SlideShare a Scribd company logo
1 of 41
ŠTA JE OBRAZOVNA TEHNOLOGIJA?
VIŠE DEFINICIJA: ,[object Object],[object Object]
[object Object],[object Object],[object Object]
[object Object],[object Object]
Nove tehnologije u ljudima uvek bude skepsu i nepoverenje.
DA LI BISTE INVESTIRALI SVOJ NOVAC  U OVE LJUDE? BILL GATES Vlasnik Microsoft korporacije PAUL ALLEN Vlasnik  Vulcan Inc.
KAKO SMO I KOLIKO BRZO STIGLI OD GLINENIH PLOČICA DO RAČUNARA?
[object Object],[object Object],[object Object],[object Object]
3000. god. p.n.e. – SUMERI, glinene pločice, klinasto pismo Iz vavilonskog grada Nipura iz vremena Hamurabija
Klinasto pismo je piktogramsko
 
3000. god. p.n.e. – egipatski PAPIRUS
Egipatsko hijeroglifsko pismo
Egipatsko hijeroglifsko pismo www.upennmuseum.com/hieroglyphsreal.cgi/
3000. god. p.n.e. – ABAKUS, prva računaljka 6.302.715.408
6.302.715.408
2000. god. p.n.e. – KINEZI, piktogramsko pismo
2000. god. p.n.e. – osnovana ALEKSANDRIJSKA BIBLIOTEKA (za vreme Ptolomeja I) uništena 642. god.  u muslimanskim osvajanjima
1700. god. p.n.e. – SEMITI u Hanaanu, prvo poznato alfabetsko pismo
1270. god. p.n.e. – SIRIJA, prva enciklopedija 600. god. p.n.e. – pojava latinskog jezika koji postaje univerzalni jezik nauke 469. god. p.n.e. – rođen SOKRAT, otac intelektualnog dijaloga 420. god. p.n.e. – radovi HIPOKRATA, početak studije medicine
150. god. p.n.e. –  KINA, u grobnicama nađen papir dobijen od drveta
[object Object],[object Object],[object Object],[object Object]
1440. – prva Gutenbergova presa
1450. – prve novine počinju da kruže Evropom 145 2 . – Gutenbergova biblija  (180 primeraka,  1282 str, sa čuvano 47 kopija )
1565. –  prva grafitna olovka 1600. – PASKAL, mehanička  računska mašina
1820. – ARITMOMETAR – preteča  kalkulatora 1839. – štamparska presa na struju 1845. – traka za pisaće mašine 1863. – proradio telegraf na liniji London-Liverpul
1903. –  napredak radija, telegrafa, fonografa, filma Morzeov telegraf
1936. – elektronski sintetizator glasa imitira ljudski govor 1938. – braća Biro u Argentini izumela  hemijsku olovku
1944. – MARK I HARVARD 1949. – MARK I MANČESTER ?
1950. –  serijska proizvodnja fotokopir aparata 1958. – prvi pokušaji da se napravi modem 1959. – mikročip
1962. –  COMSAT, globalni satelitski sistem 1961. – prvi IBM računar IBM 7090
1969. – kompjuterska komunikacija između UCLA i Stanforda 1971. – e-mail 1971. – prvi komercijalni digitron  (Texas Instruments) 1974. –  reč “Internet” ulazi  u leksikone
1978. – 5 ¼ floppy disk 1978. – prototip optičkog diska 1981. – prvi laptop kompjuter 1981. – kompjuterski miš 1984. –  3½- floppy disc 5¼-inch  3½-inch
1985. – Microsoft Windows v. 1.0 1986. – prva CD enciklopedija 1993. - html, www 1994. – online prodaja knjiga, Amazon
NAPREDAK?
Današnji učenici ne znaju sami da pripreme koru na koju bi pisali. Oslanjaju se na svoje tablice, koje su skupe. Šta će biti ako ispuste tablicu i razbiju je? Neće moći da pišu... Konferencija učitelja u SAD, 1703.
Saopštenje udruženja direktora škola, SAD, 1815. Današnji učenici se previše oslanjaju na papir. Ne znaju da pišu po tablici, a da se ne umažu kredom. Šta će biti kad im ponestane papira?
Današnji učenici pišu isključlivo mastilom. Ne znaju da koriste nož za oštrenje olovaka. Pero i mastilo nikad neće zameniti olovku. NHA Journal, SAD, 1907.
Današnji učenici koriste isključivo kupovno mastilo. Sami ne znaju da ga naprave. Kad ga potroše, neće moći da ispisuju slova i cifre dok ponovo ne otputuju do najbližeg grada. Ovo je tužna posledica savremenog obrazovanja.  Američki seoski učitelj, 1928.
Današnji učenici zavise od naliv-pera. Više ne znaju da koriste staro pero i mastionicu. Mi roditelji ne smemo im dozvoliti takvo uživanje u luksuzu i moramo ih pripremiti za stvarni poslovni svet, koji nije toliko ekstravagantan.  PTA  Gazette , 19 4 2.
Hemijske olovke done ć e propast na š em obra z ovanju.  Učenici ih koriste i zatim bacaju. Šta se desilo sa tradicionalnim američkim vrednostima, šta se desilo sa štedljivošću? Banke i ostale firme nikada neće dozvoliti takvo rasipanje...  Federal Teachers, 1950.

