1. STRATEGIJA NACIONALNE SIGURNOSTI SJEDINJENIH
AMERIČKIH DRŽAVA

2. UVOD
I. Prikaz Američke međunarodne strategije
II. Obrana aspiracija za ljudsko dostojanstvo
III. Osnaživanje savezništva u borbi protiv globalnog terorizma i rad na spriječavanju
napada na nas i naše prijatelje
IV. Suradnja s drugima za neutraliziranje regionalnih sukoba
V. Spječavanje neprijateljskih prijetnji nama, našim saveznicima i prijateljima
oružjem za masovno uništavanje
VI. Stvaranje nove ere globalnog ekonomskog rasta putem slobodnih tržišta i slobodne
trgovine
VII. Proširivanje razvojnog kruga putem Otvorenih društava i izgradnjom
infrastrukture demokracije
VIII. Razvijanje planova za kooperativne akcije s drugim važnim centrima globalne
moći
IX. Transformacija institucija Američke nacionlane sigurnosti kako bi mogle
odgovoriti na izazove 21. stoljeća.
2

3. Velika borba u dvadesetom stoljeću između slobode i totelitarizma i odlučna pobjeda snaga
slobode i jedini trajni model uspjeha su: sloboda, demokracija i slobodno poduzetništvo. U
21. stoljeću to znači obvezu zaštite osnovnih ljudskih prava i garanciju ekonomske slobode
koje će pokrenuti ljude i sredstva za budući prosperitet. Ljudi će svugdje imati slobodu
izražavanja; odabira vlasit; slobodu uvjerenja, obrazovanja njihove djece – i muške i ženske;
te uživati plodove svoga rada. Ove vrijednosti slobode i prava za svaku osobu, u svakom
društvu - a dužnost zaštite ovih prava protiv neprijatelja je zajednički poziv slobode –
poštovanja ljudi diljem svijeta i vremena.
Danas, Sjedinjene Američke države uživaju poziciju nenadmašive vojne sile te ekonomskog i
političkog utjecaja. U sljeđenju našeg nasljedstva i principa, mi nećemo upotrijebiti našu
snagu za ostvarivanje unilateralne prednosti. Mi težimo, umjesto toga stvaranju ravnoteže
moći koja favorizira ljudsku slobodu: uvijetima u kojima će sve nacije i sva društva moći
uzeti prednosti i izazove političke i ekonomske slobode. U sigurnom svijetu ljudi će moći
svoje živote učiniti boljim. Oni će braniti mir borbom protiv terorista i tirana. Osigurati ćemo
mir izgradnjom dobrih odnosaizmeđu velikih sila. Mir ćemo proširivati poticanjem slobode i
otvorenog društva na svim kontinentima.
Obrana naše nacije protiv njenih neprijatelja prva je i najvažnija obveza Federalne Vlade.
Danas, taj zadatak se dramatično promijenio. Neprijeteljima u prošlosti bilo je potrebno
veliko vojno naoružanje i velike industrijske mogućnosti kako bi mogli ugroziti Ameriku.
Sada tamne mreže pojedinaca mogu uzrokovati kaos i patnju na našim obalama za manje od
cijene priozvodnje jednog tenka. Teroristi su organizirani da prodru u otvoreno društvo i
okrenu moć madernih tehnologija protiv nas.
Kako bi smo zaustavili ove prijetnje moramo iskoristiti svako sredstvo iz našeg arsenala –
vojnu obranu, bolju unutrašnju obranu, provođenje zakona, obavještajne službe i snažne
napore za smanjivanje financiranja terorista. Rat protiv terorizma globalnog dosega je
globalni poduhvat neodređenog trajanja. Amerika će pružiti pomoć nacijama koje trebaju
našu podršku u borbi protiv terorizma. Amerika neće računati na države koje su suglasne s
terorom, uključujući i zaštitu terorista – jer su saveznici terora neprijtelji civilizaicje. Države i
zemlje koje surađuju s nama ne smiju dopustiti razvijanje terorističkih baza. Zajedno, nastojat
ćemo im uskratiti bilo kakvo sklonište u svakom njihovom pokušaju.
Najozbiljnija opasnost za našu naciju leži na raskršću radikalizma i tehnologije. Naši
neprijatelji su se otvoreno izjasnili da teže oružju za masovno uništavanje a dokazi ukazuju na
to da su odlučni u tome. Sjedinjene države neće dopustiti da ti njihovi napori uspiju. Izgradit
ćemop obranu od balističkih projektila i drugih sredstava za navođenje. Surađivat ćemo s
drugim nacijama kako bi spriječili, obuzdali i umanjili napore naših neprijatelja da primjene
opasnu tehnologiju. I kao uobičajeno u u samoobrani, Amerika će reagirati protiv takvih
prijetnji u nastanku i prije nego što one budu u potpunosti formirane. Nemožemo obrasniti
Ameriku i naše neprijatelje samo nadajući se najboljem. Stzoga moramo bit pripremni da
osujetimo planove naših neprijatelja, upotrebljavajući najbolje obavještajne službe i procedure
uz savjetovanje. Povijest će strogo osuđivati one koji su vidjeli tu nadolazeću prijetnju ali nisu
reagirali. U novom svijetu u koji smo ušli jedini put prema miru i sigurnosti je akcija.
Dok budermo branili mir, također ćemo iskoristiti prednosti povijesne šanse da taj mir i
očuvamo. Danas, međunarodna zajednica ima najbolju mogućnost od nastanka države - nacije
3

4. u 17. stoljeću da izgradi svijetu u kojem će se velike sile natjecati u miru umjesto stalnog
pripremanja za rat. Danas se najveće svjetske sile nalaze na istim stranama – ujedinjene
zajedničkom opasnošću od terorističkog nasilja i kaosa. Sjedinjene države će izgrađivati na
tim zajedničkim interesima kako bi unaprijedile globalnu sigurnost. Također smo još više
ujedinjeni zajedničkim vrijednostima. Rusija se nalazi usred tranzicija koja daje nadu da će
dospjeti do svoje demokratske budućnosti i partnerstva u ratu protiv terora. Kineski lideri
otkrivaju da je ekonomska sloboda jedini izvor nacionalnog bogatstva. S vremenom i oni će
shvatit da je društvena i politička sloboda jedini izvor nacionalne moći. Amerika će
unapređivati prednosti demokratske i ekonomske otvorenosti u obje nacije jer su one najbolji
temelj za unutrašnju stabilnost i međunarodni red. Snažno ćemo se odupirati agresiji od strane
drugig sila – čak i kada budemo poštivali njihov mirni prosperitet, trgovinu i kulturne
prednosti.
Konačno, Sjedinjene države će iskoristiti ovaj trenutak da prošire dobrobiti mira diljem
svijeta. Aktivno ćemo radti na tome da donesemo nadu u demokratski razvitak, slobodno
tržište i slobodnu trgovinu u svaki kutak svijeta. Događaji od 11. rujna 2001. naučili su nas da
nestabilne države, poput Afganistana, mogu predstavljati veliku opasnost za naše nacionalne
interese jednako kao i snažne države. Siromaštvo ne pretvara siromahe u teroriste i ubojice.
Ipak, siromaštvo, nestabilne države i korupcija mogu slabe države učiniti osjetljivima na
terorističke mreže i narko kartele unutar granica.
Sjedinjene države će stajati uz svaku državu koja je odlučila izgraditi bolju budućnost na
težnji za koristima slobode za svoje građane. Slobodna trgovina i slobodna tržišta dokazala su
svoju sposobnost da čitavo društvo izvedu iz siromaštva – stoga će Sjedinjene države raditi s
pojedinim državama, čitavim regijama i čitavom globalnom trgovačkom zajednicom na
izgradnji svijeta koji slobodno trguje i stoga raste u prosperitetu. Sjedinjene države će pružiti
veću pomoć za razvoj putem Proračuna za izazove novog milenija svim državama koje su
pravedne, kpje investiraju u svoju ljude i potiču ekonomsku slobodu. Također ćemo
kontinuirano predvoditi svijet u naporima za smanjivanje velikih žrtava HIV/AIDS-a i drugih
zaraznih bolesti.
U izgradnji ravnoteže moći koja ide u prilog slobodi Sjedinjene države su vođene uvjerenjem
da sve države imaju važne odgovornosti. Države koje uživaju slobodu moraju se aktivno
boriti protiv terora. Države koje ovise o međunarodnoj stabilnosti moraju pomoći u
sprječavanju širenja oružja za masovno uništavanje. Države koje trebaju međunarodnu pomoć
moraju same sobom mudro upravljati tako da pomoć bude korisno potrošena. Kako bi sloboda
cvala, odgovornost mora bit očekivana i zahtijevana.
Mi smo također vođeni uvjerenjem da niti jedna država ne može izgraditi sigurniji, bolji svijet
sama. Savezništva i multilateralne institucije mogu umnožiti snagu slobodnih država.
Sjedinjene države su odane trajnim institucijama kao što su Ujedinjeni narodi, Trgovinska
organizacija, Organizacija Američkih država i NATO ko i drugim trajnim savezima. Koalicije
voljnih mogu povećati te trajne institucije. U svakom slučaju, međunarodne obveze treba
shvatit ozbiljno. Njih ne treba simbiločno izvršavati kako bi se prikupila podrška za neki ideal
bez ostvarvanja njegove svrhe.
Sloboda je bezuvijetan zahtijev ljudskog dostojanstva, pravo stečeno rođenjem svake osobe u
svakoj civilizaciji. Tijekom povijesti sloboda je bila ugrožena ratom i terorom; nalazila se
pred izazovima sbog sudara volja moćnih država i zlobnih planova tirana; i bila je izkušavana
široko rasprostranjenim siromaštvom i bolestima. Danas, čovječanstvo u svojim rukama ima
4

5. mogućnost da ostvari trijumf slobode nad svim ovim neprijateljima. Sjedinjene države
pozdravljaju odgovornost da predvode ovu veliku misiju.
George W. Bush
Bijela kuća
17. rujan 2002.
I. Prikaz Američke međunarodne strategije
«Cilj naše nacije je uvijek bio veći od obrane naše nacije. Mi se borimo, kao što smo se uvijek
borili, za pravedni mir – mir koji favorizira slobodu. Branit ćemo mir protiv prijetnji terorista
i tirana. Očuvat ćemo mir izgrađivanjem veza između velikih sila. I proširit ćemo mir
poticanjem slobodnih i otvorenih društava na svakom kontinentu»
George W. Bush
West Point
Sjedinjene države posjeduju golemu – i neusporedivu – moć i utjecaj u svijetu. Održavana
vjerom u prinicpe slobode i vrijednosti slobodnog društva ova pozicija uključuju i
neusporedive odgovornosti, obveze i mogućnosti. Velika snaga ove države mora bit
upotrebljena za promicanje ravnoteže koja favorizira slobodu.
Gotovo cijelo 20. stoljeće svijet je bio podijeljen velikom borbom oko ideja. Destruktivnih
totaliternih vizija protiv slobode i jednakosti.
Velika borba je gotova. Militantne vizije kalsa, nacija i rasa koje su obećavale utopiju a
donosile očaj su poražene i diskreditirane. Americi sada manje prijete osvajačke države do
slabih država. Manje smo ugorženi od flota i vojski nego od katastrofalnih tehnologija u
rukama nekolicine ogorčenih. Stoga moramo poraziti ove prijetnje za našu naciju, saveznike i
prijatelje.
Ovo je takođe vrijeme šansi za Ameriku. Radit ćemo na tome da ovaj trenutak utjecaja
pretočimo u desetljeća mira, napretka i slobode. Strategija nacionalne sigurnosti SAD-a bit će
zasnovana na osebujnom Američkom internacionalizmu koji odražava ujedinjene vrijednosti i
naše nacionalne interese. Cilj ove strategije je u tome da doprinese stvaranju ne samo
pravednijeg nego i boljeg svijeta. Naši ciljevi na putu napretka su jasni: politička i ekonomska
stabilnost, mirni odnosi s drugim državama i poštivanje ljudskog dostojanstva.
A ovaj put nije samo Američki. On je otvoren svima. Za ostvarivanje ovih ciljeva Sjedinjene
države će:
* Braniti aspiracije za ljudsko dostojanstvo
* Osnaživati savezništva u borbi protiv globalnog terorizma i raditi na sprječavanju napada na
nas i naše prijatelje
* Surađivati s drugima za neutraliziranje regionalnih sukoba
* Spječavanti neprijateljske prijetnje nama, našim saveznicima i prijateljima oružjem za
masovno uništavanje
* Potaknuti novu eru globalnog ekonomskog rasta putem slobodnih tržišta i slobodne trgovine
5

