Pretraživanje znanstvene literature, znanstveno izdavaštvo i osnove bibliometrije
•Download as PPTX, PDF•
0 likes•117 views
Predavanje i seminar za studente diplomskog studija geofizike PMF-a u Zagrebu. TEME: - pretraživanje znanstvene literature - znanstveno izdavaštvo - osnove bibliometrije
Recommended
More Related Content
What's hot
What's hot (20)
Similar to Pretraživanje znanstvene literature, znanstveno izdavaštvo i osnove bibliometrije
Similar to Pretraživanje znanstvene literature, znanstveno izdavaštvo i osnove bibliometrije (8)
Pretraživanje znanstvene literature, znanstveno izdavaštvo i osnove bibliometrije
- 1. Znanstvena i stručna literatura Kako je pretraživati i vrednovati? Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Središnja geofizička knjižnica Iva Vrkić, viši knjižničar ivavrkic@gfz.hr Zagreb, listopad 2022.
- 2. 1. Pretraživanje znanstvenih baza podataka 2. Ostali relevantni izvori informacija (Katalog Knjižnice, Repozitorij PMF-a, Hrčak) 3. Znanstveno izdavaštvo 4. Osnove bibliometrije – vrednovanje znanstvenih časopisa Otvorena znanost Sadržaj Open access Megačasopisi Predatorski časopisi Peer-review Turnitin
- 3. Koje baze podataka nama trebaju? Baze stručnih i znanstvenih tekstova (ili podataka o tim tekstovima) pretražive recenzirane indeksiraju većinom znanstvene i stručne radove objavljene u časopisima Glavni element – BIBILIOGRAFSKI ZAPIS (metapodaci) – svaki pojedinačni rad u bazi je opisan bibliografskim podacima! (grč. biblio = koji se odnosi na knjige, grafija = način pisanja)
- 4. Bibliografski zapis Naslov rada Autori Naslov časopisa Godište, volumen časopisa i broj stranica Sažetak Ključne riječi Adrese ustanova na kojima rade autori i kontakt (e-mail) Izvor financiranja istraživanja Izdavač časopisa Vrsta rada Jezik rada DOI rada Uvijek na engleskom jeziku!
- 5. Vrste baza podataka - podjela Znanstvene baze podataka možemo podijeliti na: Citatne baze Baze cjelovitih tekstova Bibliografske baze Danas su većinom baze hibridne tj. mješavine nekoliko vrsta! Bibliografski zapisi Bibliografski zapisi Bibliografski zapisi Citiranost radova Cjeloviti tekstovi radova (eng. full-text) + +
- 6. Bibliografske i citatne baze podataka ne i cjeloviti tekst rada, ALI su i one važne! Zašto? Tematskim/predmetnim pretraživanjem (po ključnim riječima) dobivamo pregled do sada objavljenih radova o toj temi – OBAVEZNO prije pisanja diplomskog/znanstvenog rada Popis literature na kraju rada može biti dobra smjernica za drugu korisnu literaturu vezanu uz tu temu! Slobodno su dostupni sažeci radova – dovoljno da vidite zanima li vas taj rad i hoćete li dalje tragati za full-textom Njegov popis literature/reference na kraju tog rada Koliko su ga puta i koji drugi članci citirali Bibliografski podaci o radu Izdvojiti ćemo dvije bibliografaske i citatne (hibridne baze): 1. Web of Science (WoS) 2. Scopus
- 7. Zašto su uopće ove baze korisne? Primjer u bazi Web of Science
- 10. Predmetno pretraživanje u bazi Web of Science Još jedan primjer , ali predmetnog pretraživanja – ne znamo točno naslove članaka već samo područje koje nas zanima: zanima nas tema vezana uz seizmičnost u Hrvatskoj! (kako postaviti upit? – kasnije..)
- 11. Baze cjelovitih tekstova Česte baze s djelomično cjelovitim tekstovima Najčešće izdavači časopisa koji prodaju svoje baze Primjeri baza cjelovitog teksta: Wiley Standard Journals Collection SpringerNature Journals Complete Collection Njegov popis literature/reference na kraju tog rada Koliko su ga puta i koji drugi članci citirali Full text (format: PDF, XML/HTML) Bibliografski opis rada
- 12. Put do full-texta … Google Scholar Unesite naslov u Google Scholar - ako je cjeloviti tekst članka u nekom repozitoriju on će ga pronaći! Znanstvene akademske mreže (ReserchGate, Academia.edu, Mendeley) - Postoji mogućnost slanja upita za tekstom autoru “Request a full- text” Vaša Knjižnica ivavrkic@gfz.hr - Digitalizacija tiskanih dokumenata - Međuknjižnična posudba Što ako pronađete članak koji vam se čini relevantan a nema uz bibliografski zapis cjeloviti tekst?
