SlideShare a Scribd company logo
1 of 8
Masti i ulja
• Masti i ulja nastaju u reakciji esterifikacije.
• To su estri glicerola i različitih viših masnih
kiselina – zasićenih i nezasićenih.
• Njihov opšti naziv je triacilgliceroli.
• Masti i ulja su smeše različitih
triaciglglicerola.
Podela triacilglicerola
• Podela triaciglglicerola izvršena je na
osnovu njihovog agregatnog stanja na
sobnoj temperaturi.
• Ako u molekulu triacilglicerola
preovladjuju zasićene masne kiseline,
to jedinjenje je čvrstog agregaznog
stanja i nazivamo ga mast.
• Ako u molekulu triacilglicerola
preovladjuju nezasićene masne
kiseline, takvo jedinjenje je u tečnom
agregatnom stanju i nazivamo ga ulje.
Nalaženje i dobijanje masti i ulja
• Masti i ulja su prisutni i u biljnim i u
životinjskim organizmima.
• Biljne masti i ulja najčešće se nalaze u
plodovima i semenu biljaka i iz njih se
mogu dobiti presovanjem, cedjenjem ili
rastvaranjem u nepolarnim rastvaračima.
• Životinjske masti dobijaju se topljenjem
masnog tkiva životinje na povišenoj
temperaturi.
Fizička svojstva masti i ulja
• Agregatno stanje
• Agregatno stanje masti i ulja zavisi od sadržaja zasićenih i nezasićenih
masnih kiselina, ali i od njihove molekulske mase.
• Na nasoj geografskoj širini masti su čvrste, ali često se nazivaju
kokosova i palmina mast „palmino ulje“, jer su tečnog agregatnog
stanja u tropskim područjima.
• Tačka topljenja
• Masti i ulja nemaju stalnu tačku topljenja jer su smeše različitih
triacilglicerola.
• Svinjska mast, koja se kod nas najčešće koristi u ishrani, topi se na
temperaturi izmedju 40 °C i 70 °C.
Hemijske reakcije masti i ulja
• Svi triacilgliceroli su esrti
• Iz njih je moguće reakcijom sa vodom dobiti glicerol i više masne kiseline od kojih je molekul bio
izgradjen.
• Pošto se slabo rastvaraju u vodi ova reakcija je veoma spora.
• Reakcija adicie vodonika na
dvostruku vezu organskih
jedinjenja naziva se
hidrogenizacija.
• Posto se adicijom vodonika
na ulje dobija triacilglicerol
koji sadrži samo zasićene
veze, ulje hidrogenizacijom
daje čvrst proizvod – biljnu
mast.
• Biljna mast je osnovna
sirovina za proizvodnju
margarina.
Hvala na pažnji!
Milica Malešević
Sara Zaskalicki

More Related Content

What's hot (20)

Mišićni sistem
Mišićni sistemMišićni sistem
Mišićni sistem
 
Alkeni i alkini
Alkeni i alkini Alkeni i alkini
Alkeni i alkini
 
Aromaticni ugljovodonici
Aromaticni ugljovodoniciAromaticni ugljovodonici
Aromaticni ugljovodonici
 
Lipidi
LipidiLipidi
Lipidi
 
Rastvori
RastvoriRastvori
Rastvori
 
Karboksilne kiseline
Karboksilne kiselineKarboksilne kiseline
Karboksilne kiseline
 
Razdvajanje sastojaka smesa
Razdvajanje sastojaka smesaRazdvajanje sastojaka smesa
Razdvajanje sastojaka smesa
 
Monosaharidi
MonosaharidiMonosaharidi
Monosaharidi
 
Zagadjivanje i zaštita hrane
Zagadjivanje i zaštita hraneZagadjivanje i zaštita hrane
Zagadjivanje i zaštita hrane
 
Nervni sistem čoveka
Nervni sistem čovekaNervni sistem čoveka
Nervni sistem čoveka
 
NEMETALI
NEMETALINEMETALI
NEMETALI
 
Alkani
AlkaniAlkani
Alkani
 
Biocenoza
BiocenozaBiocenoza
Biocenoza
 
Ugljenik
UgljenikUgljenik
Ugljenik
 
Aminokisline i proteini hemija
Aminokisline i proteini hemijaAminokisline i proteini hemija
Aminokisline i proteini hemija
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija
 
Alkoholi
Alkoholi Alkoholi
Alkoholi
 
Sumpor i njegova jedinjenja (2)
Sumpor i njegova jedinjenja (2)Sumpor i njegova jedinjenja (2)
Sumpor i njegova jedinjenja (2)
 
Hemijska ravnoteža
Hemijska ravnotežaHemijska ravnoteža
Hemijska ravnoteža
 
Soli
SoliSoli
Soli
 

Masti i ulja

  • 2. • Masti i ulja nastaju u reakciji esterifikacije. • To su estri glicerola i različitih viših masnih kiselina – zasićenih i nezasićenih. • Njihov opšti naziv je triacilgliceroli. • Masti i ulja su smeše različitih triaciglglicerola.
  • 3. Podela triacilglicerola • Podela triaciglglicerola izvršena je na osnovu njihovog agregatnog stanja na sobnoj temperaturi. • Ako u molekulu triacilglicerola preovladjuju zasićene masne kiseline, to jedinjenje je čvrstog agregaznog stanja i nazivamo ga mast. • Ako u molekulu triacilglicerola preovladjuju nezasićene masne kiseline, takvo jedinjenje je u tečnom agregatnom stanju i nazivamo ga ulje.
  • 4. Nalaženje i dobijanje masti i ulja • Masti i ulja su prisutni i u biljnim i u životinjskim organizmima. • Biljne masti i ulja najčešće se nalaze u plodovima i semenu biljaka i iz njih se mogu dobiti presovanjem, cedjenjem ili rastvaranjem u nepolarnim rastvaračima. • Životinjske masti dobijaju se topljenjem masnog tkiva životinje na povišenoj temperaturi.
  • 5. Fizička svojstva masti i ulja • Agregatno stanje • Agregatno stanje masti i ulja zavisi od sadržaja zasićenih i nezasićenih masnih kiselina, ali i od njihove molekulske mase. • Na nasoj geografskoj širini masti su čvrste, ali često se nazivaju kokosova i palmina mast „palmino ulje“, jer su tečnog agregatnog stanja u tropskim područjima. • Tačka topljenja • Masti i ulja nemaju stalnu tačku topljenja jer su smeše različitih triacilglicerola. • Svinjska mast, koja se kod nas najčešće koristi u ishrani, topi se na temperaturi izmedju 40 °C i 70 °C.
  • 6. Hemijske reakcije masti i ulja • Svi triacilgliceroli su esrti • Iz njih je moguće reakcijom sa vodom dobiti glicerol i više masne kiseline od kojih je molekul bio izgradjen. • Pošto se slabo rastvaraju u vodi ova reakcija je veoma spora.
  • 7. • Reakcija adicie vodonika na dvostruku vezu organskih jedinjenja naziva se hidrogenizacija. • Posto se adicijom vodonika na ulje dobija triacilglicerol koji sadrži samo zasićene veze, ulje hidrogenizacijom daje čvrst proizvod – biljnu mast. • Biljna mast je osnovna sirovina za proizvodnju margarina.
  • 8. Hvala na pažnji! Milica Malešević Sara Zaskalicki