SlideShare a Scribd company logo

Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански

•
•
H
HarunyahyaBosnian

Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански

Science
1 of 149
Download to read offline
^^ II TT AA OO CC UU ● Razlog {to smo u ovoj knjizi i u nizu na{ih drugih djela posebno mjesto posvetili po- razu teorije evolucije je ~injenica da ova teorija predstavlja osnovu svih antivjerskih filozofija. Darvinizam, koji negira stvaranje, a samim time i Boga, bio je razlogom {to su mnogi ljudi izgubili vjeru u Boga ili {to su, u najmanju ruku, pali u sumnju. Prema tome, otkriti da je ova teorija jedna obmana je jedna veoma bitna du`nost koju nala`e iman. Ova zna~ajna zada}a mora doprijeti do svih ljudi. Odre|eni ~itaoci }e biti u pri- lici da mo`da pro~itaju samo jedno na{e djelo koje govori o obmanama vezanim za ovu teoriju. Zbog toga smo smatrali va`nim da u svim na{im knjigama odvojimo mjes- ta za ovu temu, pa makar to ponekad bilo samo i u vidu rezimea. ● Drugo pitanje koje se mora naglasiti je vezano za sadr`aj ovih knjiga. Vjerska pitanja svih autorovih djela iznose se u svjetlu kur'anskih ajeta i pozivaju ljude na u~enje Allah- ovih ajeta i `ivot u skladu sa njihovim naredbama. Sve teme vezane za Allahove ajete iznose se na na~in koji kod ~itaoca ne ostavlja nikakvu sumnju, niti znak pitanja. ● Blizak, jednostavan i te~an stil koji je prepoznatljiv u na{im djelima osigurava lak{e shvatanje kod ~italaca svih profila, od sedam do sedamdeset sedam godina. Ovim efektnim i jednostavnim izra`avanjem na{e knjige sasvim zaslu`eno dobivaju laskavi status "knjiga koje se ~itaju u jednom dahu". ^ak i ljudi koji zauzimaju kategori~an stav o pitanju odbijanja vjere ostaju pod utiskom ~injenica koje se iznose u na{im knji- gama i apsolutno su u nemogu}nosti da zanije~u istinitost svega toga. ● Ova knjiga kao i ostala autorova djela mogu se ~itati kako pojedina~no tako i u atmos- feri uzajamne diskusije. Grupa ~italaca koja se `eli okoristiti ovom knjigom trebala bi je ~itati zajedno. Bit }e to neosporno korisno s pozicija me|usobnih izmjena znanja i iskustava. ● Pored toga, u~estvovati u ~itanju i upoznavanju sa ovim knjigama koje su napisane sa- mo radi postizanja Bo`ijeg zadovoljstva, tako|er, predstavljaju veliki hizmet. Umije}e dokazivanja i ubje|ivanja je krajnje jaka autorova osobenost koja je uo~ljiva u svim njegovim knjigama. Iz tog razloga, jedan od najefikasnijih metoda onih koji `ele ob- jasniti vjeru je stimuliranje drugih na ~itanje knjiga ovog autora. ● Predstavljanje ostalih autorovih djela u zadnjem dijelu ove knjige ima svoje va`ne raz- loge. Zahvaljuju}i tome, osoba koja uzme u ruke ovu knjigu vidjet }e da autor ima niz knjiga koje nose osobenosti koje smo malo~as naveli i otkrit }e kvalitete ove knjige, koju }ete, nadamo se, ~itati sa velikim zadovoljstvom. Uvjerit }ete se da se nalazite pred bogatim izvorom podataka o pitanju nesvakida{njih vjerskih i politi~kih tema kojima }ete se mo}i koristiti.
IISSLLAAMM PPRROOKKLLIINNJJEE TTEERROORR AAllllaahh ppoozziivvaa uu KKuu}}uu mmiirraa ii uukkaazzuujjee nnaa PPrraavvii PPuutt oonnoommee kkoommee OOnn hhoo}}ee.. ((YYuunnuuss,, 2255)) HHAARRUUNN YYAAHHYYAA SSaarraajjeevvoo,, 22000033 PPrriijjeevvoodd ssaa ttuurrsskkoogg nnaa bboossaannsskkii:: Enver Ibrahimkadi} HARUN YAHYA ● 3
BBIILLJJEE[[KKAA OO AAUUTTOORRUU Autor, koji koristi pseudonim Harun Yahya, ro|en je 1956. godine u Ankari. Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja koje je stekao u Ankari, {koluje se na Fakultetu prim- ijenjenih umjetnosti na Mimar Sinan univerzitetu i na Filozofskom fakultetu Istanbulskog univerziteta. Od '80-ih godina naovamo napisao je niz djela iz oblasti vjere, nauke i politike, zna~ajna djela koja iznose neosnovanosti teorije evolucije, obmanjiva~ke metode evolucionista i mra~ne povezanosti darvinizma sa krvavim ide- ologijama. Pseudonim Harun Yahya nastao je kao spomen i izraz po{tovanja prema dvojici vjerovjesnika, Harunu i Jahji, a. s., koji su se borili protiv demantirane jevrejske misli. Simbolika autorovog kori{tenja Resulullahovog pe~ata na koricama knjiga je u vezi sa sadr`ajem ovih knjiga. Pe~at simbolizira Kur'an-i kerim kao posljednju Objavu Allaha, d`. {., i vjerovjesnika, Muhammeda, a. s., kao hatemu’l- enbijaa. Sva svoja djela