- 13. Oblikovanje upita 1. Rasčlaniti upit na nezavisne pojmove / engleski jezik (npr. Seizmičnost u Hrvatskoj - SEISMICITY, CROATIA) Booleova logika definira logičke odnose između pojmova -> to je alat za formiranje upita prilikom pretraživanja! Prvo proučiti tehnike pretraživanja pojedine baze podataka jer svaka ima svoju metodologiju pretraživanja! Seismicity AND Croatia Seismicity OR Croatia Seismicity NOT Croatia (npr. seismic* - seismicity, seismic, seismical itd..) Opći savjeti: 2. Koristite navodnike kada želite pretražiti točne specifične fraze „ „ 3. Koristite zamjenske znakove * ili ? 4. Koristite Booleove operatore: AND, OR, NOT
- 14. Oblikovanje upita Seismicity AND Croatia Seismicity OR Croatia Seismicity NOT Croatia Rezultat: dokumenti koji govore i o seizmičnosti i o Hrvatskoj (Scopus: 562 dokumenta) Rezultat: svi dokumenti koji govore o seizmičnosti i svi dokumenti koji govore o Hrvatskoj (Scopus: 298 000 dokumenata) Rezultat: samo dokumenti koji govore o seizmičnosti, ali gubimo dokumente koji govore o seizmičnosti i Hrvatskoj i samo o Hrvatskoj (Scopus: 90 000 dokumenata, tamo se koristi „AND NOT”) - tako nešto nam je korisno ako želimo nešto saznati o seizmičnosti ali ne u Hrvatskoj!
- 15. Za one koji žele znati više … Operatori neposredne blizine – NEAR Primjer upita: Earthquake NEAR Zagreb Rezultat: Dobivamo dokumente u kojima se spominje i potres i Zagreb, a i pojmovi su blizu jedan drugoga, točnije udaljeni su najviše 15 riječi jedan od drugoga! -> zato smo sigurni da su ta dva pojma povezana!
- 16. Booleovi logički operatori – gdje ih koristiti
- 17. Pristup bazama podataka Kako se ostvaruje pristup? a) Na svim računalima na PMF-u osiguran je izravan pristup putem IP adrese računala! b) Za većinu baza moguć je i udaljen pristup (od doma) putem NSK Proxy servera (na glavnom izborniku Portala e-izvori) unosom vašeg AAI@EduHr identiteta http://baze.nsk.hr/
- 18. Objedinjena pretraga svih baza - discovery servis Summon - objedinjena pretraga svih dostupnih pretplaćenih e-izvora i e-izvora u otvorenom pristupu!
- 19. Ostali izvori literature Katalog Središnje geofizičke knjižnice (Knjige, diplomski, doktorski, magistarski radovi)
- 20. Ostali izvori literature Repozitorij PMF-a – DABAR - Tu će biti objavljen i javno dostupan vaš diplomski rad!!!
- 22. TURNITIN - softver za provjeru autentičnosti radova (samoprovjera radova za student) Softver Turnitin uspoređuje studentske radove s radovima: objavljenim u javno dostupnim i komercijalnim bazama podataka objavljenim u trenutno dostupnim i arhiviranim mrežnim mjestima (pa tako i s Repozitorijem PMF-a, osim radova koji su u njemu zaključani) pregledanim studentskim radovima pohranjenim unutar sustava Turnitin PRISTUP – sa AAI@EduHr identitetom na stranicama Institucijskog repozitorija DABAR (upute!) na stranicama Središnje geofizičke knjižnice (upute!) do 31.12.2022.: Class ID: 36054992 Enrolment Key: provjera34go
- 23. Ostali izvori literature Hrčak - https://hrcak.srce.hr/ Portal gdje možete naći cjelovite tekstove svih hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa! u Hrčku je javno dostupan i časopis koji izdaje Geofizički odsjek - „Geofizika”
- 24. Znanstveno izdavaštvo & Osnove bibliometrije – vrednovanje znanstvenih časopisa seminar © Lotta Tomasson, VA
- 25. March January February April Što je recenzijski postupak? (eng. peer-review) Proces vrednovanja akademskog rada u svrhu poboljšanja kvalitete istraživanja. Poboljšava kvalitetu objavljenog rada Utvrđuje važnost rezultata istraživanja Ocjenjuje originalnost i značaj rada Ističe sve propuste u citiranju referenci i sve etičke probleme - - - - Kolege recenziraju kolege Obično je dvostruka slijepa recenzija (eng. double- blind peer review) U novije vrijeme – otvorena recenzija (eng. open peer-review)
- 27. March January February April Cijene članaka (eng. APC – Article processing charge) Prosječna cijena koju autori plaćaju za objavu rada u otvorenom pristupu (eng. OA – Open access) = $1,626 (Borges, 2021) Cijena za korisnika (opet znanstvenika!) za pristup jednom znanstvenom radu koji je u zatvorenom pristupu i za koji nema pretplatu je oko $30 Pretplate na časpise (eng. Journal subscription fees) Za one članke koji su u “zatvorenom pristupu” (autori nisu platili APC za OA) izdavači naplaćuju fakultetima, institutima, knjižnicama visoke pretplate. Praksa godišnjeg povećanja cijena pretplata 5-10% (velika povećanja neopravdana velikim troškovima) (Treći element, 2018) PARADOKS S jedne strane znanstvena se istraživanja u velikoj mjeri financiraju javnim sredstvima poreznih obveznika, s druge strane izadavačke kuće časopisa koji objavljuju ta istraživanja skupo naplaćuju objavljivanje i pristup njima (tim istim znanstvenicima!). Uz to znanstvenici i besplatno recenziraju te iste radove!
