Politička učionica za sve-mir.

1. Zdravko Mršić
POLITIČKA UČIONICA

3. KAKO TEKU
SVIJET I POLITIKA

5. IV. GOSPODARSTVO

7. GOSPODARSKI ČIMBENICI
 Novac ili kapital
 Rad ljudi, životinja i prirodnih sila
 Tehnologija, znanje i strojevi
 Prirodno blago, materijali i prostor

9. GOSPODARSTVO U CIVILIZACIJI
 Podjela i usredotočenje rada
 Podjela ljudi
 Vlast izdvojena iz zajednice
 Vlast iznad društva
 Pismo omogućilo vezanje vlasti uz imovinu
 Unutarnji i vanjski militarizam (uporaba
sile)

10. KAPITALIZAM
 Vlast iz hrama i dvora premještena u riznicu
 Redistribucija proizvoda zamijenjena
iscrplji-vanje kapitala iz rada i prirodnog
blaga
 Iscrpljivanje kapitala na izvoru

11. KAPITALIZAM (2)
 Trajan rat za distribuciju nove vrijednosti
 Vjerovničko gospodstvo kapitala nad
radom, proizvodnjom i državama
 Razdioba dohotka u pučanstvu sve
neravno-mjernija:
SAD: 1916. g – 1% ljudi 20% nove vrijednosti
2010. g. – 1% ljudi 65% vrijednosti

12. KAPITALIZAM (3)
 Rad se iscrpljuje u proizvodnji i na tržištu
 Iz proizvodnje konkurencijom i
inovacijama
 Iz država i prostora nadmetanjem
političkih stranaka i jeftinim koncesijama
 Kućanstva bez ušteđevine, proizvodnja
bez kućnog kapitala, države bez pričuva

13. KAPITALIZAM (4)
 Agrarna društva: veleposjednici protiv
seljaka
 Industrijska društva: rad i prostor
ostavljeni bez kapitala
 Stanje sve teže – tržište i kapital proizvode
daleko više nove vrijednosti od rada
 Vlast više nije vezana uz ljude i države
 Demokracija je uklonjena iz naroda

14. GLOBALNI KAPITALIZAM
 Tri čimbenika globalizacije:
transnacionalne korporacije (kapital),
tehnologija i nacionalne države
 Slobodan kapital na slobodnom
svjetskom tržištu
 Rad, proizvodnja, narodi i države
zarobljeni u prostoru – novi oblik
(kapital-) feudalizma
 U feudalnom odnosu narodi, a ne

16. LJUDI, NARODI I DRŽAVE
 Ostavljeni bez vlasti i ovlasti
 Podloženi objavi i nasilju liberalizma –
pismoznanstvu kapitala
 Čekaju što će im donijeti budućnost
 Narodi ratuju unutar sebe za mrvice
sa stola nositelja kapitala
 “Mi čudo jedno čekamo, a neće nam se
desiti.” (D. Cesarić)

18. NARODI I DRŽAVE IMAJU
POTREBE I OBVEZE
 Zadovoljenje životnih potreba
 Ispunjenje ljudskih svrha
 Zaštita: ljudi i naroda
rada i vrijednosti rada
prostora i prirodnog blaga
okoliša i klime
 Obnova demokracije

20. ŠTO JE NARODIMA ČINITI
 Ustati protiv propadanja
 Stati na svoje noge
 Početi se samostalno “hraniti i
braniti”
 Vratiti kapital i vlast u svoj prostor
 Početi “tranziciju” ili povratak u
gospodarski nacionalizam

22. GLOBALNA TRANZICIJA
 Narodi se moraju pokrenuti i osvojiti svoje države
 Države trebaju biti sredstvo naroda
 Države su nezamjenljive na poslu zaštite
 Moraju postati gospodarice tržišta
 Svjetska suradnja država uklonit će neizvjesnost i
jamčiti zaštitu svijeta

24. ELEMENTI TRANZICIJE
 Narodi i države preuzet će nadzor nad svjetskim
tržištem;
 Pojedinci, trgovačka društva i narodi ne će
upravljati svoje djelovanje samo za svoj uski
probitak, nego će nositi i društvenu odgovornost;
 Pojedinci u bogatim zemljama ne će biti plaćeni
više nego što zaslužuju i to na račun siromašnih
naroda;