autor je, tako|er, zasnovao na dva osnovna temelja: Kur'anu i sunnetu Muhammeda, a. s. Na taj na~in on ima za cilj da ka`e "posljednju rije~" koja }e, jednu po jednu, pobiti sve temeljne tvrdnje ateisti~ke filozofije i u potpunosti u{utkati ateisti~ke prigovore uperene protiv vjere. Resulullahov pe~at je kori{ten kao dova namjere da se ka`u ove "posljednje rije~i". Zajedni~ki cilj svih autorovih djela je {irenje kur'anskih informacija i saop}enja {irom Svijeta i na taj na~in podsticanje ljude na razmi{ljanje o temeljnim postavkama vjere, kao {to su Allahovo postojanje, Njegova jedinost i budu}i svijet (ahiret) i izno{enje neosnovanosti ateisti~kih sistema i njihove izopa~ene prakse. Upravo su veliku pa`nju na sebe privukla djela Haruna Yahye u mnogim zemljama {irom Svijeta od Indije do Amerike, od Engleske do Indonezije, od Poljske do Bosne i Hercegovine, od [panije do Brazila. Djela koja su prevedena na mnoge jezike poput engleskog, francuskog, njema~kog, bosanskog, talijanskog, {panskog, portugalskog, pakistanskog (urdu), arapskog, albanskog, ruskog, ujgurskog i indone`anskog prati {iroka ~itala~ka publika. Ova djela bila su povod da mnogi ljudi postanu vjernici, a i povodom da mnogi oja~aju svoje ve} postoje}e vjerovanje. Svako ko pro~ita i analizira ove knjige uo~it }e njihov prepoznatljiv stil pun mudrosti, jezgrovitosti, jednostavnosti i srda~nosti te njihov nau~ni i racionalni pristup. Djela nose odlike kategori~nosti i apsolutne nes- pornosti. Nemogu}e je da materijalisti~ku filozofiju, ateizam i sve ostale zalutale filo- zofije i gledi{ta ubudu}e iskreno brane oni koji pro~itaju i ozbiljno razmisle o temama
HARUN YAHYA ● 5 koje se obra|uju u njima. Ako, pak, budu branili, to mo`e biti samo emocionalna odbrana iz inata, s obzirom da su se oni kroz ova djela uvjerili da su u potpunosti pobi- jeni idejni oslonci ovih filozofija. Sve savremene ateisti~ke tendencije su idejno pora`ene u djelima Haruna Yahye. Nesumnjivo, ove karakteristike poti~u od izuzetno impresivnog stila i mudrosti Kur'ana. Sam pisac nije ponesen gordo{}u zbog svojih djela; jedina mu je namjera biti povod da ~itaoce usmjeri na Pravi, Allahov Put. Od ovih djela autor nema nikakve materijalne zarade. Nikakvu materijalnu zaradu nemaju ni svi ostali koji su uklju~eni u projekt publiciranja knjiga; od onih koji rade na kompjuterskoj obradi teksta i dizajna stranica i korica, do onih koji su uklju~eni u mar- keting i distribuciju. Jedini im je cilj da svojim hizmetom postignu Allahovo zado- voljstvo. Uzimaju}i u obzir ove ~injenice, proisti~e da je i podsticanje na ~itanje ovih djela, koja omogu}avaju da se vidi ono {to se prethodno nije vidjelo i koja su povod usmjera- vanja na Pravi Put, tako|er jedan veoma zna~ajan hizmet. Umjesto preporu~ivanja ovih vrijednih knjiga, publikovati knjige koje mute ljudski razum, koje dovode do velikog misaonog nereda i koje su fiksirane generalnim iskustvom koje nema jak i prodoran utjecaj u domenu odbrane vjere i razbijanju sumnja bit }e razlog gubljenja vremena i truda. Sasvim je izvjesno da efikasnu odbranu vjere nemaju djela koja su usmjerena ka isklju~ivom nagla{avanju autorovog knji`evnog umije}a. Oni, pak, koji u aktualnom kontekstu gaje odre|ene sumnje, iz op}ih mi{ljenja ~italaca, gdje se sasvim jasno vidi efikasnost ovog hizmeta, njegov uspjeh i iskrenost, mo}i }e shvatiti da je pobijanje ateizma i {irenje kur'anskog morala jedini cilj djela Haruna Yahye. Tako|er se ne smije gubiti iz vida da je dominacija ateisti~ke misli osnovni povod velikih svjetskih nereda, tiranija i stradanja koja do`ivljavaju muslimani {irom Svijeta. A na~in da se ~ovje~anstvo oslobodi ovih neda}a le`i u pora`avanju ateisti~ke misli, izno{enje vjerskih fakata i prezentiranje kur'anskog morala na na~in na koji to ljudi mogu poimati i provoditi u praksi. Uzme li se u obzir okru`enje tiranije, intriga i anarhije, u koje se Svijet svakim danom sve vi{e nastoji uvu}i, postaje sasvim jasno da se ovaj hizmet mora obaviti {to je mogu}e br`e i efikasnije. U protivnom, mo`e biti veoma kasno. Djela Haruna Yahye, koja su u kontekstu ovog veoma bitnog hizmeta preuzela ulogu prethodnice, uz Bo`iju pomo}, bit }e povod da ljude u XXI stolje}u dovedu do mira i spokojstva koji su opisani u Kur'anu, do ~estitosti i pravde, do ljepota i blagodati.