- 28. OTVORENA ZNANOST (eng. Open science) - U zadnjih 20-tak godina sve je jača inicijativa koja zahtijeva otvaranje znanosti Otvorena znanost obuhvaća i otvoreni pristup (eng. Open access - OA) znanstvenim radovima. ŽELIMO da rezultati proizašli iz istraživanja financiranih javnim sredstvima budu otvoreni i dostupni svim istraživačima i korisni javnosti i gospodarstvu! Važno je dijelit znanstvene rezultate kako bi se ubrzao razvoj znanosti (Braun i Ong, 2014). Kako se ostvaruje? Zlatnim putem - Znanstvenici objavljuju u časopisima u otvorenom pristupu Zelenim putem - Znanstvenici (ili knjižničari) pohranjuju dopuštene verzije svojih radova u otvorene repozitorije
- 29. Koliko je zapravo znanstvenih radova u otvorenom pristupu? - različite procjene: Ovisno o znanstvenom području, 12%-50% dokumenata je slobodno dostupno (putem web stranica izdavača, različitih repozitorija, arhiva ili baza podataka (Khabsa i Gilles, 2014). Čak dva desetljeća napora i sredstava uloženih u brojne inicijative otvorenoga pristupa, rezultiralo je činjenicom da je oko 24% (Khabsa i Gilles, 2014) do najviše 45% objavljenih radova (Piwowar et al., 2017) u otvorenom pristupu. Drugo istraživanje iz 2017. procjenjuje da je najmanji udio znanstvene literature u otvorenom pristupu 28%, a udjeli se razlikuju prema području, i primjećuje se da raste (Piwowar et al., 2017).
- 30. Trendovi & problemi u znanstvenom izdavaštvu “Megačasopisi” relativno novi u svijetu znanstvenog izdavaštva otvorenog pristupa članci iz širokog spektra tema Npr. PLOS ONE – 2019. – objavljeno 16 318 članaka “Predatorski časopisi” Iskoristili i zlorabili stanje hiperprodukcije i hiperkompetitivnosti “lažni” časopisi Cilj - samo zarada (dobit ostvarju od naplate troškova za objavu rada) Karakteristike nude jako brzu objavu (bez recenzije ili sa lažnom recenzijom) nisu indeksirani u važnim citatnim bazama ili prikazuju na webu lažnu indeksiranost web stranica je puna gramatičkih grešaka, šture informacije o uredničkom odboru - kontakt podaci u popisu urednika su sumnjivi (gmail adrese, nedostaje adresa sjedišta itd..) oni se obično javljaju autorima (a ne obrnuto) (Romić i Mitrović, 2021.)
- 31. Vrednovanje časopisa Kome služi i zašto je važno? Kako je tehnologija je sredinom 20. stoljeća omogućila sveobuhvatno indeksiranje citata u velikim količinama objavljene literature (Moed, 2017), u 21. st. nastaju razni kvantitativni metrički pokazatelji za vrednovanje časopisa ili bibliometrijski pokazatelji o časopisima. Zašto su važni? Istraživačima kod odluke u koji časopis da predaju rukopis članka koji žele objaviti Istraživačima, studentima, stručnjacima kod razmatranja koje su nove publikacije vrijedne njihove pažnje i čitanja (Callaway, 2016) Istraživačima - na temelju važnosti časopisa i baza koje provode indeksiranje istraživač/autor gradi svoj utjecaj, napredovanje i osigurava sredstva za daljnje istraživanje Gotovo sve se temelji na citiranosti radova!
- 32. Što znači citiranost rada? citat (engl. citation) – prenošenje informacija iz vanjskog izvora u tekst referenca (engl. reference) – bilješka u tekstu, uputa na izvor, naveden u popisu referenci (literature) s informacijom kako doći do izvora Zašto citirati: 1. uvjeravanje drugih da poznajemo materiju/područje 2. opisivanje povijesti područja 3. priznavanje zasluga drugih autora za prethodno objavljene ideje, istraživanja, hipoteze i spekulacije 4. povijesni ili intelektualni pregled razvoja vlastitih originalnih ideja 5. razlikovanje vlastitog istraživanja od prethodno objavljenih radova 6. kritika prethodno objavljenih radova jedan od 14 radova koji citiraju ovaj članak
- 33. Metrički pokazatelja za vrednovanje časopisa * ova metrika se računa zapravo iz analitičke baze Journal Citation Report (JCR) u kojoj se na godišnjoj razini akumuliraju i računaju podaci o citiranosti iz baze WoS WoS* Journal Impact Factor (JIF) 5-Year JIF Scopus CiteScore SNIP SJR
- 34. Journal Impact Factor (JIF) – čimbenik odjeka Često pitanje kada želimo dobiti brzi dojam o nekom časopisu: Koliki mu je impact factor? JIF = mjera za frekvenciju kojom je „prosječni članak” u nekom časopisu citiran u određenom razdoblju Usporedimo dva časopisa u kategoriji “Meteorology and atmospheric sciences” JIF (2021) = 28.862 JIF (2021) = 3.471 © Carl Larson
- 35. Gdje pronaći Journal Impact Factor? … u analitičkoj bazi podataka povezanoj sa WoS bazom – Journal Citation Report (JCR) https://jcr.clarivate.com/jcr/home
- 36. JIF quartile pokazatelj za bolje usporedjivanje časopisa Često pitanje kada želimo dobiti brzi dojam o nekom članku: U kojem kvartilu je časopis u kojem si objavio rad? • temeljem JIF-a rangiraju se časopisi unutar svoje kategorije (nije ispravno uspoređivati časopise iz razičitih područja jer svako područje ima različite obrasce objavljivanja i citiranja) • U JCR bazi postoji 254 kategorije, svaka ima svoju “rang-listu” • Časopis može biti u prvom kvartilu (Q1), drugom kvartilu (Q2), trećem kvartilu (Q3) i četvrtom kvartilu (Q4) -> Koji je najbolji??