More Related Content

Viewers also liked (13)

S O T2
S O T2S O T2
S O T2
 
SOT 9
SOT 9SOT 9
SOT 9
 
9. K O N C E P T N E M A P E
9.  K O N C E P T N E  M A P E9.  K O N C E P T N E  M A P E
9. K O N C E P T N E M A P E
 
Ugljenik kroz sliku
Ugljenik kroz slikuUgljenik kroz sliku
Ugljenik kroz sliku
 
Nastavni metodi i motivacija
Nastavni metodi i motivacijaNastavni metodi i motivacija
Nastavni metodi i motivacija
 
ugljovodonici
ugljovodoniciugljovodonici
ugljovodonici
 
organska hemija - uvod
organska hemija - uvodorganska hemija - uvod
organska hemija - uvod
 
Alkeni i alkini
Alkeni i alkini Alkeni i alkini
Alkeni i alkini
 
Nastavne metode
Nastavne metodeNastavne metode
Nastavne metode
 
MAPA UMA - OKSIDI AZOTA
MAPA UMA - OKSIDI AZOTAMAPA UMA - OKSIDI AZOTA
MAPA UMA - OKSIDI AZOTA
 
Prezentacija za ugledni cas
Prezentacija za ugledni casPrezentacija za ugledni cas
Prezentacija za ugledni cas
 
Inovativni časovi (1)
Inovativni  časovi (1)Inovativni  časovi (1)
Inovativni časovi (1)
 
Priprema za čas
Priprema za čas Priprema za čas
Priprema za čas
 

Similar to S O T3

PDF document.pdf
PDF document.pdfPDF document.pdf
PDF document.pdfJovanaRasic
 
Đačka iskra br-7
Đačka iskra br-7Đačka iskra br-7
Đačka iskra br-7bbilja
 
Kako preziveti internet - nauka vs lažna nauka
Kako preziveti internet - nauka vs lažna naukaKako preziveti internet - nauka vs lažna nauka
Kako preziveti internet - nauka vs lažna naukaMilan Milošević
 
Istorijat računarstva
Istorijat računarstvaIstorijat računarstva
Istorijat računarstvamajapts
 
Istorijat računrstva
Istorijat računrstvaIstorijat računrstva
Istorijat računrstvamajapts
 

Similar to S O T3 (7)

Svetski dan pismenosti
Svetski dan pismenostiSvetski dan pismenosti
Svetski dan pismenosti
 
PDF document.pdf
PDF document.pdfPDF document.pdf
PDF document.pdf
 
IT2-L2.pptx
IT2-L2.pptxIT2-L2.pptx
IT2-L2.pptx
 
Đačka iskra br-7
Đačka iskra br-7Đačka iskra br-7
Đačka iskra br-7
 
Kako preziveti internet - nauka vs lažna nauka
Kako preziveti internet - nauka vs lažna naukaKako preziveti internet - nauka vs lažna nauka
Kako preziveti internet - nauka vs lažna nauka
 
Istorijat računarstva
Istorijat računarstvaIstorijat računarstva
Istorijat računarstva
 
Istorijat računrstva
Istorijat računrstvaIstorijat računrstva
Istorijat računrstva
 