w w w . h a r u n y a h y a . c o m NNaasslloovv oorriiggiinnaallaa:: Islam Teroru Lanetler AAuuttoorr:: Harun Yahya PPrriijjeevvoodd ssaa ttuurrsskkoogg:: Enver Ibrahimkadi} UUrreeddnniikk:: Ned`ad Lati} LLeekkttoorr:: D`emaludin Lati} KKoorreekkttoorr:: Emira D`ananovi} DDeessiiggnn:: Global Publishing IIzzaaddaavvaa~~:: Bosan~ica print ZZaa iizzddaavvaa~~aa:: Had`ib [i{i} Sarajevo, 2003. CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 297.1:323.285 YAHYA, Harun Islam proklinje teror / Harun Yahya ; prijevod sa turskog Enver Ibrahimkadi}. - Sarajevo : Bosan~ica print, 2003. - 147 str. : ilustr. ; 23.5 Prijevod djela: Islam teroru lanetler. - Harun Yahya. - Bibliografija: str. 146-147 ISBN 9958-650-12-6 COBISS/BH-ID 11799302
Uvod ...9 Izvor mira i sigurnosti: islamski moral ...15 Legalnost rata prema Kur'anu ...41 Pravo lice prakti~ara terora u ime vjere ...59 Stav islama prema zajednicama svetih knjiga ...83 Islam je donio mir i spokojstvo na Bliski Istok ...105 Korijeni terorizma: darvinizam i materijalizam ...119 Zaklju~ak: prijedlozi zapadnom svijetu ...143 SADR@AJ HARUN YAHYA ● 7
‹SLAM TERÖRÜ LANETLER ● 8 OOnnee kkoojjii ssuu vvjjeerroovvaallii ii ddoobbrraa ddjjeellaa ~~iinniillii MMiilloossttiivvii }}ee,, ssiigguurrnnoo,, vvoolljjeenniimm uu~~iinniittii.. ((MMaarryyaamm,, 9966))
HARUN YAHYA ● 9 eroristi~ke napade na dva velika grada Sjedinje- nih Ameri~kih Dr`ava, koji su organizirani septembra 2001. godine u kojima su pogi- nula ili ranjena nedu`na lica, kao musliman o{tro osu|ujem i izra`avam svoje sau~e{}e ameri~kom narodu. Ovi napadi su na svjetski dnevni rad iznijeli veoma bitno pitanje o stvarnim korijenima terorizma. Tim povodom je cijelom Svijetu saop}eno da je islam vjera mira i tolerancije i da islam ljudima nare|uje milost i pravdu. Niz svjetskih lide- ra, uglednih medijskih ku}a, televizija i radija javnosti su u mnogo prilika izlo`ili i ob- jasnili da islam ni u kom slu~aju ne dopu{ta primjenu sile i da uvijek nare|uje mir me|u ljudima i narodima. Zapadni krugovi, koji neposredno analiziraju islam i koji su poz- navaoci stvarnog islama koga je Allah, d`. {., naredio Kur'anom sasvim otvo- reno su iznijeli ~injenicu da je apsolutno nemogu}e u istu ravnu dovesti islam i teror, i da Bo`anske religije ni na koji na~in ne dopu{taju upotrebu sile i nasilja. Tema ove knjige predstavlja ~injenicu da jedna Bo`anska vjera apso- TT UUVVOODD
ISLAM PROKLINJE TEROR ● 10 AAllllaahh zzaahhttiijjeevvaa ddaa ssee ssvvaa~~iijjee pprraavvoo ppoo{{ttuujjee,, ddoobbrroo ~~iinnii,, ii ddaa ssee bbllii``nnjjiimmaa uuddjjeelljjuujjee,, ii rraazzvvrraatt ii ssvvee {{ttoo jjee ooddvvrraattnnoo ii nnaassiilljjee zzaabbrraannjjuujjee;; ddaa ppoouukkuu pprriimmiittee,, OOnn vvaass ssaavvjjeettuujjee.. ((AAnn--NNaahhll,, 9900))
lutno ne mo`e biti izvor ovog vandalizma koga osu|ujemo, a naro~ito ~injenicu da u is- lamu nema mjesta teroru. Ova ~injenica se sasvim jasno o~ituje kroz Kur'an, kao os- novni izvor islama, i kroz praksu, prvo, Muhammeda, a. s., a onda i svih muslimanskih vladara koji su `ivjeli u historiji. Iz tog razloga }emo i u ovoj knjizi, u svjetlu kur'ans- kih ajeta i primjera iz historije, sa konkretnim ~injenicama dokazati da se islam katego- ri~no protivi i zabranjuje teror. Kao {to je poznato, stolje}ima se na razli~itim podru~jima Zemljine kugle de{ava- ju razli~ite teroristi~ke akcije. Odgovornost za ove akcije, koje se provode od razli~itih grupa i sa razli~itim ciljevima, ponekad preuzimaju komunisti~ke organizacije, pone- kad fa{isti~ke, a ponekad i radikalne ili separatisti~ke grupe. Dok zemlje, poput Ame- rike, ~esto bivaju meta napada rasisti~kih i marginalnih teroristi~kih grupa, u evrops- kim zemljama se teroristi~ke akcije organiziraju od strane teroristi~kih grupa raznih profila. U Gr~koj 17. Novembar, RAF u Njema~koj, ETA u [paniji, u Njema~koj i ne- onacisti, Crvene brigade u Italiji i jo{ niz drugih organizacija svoje ciljeve nastoje ost- variti metodama terora i nasilja. One svirepo ubijaju bespomo}ne i one koji apsolutno ne snose nikakvu krivicu! Uporedo