25. ELEMENTI TRANZICIJE (2)
 Sadašnja tehnološka (digitalna, biotehnološka i
internetska) revolucija ne će pružati opravdanje
za stvaranje neljudskih odnosa u svijetu i
nepoštedno iskorištavanje jednih ljudi o drugih;
 Ljude će se nadahnjivati, podupirati i navoditi da
se osim za osobne probitke brinu i za opće dobro;

26. ELEMENTI TRANZICIJE (3)
 Makroekonomska stabilnost zemalja bit će
praćena stabilnošću ukupnog svjetskog
gospodarstva;
 Omogućit će se razvitak i napredak siromašnim
narodima i ukloniti siromaštvo iz svijeta;
 Osigurat će se povratak kapitala u nacionalni
prostor i obnovu nacionalnog kapitala;

27. ELEMENTI TRANZICIJE (4)
 Uklonit će se iluziju postojanja i održljivosti
poslijeindustrijskog društva i stvoriti uvjeti za
industrijalizaciju ili reindustrijalizaciju svih zemalja
svijeta;
 Omogućit će se potencijalno ukupno poboljšanje
ljudskog života, a ne samo namicanje visokog
prosječnog prihoda;
 Omogućit će se opasnom afričkom kontinentu
odlučan izlazak iz nedovoljne razvijenosti;

28. ELEMENTI TRANZICIJE (5)
 Vlade država omogućivat će bolje iskorištenje
ljudskih potencijala i usklađenje odnosa u
gospodarstvu;
 Uklonit će se i nakazno neravnomjerna razdioba
dohotka unutar pojedinačnih zemalja i uvesti
umjerena razlika u dohotku, koja ne će kočiti
razvitak nacionalnih gospodarstava i ukupnog
svjetskog gospodarstva;

29. ELEMENTI TRANZICIJE (6)
 Uklonit će se prekomjerno nagrađivanje
poslovodstava i ljudi u slobodnim profesijama,
koje je nesumjerljivo njihovom doprinosu
bogatstvu naroda, ali i plaćama njihovih radnika
ili kupaca;
 Jamčit će se razvitak poduzetničkog potencijala
i u najsiromašnijim zemljama, koji sputava
poduzetnički duh u bogatim zemljama;
 sudbine naroda vratit će u njihove ruke;

30. ELEMENTI TRANZICIJE (7)
 Obrazovanje djece i odraslih stvarat će uporabljivo
znanje, koje će omogućiti povećanje proizvodnosti
rada, bez kojega nema povećanja bogatstva
naroda;
 Usprkos sloma komunizma, koji je njegovao
“plansko” gospodarstvo, obnovit će se planiranje
gospodarstva u suradnji njegova državnog i
privatnog sektora;
 Isprazno načelo „svima jednaka prigoda za uspjeh u
životu“ postat će uporabljivim kad mu se pridruži

31. ELEMENTI TRANZICIJE (8)
 Snažan utjecaj države u gospodarstvu učinit će
ljude pripravnijim za promjene, a socijalna država
omogućit će bolju prilagodbu ljudi promjenama
koje se dogode;
 Zauzdat će se inflacija financijskih proizvoda i
sniziti proizvodnost financijskih tržišta, a povisiti
proizvodnost rada u industriji, na kojoj počiva
stvaranje novog bogatstva;
 Omogućit će se da gospodarstvo vode političari,
tehnolozi i inženjeri, a ne pravnici i liberalni
ekonomisti;

32. ELEMENTI TRANZICIJE (9)
 Omogućit će se obnova svjetskog gospodarstva,
spriječiti njegovo buduće posrtanje i njegovo
padanje u nove svjetske krize;
 Nastojanje da se održava najveći mogući rast
svjetskog gospodarstva bit će zamijenjeno
jamčenjem najmanjeg potrebnog rasta.

34. SMISAO NAVEDENIH MJERA
 Uklonit će nedaće koje je svijetu donijeli
liberalistički sustav vlasti kapitala i tržište,
 Uspjet će kad se u globalni svijet postave
pregrade, koje će štititi ljude i narode,
 Omogućiti dobro upravljanje narodnim
zajednicama te jamčiti mir i političku
stabilnost u svijetu.