- 37. Primjer Kategorija unutar Journal Citation Report baze (prema Web of Science bazi): REMOTE SENSING (Daljinska mjerenja) - 32 časopisa čiji se radovi bave ovom temom - Redosljed prema pokazatelju JIF (Journal Impact Factor) iz 2020: Časopisi unutar “Remote sensing” područja razvrstani su prema padajućem redoslijedu prema JIF časopisa (od najvećeg prema najmanjem), što rezultira sa 4 grupe tj. kategorija – svaka četvrtina jedan kvartil! Q1 – najutjecajnih 25% časopisa Q2 – manje utjecajnih 25% časopisa Q3 – još manje utjecajnih 25% časopisa Q4 – najmanje utjecajnih 25% časopisa
- 38. Bhosale, Uttkarsh (2022) 2021 STM Report: Global Research Trends and Transformation in Open Access Publishing, Enago Academy, https://www.enago.com/academy/2021-stm-report-global- researchtrends/#:~:text=Ulrich's%20Web%20shows%20records%20for,are%20in%20the%20English%20language) (prema Outsell, Inc.) Bhosale, Uttkarsh (2022) 2021 STM Report: Global Research Trends and Transformation in Open Access Publishing, Enago Academy, https://www.enago.com/academy/2021-stm-report-global- researchtrends/#:~:text=Ulrich's%20Web%20shows%20records%20for,are%20in%20the%20English%20language) (prema Ulrich's Periodicals Directory) Borges, L., Zhao, X., Kakou, T. L., Shanbhoug, A. N. (2021) Open access journals & article processing charges 2011 – 2021, preprint, http://hdl.handle.net/10393/42327. Bornmann, L., Haunschild, R. & Mutz, R. (2021) Growth rates of modern science: a latent piecewise growth curve approach to model publication numbers from established and new literature databases. Humanit Soc Sci Commun 8, 224 https://doi.org/10.1057/s41599-021-00903-w Callaway, E. (2016) Publishing elite turns against impact factor. Nature, 535(7), 210-211. https://doi.org/10.1038/nature.2016.2024 Duke Library (2016) Library 101 Toolkit, https://sites.duke.edu/library101_instructors/category/scholarly-communications/ Fire, M., Guestrin C. (2019) Over-optimization of academic publishing metrics: observing Goodhart’s Law in action, GigaScience, 8(6), giz053, https://doi.org/10.1093/gigascience/giz053 Gašparac, P. (2006) Značenje i uloga bibliografskih i citatnih baza podataka. Biochemia Medica, 16(2), 93-102. Hebrang Grgić, I. (2016) Časopisi i znanstvena komunikacija. Ljevak, Zagreb, 380 str. Herrmannova D, Knoth P. (2016) An analysis of the Microsoft Academic Graph. D-Lib Mag, 22(9/10), doi:10.1045/september2016-herrmannova (podaci prema bazi Microsoft Academic Graph – MAG) Khabsa M, Giles CL (2014) The Number of Scholarly Documents on the Public Web. PLoS ONE 9(5): e93949. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0093949 Literatura
- 39. McCarthy, N. (December 20, 2019). The Countries Leading The World In Scientific Publications [Digital image]. Retrieved October 26, 2022, from https://www.statista.com/chart/20347/science-and- engineering-articles-published/ Moed, H. F. (2017). Applied evaluative informetrics. Amsterdam, The Netherlands: Springer Pelivan, I. (2017) Pronalaženje informacija na Internetu i pretraživanje baza podataka. Nastavni materijal za studente Stomatološkog fakulteta, http://www.sfzg.unizg.hr/_download/repository/Pronalazenje_informacija_na_Internetu_i_pretrazivanje_baza_podataka.pdf (21. listopada 2017.) Piwowar H, Priem J, Larivière V, Alperin JP, Matthias L, Norlander B, Farley A, West J, Haustein S. (2018) The state of OA: a large-scale analysis of the prevalence and impact of Open Access articles. PeerJ, 6:e4375, https://doi.org/10.7717/peerj.4375 Romić, K., Mitrović, G. (2021) Izazovi u znanstvenoj komunikaciji – gdje objaviti znanstveni rad. Sigurnost, 63(4), 391-404. Stojanovski, Jadranka (2018) Lijek za krizu znanstvenog izdavaštva. Glasnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, 4, 54-59, http://www.nsz.hr/datoteke/glasnik/glasnik_4.pdf Treći element (2018), S5E22 Znanstveni pirati i otvorena znanost. [Video]. YouTube. https://www.youtube.com/watch?v=RQ-jFVqoZDQ Vučina, Ž. (2006) Pretraživanje i vrednovanje informacija na Internetu. CARNet, Zagreb, 71 str., http://www.ssmb.hr/libraries/0000/2950/Pretra%C5%BEivanje_informacija_na_internetu.pdf (21. listopada 2017.) Literatura
- 40. CREDITS: This presentation template was created by Slidesgo, including icons by Flaticon, infographics & images by Freepik and illustrations by Storyset Hvala! Imate li nekih pitanja? ivavrkic@gfz.hr 01 4605 918
Editor's Notes
- Baza podataka je svaka organizirana zbirka podataka, to je širok pojam (banka, sustav za kupnju kino ulaznica itd..) No, nas danas zanimaju drugačije baze podataka – baze stručnih i znanstvenih tekstova (ili podataka o tim tekstovima) koje su pretražive! Baze koje ćemo danas spominjati imaju recenzirane (pouzdano kvalitetne / provjereno dobre) tekstove, a njih ćete morati koristiti kada ćete trebati literaturu za seminarske radove, diplomski rad, možda rad za rektorovu nagradu, a pogotovo ćete ih trebati ako ćete možda upisati doktorski studij. Nazovimo naše baze „znanstvene baze podataka” – ukratko, svaka od njih obrađuje (INDEKSIRA) većinom znanstvene i stručne radove objavljene u časopisima (ali i druge vrste publikacija u kojima se objavljuju rezultati znanstvenog rada, npr. zbornike s kongresa, izvještaje, disertacije, monografije..) Glavni element svake baze je BIBLIOGRAFSKI ZAPIS. Svaka jedinica (tj. svaki rad) u bazi predstavljen je bibliografskim zapisom koji sadrži bibliografske podatke tog rada.
