2. Ronjenje na dah = ronjenje u apnei, slobodno ronjenje,
jednostavna apnea
evolucijski najstariji
najrašireniji
najjednostavniji
najopasniji način ronjenja
ronjenjem na dah ne smatramo plutanje/plivanje uz
pomoć peraja površinom vode i to uronjene glave na
kojoj je maska dišući kroz disalicu
3. Čimbenici o kojima ovisi dubina
zarona
dobi
spolu
vitalnom kapacitetu
tjelesnoj spremnosti
Motiviranosti
stupnju mentalne spremnosti
tlaku
temperaturi okoline
4. na suhom trajanje Apnea prosječnog čovjeka iznosi od 0,5
do 1,5 minute
Apnea se može produžiti:
prethodnom hiperventilacijom (na 3-4 minute)
udisanjem čistog kisika (na više od 13 minuta)
primjenom suvremenih tehnika ventilacije i opuštanja (skoro 9 minuta)
prosječan čovjek roni na dah do dubine od 3-4 metra, a
uvježbani ronioci na dah obično rone do dubine od 25
metara u apnei trajanja oko 2 minute
5. Tijekom ronjenja u apnei događa se niz
značajnih promjena s učinkom na:
funkcioniranje tjelesnih osjetila- vrijednosti tlakova u zatvorenim
šupljinama glave
plućne volumene i plućne kapacitete
vrijednosti parcijalnih tlakova plinova u plućima
tjelesnu temperaturu
ravnotežu tjelesne tekućine
održavanje euglikemije
opseg i intenzitet aktivnosti mišića
gradijent tlakova duž probavne cijevi
raspodjelu krvotoka
rad srca i stanje krvožilnog sustava
6. Promjene u funkcioniranju tjelesnih
osjetila
čovjek čuje (osjeća) zvuk na dva načina
zvučni se titraji u atmosferskom zraku šire zrakom (zračna vodljivost)
i potiču titranje bubnjića, ali uzrokuju i rezonanciju kosti lubanje
(koštana vodljivost) te se na taj način zvučni titraji prenose u
unutarnje uho gdje podražuju organ sluha
raspoznavanje smjera (sa točnošću od 1 do 3 stupnja) odakle zvuk
dolazi počiva na činjenici da je mozak sposoban razaznati izrazito
malu (0,03 milisekunde) razliku u vremenu dolaska zvuka u ono uho
koje je udaljenije od zvučnog izvora od onog uha koje mu je bliže
u vodenom mediju zvučni se titraji pet puta brže šire nego zrakom, a
i manje se apsorbiraju nego u zraku
7. Apsorpcije svjetla
u vodi se s dubinom smanjuje vidljivost zbog apsorpcije svjetla
na 5m dubine intenzitet sunčane svjetlosti smanji na četvrtinu, a na
15 m na osminu vrijednosti na površini
apsorpcija svjetlosti nije jednakomjerno izražena za sve dijelove
sunčevog spektra pa se tako:
crvena boja gubi već na 3 m dubine, narančasta na 5 m, žuta na
10 m, plava i zelena na 30 m dubine
oštrina vida je narušena zbog količine otopljenih čestica i znatno
manjeg loma svjetlosti unutar oka
važno je znati da je interpretacija udaljenosti predmeta koje gledamo
poprilično netočna jer nam predmeti izgledaju bliži za jednu četvrtinu
i veći za jednu trećinu nego što u stvari jesu
8. Utjecaj na krvožilni sustav
zbog povišenog hidrostatskog tlaka grudni koš se stišće pa mu se
volumen smanjuje (pa tako i plućni volumeni) što potiče uključivanje
zaštitnog mehanizma centralizacije krvotoka
hidrostatski tlak i gustoća vode mehanički istiskuju krv iz trbušne šupljine
i donjih ekstremiteta, a hladnoća vode pospješuje vazokonstrikciju
(stiskanje) perifernih krvnih žila
u prsnu šupljinu tako može pristići i litra pa i više krvi koja ispuni prostor
nastao smanjenjem volumena pluća te tako značajno smanji mogućnost
gnječenja grudnog koša i organa koji se njemu nalaze
centralizacijom krvotoka povećava se priljev krvi u srce omogućavajući
30 % veći udarni volumen srca uz istodobno smanjenje frekvencije srca
(bradikardiju) posredovanu stimulacijom živca vagusa
9. Boyle-Mariottov zakon
ako temperatura ostaje konstantna, volumen plina je obrnuto
proporcionalan apsolutnom tlaku
kod spuštanja u dubinu, tlak se povećava i volumen bilo kojeg
prostora ispunjenog zrakom će se smanjivati