6. * Proširiti razvojni krug putem Otvorenih društava i izgradnjem infrastrukture demokracije
* Razviti planove za kooperativne akcije s drugim važnim centrima globalne moći
* Transformirati institucije Američke nacionlane sigurnosti kako bi mogle odgovoriti na
izazove 21. stoljeća.
II. Obrana aspiracija za ljudsko dostojanstvo
«Neki smatraju da jepomalo nediplomatski i apolitično govoriti jezikom dobrog i lošeg.
Različite okolnosti zahtijevaju različite metode, ali ne i različite morale»
Predsjednik Bush
West Point, New York
1. lipanj. 2002.
U ostvarivanju naših ciljeva, prvi imperativ je pojašnjavanje onoga za što se zauzimamo:
Sjedinjene države moraju braniti slobodu i pravdu zato što su ti principi pravi i istiniti za sve
ljudi svuda. Niti jedna država nije vlasnik ovih težnji i niti jedna nacija nije iznimka od njih.
Očevi i majke u svim društvima žele da njihova djeca budu obrazovana i da žive slobodni od
siromaštva i nasilja. Niti jedan čovijek na svijetu ne želi bit ugnjetavan, teži ropstvu ili
nestrpnljivom iščekivanju dolaska tajne policije u ponoć.
Amerika se mora čvrsti zauzimati za bezuvijetne zahtijeve ljuskog dostojanstva, valdavine
prava; ograničavanja nasilja počinjenog od strane države; slobodu govora; slobodu
vjerovanja; jedankost prava; poštivanje žena; religijsku i etničku toleranciju te poštivvanje
privatinog vlasništva.
Ti zahtijevi mogu bit ispunjeni na mnogo načina. Američki Ustav nam je dobro služio za to.
Mnoge druge države, s različitom poviješću i kulturom, suočene s drugačijim okolnostima,
uspješno su inkorporirale ove ključne principe u svoje sisteme vlasti. Povijest nije bila
milostiva prema onim državama koje su ignorirale ili prezirale prava i težnje svog naroda.
Američko iskustvo velike multi-etničke demokracije potvrđuje naše uvjerenje da ljudi
različitog podrijetla i vjera mogu živjeti i napredovati u miru. Naša povijest je duga borba za
ostvarivanje ovih ideala. Ali čak i u najgorim trenutcima prinipi zacrtani u Deklaraciji o
nezavisnosti bili su naša smjernica. Kao rezultat toga, Amerika nije damo snažnije, nego i
slobodnije i pravednije društvo.
Danas, ovi ideali spasonosno uže za usamljene branitelje sslobode. A kada se otvaranje
dogodi, mi možemo poduprijeti promjene – kao što smo i učinili u Srednjoj i Istočnoj Europi
između 1989. i 1991. ili u Beogradu 2000. Kada vidimo da demokratski procesi započinju
među našim prijateljima na Tajwanu ili u republici Koreji i kada vidimo da izabrane vođe
zamjenjuju generale u Latinskoj Americi i Africi, vidimo primjere kako se autoritarni sistemi
mogu preobraziti udružujući lokalnu povijest i tradicije s principima koje mi gajimo.
Utjelovljujući pouke koje smo naučili iz prošlosti i iskorištavajući mogućnosti koje imamo
danas nacionlana strategija obrane Sjedinjenih država mora krenuti iz ovih uvjerenja i
otvoreno gledati na mogućnosti za proširivanje sloode.
6

7. Naši principi će bit smjernice odlukama Vlade o međunarodnoj suradnji, karakteristikama
naše pomoći i alokacijama sredstava. Oni će voditi naše akcije i naša stajališta u
međunarodnim tijelima.
Mi ćemo:
• otvoreno govoriti o kršenjima bezuvijetnih zahtijeva za ljudskim dostojanstvom
upotrebljavajući naš glas u međunarodnim institucijama kako bi smo unapređivali
slobodu;
• koristiti našu pomoć inozemstvu da promičemo slobodu i podupremo one koji se
nenesilno bore za nju, osiguravajući da države koje napreduju prema demokraciji budu
i nagrađene za korake koje su poduzele;
• učiniti slobodu i razvoj demokratskih institucija ključnim temama bilateralinih odnosa,
težeći solidarnosti i suradnji drugih demokracija dok budemo vršili pritisak na vlade
koje osporavaju ljudska prava kako bi smo kranuli prema biljoj budućnosti.
• poduzet ćemo posebno napore na promicanju slobode vjeroispovijesti i savijesti te ih
braniti od zadiranja represivnih vlada.
III. Osnaživanje savezništva u borbi protiv globalnog terorizma i rad na
spriječavanju napada na nas i naše prijatelje
« Samo tri dana nakon ovih događaja, Amerika još nema povijesnu distancu. Ali je naša
odgovornost pred poviješću sasvim jasna: odgovoriti na ove napade i osloboditi svijet od zla.
Rat je izvršen nad nama potajno, podmuklo i ubojito. Ova nacija je miroljubiva, ali žestoka
kada je potaknuta bijesom. Sukob je započet u vrijeme i pod uvijetima drugih. Završit će na
način i u sat koji mi odabrermo.»
Predsjednik Bush
Washington D.C. (Nacionalna katedrala)
14. rujna 2001
Sjedinjene države se bore u ratu protiv terorista globanog dosega. Neprijatelj nije jedan
politički režim, osoba, religija ili ideologija. Neprijatelj je terorizam, unaprijed smišljeno,
politički motivirano nasilje usmjereno protiv nevinih.
U mnogim regijama, legitimne nepravde koče uspostavljanje trajnog mira. Takve nepravde
zaslužuju, i moraju biti, ispravljene unutar političkog procesa. Ali niti jedan cilj ne može
opravdati terorizam. Sjedinjene države neće pravit nikakve ustupke terorističkim zahtijevima i
neće sklapati s njima nikakve sporazume. Mi također ne pravimo razliku između terorista i
onih koji im svjesno pružaju utočište ili pomoć.
Borba protiv globalnog terorizma razlikuje se od bilo kojeg rata u našoj povijesti. On će biti
vođen na mnogim frontama protiv jedinstvenog određenog neprijatelja tijekom dugog
vremenskog perioda. Napredak će bit ostvaren kroz trajnu akumulaciju uspjeha – nekih
viđenih i nekih neviđenih.
7

8. Danas su naši neprijatelji vidjeli rezultate onoga što civilizirana nacija može učiniti, protiv
režima koji štite, pomažu i koriste terorizam za postizanje svojih političkih cijleva. Afganistan
je oslobođen; snage koalicije nastavljaju progoniti Talibane i al-Qaidau. Ali to nije jedino
bojište na kojemu ćemo se boriti protiv terorsita. Tisuće obučenih terorista ostali su u velikim
skupinama u Sjevernoj Americi, Južnoj Americi, Europi, Africi na Bliskom Istoku i diljem
Azije.
Naš prioritet bit će da onemogućimo i uništimo terorističke organizacije globalnog dometa i
napadnemo njihove vođe; komande, kontrole i komunikacije, materijalna sredstva i financije.
To će imati onesposobljavajući efekt na mogućnosti terorista da planiraju i provode akcije.
Nastavit ćemo s poticanjem naših regionalnih partnera za provođenje koordiniranih akcija
kojima će se izolirati teroristi. Jednom kada regionalna kampanja lokalizira prijetnju pojedinoj
državi mi ćemo pomoći da se toj državi osiguraju vojni, zakonodavni, politički i financijski
alati nužni za dovršavanje zadataka.
Sjedinjene države će i dalje surađivati s saveznicima na prekidanju veza kojima se financira
terorizam. Identificirat ćemo i blokirati izvore financijranja terorizma, zamrznuti imovinu
terorista i onih koji im pomažu, zapriječiti pristupmeđunarodnim financijskim sistemima,
zaštititi legitimne blagodati od terorsitičkog iskorištavanja i spriječiti pokretnost terorističke
imovine kroz alternativne financijske mreže.
Međutim, ova kampamnja ne mora biti nastavljana da bi bila efikasna, kumulativni efekt
diljem svi regija pomoći će u ostvarivanju rezultata kojem težimo. Onemogućit ćemo i uništiti
terorističke organizacije s:
• direktnim i kontunuiranim akcijama koristeći sve elemente nacionalne i međunarodne
moći. Naš trenutni fokus bit će one terorističke organizacije globalnog dosega i bilo
koja teroristička država ili država koja sponzorira terorizam koja nastoji steći ili
upotrijebiti oružje za masovno uništavanje(WMD) ili njihove preteče.
• braniti Sjedinjene države, Američki narod i naše interese u domovini i inozemstvu,
pronalaženjem i uništavanjem prijetnji i prije nego što dođu do naših granica. Premda
će Sjedinjene države uvijek nastojati zadobiti podrušku međunarodne zajednice,
nećemo okljevati da djelijemo samostalno, ako to bude potrebno, da iskoristimo naše
pravo na samoobranu djelujući preventivno protiv takvih terorista i sprječavajući ih da
nanose štetu našim ljudima i našoj zemlji;
• uskraćivanjem daljnjeg sponzorstva, pomoći ili skloništa teroristma uvjeravanjem ili
pozivanjem država da prihvate svoje suverene odgovornosti. Također ćemo pokrenuti
i rat ideja kako bi smo pobijedili međunarodni terorizam. To uključuje:
• izkorištavanje utjecaja Sjedinjenih država i blisku suradnju s saveznicima i
prijateljima, kako bi postalo jasno da su sve terorističke aktivnosti nelegalne pa će
stoga terosrizam bit promatran jednako kao i ropstvo, piratstvo ili genocid: kao
ponašanje koje niti jedna respektabilna vlada na može oprostiti ili podržavati već u se
mora suprotstaviti.;
8