- [Pokazati gdje je koji metapodatak] Radovi mogu biti pisani na različitim svjetskim jezicima, ali bibliografski zapis (uključujući i sažetak!) u svim bazama mora biti na engleskom jeziku, te se pretraživanje mora provoditi na engleskom jeziku! Kasnije ćemo na primjeru proći sve metapodatke detaljnije.
- Baze možemo podijeliti na: bibliografske baze podataka, citatne baze podataka, baze cjelovitog teksta (eng. full-text). Danas su većinom baze hibridne tj. mješavine nekoliko vrsta!
- Bibliografske baze podataka sadrže samo osnovne bibliografske podatke o radovima (naslov, autori, časopis, sažetak, ključne riječi itd..) ali ne i cjelovite tekstove. Ipak su VAŽNE. Zašto? - Tematskim/predmetnim pretraživanjem (po ključnim riječima) dobivamo pregled dosad objavljenih radova o toj temi – OBAVEZNO prije pisanja diplomskog/znanstvenog rada! Kada odredite temu morate vidjeti što se o toj temi već pisalo, što se o njoj zna … kako biste se vi mogli nastaviti na već istraženo i pridonijeti tom području nečim novim i originalnim - Slobodno su dostupni sažeci radova – dovoljno da vidite zanima li vas taj rad i hoćete li dalje tragati za full-textom Citatne baze podataka sadrže bibliografske podatke o radu + njegov popis literature/reference na kraju tog rada + koliko su ga puta i koji drugi članci citirali, ne i cjeloviti tekst rada, ALI su i one važne! Zašto? Kada pronađete 1 vama relevantan rad (možete to vidjeti i po sažetku) moći ćete proviriti u njegov popis referenci i tako ćete vidjeti što je sve pročitao tj. citirao taj autor.. a budući da se bavi vašom temom sigurno ćete u tom popisu literature pronaći još vama zanimljivih radova. Preporučene dvije bibliogrfaske i citatne (hibridne baze): 1. Web of Science 2. Scopus Idemo sada vidjeti zašto će vam biti korisne ove baze na primjeru!
- Zamislimo da pišemo diplomski rad kod prof. Heraka i otprilike odredimo s njim temu. On nam da jednu referencu na članak koji je polazna točka. Ulazimo u bazu WoS (kasnije ću vam reći kako i gdje nadjemo ulaz u WoS), te na home-pageu baze je jednostavni pretraživač gdje ćemo unosom naslova reference odmah doći do bibliografskog zapisa. I evo što sve iz njega možemo „izvući”..
- Ovo je prvi dio zapisa koji vam WoS ponudi. To nije odmah direktno puni tekst rada (PDF) već su ovo metapodaci koje smo već spomenuli. I oni mogu biti korisni. Evo što sve vidimo: - Naslov, autori [prva animacija] - Naslov časopisa gdje je taj rad objavljen, i u kojem volumenu i broju (sveščiću) i na kojim stranicama - to je važno za identifikaciju [druga animacija] - DOI broj rada -> to je kao nekakav identifikator rada, i ujedno trajni link.. Tako se osigurava korisnicima da čak ukoliko izdavač npr. seli svoj digitalni časopisa sa servera na server i mjenja time lokacije pdf-ova cjelovitih tekstova radova, da će korisnik uvijek moći doći do tog rada! [treća animacija] Vidimo koje godine je izdan članak – bitna informacija, da vidimo recentnost istraživanja [četvrta animacija] Vidimo koja je to vrsta rada – polje „Document type” (je li originalni znanstveni rad - Article, pregledni rad – Review article, urednički materijal – editorial material ili ostalo) ; to isto nije nevažno – za diplomski rad ciljajte što više naći literaturu koja je originalni znanstveni rad ili pregledni rad [peta animacija] Sažetak rada i ključne riječi rada [šesta animacija] Sa desne strane baza prema svog algoritmu (vjerojatno vezanom za pronalaženje podudarnosti u ključnim riječima, naslovu, sažetku i autorima) nudi slične radove pod tabom „You may also like..”-> korisno za nastavak našeg istraživanja članaka koji bi nam mogli biti korisni za diplomski rad [sedma animacija] Iznad toga je dio koji se zove „Cited references”, to su reference koje je citirao ovaj članak, također dobar putokaz za dalje.. To ćemo kasnije u još jednom primjeru proći [osma animacija]