sa progresivnim i promjenljivim svjetskim trendo- vima pokazuju se promjene i raznolikost u metodama kojima se koriste teroristi~ke gru- pe; u svakodnevnom su porastu njihova mo} i utjecaj koje posti`u zahvaljuju}i mo- gu}nostima koje pru`a razvijena tehnologija. Polja i efekti teroristi~kog djelovanja na- ro~ito su oboga}eni kori{tenjem i utjecajem sredstava masovne komunikacije kao {to je internet. Pored organizacija zapadnih korijena, kao {to su organizacije u SAD-u i Evropi, postoje i teroristi~ke grupe koje su se pojavile na Bliskom istoku. Odgovornost za od- re|ene teroristi~ke poduhvate, koji se de{avaju {irom Svijeta, preuzete su i realizirane od strane upravo ovih grupa. Me|utim, ovdje je potrebno naglasiti jednu veoma bitnu ~injenicu. To {to osobe, koje stoje iza ovih i sli~nih akcija, nose kr{}anska, muslimans- ka ili jevrejska imena odre|enim krugovima daju povoda za pogre{ne zaklju~ke i iz- no{enje tvrdnji koje su protivne Bo`anskim religijama. Ako teroristi i nose muslimans- ko ime, ako se i osje}aju kao takvi, njihovi se zlo~ini ne mogu nazivati "islamskim te- rorizmom". Isto tako, "kr{}anskim terorom" ne mogu se nazvati zlo~ini ~iji su po~ini- telji kr{}ani, a ni "jevrejskim terorom" zlo~ini iza kojih stoje jevreji, po{to je kao {to }emo vidjeti i u narednim poglavljima nneemmoogguu}}ee uubbiijjaannjjee nneedduu``nnoogg ``iivvlljjaa uu iimmee nneekkee BBoo``aannsskkee rreelliiggiijjee.. Ne smije se zaboraviti da je me|u ljudima poginulim u New Yorku ili u Washingtonu bilo onih koji vole Isaa, a. s., - kr{}ana, onih koji vole Musaa, a. s., - jevreja, a, isto tako, i muslimana. Nastranu oprost od strane Allaha, d`. {.! Ubijanje ovih nedu`nih ljudi veliki je grijeh koji }e rezultirati d`ehennemskim azabom! Vjernik, od- nosno osoba koja u sebi nosi strah od Allaha, d`. {., ni pod kojim okolnostima ne mo- `e po~initi takvo ne{to! HARUN YAHYA ● 11
ISLAM PROKLINJE TEROR ● 12 Analiziranjem terorizma, njegove korijene treba tra`iti u ateizmu po{to vjerski moral nare|uje ljubav, milosr|e, oprost i mir, a teror je na strani nemilosrdnosti i nasilja, on zahtijeva prolijevanje krvi, ubistvo i nano{enje bola.
BBeezz oobbzziirraa kkoolliikkoo ttvvrrddiillii ddaa pprriippaaddaajjuu nneekkoojj vvjjeerrii,, iizzvvrr{{iiooccii jjeeddnnoogg oovvaakkvvoogg vvaann-- ddaalliizzmmaa ttoo mmoogguu ppoo~~iinniittii jjeeddiinnoo uu cciilljjuu nnaappaaddaa nnaa ttuu vvjjeerruu!! Njihov cilj mo`e biti ocr- njenje vjere u o~ima javnosti, odbijanje ljudi od vjere, izazivanje mr`nje i reakcije pro- tiv vjernika! Prema tome, svaki napad "u ime vjere" na nevino pu~anstvo zapravo je atak na~injen i protiv vjere! Vjera nare|uje ljubav, milost i mir. [to se ti~e terora, on predstavlja su{tu suprot- nost vjeri; nemilosrdan je i zahtijeva prolijevanje krvi, ubijanje, bol! Prema tome, kada se tra`e akteri terora, ne treba ih tra`iti u religioznosti ve} - u ateizmu. Temelje terora treba tra`iti me|u ljudima zavedenim idejama fa{izma, komunizma, rasizma, materija- lizma! Nije bitno ime koje nose teroristi, nije bitno {ta pi{e u njihovim li~nim kartama. Ako jedan ~ovjek bezdu{no ubija nevine ljude, on je ateist, a nikako vjernik. To je monstrum, koji se ne boji Boga, ~iji je jedini cilj prolijevanje krvi i zadavanje boli. Iz tog razloga, krajnje su pogre{ni termini "islamski ", "jevrejski" ili "kr{}anski terori- zam", po{to, u islamu, a ni u ostale dvije Bo`anske vjere, apsolutno nema mjesta tero- ru! Naprotiv, aakkcciijjee kkoojjee nnaazziivvaammoo tteerroorroomm,, ooddnnoossnnoo uubbiissttvvoo nneevviinnoogg ssttaannoovvnnii{{ttvvaa,, pprreemmaa iissllaammuu,, vveelliikkii ssuu zzlloo~~iinn,, aa mmuusslliimmaannii ssuu zzaadduu``eennii ddaa sspprree~~aavvaajjuu oovvee aakkcciijjee ii ddaa uussppoossttaavvlljjaajjuu mmiirr,, ssppookkoojjssttvvoo ii pprraavvdduu nnaa ZZeemmlljjii.. HARUN YAHYA ● 13
‹SLAM TERÖRÜ LANETLER ● 14 ......""JJeeddiittee ii ppiijjttee AAllllaahhoovvee ddaarroovvee,, ii nnee ~~iinniittee zzlloo ppoo ZZeemmlljjii nneerreedd pprraavvee}}ii!!"" ((AAll--BBaaqqaarraahh,, 6600))..
