' i. ,ii kalorija u odnosu na protei- proteina i nuini za mnoge
t1:r' ll i:i,"rn ii:rl. iii ir i ri,. ne i ugljikohidrate, pa pove- vaine Zivotne funkcije.
. A odlnosu na medi- iani unos kalorija iz masti Tih vitamina ima u maslacu
einsku prehrambe- ne znadi velike kolidine i punomasnim mlijednim
a posebnoje unosan biznis nu pira"tnidu (koju masne i mesne hrane, nego proizvodima pa5nih Zivoti-
sa statinima (sredstvima za maiema vidjetiu upravo obrnuto: smanjujuii nja, iznutricama i Zuman-
sniZavanje kolestrola) na domovima zdrau$a,), unos ugljikohidrata (Seiera i cima. U tradicionalnim
kojima se profit broji u mili iria,ko izgledavaha Skroba) te nadoknadujuii te nadinima prehrane kolidina
jardama dolara. Medijima je prehra"mbe''.a, pira,- kalorije prirodnim masno- tih kljudnih nutrijenata
unosan posao reklama jefti- mida? iama, zapravo koliiinski bilaje oko deset puta veia
nih margarina, biljnih ulja, '''-.' Umj esto da b aza pr ehr a-
jedemo puno manje, uz za- nego u onima koji se temelje
Zitnih pahuljica i drugih ne budu kruh, tjestenina, dovolj avajuii osj eiaj sitosti, na modernim trgovadkim
,
t preradevina. Kad kupuje-
mo meso pa5nih iivotinja i
riZa, kukuruz i ostale iita- jer masnoie daju i energiju i
hranjive tvari i stabilnu razi-
namirnicama koje sadrZe
5eier, bijelo braSno i biljna
I jaja izravno od uzgajivada,
rice, koje predstavljaju nu-
tritivno siroma5ne, prazne nu Seiera u krvi, a zbog toga ulja.
zaobilazimo cijeli taj monu- kalorije, osnovu prehrane i dugotrajan osjeiaj sitosti. Moderna prehrana sadrZi
mentalni profitabilni sistem trebaju diniti povrie, voie, previ5e praznih kalorija i
industrijske poljoprivrede, riba, meso, jaja i punomasni
. Podernujeta,pira- ugljikohidrata, 5to potiie
transport Zita, antibiotike, mlijedni proizvodi. Koliiin- lmida-bolja od medi- apetit i dovodi do prejeda-
hormone rasta, kemijska ski, povrie i voie predstav- cinske? nja, debljine i dijabetesa, te
gnojiva, procesore, inspek- ljaju otprilike polovicu uno- '"i' Medicinska piramida je previSe rafinirnih biljnih
tore, proizvodade, dostav- sa hrane, a meso, riba i jaja nutritivno siromaSna, sadrZi ulja koja dovode do kronid-
ljade i oglaSivade, koji svi drugu polovicu. Gledano premalo hranjivih tvari i nih upalnih bolesti.
ffi;:
ffi
5w
&9,
.*t1
ril9:
i:!:lJ
i.,:ri: i;:!.:;-..i - Visoko koncentriran billni preparat koji potiie regeneracijske procese u tijelu
i.::
Proizvodi firme Inergy temelje se na holistidkom pristupu dovjeku, a proizlaze iz naiela drevnih uienja
medicine koja tijelo i duh shvata kao sastavne dijelove jednog energetskog sustava.
Gynex sadrii visoki udio prirodnih fitohormona (biljna tvar poput h0rm0na) koji uravnoteZuju psihiike
i hormonalne oscilaclje, kako kod mu5karaca, tako i kod iena. Kompleksni sastav Gynexa Stiti vlakna
iivfanih stanica i sluznice na povrlini unutarnjih organa te poboliiava njihovu funkciju. Utjeie na
poboljianje plodnosti kod oba spola.
Biljni sastav 6ynexa:
bagren obiini, steia, kn$evska pukovica, pastirska iglica, idraljevina, komorai., iuta bro(ika, alga{ukus,
slatki korijen, neven, livadna djetelina, bijela kopriva, livadna vrkuta, borovnica, krvaravelika, etetiha ulia
(npr. netvice, anisa i slolisnika).
@ TNTLCY PotraZite u svim bol.jim l.iekarnama
MM.FRllt$SNt FR(}nUKTld.$,*. rs::*-:-=:::i.r:::::G!=:=;::r:+>:i:r]::l]::::.:+::-'::3!::1::-:::::::-:!:::::i:':r:..,:..r-:'i:i:'
AI. B. Juri5iia 9, roozo Zagreb. Telefon: +585 9t 3332293 www.energy.com-hr
--17
2g