- Nije mi stao cijeli bibliografski zapisa na jedan slajd, pa je ovo drugi dio, koji se nastavlja na prvi.. Tu još imamo korisne informacije – s kojih ustanova autori dolaze, koja je e-mail adresa glavnog autora ako ga želimo kontaktirati (možda vama za pisanje seminara i diplomskih radova to nije važno, ali u znanosti to je važan podatak za moguću potencijalnu komunikaciju znanstvenika), tko financira istraživanje (polje Funding), tko je izdavač časopisa (postoje respektabilni izdavači kojima se recimo više vjeruje, pa je to isto nekakav pokazatelj o neposrednoj kvaliteti rada) … i ostali metapodaci koji sada vama nisu tako važni Sa desne strane je tab „Most recently cited by:” -> klikom na njega dobiti ćemo popis radova koji su nedavno citirali ovaj članak.. To nam isto nije loš putokaz za daljnje pretraživanje
- Zamislite da želite pisati diplomski na neku temu povezanu sa seizmičnosti u Hrvatskoj. Odlučite napraviti predmetno pretraživanje u Web of Science bazi (možete i u Scopus bazi, dobiti ćete sličan rezultat). Koji ćete upit postaviti – to ćemo kasnije.. Pretragom ćete dobiti 50 rezultata – prvi (a i najcitiraniji) nam se prvi zapis po naslovu učini relevantan. Uđete u njegov bibliografski zapis .. Pročitate sažetak .. Sad već sigurno znate da vam je relevantan. Velika je mogućnost da je autor citirao radove koji će vam isto biti korisni! S desne strane je popis od 39 referenci koje je citirao (Cited References) i možemo otvoriti popis .. Na primjer primijetili smo disertaciju nekog domaćeg autora, vjerojatno je povezana uz tu temu i vjerojatno postoji u Geofizičkoj knjižnici!
- To su baze koje sadrže bibliografski opis rada i cjeloviti tekst (najčešće u PDF formatu ili XML formatu generiranom u HTML). Česte su baze s djelomičnim cjelovitim tekstovima (nije baš uz svaki bibliografski zapis cjeloviti tekst) Možemo izdvojiti dvije takve baze kojima vi imate pristup: Wiley Standard Journals Collection SpringerNature Journals Complete Collection To su zapravo jedni od vodećih izdavača znanstvenih časopisa, koji onda prodaju i svoje baze podataka
- Što ako nadjete članak koji vam se čini relevantan a nema uz bibliografski zapis full-text? Evo savjeta: Unesite naslov u Google Scholar, ako je cjeloviti tekst članka u nekom repozitoriju on će ga pronaći Uključite se u znanstvene društvene mreže… Na primjer u ResearchGateu autori ponekad pohrane neku verziju cjelovitog teksta, a ako i ne tamo možete jednostavno autora zatražiti da Vam pošalje na mail cjeloviti tekst (ako želi) Knjižnica – možda postoji članak u tiskanoj verziji u Knjižnici, pa ga se može fotokopirati ili skenirati + Knjižnica možda može zatražiti cjeloviti tekst od neke druge knjižnice koja ima taj časopis/članak..
- Kako ćete postaviti upit u bazi da dobijete ono što želite? Ograničiti ćemo se na predmetno pretraživanje (možete osim njega naravno pretraživati po autoru, naslovu, adresi autora itd..) Važna napomena: Potrebno je prvo proučiti metode pretraživanja pojedine baze podataka jer ne podliježu univerzalnim metodama pretraživanja! No, postoje neki generalni savjeti za oblikovanje upita koji vrijede za skoro sve baze: Rasčlanite upit na nezavisne pojmove – KLJUČNE RIJEČI, moraju biti na engleskom jeziku! Na primjer: ako želite pronaći literaturu o seizmičnosti u Hrvatskoj izlučiti ćete 2 ključne riječi: SEIZMIČNOST I HRVATSKA, treba ih prevesti na engleski: SEISMICITY, CROATIA! Koristite navodnike kada želite pretražiti točne specifične fraze „ „ (u nekim bazama se za to koriste i vitičaste zagrade, eng. brackets) Koristite zamjenske znakove ili znakove za kraćenje (eng. wildcards) kao što su zvjezdica * (eng. asterisk), i upitnik ? (eng. question mark) ako ne znate koji točno oblik riječi tražite, ili želite da vam pretražuje i jedninu i množinu. Zvjezdica zamjenjuje bilo koji broj slova (primjer: seismic* -> obuhvatili smo time i pojmove seismicity, seismic, seismical..) a upitnik zamjenjuje 1 znak! Koristite logičke tj. Booleove operatore! Booleova logika definira logičke relacije između pojmova pretraživanja – jednostavnije rečeno – te riječi su alat za formiranje upita prilikom predmetnog pretraživanja: AND (i), OR (ili) i NOT / AND NOT (i ne)
- Postoje i operatori neposredne blizine (eng. proximity operators) kojima određujemo udaljenost između traženih pojmova: U Springer i Web of Science bazi: NEAR, NEAR/n U Scopus bazi: W/n U Academic Search Premieru: N/n Upitom Earthquake NEAR Zagreb dobiti ćemo dokumente koji spominju i potrese i Zagreb i uz to su pojmovi blizu jedan drugoga najviše 15 riječi (15 riječi je difoltna vrijednost u WoSu, u Springeru je pak 10 riječi difolt). Zašto je to korisno? Objasni..