9. • podržavanjem umjerenih i modernih vlada, posebno u muslimanskom svijetu kako bi
se osiguralo da uvijeti i ideologije koje promiču terorizam ne naiđu na plodno tlo niti u
jednoj državi.
• ublažavanjem pozadinskih uvijeta koji pogoduju terorizmu pozivanjem međunarodne
zajednice da usmjeri svoje napore i sredstva na područja s najvećim rizikom.
• korištenjem efikasne javne diplomacije za promicanje slobodnog protoka informacija i
ideja koje će nadahnuti nade i težnje za slobodom u onim društvima kojima vladaju
sponzori globalnog terorizma.
Premda priznajeno da je naša najbolja obrana doba napad, mi također unapređujemo
Američku unutrašnju sigurnosti kako bi se zaštitili i odbili napade. Ova Administracija je
predložila najveću reorganizaciju uprave od stvaranje Nacionalnog vijeća sigurnosti i
Ministaarstva obrane u vrijeme Predsjednika Trumana. Usredotočen na novo Ministarstvo
domovinske sigurnosti i uključujući novu ujedinjenu vojnu komandu i temeljiti preustroj FBI
naš oveobuhvatni plan unutrašnje sigurnosti povezuje sve razine upravljanja i suradnju javnog
i privatnog sektora.
Ova strategija će prednosti pretvoriti u mogućnosti. Na primjer, sustav upravljanja krznim
situacijama bolje će se nositi ne samo s terorizmom nego i sa svim opasnostima. Naš
zdravstveni sustav bit će unapređen ne samo za suočavanje s bioterorom nego i sa svim
zaraznim bolestima i opasnostima koje imaju masovne posljedice. Naša pogranična kontrola
neće semo zaustavit terorizam nego će i poboljšati djelotvornost protoka legitimnog prometa.
Premda je naš fokus na zaštiti Amerike mi znamo da za poražavanje terorizma u današnjem
globaliziranom svijetu trebamo podušku naših saveznika i prijatelja. Gdje god je to moguće,
Sjedinjene države će se oslanjati na regionalne organizacije i državne snage u ispunjavanju
njihove obveze borbe protiv terorizma. Tamo gdje vlade budu pronažle terorizam i borile se
protiv njega izvan svojih kapaciteta mi ćemo pristajati uz njihovu volju i sredstva s bilo
kakvom vrstom pomoći koju možemo pružiti mi i naši saveznici.
I dok slijedimo teroriste u Afganistanu i dalje ćemo surađivati s međunarodnim
organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi, kao i s nevladinim organizacijama i drugim
državama kako bi pružili humanitarnu, političku, ekonomsku i sigurnosnu pomoć koja je
nužna za obnovu Afganistana tako da nikada više ne zlostavlja svoje ljude, prijeti susjedima i
pruža zaštitu teroristima.
U ratu protiv globalnog terorizma nikada nećemo zaboraviti da se u konačnici dorimo za naše
demokratske vrijednosti i naš način života. Sloboda i strah su u ratu. I neće biti brzog i
jednostavnog kraja ovom sukoba. U vođenju kampanje protiv terorizma, mi stvaramo nove
produktivne međunarodne odnose i redefiniramo postojeće kako bi mogli odgovoriti na
izazove 21. stoljeća.
9

10. IV. Suradnja s drugima za neutraliziranje regionalnih sukoba
«Izgradit ćemo pravedan svijet ili ćemo živjeti u svijetu prisile. Razmijer naših zajedničkih
odgovornosti čini naša neslaganja tako malenim».
Predsjednik Bush
Berlin, Njemačka
23. svibanj 2002.
Države na koje se to odnosi moraju ostati aktivno uključene u ključne regionalne rasprave
kako bi se izbjegla eskalacija i minimalizirala ljudska patnja. U sve više međupovezanom
svijetu, regionalne krize mogu popteretiti naša savezništva, potaknuti rivalitete među velikim
silamai stvoriti strašne povrede ljudskog dostojanstva. Kada nasilje eruptira i države zakažu,
Sjedinjene države će djelovati s našin prijateljimai partnerima na ublažavanju patnji i
ponovnom uspostavljanju stabilnosti.
Niti jedna doktrina ne može predvidjeti sve okolnosti u kojima je akcije SAD-a – direktna ili
indirektna – zajamčena. Mi posjedujemo potrebna politička, ekonomska i vojna sredstva
potrebna za izpunjavanje naših globoanih prioriteta. Sjedinjene države će svakom slučaju
pristupiti uzimajući u obzir ove strateške principe:
• Sjedinjene države bi trebale investirati vrijeme i sredstva u izgradnju međunarodnih
odnosa i institucija koje će pomagati u rješavanju lokalnih kriza kada se pojave.
• Sjedinjene države bi trebale bit realne u pogledu svojih mogućnosti da pomognu
onima koji nisu voljni ili su nespremni pomoći sami sebi. Gdje i kada ljudi budu
spremni da ispune svoj dio mi ćemo bit voljni za odlučne poteze.
Izraelsko – Palestinski sukob je kritičan zbog cijene ljudske patnje, zbog bliskih odnosa
Amerike s Izraelom i drugim ključnim Arapskim državama i zbog važnosti te regije za druge
globalne prioritete Sjedinjenih država. Ne može bit uspostavljen mir niti na jednoj strani bez
slobode na obje strane. Amerika je opredjeljena za neovisnu i demokratsku Palestinu koja će
živjeti uz Izrael u miru i sugurnosti. Kao i svi drugi ljudi, Palestinci zaslužuju vladu koja će
služiti njihovim interesima i koja će slušati njihov glas. Sjedinjene države će i dalje podupirati
sve strane u preuzimanju njihovih odgovornosti u težnji prema pravednom i sveobuhvatnom
rješenju sukoba.
Sjedinjene države, međunarodna donatorska zajednica i Svjetska banka su spremne surađivati
s reformiranom Palestinskom vladom na ekonomskom razvoju, povećavaju humanitarne
pomoći i na programima za uspostavljanje, financijranje i nadziranje stvarno neovisnog
sudstva. Ako Palestinci prihvate demokraciju, vladavinu zakona, suoče se s korupcijom i
snažno odbace terorizam mogu računati na pomoć Amerike na stvaranju palestinske države.
Izrael također ima veliki ulog u supjehu demokratske Palestine. Trajna okupacija ugrožava
Izraelski identitet i demokraciju. Stoga će Sjedinjene države i dalje postavljati izazove
Izraelskim liderima da poduzmu konkretne korake na podupiranju stvaranja održive i
uvjerljive palestinske države. Kako bi se napredovalo prema sigurnosti, Izraelske snage se
moraju potpuno povući na pozicije koje su imali prije 28. rujna 2000. I u skaldu s
preporukama Mitchelovog odbora, akcije razmještanja Izraelskih snaga na okupiranom
10

11. teritoriju moraju prestati. Kada se nasilje stiša, trebala bi bit ponovno usppostavljena sloboda
kretanja, kako bi se nevinim Palestincima dozvolilo da nastave s radom i normalnim životom.
Sjedinjene države mogu imati ključnu ulogu, ali trajni mir može biti postignut samo kada
Izraelci i Palestinci riješe pitanja i okončaju sukob između sebe.
U Južnoj Aziji, Sjedinjene države su također naglasile potrebu da Indija i Pakistan riješe svoja
prijeporna pitanja. Ova administracija je investirala svoje vrijeme i sredstva u izgradnju
snažnih bilateralnih odnosa s Indijom i Pakistanom. Ti snažni odnosi dali su nam kredibiliteti
da imamo konstruktuvnu ulogu kada tenzije u regiji postanu žestoke. Kada je u pitanju
Pakistan, naši bilateralni odnosi su unapređeni opredjeljenjem Pakistana da se pridruži ratu
protiv terora i izgradnji prema otvorenijem i tolerantnijem društvu. Administracija je uvidjela
potencijale Indije da postane jedna od velikih demokratskih sila 21. stoljeća te je stoga radila
na transformaciji naših odnos s tim u skaldu. Naše uključivanje u ovu regionalnu raspravu,
izgrađeno na ranijem ulaganju u bilateralne odnose, teži prije svega konkretnim koracima od
strane Indije i Pakistana na smanjivanju vojnih konfrontacija.
Indonezija je poduzela hrabre korake na stvaranju demokracije i poštivanju vladavine zakona.
Toleriranjem etničkih manjina, poštivanjem zakona i prihvačanjem otvorenog tržišta,
Indonezija će možda pokrenuti mogućnosti koje su nejzine susjede podigle iz siromaštva i
beznađa. Indonezijska inicijativa omogućit će das pomoć SAD-a učini razliku.
Na Zapadnoj hemisferi stvorili smo fleksibilne koalicije s državama koje dijele naše prioritete,
posebno Meksiko, Brazil, Kanada, Čile i Kolumbija. Zajedno ćemo promicati stvarno
demokratsku hemisferu u kojoj naša integracija unapređuje sigurnost, napredak, mogućnosti i
nadu. Radit ćemo s regionalnim organizacijama kao što su Summit Američkih procesa,
Organizacija Američkih država (OAS) i Ministarstvo obrane Amerika za doborbit čitave
hemisfere.
Dijelovi Latinske Amerike suočeni su s regionlanim sukobima, posebno onim koji proizlaze
izi nasilja narko kartela i njihovih suučesnika. Taj sukob i neograničeno krijumčarenje
narkotika bi moglo bi ugrožavati sigurnost Sjedinjenih država. Stoga smo razvili aktivnu
strategiju pomoći državama Andske regije za prilagođavanje njihovih ekonomija, provođenje
zakona, poražavanje terorističkih organizacija i onemogućavanje opskrbe drogama, dok
istovremeno – i jednako važno – radimo na smanjivanju potražnje za drogama u našoj državi.
U Kolumbiji prepoznali smo povezanost terorista i ekstredmstičkih grupa koje predstavljaju
izazov za sigurnost države te aktivnosti krijumčarenja droga kojima se financiraju takve
grupe. Pomažemo Kolumbiji da obrani svoje demokratske institucije i porazi ilegalne oružane
grupe i na lijevoj i na desnoj strani, proširivanjem efkasnog suvereniteta na čitav teritoriji
države te da pruži osnovnu sigurnost narodu Kolumbije.
U Africi, obećanja i mogućnosti idu paralelno s bolestima, ratom i očajnim siromaštvom. To
ugrožava i ključne vrijednosti SAD-a – očuvanje ljudskog dostojanstva – i naš strateški
prioritet – borbu protiv terora. Američki interesi i Američki principi, stoga vode u istom
smijeru: suradnji s drugima kako bi Afrički kontinenet živjeo u slobodi, miru i sve većem
napretku. Zajedno s našim Europskin saveznicima moramo pomoći u osnaživanju najslabijih
država u Africi, pomoći u izgradnji vlastitih mogućnosti za prohodnost granica te moramo
pomoći u stvaranju infrastrukture za provođenje zakona i obavještajne službe kako bi nestala
utočišta terorista.
11

12. Još opasniji okoliš se javlja u Africi širenjem lokalnih ratova izvan granica i stvaranjem
regionalnih ratnih zona. Stvaranje koalicija voljnih i sporazumi o sigurnosnoj suradnji su
ključni za suočavanje s ovim nastajućim transnacionalnim prijetnjama.
Veličina Afričkog kontinenta i njegova raznolikost zahtijevaju strategiju sigurnosti koja je
fokusirana na bilateralne odgovore i izgrađivanje koalicije voljnih. Ova administracija će se
fokusirati na tri međusobno spojene strategije za regiju:
• države s velikim utjecajem na svoje susjedstvo kao što su Južna Afrika, Nigerija,
Kenya i Etiopija su polazna točka djelovanja u regiji i zahtijevaju posebnu pažnju;
• koordinacija s Europskim saveznicima i međunarodnim institucijama je ključna za
konstruktuvno posredovanje u sukobima i uspjeh mirovnih operacija;i
• Afričke reformirane države i subregionalne organizacije moraju bit unapređivane kao
osnovno sredstvo za rješavanje transnacionlanih prijetnji na trajnoj osnovici.
Konačno, put ekonomske i političke slobode predstavlja najsigurniji put napretka u sub-
Saharskoj Africi, gdje su mnogi ratovi uzrokovani sukobima oko materijalnih resursa a
politički pristup često tragično završava na osnovu etničkih i religijskih razlika. Tranzicija
Afričke unije koja bi uključivala jasno opredjeljenje za dobro upravljanje i opću odgovornost
za demokratski politički sistem daje mogućnost za unapređivanje demokracije na kontinentu.
V. Spječavanje neprijateljskih prijetnji nama, našim saveznicima i prijateljima oružjem
za masovno uništavanje
«Najozbiljnija opasnost za slobodu leži u križanju radikalizma i tehnologije. Kada se proširi
kemijsko, biološko i nuklearno oružje, zajedno s tehnologijom balističkih projektila – kada se
to dogodi, čak i slabe države i male grupe mogu zadobiti katastrofalnu moć da udare na velike
države. Naši neprijatelji su jasno izrazili svoje namjere i uhvaćeni su u traženju tog strašnog
oružja. Oni žele steći mogućnost da nas ucjenjuju ili da nam naude ili da naude sašim
prijateljima – a mi ćemo im se suprotstavit svom našom snagom. «
Predsjednik Bush
West Point, New York
1. lipanj 2002
Priroda prijetnje Hladnog rata zahtijevala je od Sjedinjenih država – naših saveznika i
prijatelja – da naglasi strahotu upotrebe sile od strane neprijatelja, stvarajući zastrašjujću
strategiju sigurnog obostranog uništenja. S raspadom Sovjetskog saveza i krajem Hladnog
rata naše sigurnosno okruženje prošlo je kroz duboku transformaciju.
Odmicanje od sukobljavanja prema suradnji obilježilo je naše odnose s Rusijom, a korist je
evidentna: kraj ravnoteže terora koji nas je dijelio; povijesno smanjivanje nuklearnog
naoružanja na obje strane, i suradnja na područjima kao što je protuterorizam, raketna obrana
koje su do nedavno bile nepojmljive.
12