35. SMISAO NAVEDENIH MJERA (2)
 Svjetski gospodarski problemi već su prerasli u
političke
 Nacionalizam treba prijeći granice gospodarstva
 Red u svijet ne može zavesti “svjetska vlada”
 Mogu ga uvesti samouprava i suradnja naroda
 Demokracija ili narodovlašće je put i do obnove
naroda i do reda u svijetu

37. V. ZAŠTITA

39. ZAŠTITA ILI SIGURNOST
 Nije samo u obrani od vanjskog napada
 U borbi protiv i liječenju posljedica:
terorizma, širenja oružja masovnog
uništenja ili trgovine narkoticima, nego
 Stvaranje opće strategije, postavljanja
organizacije i vođenja operacija zaštite
 Zaštita traži zajedništvo

41. ZAŠTITA ILI SIGURNOST (2)
 Javna sigurnost je u povjerenju da se
dnevni život – i ulaganje u budućnost –
mogu nastaviti
 Nije zadaća samo posebnih organizacija
 Mudrost vodstva
 Snaga cijelog društva
 Otpornost i sposobnost oporavka od udara

43. ZAŠTITA CIJELE DRŽAVE
 Sve četiri mreže društvenog utjecaja
 Sva društvena i fizička infrastruktura
 Presudni čvorovi i osjetljiva mjesta
 Informatički sustavi za sve četiri mreže

45. JAVNA VRIJEDNOST OBAVIJESTI
 Svrha je stvaranje države koja zaštićuje
 Zaštita od ozbiljnih poremećaja
 Predviđanje opasnosti
 Ulaganje u nacionalnu otpornost
 Profesionalni sustav zaštite treba pomoć
akademske zajednice i informatičara

47. POSEBNA ODGOVORNOST
VLADE
 Otvorenost vlasti za neugodne vijesti
 Predrasude i slabo znanje pitanja zaštite
 Informacijske mreže
 Središnje tijelo za sigurnost
 Središnje tijelo za nadzor, koordinaciju i
usmjeravanje hitnih operacija
 Znanje, obaviještenost i djelovanje
građana

49. OPREZ I VJEROJATNOST
UGROZE
 Koliko u državnom proračunu ima za
zaštitu?
 Uočavanje i predviđanje opasnosti odvraća
ugrozu
 Financijska sredstva su uvijek* ograničena
 Neke ugroze valja prihvatiti i pripraviti se
za uklanjanje i ublaživanje njihovih
posljedica
 Potreba nacionalne politike zaštite

51. ŠTO JE SVE UGROZA
 Ugroza svih četiriju mreža utjecaja
 Sile promjene glavni uzroci ugroze:
– nove opasne ideologije
– organizirane skupine
– znanost, tehnologija, kibernetika
– demografija, svjetsko siromaštvo,
klimatske promjene

52. ŠTO JE SVE UGROZA (2)
 Trajno nastaju nove pogibelji zajedništvu
(primjerice gusarstvo ili piratstvo)
 Slabo vladanje opasan izvor ugroze države
 Sve veća složenost društava i svijeta
 Nesređene države (kojih u svijetu ima
dvaput više od sređenih)

54. MUDROST
 Vrijednost obavijesti je ograničena: rat,
međunarodni odnosi, terorizam, javna
sigurnost
 Najnovije obavijesti ne donose uvijek
prevagu – treba ih ocijeniti po ukupnom
znanju
 Najtegobniji posao je davanje predviđanja

55. MUDROST (2)
 U naglim promjenama procjene su slabe
 Stvaranje svijesti o pravom stanju
 Objašnjenje ponašanja mogućih aktera
ugroze

57. SNAGA
 Krhkost života u gradovima
 Organiziranje za lakši oporavak
 Nezamjenljiva uloga dobre vlasti u krizi
 Presudna nacionalna infrastruktura –
fizička i društvena
 Stvaranje visokog stupnja nacionalne
kohezije i poleta
 Ortaštvo odgovornih tijela i javnosti

59. SPOSOBNOST OPORAVKA
 Postoje granice mogućnosti zaštite
 Izdatci za zaštitu temeljne nacionalne
infrastrukture se moraju platiti
 Javno-privatno partnerstvo uz vladine
poticaje privatnom sektoru

