Izlaganje s okruglog stola na skupu 13. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica - Knjižnice: kamo i kako dalje? (http://www.hkdrustvo.hr/hr/skupovi/program/211)

1. Bibliometrija i uloga
knjižnica
Jadranka Stojanovski
Sveučilište u Zadru / Institut
Ruđer Bošković
13. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica
Knjižnice: kamo i kako dalje?
Opatija, 15.-18.05.2013.

2. Bibliometrija
 bavi se statističkom pravilnošću produkcije ili tijeka stvaranje i
komunikacije (znanstvene) informacije uobličene u neku vrstu
dokumenta ili publikacije
 ne zahtjeva da se dokument pročita kako bi se donijeli općeniti
zaključci o relevantnosti, korisnosti ili utjecaju sadržaja ili
autora

3.  važnost
 stanje u Hrvatskoj
 stanje u svijetu
 metrika – različiti indikatori za različite razine prosudbe
 mogućnosti
 uloga knjižničara
 zaključci

4. Važnost
 ne samo u odnosu na Pravilnik o napredovanju
 ne samo u odnosu na zahtjeve koji dolaze iz MZOŠ
 praćenje znanstvene publicistike postaje zadaća svake
visokoškolske knjižnice koja promišlja o potrebama svojih
korisnika
 koji su „najbolji” časopisi
 tko je najcitiraniji znanstvenik?
 koja su najproduktivnija, najcitiranija...područja znanosti
 koautorstvo, ko-afilijacije, suradnja
 gdje znanstvenici objavljuju?

5. Pravilnik
 A1 i A2 radovi
 različite indeksne baze podataka – nepoznavanje povijesti, uloge i
postupaka selekcije časopisa
 npr. Web of Knowledge u prvoj verziji Pravilnika (društvene
znanosti) 
 kvantiteta, umjesto kvalitete (nema gradacije obzirom na zn.
zvanje)
 složeniji indikatori – ne rješavaju problem, već potenciraju
nerazumijevanje osnovnih
 prosudba kvalitete prema “pakiranju” – ulazi i u područje
društvenih znanosti
 nova se pravila ne primjenjuju na one u (naj)višim zvanjima
 od vremena zadnjeg izbora u zvanje znanstvenik se ravnao
postojećim (sada nepriznatim) pravilima

6. MZOS
 počeci dijaloga, ali nedovoljna širina
 obrasci s ponekad nejednoznačnim kategorijama podataka
(ipak, pomaci na bolje )
 primjena indikatora – bez konkretnih i jasnih ciljeva i
preliminarnog modeliranja u različitim područjima znanosti
 prosudbe i odluke temeljem (neujednačenih, krivih,
apsolutnih) brojeva, čija primjena je upitna čak i kad bi bili
ujednačeni, točni i relativni

7. “Citiranost u 2008.”
 citati prikupljeni u 2008. svih prethodno objavljenih
radova ustanove? (7.600)
 ukupna citiranost (do danas) radova objavljenih u
2008.? (3.400)
 kumulativna citiranost do 2008. svih prethodno
objavljenih radova? (120.000)
 razina autora pri prosudbi ustanove – bespotrebno
multipliciranje podataka
 visoki stupanj suradnje unutar ustanove (koautorstvo) –
visoka razina dupliranja – “bolji” pokazatelji

8. Čuti možete svašta
 možete li mi reći koliki je kumulativni impact factor od Pere
Perića?
 zamisli, Marko ima 145 citata, a Pero samo 95!
 Ivana je objavila rad u impact factor-u 3.5!!!
 h-index Ivice je dva puta veći od h-index-a Damira
 “kumulativni IF” ne postoji, niti na kojoj razini, a kamoli onoj autora, Marko možda radi u
području biomedicine, a Pero matematike (što bi uvjetno značilo da je Pero “bolji”), Ivana
možda piše u području fizike el. čestica gdje je to dobra vrijednost, a možda u području
ekonomije gdje bi to odgovaralo IF nekoliko najboljih časopisa u području, osim toga taj IF
nema direktne veze s kvalitetom tog određenog Ivaninog rada, Ivica možda objavljuje već
tridesetak godina, dok je Damir doktorirao tek prošle godine...

9. Baselines for Mathematics
Van Veller et al. 2008

10. Baselines for Molecular Biology
0
100
200
300
400
0 2 4 6 8 10 12
Years after publication
Cumulativeno.citations
Baseline
top 10%
top 1%
Van Veller et al. 2008

11. Uloga visokoškolskih i znanstvenih knjižnica
 odabir, nabava, organizacija, pristup
 institucijski repozitoriji, otvoreni pristup
 cjelovita publicistika ustanove na jednom mjestu
 stalni monitoring publicistike matične ustanove
 utjecaj na pouzdanost podataka
 poznavanje znanstvene komunikacije – cjeloživotno učenje
 edukacija korisnika

12. Ostali čimbenici
 MZOŠ, povjerenstva, vijeća, ustanove, odjeli, zavodi,
laboratoriji, projekti...
 osvještenost
 odgovornost
 suradnja
 transparentnost
 dijalog

13. Izvori za citiranost:
 Scopus
 WoS
 Google Scholar (sve bolji)
 Pojedina područja znanosti: SPIRES, Scitation,
MathSciNet, CiteSeer, IEEE Xplore, Citebase
Chemical Abstract Service (CAS), SAO/NASA
Astrophysics Data System (ADS), RePEc ...