13. Ali su se nove smrtonosne promjene pojavile iz iskvarenih država i terorista. Niti jedna od
sadašnjih prijetnji ne može se mjeriti s destruktuvnom silom koja je bila usmjerena protiv nas
iz Sovjetskog saveza. Međutim, priroda i motivacija tih novih neprijatelja, njihova odlučnost
za se dokopaju destruktuvne moći do sada dostupnih samo najjačim državam svijeta, i velika
vjerojatnost da će uppotrijebiti oružje za masovno uništavanje protiv nas, čine današnji
sugurnosni okoliš kompleksnijim i opasnijim.
U 1990-tim bili smo svjedoci nastanka malog broja izkvarenih država koje su, iako značajno
različite, imale nekoliko zajedničkih obilježja. Te države su:
• zlostavljaju svoje građane i potračuju njihove nacionlane resurse zbog osobne koristi
onih koji vladaju;
• ne pokazuju poštovanje za međunarodne propise, prijuete svojim susjedima i bešćutno
krše međunarodne sporazume koje su i sami prihvatili;
• odlučne su u tome da steknu oružje za masovno uništavanje uz drugu naprednu vojnu
tehnologiju, kako bi je upotrijebili kao prijetnju ili ofenzivno za ostvarivanje
agresivnih tvorevina ovih režima;
• sponzoriraju terorizam diljem svijeta;
• odbacuju osnovna ljudska prva i mrze Sjedinjene države i sve ono što one
predstavljaju.
U vrijeme Zaljevskog rata dobili smo nepobitan dokaz da Iračke mogućnosti nisu ograničene
samo na kemijsko oružje koje je upotrijebio protiv Irana i svog vlastitiog naroda, nego se
proširuju na sticanje nuklearnog oružja i bioloških agenata. U prošlom desetljeću Sjeverna
Koreja je postala najveći svjetski dobavljač belističkih projektla, testirala je projektile s
poboljšanim mogućnostima te je rasvijala svoj vlastiti WMD arsenal. Ostali iskvareni režimi
teže nuklearnom, biološkom i kemijskom oružju. Namjere takvih država i globalna trgovina
takvim oružjem, postala je velika prijetnja svim državama.
Moramo bit spermni za zaustavljanje takvih izkvarenih država i njihovih terorističkih
klijenata prije nego što budu u mogućnosti da nam zaprijete ili upotrijebe oružje za masovno
uništavanje protiv Sjedinjenih država i naših saveznika i prijatelja. Naš odgovor mora
sadržavati sve prednosti unapređenog savezništva, uspostavljanje novih partnerstava s bivšim
suparnicima, inovacije u upotrebi vojnih snaga, modernih tehnologija, uključujući i rezvoj
efikasne protu raketne obrane i veći naglasak na obavještajnom prikupljanju podataka i
analizi.
Naša opsežna strategija za borbu protiv WMD-a uključuje:
• Proaktivne protu-proliferacijske napore: Mi moramo spriječiti i obraniti se od prijetnji
prije nego što budu ostvarene. Moramo osigurati da ključne mogućnosti – detekcije,
aktivne i pasivne obrane, i mogućnosti kontrasnaga – budi integrirane u transformaciju
naše obrane i naš sistem unutrašnje sigurnosti. Protu – proliferacija također mora biti
integrirana u doktrine, obuku i opremanje naših snaga i snaga naših saveznika kako bi
osigurali da pobjedu u bilo kojem sukobu s neprijteljima koji posjeduju WMD.
13

14. • Unapređivanje neproligeracijskih napora u sprječavanju iskvarenih država i terorista
da dođu u posjed metarijala, tehnologija i ekspertiza nužnih za proizvodnju pružja za
masovno uništavanje. Osnažit ćemo diplomaciju, kontrolu naoružanja, multilateralnu
kontrolu izvoza te pomoć za smanjivanje prijetnji koje će spriječiti države i teroriste u
traženju WMD-a, i kada bude potrebno, zabraniti navedene tehnologije i materijale.
Nastavit ćemo s izgradnjom koalicija koje će podržavati ove napore, potičući
povećanje njihove političke i financijske pomoći za zaustavljanje proliferacije te za
programe smanjivanja prijetnji. Nedavno potpisani G-8 sporazum kojim se osigurava
20 milijardi $ za globalno partnerstvo protiv proliferacije označava veliki korak
naprijed.
• Efikasno upravljanje posljedicama koa odgovor na efekte upotrebe WMD-a, bilo od
strane terorista ili neprijateljskih država. Minimaliziranje efekata upotrebe WMD-a
protiv ljudi pomoći ćeu zastaršivanju onih koji posjeduju takvo oružje i za odvraćanje
onih koji teže njegovom posjedovanju uvjeravanjem neprijetelja da ne mogu ostvariti
svoj željeni cilj. Sjedinjene države moraju također bit spremne da odgovore na efekte
upotrebe WMD-a na naše snage u inozemstvu te za pomoć našim saveznicima i
prijateljima ako budu napadnuti.
Bilo nam je potrebno gotovo cijelo desetljeće da shvatimo prirodu ove nove prijetnje. No s
obzirom na ciljeve iskvarenih država i terorista, Sjedinjene države se ne mogu više oslanjati
samo na reaktivni položaj kao što je bilo u prošlosti. Nemogućnost zastršivanja potencijlanog
napadača, neposrednost današnjih prijetnji i veličina potencijalni žrtava koje mogu biti
uzrokovane izborrom oružja naših neprijatelja, ne dopuštaju takve mogućnosti. Ne možemo
dopustiti da naši neprijatelji prvi napadnu.
U Hladnom ratu, posebno nakon raketne krize na Kubi, suočili smo se s općenitim statusom
quo, riziku nesklonom neprijatelju. Zastrašivanje je bilo efikasna obrana. Ali zastaršivanje
zasnovano samo na prijetnji odmazdom najvjerojatnije neće djelovati protiv lidera izopačenih
država koji su spremni na rizike, kockajući se s ljudskim životima i bogatstvom svoje države.
• U Hladnom ratu, oružje za masovno uništenje smatrano je posljednjim sredstvom čija
bi upotreba značila rizik i za one koji su ga upotrijebili. Danas, naši neprijtelji vide
oružje za masovno uništavanje kao izbor. Za iskvarene države ova oružja predstavljaju
alate zastrašivanja i vojne agresije protiv susjeda. To naoružanje može također
poslužiti tim državama za ucjenjivanje Sjedinjenih država i naših saveznika te da nas
sprječe u zastrašivanju ili odvraćanju agresivnog ponašanja izopačenih država. Takve
države to oružje smatraju najboljim sredstvom za prevladavanje konvencionalne
superiornisti Sjedinjenih država.
• Tradicionalni koncept zastrašivanja neće biti djelotvoran protiv terorističkih
neprijetelja čije priznate taktike su objseno uništavanje i gađanje nevinih., čiji tako
zvani vojnici teže mučeništvu u smrti i čija najsigurnija zaštita je nedržavnost.
Preklapanje između država koje sponzoriraju terorizam i onih koji teže WMD-u
navodi nad na akciju.
Stoljećima, međunarodno pravo je priznavalo da niti jedna država ne mora pretrpjeti napad
prije nego što zakonski poduzmu akcije obrane protiv snaga koje predstavljaju iminentnu
opasnost od napada. Pravni profesori i međunarodni sudci često kao uvijet postavljaju
14

15. legitimno pravo na prevenciju u slučaju postojanja neizbježne prijetnje – najčešće je to
vidljiva mobilizacija vojske, mornarice i zrakoplovstva koji se pripremaju za napad.
Mi moramo prilagoditi koncept neposredne opasnosti sposobnostima i siljevima današnjih
neprijtelja. Izopačene države i teroristi ne teže napadu na nas upotrebom konvencionlnog
oružja. Oni znaju da takvi napadi ne bi uspjeli. Umjesto toga, oni se oslanjaju na terorističke
napadei potencionalno, upotrebu oružja za masovno uništavanje – oružja koje se lako može
sakriti, dostaviti u tajnosti i upotrijebit bez upozorenja.
Ciljevi takvih napada su naše vojne snage i naše civilno stanovništvo , u dikretnom kršenju
jedne od osnovnih normi ratnog prava. Kao što se i pokazano gubitcima od 11. rujna 2001.,
masovne civilne žrtve su poseban cilj terorista, a ti gubitci bi bili puno veći kada bi teroristi
imali u upotrijebili oružje za masovno uništavanje.
Sjedinjene države su dugo održavale opciju preventivnih akcija protiv ozbiljnih prijetnji našoj
nacionlanoj sigurnosti. Što je veća prijetnja veći je i rizik od neaktivnosti – i veći je slučaj za
poduzimanje preventivnih akcija za obranu, čak i kada ostaje nesigurno vrijeme i mejsto
neprijeteljskog napada. Za predusretanje ili prevenciju takvih neprijateljskih napada naših
neprijatelja, Sjedinjene države će, ako bude pootrebno, djelovati preventivno.
Sjedinjene države neće upotrijebit silu u svim slučajevima kako bi preduhitrili nastajuće
prijetnje, niti bi države trebale koristiti prevenciju kao ispriku za agresiju. Ipak u bilo koje
vrijeme kada neprijatelji civilizacije otvoreno i aktivno teže najdestruktivnijim tehnologijama
svijeta, Sjedinjene države ne mogu ostati besposlene dok se opasnosti približavaju. Mio ćemo
uvijek postupati promišljeno, sagledavajući posljedice naših akcija. Kako bi podržali
preventivne akcije mi ćemo:
• izgraditi bolje, integriranije obavještajne mogućnosti koje će osigurati pravovremene,
točne informacije o prijtenjama, gdje god da se one pojave.:
• biti blisko koordinirani s našim saveznicima kako bi formirali zajednička sredstva
najopasnijih prijetnji; i
• nastavit ćemo s transformacijom naših vojnih snaga kako bi smo imali mogućnosti da
provođenje brzih i preciznih operacija i postizanje odlučnih rezultata.
Svrha naših akcija bit će uvijek elimihnacija specifičnih prijetnji Sjedinjenim državama ili
našim saveznicima i prijateljima. Razlog za naše akcije će bit jasan, snage odmjerene a cilj
pravedan.
15