10. pluća su fleksibilan zračni prostor, za razliku od sinusa i srednjeg
uha
stoga će se skupiti u dubini (Boyle-Mariottov zakon)
Primjer:
DUBINA BAR PLUĆA V
O m 1 6 l
10 m 2 3 l
20 m 3 2 l
30 m 4 1.5 l
40 m 5 1.2 l
11. Promjena gradijenta tlakova duž
probavnog kanala
- povišen hidrostatski tlak utiskuje trbušnu stjenku i pomiče sadržaj
trbušne šupljine prema prsnoj šupljini
- promjenom položaja tijela uz djelovanje hidrostatskog tlaka mijenja se
gradijent tlakova duž probavnog trakta
- na površini, gradijent tlaka između želuca i jednjaka iznosi oko 6
mmHg
- nakon zarona razlika u pritisku se može udvostručiti što može dovesti
do povrata želučanog sadržaja u jednjak koji se očituje žgaravicom ili
povraćanjem
12. Hiperventilacija
HV je povećana frekvencija disanja ili povećanje volumena zraka
u svakom udahu
to znači da tijelo dobiva više zraka nego što zapravo treba
HV-a se u prošlosti koristila da bi odstranili CO2 iz krvi koji zbog
niže koncentracije odgađa poriv za disanje
simptomi uključuju: euforija, ošamućenost, vrtoglavica, trnci u
ekstremitetima, metalni okus u ustima i obamrlost oko usta
13. Nedostaci
• budući da je CO2 u krvi koji daje tijelu poticaj da diše, niske razine
CO2 može dovesti do hipoksije “black out- a” bez prethodnih
upozoravajućih simptoma
• hiperventilacija smanjuje sposobnost zadržavanja daha i može
uzrokovati nesvjesticu mnogo ranije nego što se očekivalo
• uz nizak CO2 tijelo neće sačuvati O2, dok s visokim CO2 i
kontrakcijama, frekvencija srca drastično pada i tijelo se prebacuje u
fazu očuvanja kisika
• nizak CO2 (hipokapnija) smanjuje protok krvi u mozgu, zbog
cerebralne vazokonstrikcije, i daljnje smanjenje opskrbe kisikom
• ekstremna hipokapnija može dovesti do BO za vrijeme dok se još
uvijek diše
14. Hipoksija
Hipoksija - javlja se kada postoji neadekvatna opskrba O2 u tijelu kao
posljedica niske ppO2 u arterijskoj krvi
Cerebralna hipoksija - hipoksija zbog smanjenog kisika u mozgu,
unatoč adekvatnom protoku krvi ostatkom tijela
kada cerebralna hipoksija traje duže vrijeme, može uzrokovati
napadaje, nesvijest (BO), oštećenje mozga i smrt
simptomi blage moždane hipoksije uključuju nemarnost, slabe
prosudbe, gubitak pamćenja, te smanjenje motoričke koordinacije
(LMC)
Ishemija - nedostatak dotoka krvi do organa, uzrokovano suženjem ili
začepljenjem (to znači da postoji ograničenje u lokalnom protoku inače
u dobro prokrveljnih dijelova, opskrba kisikom u ovom području tijela je
nedovoljna za normalnu funckciju)
Moždana ishemija - smanjen protok krvi u mozgu (mogu biti
uzrokovane niskim krvnim tlakom, npr. kada ustaješ previše brzo)
15. Shallow water blackout
na uronu, pluća su komprimirana zbog povećanja tlaka → to uzrokuje
strmi nagib (velik gradijent) u parcijalnom tlaku O2 između pluća, krvi i
tkiva¸čineći raspodjelu kisika tkivom vrlo učinkovitom po načelu difuzije
na uspon pritisak će se smanjiti i ovaj mehanizam će se preokrenuti
u posljednjim metrima izrona, gdje je promjena tlaka najveća, tkivima će
biti “oduzet" O2 kako bi se nadoknadio niski ppO2 u plućima
većina ljudi će pasti u nesvijest kad parcijalni tlak kisika (ppO2) u plućima
padne ispod 0,1 bar
10 m vode učinkovito udvostručuje to na 0,2 bar stavljajući ronioca iznad
praga nesvjestice dok ne dođe na granicu od 0,1 tijekom uspona
ppO2 od 0,18 na 10 m će prilično osigurati zamračenje između 4 metra i
površine (to je razlog zašto su zadnjih 10m najkritičniji dio ronjenja)
16. “Samba”
“Samba” je popularni naziva za GMK tj. “gubitak motoričke kontrole”
– potaknuta je niskom razinom kisika u stanici (hipoksijom)
najčešće nastaje na površini nakon držanja daha i ronjenja u daljinu