HARUN YAHYA ● 15 asvim je mogu}e da jedan dio ljudi, koji tvrde da nastupaju u ime odre|ene vjere, pogre{no shvataju i primjenjuju tu vjeru. Iz tog razlo- ga pogre{no je stvaranje mi{ljenja o toj vjeri na osnovu pona{anja tih ljudi. Najisprav- niji put za upoznavanje jedne vjere je analiziranje svetog izvora te vjere. Sveti izvor islama je Kur'an. Kur'anski moral se zasniva na ideji ljubavi, saos- je}anja, milosti, poniznosti, po`rtvovanja, tolerancije i mira. Musliman koji u pravom smislu `ivi po na~elima ovakvog morala jeste osoba krajnje ple- menita, smotrena, skromna, pravedna, povjerljiva i harmoni~na. To je osoba koja zra~i ljubavlju, po{tovanjem, spokojst- vom i voljom za `ivljenjem. SS IIZZVVOORR MMIIRRAA II SSIIGGUURRNNOOSSTTII:: IISSLLAAMMSSKKII MMOORRAALL
ISLAM PROKLINJE TEROR ● 16 IIssllaamm jjee vvjjeerraa mmiirraa Najop}enitije zna~enje terora je upotreba sile u politi~ke svrhe protiv ciljeva koji nisu vojni. Drugim rije~ima, meta terorizma je potpuno nevino civilno stanovni{tvo. Je- dina njihova krivica je {to se, u o~ima terorista, oni nalaze "na drugoj strani". Zbog to- ga, tako|er, teror ima zna~enje primjene sile protiv nedu`nih ljudi, za {to ne postoji ni- kakvo moralno opravdanje. To je, poput zlo~ina Hitlera ili Staljina, "zlo~in protiv ~ov- je~anstva". U svijetu kome vodi terorizam preovladavaju nasilje, rat, sukob, haos, strah, zabrinutost, napetost, nespokojstvo, `alost i kavga...,
Kur'an je knjiga koje je objavljena kao uputa ljudima i u kojoj Allah, d`. {., na- re|uje ljudima uzorno pona{anje i moral. A u osnovi ovog morala nalaze se ideje kao {to su ljubav, saosje}anje, tolerancija, pravda i milost. Rije~ 'islam' u arapskom jeziku dolazi u istom zna~enju kao i rije~ 'mir'. Islam je vjera koja je objavljena da ~ovje~anst- vu pru`i `ivot pun spokojstva i mira, koji na Zemlji manifestira neograni~enu milost i saosje}anje Allaha, d`. {.. U kur'anskim ajetima pozivaju se ljudi u islamski moral kao model u kome }e na Zemlji mo}i za`ivjeti merhamet, saosje}anje, tolerancija i mir. U 208. ajetu poglavlja Baqarah ka`e se slijede}e: OO,, vvjjeerrnniiccii,, ``iivviittee ssvvii uu mmiirruu ii nnee iiddiittee ssttooppaammaa {{eejjttaannoovviimm;; oonn vvaamm jjee,, zzaaiissttaa,, nneepp-- rriijjaatteelljj oottvvoorreennii.. Kao {to se vidi iz navedenog ajeta, Allah, d`. {., saop}ava da se 'sigurnost' ljudi mo`e posti}i za`ivljavanjem kur'anskog morala. Prema kur'anskom moralu, musliman je zadu`en da se prema drugima, bili oni mus- limani ili ne, pona{a lijepo i pravedno, da {titi slabe i nevine i da "spre~ava nered na Zem- lji". Nered je svaki oblik anarhije i terora koji naru{avaju sigurnost, mir i spokojstvo ljudi na Zemlji. Kao {to se isti~e u jednom ajetu, "Allah ne voli nered!" (Al-Baqarah, 205). HARUN YAHYA ● 17 A u zajednici u kojoj `ivi islamski moral u gospodare mir, tolerancija, sporazum, oprost, ljubav, saosje}anje, uzajamno potpomaganje, po`rtvovanje i radost.
A ubijanje nevinog ~ovjeka jedan je najve}ih primjera nereda. Allah, d`. {., ovu ~injenicu na slijede}i na~in obja{njava u Kur'anu: ...... aakkoo nneekkoo uubbiijjee nneekkooggaa kkoojjii nniijjee uubbiioo nniikkooggaa,, iillii oonnooggaa kkoojjii nnaa ZZeemmlljjii nneerreedd nnee ~~iinnii -- kkaaoo ddaa jjee ssvvee lljjuuddee ppoouubbiijjaaoo;; aa aakkoo nneekkoo bbuuddee uuzzrrookk ddaa ssee nnee~~iijjii ``iivvoott ssaa~~uuvvaa -- kkaaoo ddaa jjee ssvviimm lljjuuddiimmaa ``iivvoott ssaa~~uuvvaaoo...... (Al-Ma'ida, 32). Kao {to se vidi, ubistvom ~ak i jednog ~ovjeka, "koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne ~ini", ubica ~ini veliki zlo~in ravan ubistvu svih ljudi. U tom slu~aju, sasvim je o~ito koliko zlodjelo predstavljaju ubistva, masakri i "samoubila~ki napadi" koje provode teroristi. Ahiretski odgovor na ovo surovo lice terorizma Allah, d`. {., saop}ava na slijede}i na~in: AA ooddggoovvaarraatt }}ee oonnii kkoojjii lljjuuddee ttllaa~~ee ii bbeezz iikkaakkvvaa oossnnoovvaa rreedd nnaa ZZeemmlljjii rreemmeettee;; nnjjiihh ~~eekkaa bboollnnaa ppaattnnjjaa!! (A{-[ura, 42). Sve ovo ukazuje na ~injenicu da je organiziranje teroristi~kih napada na nevino stanovni{tvo djelo koje u potpunoj opre~nosti sa islamom i da nijedan pravi musliman ne mo`e po~initi jedan takav zlo~in. Naprotiv, muslimani su zadu`eni da zaustave one koji se usude na takav zlo~in, da uklone "nered na Zemlji" i da svim ljudima donesu spokojstvo i sigurnost. Muslimani i islam su nespojivi sa terorom; oni su, ~ak, prepre- ka teroru i rje{enje za eliminisanje terora. ISLAM PROKLINJE TEROR ● 18 U 32. ajetu kur'anskog poglavlja Al-Ma'ida Allah, d`. {., saop}io je da onaj koji ubije jednu nevinu osobu "kao da je sve ljude poubijao". Dakle, nemilosrdno ubijanje ~ak i jedne osobe u potpunoj je opre~nosti sa kur'anskim moralom.