16. VI. Stvaranje nove ere globalnog ekonomskog rasta putem slobodnih tržišta i
slobodne trgovine
« Kada države zatvore svoja tržišta i mogućnosti budu zaposjednute od privilegirane
nekolicine, tada niti jedan iznos pomoći za razvoj ne može bit dovoljan. Kada države poštuju
svoj narod, otvoreno tržište, investiraju u bolje zdravstvo i obrazovanje, svaki dolar pomoći,
svaki dolar profita od trgovine i domaći kapital su efikasnije upotrebljeni.»
Predsjednik Bush
Monterrey, Mexico
22. ožujak 2002.
Snažna svjetska ekonomija unapređuje našu nacionlanu sigurnost unapređivanjem napretkai
slobode u ostalim dijelovima svijeta. Ekonomski rast koji je podržan slobodnom trgovinom i
slobodnim tržištima stvara nova radna mjesta i povećava prihode. To omogućuju ljudima da
izađu iz siromaštva, potiče ekonomske i pravne reforme i borbu protiv korupcije te ponovno
osnažuje naviku slobode.
Mi ćemo promovirati ekonomski rast i ekonomsku slobodu i izvan obala Amerike. Sve vlade
su odgovorne za stvaranje svojih ekonomskih politika i za odgovaranje na vlastite ekonomske
izazove. Mi ćemo iskoristiti naš ekonomski anganžman s drugim državama da istaknemo
dobrobiti politika koje generiraju veću produktivnost i trajni ekonomski rast, uključujući:
• pravne i regulatorne politike rastakako bi smo potaknuli poslovne investicije, inovacije
i poduzetničke aktivnost;
• porezne politike – posebno niže krajnje porezne stope – kako bi poboljšali inicijative
za rad i investicije;
• poštivanje zakona i netoleriranje korupcije tako da ljudi steknu povjerenje da će moći
uživati plodive svojih ekonomskih poduhvata;
• snažan financijski sistem koji će omogućiti da kapital bude najefikasnije iskorišten;
• zdrave fiskalne politike koje će poticati ekonomsku aktivnost;
• investicije u zdravstvo i obrazovanje kako bi se poboljšale dobrobiti i vještine radne
snage i stanovništva u cjelini; i slobodna trgovina koja osigurava nove puteve rasta i
stimulira difuziju tehnologija i ideja koje će povećati produktivnost i šanse.
Lekcije iz povijesti su jasne: tržišne ekonomije,a ne komandirane i upravljane ekonomije od
strane snažne ruke vlasti, najbolji su način za postizanje napretka i asmanjivanje siromaštva.
Politike koje potiču osnaživanje tržišnih inicijativai tržišne institucije su relevantne za sve
ekonomije – industrijalizirane države, tržišta u razvoju te za države u razvoju.
Povratak snažnog ekonomskog rasta u Europi i Japanu važan je za interese nacionalne
sigurnost SAD-a. mi želimo da naši saveznici imaju snažne ekonomije z anjihovo dobro, i za
dobro globoane ekonomije te za dobro globoane sigurnosti. Europski napori za otklanjanje
strukturalnih zapreka u njihovim ekonomijama su posebno važni u tom smislu, kao što su i
16

17. napori Japana da okonča deflaciju i riješi problem ne- realiziranih kredita u japanskom
bankarskom sustavu. Mi ćemo i dalje koristiti naše redovite konzultacije s Japanom i našim
Europskim partnerima – uključujući i Grupu sedmorice (G-7) – kako bi smo raspravili o
politikama koje će oni usvojiti kako bi unaprijedili rast svojih ekjonomija i potaknuli veći
globalni ekonomski rast.
Poboljšavanje stabilnosti u tržištiva koja nastaju je također ključno za globalni ekonomski
rast. Međunarodni tokovi investicijskog kapitala nužni su kako bi se proširile produktivne
mogućnosti tih ekonomija. Ti tokovi omogućit će tržištima u razvoju i državama u razvoju da
ostvare investicije koje će podignuti životni standard i umanjiti siromaštvo. Naš dugoročni cilj
trebao bi biti svijet u kojem će sve države imati investicijske kreditne rejtinge koje će im
omogućavati pristup tržištima međunarodnog kapitala te da investiraju u svoju budućnost.
Mi smo poredjeljeni za politike koje će tržištima u razvoju omogućiti pristup većim tokovima
kapitala po nižoj cijeni. U tom smislu, mi ćemo i dalje zagovarati reforme koje imaju za cilj
smanjivanje nesigurnosti na financijskim tržištima. Aktivno ćemo surađivati s drugim
državama, Međunarodnim monetarnim fondom (IMF) i privatnim sektorom na provođenju
Akcijskog plana G-7 koji je postinut ranije ove godine radi sprječavanja financijskih kriza i
njihovog efikasnijeg rješavanja kada se pojave.
Najbolji način za rješavanje financijskih kriza je sprječavanej njihovog pojavljivanja i mi smo
potaknuli IMF da uloži još veće napore u to. I dalje ćemo surađivati s IMF-om u
modernizaciji politika o uvijetima posuđivanja i na fokusiranju njegove strategije posuđivanja
napostizanje ekonomskog rasta kroz zdrave fiskalne i monetarne politke, politiku zamjena
valuta i politike u fiskanom sektoru.
Koncept «slobodne trgovine» je pojavio kao moralni princip čak i prije nego što je postao stup
ekonomija. Ako možeš napravit nešto što drugi cijene, tada bi im to trebao moći i prodati.
Ako drugi proizvode nešto što ti cijeniš, ti bi to morao moći kupiti. To je stvarna sloboda,
sloboda za osobu – ili državu – da mogu živjeti. Za unapređivanje slobodne trgovine
Sjedinjene države su razvile sveobuhvatnu strategiju:
• Usvajanje globalne inicijative. Novi globalni trgovisnki pregovori u Dohi iz studenog
2001 čije smo pokretanje pomogli, imali su vrlo ambiciozan plan, posebno kada je
riječ o poljoprivredi, priozvodnji i uslugama, a njihovo dovršavanje planirano je u
2005. sjedinjene države su predvodile dovršavanje pristupanja Kine i demokratskog
Taiwana Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Takođe ćemo asistirati Rusiji u
pripremama za pridruživanje WTO-u.
• Poticanje regionalinh inicijativa. Sjedinjene države i druge demokracije Zapadne
hemisfere složile su se oko osnivanja Američke zone slobodne trgovine koje treba biti
dovršeno u 2005. Ove godine Sjedinjene države će zagovarati pregovore o pristupanju
tržištu s svojim partnerima, usmjerene na poljoprivredu , industrijska dobra, usluge,
investicije, državnu opskrbu. Također ćemo ponuditi više mogućnosti najsiromašnijem
kontinentu, Africi, počevši s punim iskorištavanjem prednosti koje je odobrio Akt o
Afričkom rastu i mogućnostima, te do uspostavljanja slobodne trgovine.
• Napredovanje u postizanju bilateralnih sporazuma o slobodnij trgovini. Izgradnja na
osnovu sporazuma o slobodnoj trgovini s Jordanom koji je potpisan 2001, te daljnji
rad Administracije na dovršavanju sporazuma o slobodnoj trgovini s Čileom i
17

18. Singapurom. Naš cilj je postizanje sporazuma o slobodnoj trgovini s skupom
razvijenih i zemalja u razvoju u svim regijama svijeta. Konačno, Srednja Amerika,
Južna Afrika, Maroko i Australija će biti naše osnovne žarišne točke.
• Obnavljanje izvršnog – kongresnog partnerstva. Strategija trgovine svake
administracije ovisi o produktivnosti partnerstva s Kongresom. Nakon prekida od 8
godina, Administracija je ponovno zadobila podršku većine u Kongresu za
liberalizaciju trgovine usvajanjem Uprave za unapređivanje trgovine i mjerama za
otvaranje tržišta za zemlje u razvoju u sklopu Trgovinskog akta iz 2002. Ova
administracija će surađivati s Kongresom na donošenju novih bilateralnih, regionlnih i
globalnih trgovinskih sporazuma koje će bit dovršeni u sklopu nedavno odobrene
Uprave za unapređenje trgovine.
• Promicanje povezanosti između trgovinei razvoja. Trgovinske politike mogu pomoći
državama u razvoju u unapređivanju imovinskog prava, natjecanja, poštivanja zakona,
investicijama, širenju znanja, otvorenom društvu, efikasnim alokacijma resursa i
regionalnij integraciji – a svi će dovesti do rasta, mogućnosti i povjerenja u države u
razvoju. Sjedinjene države provode Akt o Afričkom rastu i mogućnostima kako bi
osigurale pristup tržištu za gotovo sve proizvode iz 35 zemalja Sub- Saharske Afrike.
Ostvarit ćemo najviše koristi od ovog akta i njegovog ekvivalenta za Karibski bazen te
ćempo nastaviti suradnju s multilateralnim i regionlanim institucijama kako bi smo
pomogli najsiromašnijim državama da iskoriste u potpunosti ove mogućnosti. Osim
pristupa tržištu, najvažnije područje u kojem se trgovine sječe s siromaštvom je javno
zdravstvo. Mi ćemo osigurati da intelektualno valsništvo WTO-a bude dovoljno
fleksibilno i da omogući državama u razvoju pristup najvažnijim ljekovima za
izvanredne bolesti kao HIV/AIDS, tuberkoloza i malarija.
• Unapređivanje sporazuma slobodnoj trgovini i zakona protiv nepoštene prakse.
Trgovina ovisi o poštivanju zakona; međunarodna trgovina ovisi o provedivosti
sporazuma. Naši najveći prioriteti su rješavanje postojećih rasprava s Europskom
Unijom, Kanadom i Meksikom te globalni napor za donošenje propisa o novim
tehnologijama, znanosti i zdravstvu koji će nužno ubrzati izvoz stoke i unaprijediti
poljoprivredu. Zakoni koji sprječavaju nepoštenu trgovinu često se krše, ali
međunarodna zajednica mora rješavati stvarne probleme vladinih subvencija i
pojavljivanja jeftine robe na tržištu. Međunarodna industrijska špijunaža koja
potkopava konkurenciju mora biti pronađena i onemogućena.
• Pomoć u prilagođavanju domaće industrije i radnika. Sjedinjene države moraju
stimulirati ekkonomski rast na načine koji će osiguravati bolji život zajedno s širenjem
napretka. Stoga ćemo inkorporirati pitanja radne snage i okoliša u trgovinske
sporazume SAD-a, stvarajući zdravu «mrežu» između multilateralnih sporazuma o
okolišu s WTO-om te ćemo koristiti Međunarodnu radničku organizaciju, programe
trgovinskih prednosti i trgovinske pregovore za unapređivanje uvijeta rada usklađenih
s slobodnijom trgovinom .
• Unapređivanje energetske sigurnosti. Unaprijedit ćemo našu energetsku sigurnost i
zajednički napredak globalne ekonomije kroz suradnju s našim saveznicima,
trgovinskim partnerima i proizvođačima energije kako bi se proširili izvori i vrste
globalne energetske opskrbe, posebno na Zapadnoj hemisferi, u Africi, Srednjoj Aziji i
18