61. UVIĐANJE STANJA I OKOLNOSTI
 6. ožujka 1931. godine: “Ili ćemo se
industri-jalizirati za deset godina ili nas
ne će biti.”
 Istina je rijetko cjelovita
 Ne smiju ti koji odlučuju vrjednovati
pojedinačne obavijesti
 Opasnost induktivnog zaključivanja
 “Doznat ćeš istinu i ona će te osloboditi!”
(Iv, 8, 32)

63. VI. SUSTAV
UVJERENJA

65. SUSTAV UVJERENJA PRIJE
 Običajni sustav uvjerenja
 Vjere kao sustavi uvjerenja
 Ideologije koje mogu uključivati vjeru
 Ideologije totalitarnih režima - liberalizam

66. ČETIRI MREŽE UTJECAJA
 Politika ili država
 Gospodarstvo
 Zaštita
 Sustav ljudskih vrijednosti
 Omogućuju zadovoljenje životnih
potreba i ispunjenje ljudskih svrha

67. OSNOVA ZA SUSTAV
VRIJEDNOSTI
 Ljudi nisu automati: podatci koje prikupe
sjetila ne određuju izravno ponašanje
 Ljudi imaju sustav znanja, ideja, načela i
predodžbi s kojima uparuju opažanja
 Stav je osnova ponašanja i postupanja
čovjeka
 Sustav uvjerenja određuje vrline čovjeka

68. IDEJA
 Ideja, misao ili zamisao određuje svrhu
ili kraj kojima se teži
 Ideja postaje načelom, na kojemu se
valja temeljiti društveno ponašanje
 Ideja ne propisuje ponašanje
 Ponašanje i postupanje se mijenjaju,
ako ne vode ostvarenju svrhe
 Čovjek je jedina živa vrsta sa svrhom

69. IDEOLOGIJA
 Ideologije zlorabe ideju i svrhu te na njima
parazitiraju
 Ideologije postavljaju aksiome, zakone i
pravila ponašanja
 Ustrajava se na postupcima i ponašanju i
kad praksa ne vodi ostvarenju svrha

70. IDEOLOGIJA (2)
 “Gradimo socijalizam” i kad propadaju
ljudi, narod i cijelo društvo
 Ideologije tamniče ljude, koje je privukla
ideja
 Isusova ideja uzajamnosti → kršćanstvo,
ideja slobode → liberalizam
 Ideologije su protivljudske, jer ljudi imaju
svrhe

71. ZAJEDNIŠTVO
 Zajedništvo je proizvod biološke evolucije
 Ljudska je vrsta uzgajala zajedništvo
putem kulture i religije
 Individualizam je zajednice priječio da se
same “hrane i brane”
 U zajedništvu se ne javlja pitanje osobne
slobode
 Domovinski rat – jedincato zajedništvo

72. NADMETANJE
 Liberalizam kao ideologija nameće
nadmetanje umjesto zajedništva
 Nadmetanje u obitelji, na poslu, među
tvrtkama i narodima
 Nadmetljivost ili konkurentnost postala
vrlinom u predvečerje globalizacije
 Vodi uništenju čovjeka i zatiranju života

73. IDEJA ZA SUTRA
 Isus je govorio: “Došao sam da svatko ima
život i da ga ima u obilju.”
 Ideja za globalni svijet: “Posao za svakog
čovjeka sposobna za rad.”
 Toj ideji valja podrediti sve ostalo, upravo
sve!

75. DODATAK

76. POTREBE, SVRHE I NAGNUĆA
 Svaki živi organizam ima potrebe koje
treba zadovoljiti
 Samo čovjek ima svrhe koje nastoji
ostvariti
 Čovjek nastoji steći čim više dobrobiti

77. PRISILA KAPITALA,
POLITIKE I IDEOLOGIJA
 Svi ljudi ne mogu ostvariti sve poželjne
dobrobiti
 Sustav sprječava većinu ljudi da zadovolje
potrebe i ispune osnovne ljudske svrhe
 Ljudi trebaju uzajamno zadovoljavati
potrebe i namicati ostvarljive dobrobiti

78. POLITIČKO UKLANJANJE
TRIJU NAJVEĆIH ZALA
 Svjetsko tržište, besprostornost kapitala,
neravnomjerna industrijalizacija
 Posljedice: korupcija, nezaposlenost,
skupoća
 Rad, kapital i tržište treba vratiti ljudima u
prostor