AAllllaahh jjee pprrookklleeoo nneerreedd Allah, d`. {., naredio je ljudima da se klonu zla; zabranio je nepravdu, nasilje, ubijanje, prolijevanje krvi. Oni koji se ne pridr`avaju ovih Allahovih naredbi okarak- terizirani su u Kur'anu kao ""oonnii kkoojjii iidduu ssttooppaammaa {{eejjttaannoovviimm"" i, sasvim jasno, zauzeli stav koji je Kur'an zabranio. Neki od niza kur'anskih ajeta o ovom pitanju su slijede}i: AA oonnii kkoojjii nnee iissppuunnjjaavvaajjuu dduu``nnoossttii pprreemmaa AAllllaahhuu,, iiaakkoo ssuu ssee nnaa ttoo ~~vvrrssttoo oobbaavveezzaa-- llii,, ii kkiiddaajjuu oonnoo {{ttoo jjee AAllllaahh nnaarreeddiioo ddaa ssee ppoo{{ttuujjee,, ii ~~iinnee nneerreedd nnaa ZZeemmlljjii -- nnjjiihh ~~ee-- kkaa pprrookklleettssttvvoo ii nnaajjggoorree pprreebbiivvaallii{{ttee!! (Ar-Ra'd, 25). ......""JJeeddiittee ii ppiijjttee AAllllaahhoovvee ddaarroovvee,, ii nnee ~~iinniittee zzlloo ppoo ZZeemmlljjii nneerreedd pprraavvee}}ii!! (Al-Ba- qarah, 60). II nnee pprraavviittee nneerreedd nnaa ZZeemmlljjii kkaadd jjee nnaa nnjjoojj rreedd uussppoossttaavvlljjeenn,, aa NNjjeemmuu ssee mmoolliittee ssaa ssttrraahhoomm ii nnaaddoomm;; mmiilloosstt AAllllaahhoovvaa jjee ddooiissttaa bblliizzuu oonniihh kkoojjii ddoobbrraa ddjjeellaa ~~iinnee (Al- A'raf, 56). U velikoj zabludi su oni koji misle da }e stvaranjem nereda, ubijanjem nevinih lju- di, pobunom i tiranijom biti uspje{ni na Zemlji. To je zato {to je Allah, d`. {., zabranio svaki nered, a koji podrazumijeva i teror i surovost, i prokelo one koji ~ine ovakva ned- jela, a u jednom ajetu poru~io da ""AAllllaahh nnee ddooppuu{{ttaa ddaa ddjjeelloo ppookkvvaarreennjjaakkaa uussppiijjee"" (Yu- nus, 81). Me|utim, danas se {irom Svijeta de{ava teror, masakr i genocid, nemilosrdno se ubijaju nevini ljudi, okrvavljene su zemlje ~iji su narodi vje{ta~kim razlozima dovede- ni u poziciju me|usobnih neprijatelja. Ovi doga|aji, koji se de{avaju u zemljama koje posjeduju me|usobno veoma razli~itu historiju, kulturnu i socijalnu strukturu, mogu, u svakoj zemlji, imati odre|ene, sebi svojstvene razloge i izvore. Me|utim, sasvim je o~i- to da je stvarni razlog udaljavanje od morala nare|enog u Kur'anu, a koji se zasniva na ljubavi, po{tovanju i toleranciji. Kao rezultat ateizma, formiraju se mase koje ne posje- duju strah od Boga i koje ne vjeruju u polaganje ra~una poslije smrti, koje misle da "io- nako nikome ne}u polagati ra~un" i koje su, zbog toga, u stanju jednostavno po~initi svaku vrstu svireposti, nemoralnosti i ne~ovje~nosti. U Kur'anu je, tako|er, upozoreno na postojanje dvoli~nih ljudi koji nastupaju u ime Boga i vjere, ali organiziranih za ~injenje zlo~ina koje je Allah, d`. {., prokleo. U HARUN YAHYA ● 19
ISLAM PROKLINJE TEROR ● 20 Naizgled, mo`e postojati nekoliko razloga za teroristi~ke akcije koje su do danas odni- jele mo`da stotinama hiljada `ivota. Me|utim, ne smije se gubiti iz vida da je stvarni razlog to {to su akteri ovih akcija daleko od uzornog morala koji nala`e vjera i {to oni ne posjeduju dovoljnu ili bilo kakvu bogobojaznost.
jednom ajetu se govori o grupi od "devet osoba" koja je "zaklinjanjem najte`om zaklet- vom" kovala plan za ubijanje Pejgambera: UU ggrraadduu jjee bbiilloo ddeevveett oossoobbaa kkoojjee ssuu nnee rreedd nneeggoo nneerreedd ~~iinniillee.. ""ZZaakkuunniittee ssee nnaajjttee``oomm zzaakklleettvvoomm"" -- rreekkoo{{ee -- ""ddaa }}eemmoo nnoo}}uu nnjjeeggaa ii ppoorrooddiiccuu nnjjeeggoovvuu uubbiittii,, aa oonnddaa nnjjeeggoovvoomm nnaajjbb-- llii``eemm kkrrvvnnoomm ssrrooddnniikkuu rree}}ii:: ''MMii nniissmmoo pprriissuussttvvoovvaallii ppooggiibbiijjii ppoorrooddiiccee nnjjeeggoovvee,, mmii,, zzaaiissttaa,, iissttiinnuu ggoovvoorriimmoo!!''"" II ssmmii{{lljjaallii ssuu sspplleettkkee,, aallii ssmmoo iihh MMii kkaazznniillii oonnddaa kkaadd ssee nniissuu nnaaddaallii (An- Naml, 48-50). Kao {to nam ukazuje i slu~aj saop}en u navedenim ajetima, to {to se "u ime Boga" pojavljuju odre|eni ljudi, {to se ~ak "zaklinju Allahovim imenom", {to, dakle, koriste rije~i koje ih predstavljaju kao "vjernike" ne zna~i i da te osobe ~ine djelo koje je u skla- du sa vjerom. Naprotiv, mogu ~initi djela koja su u apsolutnoj opre~nosti sa Allahovim