S O T3

  • 1. ŠTA JE OBRAZOVNA TEHNOLOGIJA?
  • 2.
  • 3.
  • 4.
  • 5. Nove tehnologije u ljudima uvek bude skepsu i nepoverenje.
  • 6. DA LI BISTE INVESTIRALI SVOJ NOVAC U OVE LJUDE? BILL GATES Vlasnik Microsoft korporacije PAUL ALLEN Vlasnik Vulcan Inc.
  • 7. KAKO SMO I KOLIKO BRZO STIGLI OD GLINENIH PLOČICA DO RAČUNARA?
  • 8.
  • 9. 3000. god. p.n.e. – SUMERI, glinene pločice, klinasto pismo Iz vavilonskog grada Nipura iz vremena Hamurabija
  • 10. Klinasto pismo je piktogramsko
  • 11.  
  • 12. 3000. god. p.n.e. – egipatski PAPIRUS
  • 14. Egipatsko hijeroglifsko pismo www.upennmuseum.com/hieroglyphsreal.cgi/
  • 15. 3000. god. p.n.e. – ABAKUS, prva računaljka 6.302.715.408
  • 17. 2000. god. p.n.e. – KINEZI, piktogramsko pismo
  • 18. 2000. god. p.n.e. – osnovana ALEKSANDRIJSKA BIBLIOTEKA (za vreme Ptolomeja I) uništena 642. god. u muslimanskim osvajanjima
  • 19. 1700. god. p.n.e. – SEMITI u Hanaanu, prvo poznato alfabetsko pismo
  • 20. 1270. god. p.n.e. – SIRIJA, prva enciklopedija 600. god. p.n.e. – pojava latinskog jezika koji postaje univerzalni jezik nauke 469. god. p.n.e. – rođen SOKRAT, otac intelektualnog dijaloga 420. god. p.n.e. – radovi HIPOKRATA, početak studije medicine
  • 21. 150. god. p.n.e. – KINA, u grobnicama nađen papir dobijen od drveta
  • 22.
  • 23. 1440. – prva Gutenbergova presa
  • 24. 1450. – prve novine počinju da kruže Evropom 145 2 . – Gutenbergova biblija (180 primeraka, 1282 str, sa čuvano 47 kopija )
  • 25. 1565. – prva grafitna olovka 1600. – PASKAL, mehanička računska mašina
  • 26. 1820. – ARITMOMETAR – preteča kalkulatora 1839. – štamparska presa na struju 1845. – traka za pisaće mašine 1863. – proradio telegraf na liniji London-Liverpul
  • 27. 1903. – napredak radija, telegrafa, fonografa, filma Morzeov telegraf
  • 28. 1936. – elektronski sintetizator glasa imitira ljudski govor 1938. – braća Biro u Argentini izumela hemijsku olovku
  • 29. 1944. – MARK I HARVARD 1949. – MARK I MANČESTER ?
  • 30. 1950. – serijska proizvodnja fotokopir aparata 1958. – prvi pokušaji da se napravi modem 1959. – mikročip
  • 31. 1962. – COMSAT, globalni satelitski sistem 1961. – prvi IBM računar IBM 7090
  • 32. 1969. – kompjuterska komunikacija između UCLA i Stanforda 1971. – e-mail 1971. – prvi komercijalni digitron (Texas Instruments) 1974. – reč “Internet” ulazi u leksikone
  • 33. 1978. – 5 ¼ floppy disk 1978. – prototip optičkog diska 1981. – prvi laptop kompjuter 1981. – kompjuterski miš 1984. – 3½- floppy disc 5¼-inch 3½-inch
  • 34. 1985. – Microsoft Windows v. 1.0 1986. – prva CD enciklopedija 1993. - html, www 1994. – online prodaja knjiga, Amazon
  • 36. Današnji učenici ne znaju sami da pripreme koru na koju bi pisali. Oslanjaju se na svoje tablice, koje su skupe. Šta će biti ako ispuste tablicu i razbiju je? Neće moći da pišu... Konferencija učitelja u SAD, 1703.
  • 37. Saopštenje udruženja direktora škola, SAD, 1815. Današnji učenici se previše oslanjaju na papir. Ne znaju da pišu po tablici, a da se ne umažu kredom. Šta će biti kad im ponestane papira?
  • 38. Današnji učenici pišu isključlivo mastilom. Ne znaju da koriste nož za oštrenje olovaka. Pero i mastilo nikad neće zameniti olovku. NHA Journal, SAD, 1907.
  • 39. Današnji učenici koriste isključivo kupovno mastilo. Sami ne znaju da ga naprave. Kad ga potroše, neće moći da ispisuju slova i cifre dok ponovo ne otputuju do najbližeg grada. Ovo je tužna posledica savremenog obrazovanja. Američki seoski učitelj, 1928.
  • 40. Današnji učenici zavise od naliv-pera. Više ne znaju da koriste staro pero i mastionicu. Mi roditelji ne smemo im dozvoliti takvo uživanje u luksuzu i moramo ih pripremiti za stvarni poslovni svet, koji nije toliko ekstravagantan. PTA Gazette , 19 4 2.
  • 41. Hemijske olovke done ć e propast na š em obra z ovanju. Učenici ih koriste i zatim bacaju. Šta se desilo sa tradicionalnim američkim vrednostima, šta se desilo sa štedljivošću? Banke i ostale firme nikada neće dozvoliti takvo rasipanje... Federal Teachers, 1950.