- Oni se koriste npr. u Naprednom pretraživanju (Advanced search) u bazi Web of Science Ovo je iz našeg primjera kada smo htjeli naći sve na temu seizmičnosti u Hrvatskoj
- Svim bazama možete pristupiti na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu na adresi http://baze.nsk.hr/ (poveznica se nalazi i na stranicama Geofizičke knjižnice). Morate znati da su to jako skupe baze (5-godišnja pretplata košta oko 133.760.000,00 kn i financira se sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru Projekta e-izvori) i da pristup njima imaju samo ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. Kako se ostvaruje pristup? Na svim računalima na PMF-u osiguran je izravan pristup putem IP adrese računala! Za većinu baza moguć je i udaljen pristup (od doma) putem NSK Proxy servera unosom vašeg AAI@EduHr identiteta [pokazati gdje je link na Proxy server i gdje se upisuje naziv baze kojoj želimo pristupiti]
- Postoji i način da jednim potezom pretražite sve bez da ulazite u pojedine baze!
- Na kraju, spomenuti ćemo još tri korisna izvora za pretraživanje informacija i literature! Nećete uvijek trebati samo članke u časopisu, već i knjige i diplomske/magistarske/doktorske radove.. Za to je prva adresa katalog vaše knjižnice ili posjet knjižnici -> ona vam je najbliža i ima literaturu iz vama relevantnog područja. Katalog možete predmetno pretraživati (po ključnim riječima) i na hrvatskom i na engleskom..
- Mjesto gdje se može pohraniti sve objavljeno/napisano na PMF-u pa tako i diplomske/doktorske disertacije obranjene na Geofizičkom odsjeku – od prije par godina moraju se pohraniti tamo svi diplomski i biti javno dostupni u pdf-u. Tako će biti i vaš! Zato pazite da citirate pravilno u diplomskom radu jer će on biti dostupan javnosti! Kada obranite diplomski potpisujete izjavu vi i vaš mentor potpisujete izjavu [pokaži izjavu] da sukladno zakonu pristajete na pohranu vašeg rada i meni šaljete pdf koji ću onda pohranitiu repozitorij.
- Zato pazite kako citirate! Upute za citiranje na web stranici knjižnice pod “Ocjenski radovi” i u Repozitoriju PMF-a (samo ukucajte u tražilicu “upute za citiranje”) Napominjem da ćete nakon što obarnite diplomski potpisati kod mene Izjavu…
- Bibliometrija – grana ili polje koje se bavi kvantitativnim aspektima produciranja, diseminiranja i upotrebe zapisanog znanja
- Znanstveno istraživački rad vrti se oko znanstvenih članaka tj. znanstvenih radova – znanstvenici ih čitaju u pripremama svojih istraživanja, recenziraju (ocjenjuju) za druge znanstvenike i svoje rezultate i otkrića objavljuju u njima. Proces znanstvenog izdavaštva Vrlo pojednostavljeno današnji sustav znanstvenog izdavaštva sastoji se od nekoliko koraka. Prvi od njih je samo istraživanje nakon kojeg obično slijedi pisanje znanstvenog rada koji se potom šalje u neko od uredništva. Uredništvo osigurava recenziju (peer review), a nakon primjedaba recenzenta i dodatne revizije članak bude prihvaćen za objavljivanje u nekom od časopisa. Po izdavanju, časopise indeksiraju važnije i manje važne baze podataka, a kroz njih su podaci o objavljenim radovima znatno dostupniji i pogodniji za pretraživanje. Na temelju važnosti časopisa, kao i baza podataka koje provode indeksiranje uz manju ili veću selektivnost, autor gradi svoj utjecaj, napredovanje, te osigurava sredstva za daljnja istraživanja. Ovim korakom započinje novi ciklus. Nakon istraživanja – pisanje znanstvenog rada Slanje rada u odabrano uredništvo časopisa Uredništvo osigurava recenziju (peer-review) Nakon komentara recenzenta i prepravljanja rada on obično bude prihvaćen za objavljivanje Po izdavanju časopise indeksiraju razne baze podataka – kroz njih su podaci o radovima znatno dostupniji i pogodniji za istraživanje Na temelju važnosti časopisa i baza koje provode indeksiranje autor gradi svoj utjecaj, napredovanje i osigurava sredstva za daljnje istraživanje
- Kod “Rast časopisa” Nisam pronašla stopu rasta već ovaj prikaz iz Scopusove baze -> u 2000. ima 12,5 tisuća časopisa a u 2016. 21 tisuća časopisa
- PRIMJER IZ GEOFIZIKE (CIJENA OBJAVE ČLANKA): Ako uzmemo jedan časopis iz područja meteorologije Atmospheric Research (Q1, IF za 2021 = 5.965 ; Elsevier)-> APC za OA rad je $3000 PRIMJER JEDNOG OD NAJPRESTIŽNIJIH ČASOPISA (CIJENA OBJAVE ČLANKA): Nature Communication – APC za 2022. = $5890 PRIMJER IZ GEOFIZIKE (CIJENA PRISTUPU JEDNOM ČLANKU): Ako uzmemo jedan časopis iz područja meteorologije Atmospheric Research (izdavač Elsevier, na platformi Science Direct, koja je btw. pre skupa da bi je moglo platiti naše Ministarstvo) -> pristup jednom radu je 55,20 USD! Pretplate na časopise: Čak se Harvardska knjižnica u period 2017-2019 žalila da si ne može priuštiti sve pretplate koje treba – a to je vjerojatno jedna od najbogatijih knjižnica na svijetu. Onda možemo misliti kako je Hravtskoj. Hrvatska se već godinama ne može pretplatiti na pristup Elsevierovim časopisima preko ScienceDirect platforma