odobrenjem i vjerskim moralom. Mjerilo u ovom kontekstu su njihova djela. Ako su nji- hova djela ""nnee rreedd nneeggoo nneerreedd"",, znajte da te osobe ne mogu biti pravi vjernici i njihov cilj, isto tako, nije slu`enje vjeri. Apsolutno je nemogu}e da osoba koja posjeduje strah od svoga Gospodara, Allaha, d`. {., i koja je poimala islamski moral bude na strani nereda i da se na|e u sli~- nim djelima. Iz tog razloga, rje{enje terora je u stvarnom islamu. Kada se objasni uzor- ni moral saop}en u Kur'anu, onda ljudi ne}e biti na strani i u savezu sa grupama ~iji je cilj stvaranje okru`enja neprijateljstva, rata i haosa. To je zato {to je Allah, d`. {., u Kur'anu ljudima zabranio nered: ^^iimm ssee nneekkii oodd nnjjiihh ddoo~~eeppaa ppoolloo``aajjaa,, nnaassttoojjii nnaapprraavviittii nnaa ZZeemmlljjii nneerreedd,, nnii{{ttee}}ii uuss-- jjeevvee ii ssttookkuu.. -- AA AAllllaahh nnee vvoollii nneerreedd!! AA kkaaddaa mmuu ssee rreekknnee:: ""BBoojj ssee AAllllaahhaa!!"" -- oonn oonnddaa iizz iinnaaddaa ggrriijjee{{ii.. NNjjeemmuu jjee ddoossttaa dd``eehheennnneemm,, aa oonn jjee,, ddooiissttaa,, ggrroozznnoo bboorraavvii{{ttee!! (Al-Baqarah, 205-206). Kao {to se razumije i iz navedenih ajeta, sasvim je nemogu}e da }e osoba koja se boji Allaha, d`. {., ~ak i progledati kroz prste pokretu koji predstavlja i naj- manju {tetu i opasnost za njegovu zemlju, narod, za ~ovje~anstvo. Misle}i da ni- kome ne}e polagati ra~un za svoja djela, osoba koja ne vjeruje u Allaha, d`. {., i Sudnji dan sasvim jednostavno mo`e podle}i izvr{enju svakog zla. Da bi se spasilo od nesre}e zvane teror, koja je sve prisutnija u na{e vrijeme, prvenstveno je potrebno, putem obrazovanja, uni{titi izopa~ena u~enja, koja se iznose u ime vjere, i pou~iti ljude stvarnom kur'anskom moralu i strahu od Allaha, d`. {. HARUN YAHYA ● 21
ISLAM PROKLINJE TEROR ● 22 sobe koje se ne obaziru na zbivanja u Svijetu koja se direktno njih ne ti~u su siro- ma{ne za poimanje po`rtvovanosti, bratstva, ~estitosti i odgo- vornosti, koje se posti`u vjerom. Tokom `ivota jedino propu{taju prilike i, neobavije{teni o opasnostima sa kojima je suo~eno ~ovje~anstvo, nastoje za- dovoljiti svoje prohtjeve i strasti. Me|utim, Allah, d`. {., u Kur'anu, kao dopustljiv is- ti~e moral koji uvijek rezultira blagostanjem, koji je u vezi sa doga|anjima u okolini i koji ljude poziva i vodi na Pravi Put. U jednom kur'anskom ajetu je na slijede}i na~in povu~ena pa- ralela izme|u onih koji ne predstavljaju nikakvu korist za zajednicu i onih koji pozivaju na pra- vedno postupanje: Allah vam navodi kao primjer dvojicu ljudi od kojih je jedan gluhonijem, koji ni{ta nema i koji je na teretu gospodaru svome, - kud god ga po{alje, nikakva dobra ne donese. Da li je on ravan onome koji tra`i da se pravedno postupa, a i sam je na Pravom Putu? (An-Nahl, 76). Kao {to se razumije i iz navedenog ajeta, sasvim je sigurno da }e od velike koristi za zajednicu u ko- joj se nalazi biti onaj "koji tra`i da se pravedno postupa, a i sam je na Pravom Putu", koji je privr- `en svojoj vjeri, koji se boji Boga, pridaje zna~aj moralnim vrijednostima, koji s ushi}enjem slu`i narodu i ~ovje~anstvu. Zbog toga je krajnje bitno da se ljudi upoznaju sa istinskom vjerom i da `ive prema normama morala saop}enih u Kur'anu. Ljude koji `ive ovim izvrsnim mora- lom Kur'an definira na slijede}i na~in: One koji }e, ako im damo vlast na Zemlji, namaz obavljati i mi- lostinju udjeljivati i koji }e tra`iti da se ~ine dobra djela, a odvra}ati od nevaljalih - a Allahu se na kraju sve vra}a (Al-Had`d`, 41). OO OOddggoovvoorrnnoosstt vvjjeerrnniikkaa
AAllllaahh,, dd``.. {{..,, nnaarree||uujjee ddoobbrroo~~iinnssttvvoo Musliman je osoba koja se pridr`ava Allahovih naredbi, koja pedantno radi na o`i- votvorenju kur'anskog morala, uljep{ava svijet, privre|uje, kojom gospodari mir i spo- kojstvo. Njen cilj je ~injenje dobra i ljepote ljudima. U suri Al-Qasas to se saop}ava na slijede}i na~in: HARUN YAHYA ● 23 Oni koji bez dvoumljenja na meti dr`e civilno `ivlje i djecu trebali bi razmi{ljati o slijede}em: [ta je ovo dijete skrivilo? Zlostavljanje ovih nevinih ljudi djelo je za koje se ne}e mo}i polo`iti ra~un pred Allahom, d`. {.