14. Moguće teškoće
baze podataka i njihova
 (ne)kvaliteta
 (ne)sadržaj
 (ne)pokrivenost
interpretacija rezultata
 razumijevanje tijeka znanstvene komunikacije u
pojedinim područjima
razlike između znanstvenih područja
 razumijevanje različitih znanstvenih kultura

15. JIF

16.  prosječan broj citata radova objavljenih u prethodne dvije
godine, uvjetno
 Per Seglen još 1992. ustanovio da je 15% radova odgovorno
za 50% citata -> 85% radova ima manje citata od
prosjeka
 statistički neobranjiv indikator “kvalitete” časopisa
 primjer časopisa CA-Cancer Journal for Clinicians (JIF2011
=102)
 41 pregledni i izv. znan. rad u 2009. i 2010. ukupno 4176 citata u
2011. 60% su prikupila samo dva (2) rada (ili ukupno 82% od
11700 citata)
 potpuno neprimjeren kada se radi o pojedinačnim radovima
ili pojedinačnim autorima!!!

17. Nove mogućnosti
 otvoreni pristup i internet
 nove baze podataka i bibliometrijski pokazatelji
 bolja kvaliteta
 više znanstvenih područja
 bolja pokrivenost
 veći vremenski periodi
 više pokazatelja
 sveučilišta i organizacije koje donose znanstvene politike
prikupljaju vlastitu publicistiku u svrhu evaluacije
 bolji alati za analizu podataka

18. Akademski okoliš se mijenja
Znanstveno
Popularno

19. Altmetrika
Koliko puta je neki
 članak, knjiga, zapis s bloga, dataset, siva literatura,
softver i dr.
bio/bila:
 pogledan (web stranice izdavača, Dryad)
 učitan (Slideshare, web stranice izdavača, Dryad)
 citiran (PubMed, CrossRef, Scopus, Wikipedia, DOI, Web of
Science)
 ponovno korišten/prilagođen (Github)
 dijeljen (Facebook, Twitter, LinkedIn)
 označen / pohranjen (Mendeley, Zotero, CiteULike, Delicious)
 komentiran (Twitter, Mendeley, blog, web stranice izdavača,
Wikipedia, Faculty of 1000)
 primijenjen...

20. Otvoreni pristup
Laakso and Björk BMC Medicine 2012 10:124 doi:10.1186/1741-7015-10-124

21. Altmetrika - alati i usluge

22. PLoS Altmetrics

23. PLoS Altmetrics

24. PLoS Altmetrics

25. www.altmetric.com

26. http://impactstory.org/

27. Google Scholar citati i metrika

30. Zašto knjižnice?
 dobro poznavanje različitih oblika znanstvenih publikacija i
njihovih karakteristika
 dobro poznavanje indeksnih publikacija, njihove povijesti i
njihovih karakteristika
 dobro poznavanje metapodataka (povezano s dobrim
poznavanjem katalogizacije)
 dobre vještine pretraživanja (povezano s dobrim poznavanjem
katalogizacije)
 stalni monitoring publicistike ustanove

31. (Nove) kompetencije knjižničara
 poznavanje bibliometrije
 razumijevanje bibliometrije
 poznavanje baza podataka
 poznavanje statistike
 interpretacija podataka

32. Umjesto zaključka
 kriteriji su nužni
 ne postoji objektivan (i pošten) indikator koji će oslikati
kvalitetu znanstvenika, projekta, ustanove...
 prosudba prema više kriterija dati će objektivniju sliku od one
prema jednom
 s brojevima kao apsolutnim vrijednostima kao indikatorima
kvalitete (bilo čega ili bilo koga) treba biti jako oprezan
 peer review, tj. recenzija, još je uvijek najbolji način prosudbe

33. Bibliometrija i knjižnice
 nema previše smisla diskutirati tome trebaju li bibliometrijske
usluge (barem na nekoj razini) postati knjižnične usluge
 sve dok je bibliometrija važna našim korisnicima –
znanstvencima, nastavnicima, upravama – mora biti važna i
knjižnicama
 uvodeći bibliometrijske usluge knjižnice ulaze i novo i
zanimljivo područje...ali i preuzimaju veliku odgovornost
 kvantitativni pokazatelji nikada ne mogu nadomjestiti one
kvalitativne (peer review), ali ih mogu nadopuniti 

34. Za bibliometriju je potrebna
infrastruktura!
 ne smijemo zaboraviti na važnost izgradnje kvalitetnih zbirki!
 ne smijemo zaboraviti na izgradnju institucijskih repozitorija
koji pohranjuju sve rezultate intelektualnih i drugih napora
ustanove
 da bi pisali radove znanstvenici se moraju obrazovati,
istraživati, čitati...

35. I ZA KRAJ
 pokažite da znate
 čitajte kako biste znali još više
 zadajte si razumne ciljeve
 započnite manjim, pa krenite ka većem
 pitajte kolegice/kolege koji znaju isto ili više
 podučite kolegice/kolege koji znaju manje
 radite transparentno
 čim vam nešto nije logično, zaustavite se
 pružite uvijek više nego što se traži
 radite na osvješćivanju vaših korisnika i uprave - isplati se, ali
traži puno strpljenja

36. HVALA NA SLUŠANJU!
jadranka.stojanovski(at)irb.hr
jstojanovski(at)unizd.hr
http://ozk.unizd.hr
http://lib.irb.hr
http://bib.irb.hr
http://www.hypebot.com/