79. ZAPREKA JE SADAŠNJI
SUSTAV UVJERENJA
 Kapital ima apsolutnu slobodu
 Rad i proizvodnja se moraju nadmetati
 Prirodno blago nije zaštićeno
 Ljudi, poduzeća i narodi su u ropstvu

81. UNUTARNJA SLOBODA ZA
STVARANJE DOBROG
SVIJETA
 Borba za svijet općeg zadovoljenja
potreba i ispunjenje općih ljudskih svrha
 Unutarnjom slobodom protiv vanjske
prisile političkog sustava i ideologije
 Svrha ljudske vrste je izgrađivati svijet
zadovoljenja potreba i ispunjenja svrha

83. NEPREKIDNA LJUDSKA
TRANZICIJA
 Preinaka svijeta bez revolucije
 Polagana epidemija sustava uvjerenja
 Unutarnja revolucija u svakom čovjeku

84. JEDNO UVJERENJE
ZA JEDAN SVIJET
 Jedan svijet ne trpi podjele
 Sustav uvjerenja, a ne ideologija
 Svijet bez zastava, mitova, otajstava i
utopija

86. PODUZETNIŠTVO ZA DOBRO
 Suzbijanje društvenog zla i ublaženje
prirodnih nevolja samo unošenjem dobra
 Širenje sustava uvjerenja za promicanje
dobra
 Novačenje novih ljudi za proizvodnju i
raspačavanje dobra

87. PODUZETNIŠTVO ZA DOBRO
(2)
„Gospodaru, nisi li ti na svoju njivu posijao dobro
sjeme? Odakle sad kukolj?“ On im odgovori: „To
učini moj neprijatelj.“ Nato mu sluge kažu:
„Hoćeš li, dakle, da odemo pa da kukolj
počupamo?“ On im reče: „Ne, kako ne biste
sabirući kukolj čupali i pšenicu! Pustite neka oboje
rastu do žetve! U vrijeme žetve reći ću žeteocima:
Pokupite najprije kukolj i svežite ga u snopove da
se spali, a žito skupite u moju žitnicu.“ (Mt 13,28-
30)

89. ŠTO JE ČOVJEKU DOBRO
Što će čovjek dati u zamjenu za svoj život? (Mt
16, 26)
 Zadovoljenje potreba i ispunjenje
običnih ljudskih svrha za sve ljude
 Bez oskudice i prohtjeva
 Osjećaj pripadnosti zajednici
 Ostvariti zadovoljstvo vlastitim životom

90. ŠTO JE ČOVJEKU DOBRO
 Steći ljudskost(2)
 Tuđi rad i znoj pretvoreni u novac
predstavljaju se kao ljudskost
 Razvitak i iskorištenje sposobnosti
 Prava uporaba života

92. ŠTO JE ČOVJEKU DOBRO
(3)
 Prirodno množenje i rast
 Ne najveći mogući, nego najmanji potreban rast
 Posebno životno ortaštvo s osobom
kojoj se pripada
 Bogatstvo unutarnjeg života

93. ŠTO JE ČOVJEKU DOBRO
(4)
 Puno iskustvo ljudskog života
 Njega društvene sljubljenosti (kohezije)
 Stvaranje bez imalo razaranja
 Svijest da ljudska vrsta ne baštini
ponašanje

95. SUSTAV VRIJEDNOSTI
ZA STVARANJE DOBRA
 Skromnost
 Izostanak nasrtljivosti i nametljivosti
 Prihvaćanje prirodnih različitosti
među ljudima

96. SUSTAV VRIJEDNOSTI
ZA STVARANJE DOBRA (2)
 Odgovornost ≡ otpor zlu
 Svjesna uporaba slobode za
promicanje dobra
 Svijest da proizvodnja dobra traži
ozbiljan ljudski napor

98. LJUDI SU ZAKONITI
GOSPODARI RADA I DOBRA
 Pojedinci su ljudi
 Proizvodna poduzeća su ljudi
 Narodi su ljudi

100. BORBA ZA NOVI SVIJET
 Dozrijevanje čovjeka
 Borba za ljudske svrhe ili povratak u
životinju
 Geslo: “Posao za svakog čovjeka!”

101. “DOŠAO SAM DA SVI
IMAJU ŽIVOT U OBILJU”
(Iv 6, 11)