- Ovo dodati: Dakle, želimo otvoreni pristup znanstvenim člancima (vjerovali ili ne više od polovice znanstvenih radova NIJE javno dostupno). Slobodni pristup rezultatima znanstvenih istraživanja, kao i samim procesima istraživanja, osigurava napredak društva u cjelini! Otvorena znanost uključuje: otvoreni pristup publikacijama otvorene istraživačke podatke otvorene načine izvještavanja o cjelokupnom procesu znanstveno-istraživačkog rada otvoreni kôd otvorene standarde, otvorene usluge otvoreni recenzijski postupak Iz članka Stojanosvski (https://hrcak.srce.hr/file/339296) Baš definicija otvorenog pristupa: slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koji omogućava čitanje, pohranjivanje, distribuciju, pretraživanje, dohvaćanje, indeksiranje i/ili drugo zakonito korištenje Koje su koristi od otvorene znanosti? Slobodni pristup rezultatima znanstvenih istraživanja, kao i samim procesima istraživanja, osigurava napredak društva u cjelini. Koristi za znanstvenike su veća vidljivost njihova znanstvenoga rada, veći utjecaj, veća citiranost, mogućnosti suradnje; veća i lakša dostupnost znanstvenih informacija, ustanove osiguravaju veću vidljivost znanstvene aktivnosti ustanove i promociju ustanove u znanstvenoj zajednici i u javnosti, javnost ima pristup rezultatima znanstvenih istraživanja koja su financirana javnim novcem, što može potencijalno poboljšati kvalitetu života i smanjiti razlike između siromašnih i bogatih zajednica, dok gospodarstvo ima mogućnost primjene najnovijih znanstvenih otkrića i povezivanja sa znanstvenom zajednicom. (iz: Stojanovski, Jadranka (2018) Lijek za krizu znanstvenog izdavaštva. Glasnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, 2018 (4). pp. 54-59. ISSN 2459-4717, http://www.nsz.hr/datoteke/glasnik/glasnik_4.pdf)
- Koliko je radova u otvorenom pristupu PRIMJER IZ GEOFIZIKE: Ako uzmemo jedan časopis iz područja meteorologije „Atmospheric Research“ (Q1, IF za 2021 = 5.965 ; izdavač Elsevier, na platformi Science Direct, koja je btw. pre skupa da bi je moglo platiti naše Ministarstvo) -> u WoS bazi od 5,780 radova tog časopisa (od 1989. do 2022.) samo 686 je u otvorenom pristupu (detaljna analiza je moguća kada odeš u Analyze Results) -> dakle samo 12% radova je OA (a više od polovice je objavljeno u zadnjih 5 godina!!!) Kada pogledamo cijelu jednu kategoriju u WoS-u „Mateorology & Atmospheric Sciences“ onda filtriranjem lako dođemo do podatka da je 38% članaka iz te kategorija u otvorenom pristupu (no to su časopisi svih kvartila tj. razina kvalitete).
- "Megačasopisi" su relativno novi u svijetu znanstvenog izdavaštva. Ovi časopisi otvorenog pristupa objavljuju članke iz širokog spektra tema. PLOS One, koji objavljuje tisuće članaka mjesečno, bio je pionir ovog razvoja. Kao i tradicionalni časopisi, članci poslani u ove časopise prolaze rigoroznu recenziju. Primarna razlika u postupku recenzije objektivni su urednički kriteriji koji se koriste za prihvaćanje ili odbijanje potencijalnog članka. Recenzenti osiguravaju da je istraživanje znanstveno utemeljeno i etičko, ali ne procjenjuju važnost ili re levantnost rada. To omogućuje mnogo veću stopu prihvaćanja. Također dopušta prihvaćanje nekih vrsta članaka koji se inače odbijaju, prije svega negativnih rezultata, replikacijskih studija i protokola. PREDATORSKI ČASOPISI - zbog današnjeg sustava znanstvenog napredovanja + ubrzanog razvoja znanosti -> znanstvenici pod pritiskom da što više objavljuju - znanstvenici inače već znaju u svom području koji su časopisi u kojima se objavljuje, ali (zbog onog širenje i sve većih potreba) pojavljuju se sve više novi naslovi -> nemoguće je sve pratiti - takvu situaciju su iskoristili i zlouporabili tzv. „lažni“ časopisi (predatorski) kojima je cilj samo zarada (dobit ostvarju od naplate troškova za objavu rada) -> nude brzu objavu (bez recenzije ili sa lažnom recenzijom), nisu indeksirani u važnim citatnim bazama ili prikazuju na webu lažnu indeksiranost, web stranica je puna gramatičkih grešaka, šture informacije o uredničkom odboru -> RED FLAGS: oni se obično javljaju autorima (a ne obrnuto), naslov časopisa je općenit i cilj širok, nude jako brzu objavu, kontakt podaci u popisu urednika su sumnjivi (gmail adrese, nedostaje adresa sjedišta itd..)
- Za citirati: Moed, H. F. (2017). Applied evaluative informetrics. Amsterdam, The Netherlands: Springer. Callaway, E. (2016). Publishing elite turns against impact factor. Nature, 535(7), 210-211. https://doi.org/10.1038/nature.2016.2024