19. u Kaspijskoj regiji. Također ćemo nastaviti suradnju s našim partnerima na razvoju
čišćih i i energetski efikasnijih tehnologija.
Ekonomski rast bi trebao bit popraćen globalnim naporima za stabiliziranje koncentracija
ugljičnog dioksida koje prate ovaj rast, zadržavajući ih na razini koja sprječava opasno
djelovanje ljudi na globalnu klimu. Naš ukupni cilj je smanjivanje Američke emisije ugljičnog
dioksida prema relativnoj veličini naše ekonomije, smanjivanje takvih emisija po jedinici
ekonomske aktivnosti za 18 posto tijekom sljedećih 10 godina do 2012.
Naše strategije za ostvarivanje ovih ciljeva bit će:
• ostati dosljedni osnovama UN-ove Okvirne konvencije za međunarodnu suradnju;
• postizanje porazuma s ključnim industrijama za smanjivanje emisija nekih od
najopasnijih plinova i davanje prenosivih kredita kompanijama koje pokažu stvarno
smanjivanje;
• razvijanje poboljšanih standarda za mjerenje i registraciju smanjivanja emisija.
• unapređivanje proizvodnje obnovljive enrgije i čišće tehnologije – koje ne proizvode
opasne plinove uz istovremeno poboljšavanje opskrbe gorivom za automobile i
kamione u SAD-u.
• povećavanje izdataka za istraživanja i nove tehnologije konzervacije na ukupno 4,5
milijardi $ - najveću svotu koja je potrošena na klimatske promjene od strane jedne
države u svijetu i povećanje od 700 miloina $ u sklopu prošlogodišnjeg proračuna.; i
• pomoć državama u razvoju, posebno onima koje imaju najveće emisije otrovnih
plinova kao što su Kina i Indija, kako bi imale alate i resurse da se pridruže ovim
naporima te kako bi rasle na čišćem i boljem putu.
VII. Proširivanje razvojnog kruga putem Otvorenih društava i izgradnjom
infrastrukture demokracije
« U drugom svjetskom ratu smo se borili za sigurniji svijet, a zatim smo radili nalnjegovoj
obnovi. Danas kada pokrećemo za svijet siguran od terorizma, moramo također raditi na tome
da taj svijet učinimo boljim mjestom za sve njegove građane. «
Predsjednik Bush
Washington D.C. (Među – američka banka za razvoj)
14. ožujak 2002.
U svijetu ima nekih koji žive u udobnosti i bogatstvu, dok polovinaljudske rase živi s manje
od 2 $ na dan, što nije niti pravedno niti održivo. Uključivanje svih siromašnih na svijetu u
proširivanje kruga razvoja – i mogućnosti – moralni je imperativ i jedan od glavnih prioriteta
međunarodne politike SAD-a.
Desetljeća ogromne pomoći za razvoj nisu uspjela potaknuti ekonomski rast u
najsiromašnijim državama. Još gore, pomoć za razvoj ćesto je korištena za podupiranje
neuspješnih politika, smanjivanje pritiska za reforme i produžavanje mizerije. Rezultati
19

20. pomoći uobičajeno su mjereni dolarima koje su donatori potrošili, a ne u stopama rasta i
smanjivanja siromaštva koje je postignuto kod promatelja pomoći.
To su indikatori neuspjele strategije.
Suradnjom s drugim državama, Sjedinjene države su suočavaju s ovim neuspjehom. Postigli
smo novi konsenzus na Konferenciji o financijranju za razvoj UN-a u Monterrey-u o tome da
se ciljevi pomoći – i strategije za ostvarivanje tih ciljeva – moraju promijeniti.
Cilj ove administracije je poticanje pokretanja produktivnih potencijala pojedinaca u svim
državama. Trajni rast i smanjivanje siromaštva nemoguće je bez pravih nacionalnih politika.
Tamo gdje su vlade provele stvarne političke promjene mi ćemo osigurati značajne nove
razine pomoći. Sjedinjene države i druge razvijene zemlje bi trebale postaviti ambiciozan i
specifičan cilj: udvostručavanje najsiromašnijih ekonomija u svijetu unutar jednog desetljeća.
Sjednjene države će sljediti ove glavne strategije za ostvarivanje tih ciljeva:
• Osiguranje resursa za pomoć državama koje su odgovorile na izazov nacionlanih
reformi. Mi predlažemo 50 posto povećanja pomoći za razvoj koju odobravaju
Sjedinjene države. Nastavljajući s provođenjem postojećih programa, uključujući i
humanitrnu pomoć za osnoven potrebe, ove milijarde novih dolara dovest će od
stvaranja novog Proračuna za izazove milenija za projekte u državama čije vlade
pravedno upravljaju, investiraju u svoje ljude i ohrabruju ekonomsku slobodu. Vlade
se moraju boriti protiv korupcije, poštovati osnovna ljudska prava, prihvatiti
poštivanje zakona, investirati uzdravstvenu skrb i obrazovanje, slijede respektabilne
ekonomske politike i omogućavaju poduzetništvo. Proračun na izazove melenija
nagrađivat će države koje su pokazale stvarne političke promjene te izazivati one koje
nisu provele reforme.
• Poboljšavanje efektivnosti Svjetske banke i drugir razvojnih banaka u podizanju
životnog standarda. Sjedinjene države su opredjeljene za sveobuhvatan plan reformi
kako bi Svjetska banka i druge multilaterlane razvojne banke postale efikasnije u
poboljšavanju života najsiromašnijim ljudi na svijetu. Preokrenuli smo silazni trend
doprinosa SAD-a i predložili 18 posto povećanja doprinosa SAD-a za Međunarodno
udruženje za razvoj (IDA) – fond Svjetske banke za najsiromašnije države – i za
Afrički fond za razvoj. Ključ za podizanje životnog standarda i smanjivanje
siromaštva diljem svijeta je povećanje rasta produktivnosti, posebno u najsiromašnijim
državama. Mi ćemo i dalje poticati multilateralne razvojne banke da se fokusiraju na
aktivnosti koje povećavajuj ekonomsku produktivnost, kao što su unapređenja u
obrazovanju, zdravstvu, poštivanju zakona i razvoju privatnog sektora. Svaki projekt,
svaki zajam, svaki dar mora bit procjenjeno povećanjem rasta produktivnosti u
državama u razvoju.
• Inzistiranje na mjerljivim rezultatima kako bi bili sigurni da je pomoć za razvoj zaista
poboljšala život najsiromašnijih na svijetu. Kada je riječ o ekonomskom razvoju, ono
što je najvažnije je da što više djece dobiva bolje obrazovanje, više ljudi ima pristup
zdravstvenoj skrbi i čistoj vodi ili da više radnika može pronaći posao kako bi
poboljšali život svoje obitelji. Mi imamo moralnu obvezu da uspješnost naše pomoći
mjerimo kroz njezine stvarne rezultate. Iz tog razloga, i dalje ćemo zahtijevati da naša
pomoć za razvoj kao i pomoć iz multilateralnih razvojnih banaka ima mjerljive ciljeve
i konkretne mjerila za ostvarivanje tih ciljeva. Zahvaljujući vodstvu SAD-a, nedavno
20

21. nadopunjavanje IDA sporazuma dovelo je do uspostavljanja sisitema nadzora i
procjene kojim se mjeri napredak države koja prima pomoć. Prvi puta, donatori mogu
povezati udio svoga doprinosa IDA s postizanjem stvarnih rezultata razvoja, i dio
pomoći SAD-a povezan je na ovakav način. Nastojat ćemo da Svjetska banka i druge
multilateralne razvojne banke izgrađuju na ovom napretku teko da fokus na rezultate
bude integralni dio svega što ove banke čine.
• Povećavanje iznosa pomoći za razvoj koji je osigruan u obliku dara umjesto kredita.
Bolja upotreba darova na osnovu rezultata najbolji je način da siromašne države
ostvare produktivne investicije, posebno u društveni sektor, bez da im se nametnu još
veći kreditni tereti. Kao rezultat liderstva SAD-a, nedavni IDA sporazum omogućio je
značajno povećanje fondova za darovanje namjenjenih najsiromašnijim državama za
obrazovanje, HIV/AIDS, zdravlje, prehranu, vodu, sanaciju i druge ljudske potrebe.
Naš cilj je izgradnja na tom napretku povećavanjem korištenja darovnica od strane
drugih multilaterlanih investicijskih banaka. Također ćemo pozvati sveučilišta,
neprofitne organizacije i privatni sektor da se prodruže naporima vlade korištenjem
darovnica za pomoć razvojnim projektima koji pokazuju rezultate.
• Trgovina i investicije između otovrenih društava. Trgovina i investicije su stvarni
pokretači ekonomskog rasta. Čak i ako se vladina pomoć poveća, najveći dio novca za
razvoj mora doći iz trgovine, domaćeg kapitala i stranih investicija. Efikasna strategija
također mora nastojati proširiti ove tokove. Slobodna tržišta i slobodna trgovina su
ključni prioriteti naše strategije nacionalne sigurnosti.
• Osiguravanje javnog zdravlja. Razmjeri kriza javnog zdravstva u najsiromašnijim
državama je enormni. U državama pogođenim epidemijama poput HIV/AIDS-a,
malarije i tuberkoloze, rast i razvoj će bit ugroženi dok te muke ne budu završene.
Resursi iz razvijenog svijeta su nužni ali će bit djelotvorni samo uz pravlino
upravljanje, koje podupire programe prevencije i osigurava efikasnu lokalnu
infrastrukturu. Sjedinjene države su snažno poduprle nove globalne fondove za
HIV/AIDS koje je organizirao Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Kofi Annan i
njihovo usmjeravanje na kombinaciju prevencije i širokom strategijom lječenja i skrbi.
Sjedinjene države već doprinose gotovo dvostruko više novca za takve napore nego
drugi po veličini donator. Ako globalni fondovi ostvare svoja obećanja, spremni smo
dati još više.
• Naglašavanje obrazovanja. Pismenost i učenje temelji su demokracije i razvoja. Samo
oko 7 posto sredstava Svjetske banke posvećeno je obrazovanju. Ovaj razmjer bi
trebao postati veći. Sjedinjene države će povećati svoje fondove za pomoć u
obrazovanju za najmanje 20 posto s naglaskom na unapređivanje osnovnog
obrazovanja i obučavanje učitelja u Africi. Sjedinjene države mogu također dati
informacijsku tehnologiju tim državama, u kojima je veliki dio obrazovnog sistema
narušen HIV/AIDS-om.
• Nastavljanje pomoći za razvoj poljoprivrede. Nove tehnologije, uključujući i
biotehnologiju imaju golem potencijal za poboljšavanje prinosa žitarica u državama u
razvoju uz istovremeno slabo korištenje pesticida i manje vode. Upotrebom zdrave
znanosti, Sjedinjene države bi pomogle da te dobrobiti dođu do 800 miliona ljudi,
uključujući 300 miliona djece, koja još uvijek pate od gladi pothranjenosti.
21

22. VIII. Razvijanje planova za kooperativne akcije s drugim važnim centrima globalne
moći
«Imamo najbolju šansu od nastanka države – nacije u 17. stoljeću da izgradimo svijet u
kojemu će se velike sile natjecati u miru umjesto da se pripremaju za rat.»
Predsjednik Bush
West Point, New York
1. lipanj 2002.
Amerika će provoditi ove strategije organiziranjem koalicija – što širih i djelotvornijih –
država koje su voljne i sposobne da unapređuju ravnotežu snaga koje favoriziraju slobodu.
Efikasno vođenje koalicija zahtijeva jasne prioritete, uvažavanje tuđih interesa i trajno
konzultiranje među partnerima u duhu skromnosti.
Vrlo je malo trajnih rezultata koje Sjedinjene države mogu ostvariti u svijetu bez trajne
suradnje njezinih saveznika i prijatelja u Kanadi i Europi. Europa je također sjedište dviju
najjačih i najsposobnijih meuđnarodnih institucija u svijetu: Sjeverno Atlantskog obrambenog
saveza (NATO), koji je, od svog osnivanja bio pokretač transatlantske i inter – Europske
sigurnosti, i Europske Unije (EU), našeg partnera u otfvaranju svjetske trgovine.
Napadi 11 rujna su također bili napadi na NATO, kao što je to i sam NATO priznao kada se
pozvao na svoj propise o samoobrani iz 5. članaka po prvi puta. Ključna misija NATO-a –
kolektivna obrana transatlantskog saveza demokracija – ostaje, ali NATO mora razviti nove
strukture i sposobnosti za provođenje te misije pod novim okolnostima. NATO mora izgraditi
mogućnosti da okupi, u kratkom vremenu, visoko mobilne, posebno obučene snage kada god
bude potrebno odgovoriti na prijetnju protiv bilo koje članice saveza.
Savez mora biti sposoban djelovati bio gdje gdje su ugroženi naši interesi, stvarajući koalicije
pod vodstovm NATO-a kao i doprinostit koalicijama stvorenim za određenu misiju. Da bi to
postigli moramo:
• proširiti članstvo u NATO-u na one demokratske države koje su voljne i sposobne
dijeliti teret obrane i unapređivanja naših interesa;
• osigurati da vojne snage NATO država daju odgovarajući doprinos za dobrobit
koalicije;
• razviti procese planiranja kako bi ti doprinosi postali djelotvorna multinacionlana
borbena snaga;
• iskoristiti prednosti tenholoških postignuća i ekonomija razmjera na potrošnju za
obranu kako bi transformirali vojne snage NATO-a da mogu dominirati potencijalnim
agresorima te da prikruju naše osjetljivosti;
• usmjeriti i povećati fleksibilnost komandnih struktura kako bi udovoljile novim
operacijskin zahtijevima i povezanim zahtjevima obuke, integracije i
eksperimentiranja s novim konfiguracijama snaga;
22