radi se o seriji mišićnih grčeva koje ronioc ne može nadzirati a mogu
biti udruženi sa zbunjenošću i slabijim/nedostatnim odgovorom na
vanjske podražaje
obično traje nekoliko sekundi i može ali i ne mora napredovati u
potpuni gubitak svijesti
17. Znakovi
promjene držanja tijela (posebice glave i vrata)
nekontrolirana trzanja tijela i udova
krivljenje izraza lica
lutanje pogleda – neusredotočenost
zbunjenost, dezorijentiranost u vremenu i prostoru
mumljanje, zamuckivanje
oslabljen odgovor na podražaje
plavilo usana i lica - cijanoza
18. Čimbenici uspješnosti u ronjenju na
dah
kondicijska pripremljenost
teorijska pripremljenost
19. Kondicijska pripremljenost
dobra tjelesna kondicija doprinosi boljem podnošenju
raznih opterećenja tijekom ronjenja
nužno je provoditi programe za povećanje kondicijske
pripremljenosti jer se time smanjuje incidencija ronilačkih
nezgoda
potreba za provedbom dobre kondicijske pripreme ronilaca
višestruko je veća u natjecateljskom ronjenju
kondicijski trening ronilaca podrazumijeva razvoj
najznačajnijih sposobnosti koja su u jednadžbi uspjeha
pojedinih disciplina ronjenja na dah visoko pozicionirana
20. Teorijska pripremljenost
vrlo je važna jer se gotovo sve discipline freedivinga
smatraju ekstremnim sportskim disciplinama
nužno je da ronioci znaju barem osnove fizike i
fiziologije dubinskog ronjenja na dah, kako bi bili
svijesni rizika u koji se upuštaju
21. Ronilac zadržava dah
u mirovanju, tj. u statičnoj apneji (STA)
u kretanju, tj. u dinamičnoj apneji (DYN)
sposobnost zadržavanja daha u mirovanju (STA)
velikim djelom određuje i dinamičnu apneju
vrhunski se ronilac na dah prvenstveno ističe
mogućnošću velike akumulacije kisika i minimalnim
tempom njegove potrošnje
22. funkciji akumulacije energije za
zaron
primarni cilj fizičke pripreme ronilaca je uvježbati
aerobnu sposobnost i anaerobne kapacitete
ustavnim provođenjem aerobnih kondicijskih treninga
dobivaju se povoljne tjelesne značajke za svaki vid
ronjenja:
povećava se vitalni kapacitet;
povećava se broj crvenih krvnih stanica, a time i
hemoglobina
snižava se frekvencija srca u mirovanju
stvara se veća količina mioglobina u mišćnim
stanicama
23. za razvoj aerobnih sposobnosti freediveri koriste
trenažne sadržaje kao što su:
plivanje raznim tehnikama,
plivanje perajama,
trčanje,
vožnja bicikla,
brzo hodanje,
rad na raznim ergometrima,
superkružni trening snage u visokom tempu,
brzo hodanje itd
i anaerobne sposobnosti u ronjenju na dah imaju veliki
značaj zbog često prisutne hipoksične situacije
24. Kisik i kako ga uštedjeti
smanjivanjem razine CO2 tako da se centar za
disanje u mozgu kasnije podraži :
pojačano izdisanje tijekom pripreme
usporeno nastajanje CO2 u tijeku apnee
kombinacija prvog i drugog načina
25. Tri velika potrošača kisika u tijelu
MIŠIĆI:
mišići u normalnim uvjetima troše glukozu i kisik. Kada se
rad produlji mišići počnu trošiti mast i kisik
pošto mišići kod ronjenja na dah rade pretežno anaerobno,
mišiće treba trenirati u anaerobnim uvjetima
tako da se mišići prilagode i postanu bogatiji krvnim žilama
i time otporniji na oštećenje laktatima
26. SRCE:
srce za svoj rad dobiva energiju pretežno razgradnjom
masti u prisustvu kisika
jedini način kako smanjiti potrošnju u srcu je usporiti
njegov rad odnosno smanjiti broj otkucaja srca u minuti
aerobne aktivnosti: trčanje, vožnja bicikla, plivanje, brzo
hodanje, rad na raznim ergometrima
27. MOZAK:
mozak za svoj rad troši glukozu i kisik
potrošnju kisika u mozgu smanjiti ćemo ako smanjimo
svoju mentalnu aktivnost na minimum, ali opet dovoljno za
pravovremeno procesiranje i razumijevanje informacija
28. Nikada, nikada ne ronite sami
Nikada ne prelazite granicu
Opustite se i uživajte!