23. • zadržati sposobnost zajedničkog rada i borbe kao saveznika čak i kada budemo
poduzimali nužne korake za transformaciju u modernizaciju snaga.
Ako NATO uspije u provođenju ovih promjena, nagrada će bit partnerstvo kao centar
sigurnosti i interesa njegovih država članica kao što je to bio slučaj tijekom Hladnog rata. Mi
ćemo zadržati zajedničku perspekrivu prema prijetnjama našem društvu te ćemo unaprijediti
našu sposobnost za provođenje zajedničkih akcija u obrani naših država i njihovih interesa.
Istovermeno, pozdravljamo napore naših Europskih saveznika uspostave bolju vanjsku
politiku i obrambeni identitet s EU, te su obavezujemo na blisku usradnju kako bi osigurali da
ti razvoji budu usklađeni s NATO-om. Nemožemo si dopustiti da propustimo ovu priliku za
bolje pripremanje obitelji transatlantskih demokracija za izaizove koji dolaze.
Napadi 11. rujna potaknuli su i Ameirčko – Azijsko savezništvo. Australija se pozvala na
ANZUS sporazum i izjavila da su napadi 11. rujna bili napadi na samu Australiju, a tiu
povijesnu odluku slijedilo je žurno slanje nekih od najboljih vojnih postrojbi svijeta u
Operaciju trajna sloboda. Japan i Republika Koreja pružile su neprocjenjivu logističku
podrušku tjednima nakon terorističkih napada. Produbili smo protuterorističku suradnju s
partnerima našeg saveza Thailandom i Filipinima te smo primili neprocjenjivu pomoć od
naših bliskih prijatelja Singapura i i Novog Zelanda.
Rat protivn terorizma pokazao je da Američko savezništvo u Aziji ne potkopava regionlani
mir i stabilnost, nego je fleksibilno i spremno z asupočavanje s novim izazovima.
Kako bi smo osnažili naše Azijske saveze i prijateljstvo mi ćemo:
• nastojati da Japan i dalje potiče i predvodi regionalne i globalne odnose zasnovane na
našim zajedničkim interesima, našim zajedničkim vrijednostima i našoj bliskoj
obrambenoj i diplomatskoj suradnji;
• surađivati s Južnom Korejom kako bi održali budnost prema Sjeveru uz istovremeno
pripremanje da naše savezništvo doprinese široj stabilnosti regije tijekom duljeg
perioda.;
• izgrađivati na 50 godina svezništva SAD-a i Australije i suradnja u rješavanju
regionalnih i globalnih problema – koje smo toliko puta vidjeli od bitke u Koraljnom
moru do Tora bore.;
• zadržati snage koje odražavaju našu predanost savezništvu, naše zahtijeve, naše
tehnološke prednosti i strateško okruženje; i
• izgrađivati na stabilnosti koju stvaraju ova savezništva, kao i institucije poput ASEAN
i Azijsko – Pacifički forum za ekonomsku suradnju, kako bi razvili skup regionlnih i
bilateralnih strategija za upravljanje promjenama u ovoj dinamičnoj regiji.
Pažljivi smo prema mogućem obnavljanju starih modela natjecanja velikih sila. Nekoliko
potencijalno velikih sila je sada u sredini unutrašnje tranzicije – najvažnije su Rusija, Indija i
Kina. U ova tri slučaja, skorašnji razvoj potaknuo je našu nadu da stvarni globani konsenzus
oko osnovnih principa polako dobiva svoj oblik.
23

24. S Rusijom već izgrađujemo nove strateške odnose zasnovane na stvarnosti 21. stoljeća:
Sjedinjene države i Rusija nisu više strateški neprijatelji. Moskovski sporazum s Strateškim
smanjenjima je simbol ove nove stvarnosti i odražaava kritične promjene u stajalištima Rusije
koja obećavaju postizanje produktivnih, dugotrajnih odnosa s Euro – Atlantskom zajednicom
i Sjedinjenim državama. Najviši Ruski lideri imaju realno stajalište o tranutnoj nastabilnosti
njihove zemlje i politikama – vanjskim i unutrašnjim – potrebnim za otklanjanje tih slabosti.
Oni shvaćaju, sve više, da pristupi iz Hladnog rata ne sluuže njihovim nacionlanim interesima
te da se Ruski i Američki strateški interesi preklapaju u mnogim područjima.
Politika Sjedinjenih država nastoji iskoristiti ovaj preokret u stajalištima Rusije za
preusmjeravanje naših odnosa na nastajuće i potencijalne zajedničke interese i izazove.
Proširujemo našu već veliku suradnju u globalnom ratu protiv terorizma. Olakšavamo ulazak
Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju, bez smanjivanja standarda za pristupanje, kako bi
potaknuli dobrobiti bilateralnih trgovinskih i investicijskih odnosa. Osnovali smo NATO –
Rusko Vijeće s ciljem produbljavaja sigurnosne suradnje između Rusije i Europskih
saveznika i nas samih. I dalje ćemo podržavati neovisnost i stabilnost država bivšeg
Sovjetskog saveza u uvjerenju da će napredno i stabilno susjedstvo ponovno osnažiti Rusku
opredjeljenost za integraciju u Euro- Atlantsku zajednicu.
Istovremeno, realisični smo prema razlikama koje nas odjeljuju od Rusije te prema vermenu i
naporima koji će biti potrebni za izgradnju izdržljivog strateškog partnerstva. Otegnuto
nepovjerenje u naše motive i politiku od strane Ruske elite usporava unapređivanje naših
odnosa. Ruska nejednaka opredjeljenost osnovnim vrijednostima demokracije slobodnog
tržišta i sumnjivi podaci o razultatima borbe protiv proliferacije oružja za masovno
uništavanje ostaje predmet duboke zabrinutosti. Velika nestabilnost Rusije ograničava
mogućnosti za suradnju. Međutim, te mogućnosti su puno veće sada nego u posljednjih
nekoliko godina – ili čak desetljeća.
Sjedinjene države su provele transformaciju svojih bilateralnih odnosa s Indijom zasnovanu
na uvjerenju da interesi SAD-a zahtijevaju snažne odnose s Indijom. Mi smo dvije najveće
demokracije, opredjeljene za politčku slobodu koju štiti reprezentativna vlast. Indija također
ide prema većoj ekonomskoj slobodi. Mi imamo zajednički interes u slobodnom protoku
trgovine, uključujući i postojeće morske puteve na Indijskom Oceanu. Konačno, mi djelimo
interes u borbi protiv terorizma i stvaranju strateški stabilne Azije.
Razlike ostaju, uključujući i one oko razvoja Indijskg nuklearnog i raketnog programa i dijela
ekonomskih reformi u Indiji. Ali dok su u prošlosti ove razlike mogle dominirati našim
stajalištima o Indiji, danas mi krećemo sa stajališta prema Indiji kao rastućoj svjetskoj sili s
kojom imamo zajedničke interese. Kroz snažno partnerstvo s Indijom najbolje možem rješiti
naše razlike i oblikovati dinamičnu budućnost.
Odnosi Sjedinjenih država i Kine su važan dio naše strategije za promicanje stabilne,
miroljubive i napredne Azijsko – Pacifičke regije. Mi pozdravljamo nastajanje snažne,
miroljubive i napredne Kine. Demokratski razvitak u Kini ključan je za takvu budućnosti.
Ipak, četvrt stoljeća nakon početka procesa odbacivanja najgorih dijela komunističkog
nasljeđa, Kineski vođe još uvijek nisu donijele sljedeću seriju fundamentalnih odluka o
karakteru njihove države. U sljeđenju naprednih vojnih mogućnosti kojima može zaprijetiti
svojim susjedima u Azijsko – Pacifičkoj regiji, Kina slijedi zastarjeli put, i u konačnici,
ugrožava svoje nacionalne dobrobiti. S vremenom, Kina će shvatiti da je društvena i politička
sloboda jedini izvor te dobrobiti.
24

25. Sjedinjene države teže konstruktuvnim odnosima s izmjenjenom Kinom. Već sada dobro
surađujemo u podučjima gdje se naši interesi preklapaju, uključujući i sadašnji rat protiv
terorizma i promicanje stabilnosti na Korejskom poluotoku. Isto tako, koordinirani smo u
pitanju budućnosti Afganistana te smo započeli konstruktivni dijalog o protuterorizmu i
sličnim transnacionlanim brigama. Zajedničke prijetnje zdravlju i okolišu, kao što je širenje
HIV/AIDS-a izazov je za zajedničko unapređivanje dobrobiti naših građana.
Rješavanje tih transnacionalnih prijetnji nagnat će Kinu da postane otvorenija prema
informacijama, potakne razvoj civilnog društva i osnaži ppoštivanje osnovnih ljudskih prava.
Kina je krenula putem političke otvorenosti, dozvoljevajući mnoge osobne slobode i
održavajući izbore na razini sela, ali ipak ostaje snažno opredjeljena vladavini jedne i jedine
Komunističke Partije. Kako bi država postala stvarno odgovorna prema potrebama svojih
građana ostaje još puno posla. Samo dopuštanjem da Kineski narod slobodno misli, udružuje
se i ima slobodu vjere Kina će ostvarit svoju puni potencijal.
Naš najvažniji trgovinski odnosi profitirat će od ulaska Kine u Svjetsku trgovinsku
organizaciju što će dovesti do stvaranja movih mogućnosti za izvoz i konačno više radnih
mjesta za američke farmere, radnike i kompanije. Kina je naš četvrti trgovinski partners oko
100 milijardi $ godišnje obostrane trgovine. Snaga tržišnih principa i zahtijevi WTO-a za
transparentnošću i odgovornošću potaknut će otvorenost i poštivanje zakona u Kini kako bi se
pomoglo u uspostavljanju osnovne zaštite potrošača.
Neđutim, postojei druga područja u kojim aimamo duboke suglasice. Radit ćemo na tome da
smanjimo razlike tako gdje postoje, i nećemo dopustiti da sprječavaju suradnju tamo gdje je
dogovorena.
Događaji do 11. rujna iz temelja su promijenili sadržaj odnosa Sjedinjenih država i drugih
centara globalne moći i otovrene su goleme, nove mogućnosti. S našim dugogodišnje
saveznicima
U Europi i Aziji i s liderima u Rusiji, Indiji i Kini moramo razviti aktivne planove suradnje
kako ti odnosi ne bi postali rutinski i neproduktivni.
Svaka agenija vlasti Sjedinjenih država dijeli taj izazov. Možemo izgraditi plodne navike
konzultacija, mirnih rasprava, ozbiljnih analiza i zajedničkih akcija. U dugom roku to su
prakse koje će održati supremaciju naših zajedničkih principa i put napretka ostaviti
otvorenim.
IX. Transformacija institucija Američke nacionlane sigurnosti kako bi mogle odgovoriti
na izazove 21. stoljeća.
«Teroristi su napali simbol američkog napretka. No nisu dotaknuli njegov izvor. Amerika je
uspješna zbog napornog rada, kreativnosti i poduzetništva naših ljudi.»
Predsjednik Bush
Washington D.C. (Zajednička sjednica Kongresa)
20 rujan 2001.
Većina institucija Američke nacionlane sigurnosti oblikovana je u različito vrijeme kako bi
mogle ubovoljiti različitim zahtijevima. Sve one moraju bit transformirane.
25

26. Vrijeme je za reafirmaciju uloge Američkih vojnih snaga. Moramo izgraditi i održati našu
obranu iznad izazova. Naš javjeći vojni prioritet je obrana Sjedinjenih država. Kako bi to
djelotvorno i činila, naša vojska mora:
• osigurati naša savezništva i prijateljstva;
• odvratiti buduća vojna nadmetanja
• spriječiti prijetnje protiv interesa SAD-a, naših saveznika i prijatelja;
• odlučno poraziti bilo kojeg neprijatelja ako sprječavaje neuspije.
Nenadmašna snaga vojske Sjedinjenih država i njihova nazočnost održala je mir u nekim
strateški najvitalnijim regijama u svijetu. Međutim, prijetnje i neprijetelji s kojima se moramo
suočiti su se promjenili pa stoga moraju i naše snage. Vojna struktura za sprječavanje velikih
vojski iz ere Hladnog rata mora bit transformirana tako da se usmjeri pitanje kako se
neprijetelj može boriti nego na pitanje kada i gdje rat može izbiti. Postavit ćemo izazov pred
naše pokretače kako bi mogli nadvladati mnoštvo operacionalnih izazova.
Prisutnost Američkih snaga u inozemstvu je jedan od najdubljih simbola obaveze SAD-a
prema saveznicima i prijateljima. Kroz našu voljnost da upotrijebimo silu u našu obranu i
obranu drugih, Sjedinjene države pokazuju svoju odlučnost da zadrže ravnotežu moći koje
favoriziraju slobodu. Kako bi se borili protiv nesigurnosti i odgovorili na mnoge sigurnosne
izazove s kojima se suočavamo Sjedinjene države će zahtijevati baze i stanice unjutar i izvan
Zapadne Europe i Sjevernoistočne Azije, kao i sporazume o privremenom pristupanju za
iskrcanvanje snaga SAD-a na udaljenim destinacijama.
Prije rata u Afganistanu, to podučje je bilo nisko na listi planiranja glavnih kontigenata. Ipak,
u vrlo kratkom vremenu morali smo djelovati u dužini i širinu te udaljene države, koristeći
svaki dio oružanih snaga. Moramo bit spremni za još takvih iskrcavanja razvijanjem opreme
kao što je unapređeno osluškivanje na daljinu, mogućnosti preciznog udara na velikim
udaljenostima i transformacija manevarskih i ekspedicijskih snaga. Ovaj široki portfolio
vojnih kapaciteta mora također uključivati sposobnost za obranu domovine, dostupnost SAD-
a udaljenim prijetnjama i zaštitu ključne infrastrukture SAD-a i imovine izvan teritorija.
Inovacije unutar vojnih snaga oslanjat će se na eksperimentiranje s novim pristupima korisit,
unapređivanja zajedničkih operacija, iskorištavanje obavejštajnih prednosti SAD-a i
iskorištavanja svih prednosti znanosti i tehnologije. Moramo također transformirati način
upravljanja Ministarstvom obrane, posebno u području upravljanja financijama, regrutiranju i
zadržavanja. Konačno, održavajući gotovu spremnost i sposobnost za vođenje rata protiv
terorizma cilj mora bit davanje Predsjedniku širokih vojnih mogućnosti za obeshrabrivanje
agresije ili bilo kakvog oblika prisile protiv SAD-a, naših saveznika i prijatelja.
Znomi iz povijesti da zastrašivanje može i neuspjeti; iz iskustva znamo da se neke neprijatelje
ne može zastrašiti. Sjedinjene države moraju i hoće zadržati sposobnost da poraze bilo kakve
pokušaje neprijeatelja – bilo državnih ili nadržavnih aktera – da nametnu svoju volju
Sjedinjenim državama, našim saveznicima i prijateljima. Održavat ćemo dovoljan broj snaga
z aispunjavanje naših obveza i obranu slobode. Naše snage bit će dovoljno jake da odvrate
26

27. svakog potencijalnog neprijatelja od vojne izgradnje u nadi nadvladavanja ili postizanja
jednakosti s snagama SAD-a.
Obavještajni rad – i način na koji ga upotrebljavamo – je naša prva crta obrane od terorista i
prijetnji neprijateljskih država. Oblikovana oko prioriteta skupljanja velikog broja informacija
i gloemom i fiksnom objektu – Sovjetskom bloku – obavještajna zajednica se suočava s
izazovom praćenjem puno kompleksnijeg i lukavijeg skupa ciljeva.
Moramo transformirati naše obavještajne kapacitete i izgraditi nove kako bi bili u korak s
prirodom ovih prijetnji. Obavještajna djelatnost mora na odgovarajući način bit integrirana s
sistemom obrane i provođenja zakona te koordinirana s našim saveznicima i prijateljima.
Moramo zaštititi mogučnosti koje imamo tako da našim neprijeteljima ne dopustimo da
saznaju kako nas najbolje iznenaditi. Oni koji nam žele naštetiti također se oslanjaju na faktor
iznenađenja kako bi ograničili našemogućnosti prevencije i odgovora te da maksimaliziraju
štete.
Moramo unaprijediti obavještajno upozoravanje i analize kako bi smo osigurali integrirane
pristupe prijetnjama nacionalnoj i unutrašnjoj sigurnosti. Buduće da prijetnje potaknute od
stranih vlada i grupa mogu biti vođene iz SAD-a, moramo također osigurati odgovarajuću
fuziju informacija između obavještajnih službi i službi za provođenje zakona.
Inicijative na tom području će uključivati:
• unapređivanje ovlasti Direktora središnjeg obavještajnog ureda kako bi vodio razvoj
akcija Državnih stranih obavještajnih mogućnosti;
• uspostavljanje novog okvira obavještajnog upozoravanja koji osigurama smisleno i
integrirano upozoravanje za čitav spektar prijetnji s kojima se suočava država i naši
saveznici;
• nastavak razvoja novih metoda prikupljanja informacija kako bi se zadržale naše
obavještajne prednost;
• investiranje u buduće kapacitete uz istovremeni rad na njihovoj zaštiti te još veći
napora za sprječavanje kompromisa obavještajnih kapaciteta;
• prikupljanje obavještajnih podataka protiv terorističkih opasnosti na svim razinama
vlasti te s analiziranje svih izvora.
Premda se vlasti Sjedinjenih država oslanjaju na vojne snage u obrani Američkih interesa, one
se također moraju oslanjati na diplomaciju kako bi međudjelovale s drugima državama. Stoga
ćemo osigurati da State Departmentu bude doznačeno dovoljno sredstava za osiguravanje
uspjeha Američke diplpmacije. State Department predvodi upravljanje našim bilateralnim
odnosima s drugim vladama. I u ovoj novoj eri njegovi ljudi i institucije moraj moći
međudjelovati jednako vješto i s nevladinim organizacijama i s međunarodnim institucijama.
Službenici koji su obrazovani uglavnom za međunaordnu politiku moraju proširiti svoje
vidike kako bi razumjeli kompleksna pitanja unutrašnjeg upravljanja diljem svijeta,
uključujući javno zdravstvo, obrazovanje, porvođenje zakona, sudstvo i javnu diplomaciju.
27

28. Naši diplomati nalaze se na prvim crtama kompleksnih pregovora, građanskih ratova i drugih
humanitarnih katastrofa. Kako bi potrebe za humanitarnom pomoći bile bolje razumjevane,
mi također moramo biti sposobni pomoći u izgradnji policijskih snaga, sudskog sistema,
pravnih odredbi, lokalnih i provincijskih institucija vlasti i izbornog sustava. Efikasna
međunarodna suradnja je nužna za ostvarivanje ovih ciljeva, podržanih Američkom
spremnošću da damo svoj doprinos.
Jednako kao što naše diplomatske instutucije moraju prilagoditi kako bi dosegnule do drugih,
mi također trebamo različite i sveobuhvatne pristupe naporima javnog informiranja koji mogu
pomoći ljudima diljem svijeta da upoznaju Ameriku i razumiju je. Rat protiv terorizma nije
sukob civilizacija. On, međutim, razotkriva sukobe unutar civilizacije, bitku za budućnost
Muslimanskog svijeta. To je borba ideja i to je područje u kojemu se Amerika mora istaknuti.
Poduzet ćemo nužne akcije kako bi osigurali da naši napori ispune naše obveze globalne
sigurnosti i zaštite Amerikance kako im nebi naštetile potencijalne istrage, ispitivanja ili
optužbi od strane Međunarodnog kriminalnog suda (ICC) čije se jurisdikcije ne odnose na
Amerikance i koje mi ne priznajemo. Surađivat ćemo s drugim državamakako bi izbjegli
komplikacije u našim vojnim operacijama i suradnji, kroz takve mehanizme kao što su
multilateralni i bilateralni sporazumi koji će zaštititi državljane SAD-a od ICC-a. U
potpunosti ćemo provesti Akto zaštiti američkih članova službi, čije odredbe su usmjerene na
osiguravanje i ostvarivanje zaštite za osoblje i službenike SAD-a.
U narednoj godini i kasnije donijet ćemo teške izbore kako bi smo osigurali pravu razinu i
alokacije proračuna vlade za nacionlanu sigurnost. Vlasti Sjedinjenih državamoraju
unaprijditi obranu kako bi smo pobijedili u ovom ratu. Kod kuće, naš najvažniji prioritet je
zaštita domovine za Američki narod.
Danas, nestaje razlika između unutrašnje i vanjske politike. U globaliziranom svijetu događaji
izvan američkih granica imaju snažan utjecaj unutar njih. Naše društvo mora biti otvoreno
ljudima, idejama i dobrima iz čitavog svijeta. Karakteristike koje najviše zagovaramo – naša
sloboda, naši gradovi, naš sistem pokretnosti i moderan život – su osjetljive na terorizam. Ta
osjetljivost će ostati i dugo nakon što privedemo pravdi one koji su odgovorni za napade 11.
rujna. S vremenom, pojedinci mogu doći u posjed sredstava za masovno uništavanje koja su
do sada koristile samo vojska, flote i eskadrile. To je novi uvijet života. Mi ćemo se
prilagoditi tome i uspjevati – unatoč tome.
U pokazivanju našeg liderstva, poštivat ćemo vrijednosti, sudove i interese naših prijeatelja i
partnera. Ipak bit ćemo spremni da djelujemo zasebno kada naši interesi i jedinstvene
odgovornosti to budu zahtijevale. Kada se ne budemo slagali oko pojedinosti, objasnit ćemo
otvoreno temelje naše zabrinutosti te ćemo nastojati pronaći održive alternative. Nećemo
dopustiti da takva neslaganja zatamne našu odlučnost da osiguramo zajedno, s našim
saveznicima i prijateljiva, fundamentalne zajedničke interese i vrijednosti.
Končano, temelji Američke snage su kod kuće. Oni se nalaze u vještinama naših ljuddi,
dinamizmu naše ekonomije i elastičnosti naših institucija. Raznoliko, moderno društvo ima
svojstvenu, ambicioznu i poduzetničku energiju. Naša snaga dolazi iz onoga što činimo s tom
energijom. Na tome počinje naša nacionalna sigurnost.
28