......~~iinnii ddrruuggiimmaa ddoobbrroo,, kkaaoo {{ttoo jjee AAllllaahh tteebbii ddoobbrroo uu~~iinniioo,, ii nnee ~~iinnii nneerreedd ppoo ZZeemm-- lljjii,, jjeerr AAllllaahh nnee vvoollii oonnee kkoojjii nneerreedd ~~iinnee (Al-Qasas, 77). Cilj osobe koja je u{la u vjeru islam je postizanje Allahovog zadovoljstva, milos- ti i D`enneta, a radi toga ona mora poduzeti krajnje odlu~ne i ozbiljne korake i napore, a moral sa kojim }e Allah, d`. {., biti zadovoljan, mora posti}i jo{ u toku ovosvjetskog `ivota. Najvidljivije odlike ovog morala su merhamet, saosje}anje, pravda, ~estitost, skromnost, tolerancija, nesebi~nost i strpljenje. Mu'min se na lijep na~in odnosi prema drugima, natje~e se u dobro~instvu, ~ini dobro~instvo i po`rtvovan je. Allah, d`. {., na slijede}i se na~in obra}a u kur'anskim ajetima: MMii ssmmoo nneebbeessaa ii ZZeemmlljjuu ii oonnoo {{ttoo jjee iizzmmee||uu nnjjiihh mmuuddrroo ssttvvoorriillii.. ^^aass oo``iivvlljjee-- nnjjaa }}ee zzaacciijjeelloo ddoo}}ii,, zzaattoo ttii vveelliikkoodduu{{nnoo oopprroossttii!! (Al-Hid`r, 85). ......AA rrooddiitteelljjiimmaa ddoobbrroo~~iinnssttvvoo ~~iinniittee,, ii rroo||aacciimmaa,, ii ssiirroo~~aaddii,, ii ssiirroommaassiimmaa,, ii kkoomm{{iijjaa-- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 24 Ljubav, milosr|e, me|usobno potpomaganje, saosje}anje, tolerancija i pra{tanje najzna~ajnije su odlike koje je ljudima podario islamski moral. Apsolutno je nemogu}e da teror, nasilje i sukob na|u plodno tlo u dru{tvima u kojima je u istinskom smislu rije~i za`ivio ovaj moral.
mmaa,, bbllii``nnjjiimm,, ii kkoomm{{iijjaammaa ddaalljjnnjjiimm,, ii ddrruuggoovviimmaa,, ii ppuuttnniicciimmaa,, ii oonniimmaa kkoojjii ssuu uu vvaa{{eemm ppoossjjeedduu.. AAllllaahh,, zzaaiissttaa,, nnee vvoollii oonnee kkoojjii ssee oohhoollee ii hhvvaallii{{uu (An-Nisa', 36). ......JJeeddnnii ddrruuggiimmaa ppoommaa``iittee uu ddoobbrroo~~iinnssttvvuu ii ~~eessttiittoossttii,, aa nnee ssuuddjjeelluujjttee uu ggrriijjeehhuu ii nneepprriijjaatteelljjssttvvuu;; ii bboojjttee ssee AAllllaahhaa,, jjeerr AAllllaahh ssttrraa{{nnoo kkaa``nnjjaavvaa!! (Al-Ma'ida, 2). Kao {to se i saop}ava u navedenim ajetima, od vjernika se tra`i da se lijepo od- nose prema ljudima, da se me|usobno poma`u u dobro~instvima i da ne ~ine nered. Onome ko ~ini dobro~instvo saop}ava se radosna vijest da }e ""......bbiittii ddeesseetteerroossttrruukkoo nnaaggrraa||eenn"",, a rije~ima ""......kkoo uurraaddii hhrr||aavvoo ddjjeelloo bbiitt }}ee ssaammoo pprreemmaa zzaasslluuzzii kkaa``nnjjeenn,, ii nnee}}ee iimm ssee uu~~iinniittii nneepprraavvddaa"" (Al-An'am, 160) upozoravaju se oni koji su na krivom i lo{em putu. Allah, d`. {., u Svojoj Knjizi ljudima Se predstavio kao ""OOnnaajj kkoojjii zznnaa {{ttaa jjee uu ssrrccii-- mmaa vvaa{{iimm"" i naredio im da se ""kklloonnuu ssvvaakkoogg zzllaa"". U tom slu~aju, sasvim je izvjesno da }e osoba koja nosi ime "musliman", koje dolazi u zna~enju "onaj koji je predan Allahu, d`. {.", biti osoba koja }e se boriti za uklanjanje terora. Musliman ne mo`e biti ravnodu{an na ono {to se de{ava u njegovom okru`enju i apsolutno ne mo`e biti ponesen logikom "`ivjela zmija koja me ne dira". To je zato {to se on predao Allahu, d`. {., na Njegovom je Putu i predstavnik dobro~instva. U tom slu- ~aju, ne mo`e biti neosjetljiv prema teroru i tiraniji koja se de{ava. U biti, musliman je najve}i neprijatelj terora koji ubija nevine ljude, koji nisu po~inili nikakav zlo~in. Vje- ra islam je protiv svakog terora i spre~ava teror u samom po~etku, dok je, dakle, jo{ u fazi ideje. Nare|uje vladanje mira i pravde me|u ljudima i ~uva ljude od smutnje, anar- hije i nereda. KKuurr''aannsskkii mmoorraall zzaahhttiijjeevvaa pprraavvdduu Istinska pravda, koju Allah, d`. {., opisuje u Kur'anu, nare|uje pravedno vlada- nje me|u ljudima bez obzira kojoj rasi i naciji oni pripadali, za{titu ljudskih prava, apsolutno nepristajanje na tiraniju, stajanje na strani potla~enog u odnosu na tla~ite- lja. Ova pravda zahtijeva vi{esmjerno procjenjivanje doga|aja, bezpredrasudno raz- mi{ljanje, neutralnost, pravi~nost, toleranciju, milost i saosje}anje. Na primjer, oso- ba koja ne uspijeva hladnokrvno pristupiti odre|enom slu~aju, koja podlegne uz- bu|enju i osje}ajima, ostat }e pod utjecajem ovih emocija. Me|utim, osoba koja pra- vi~no vlada sve individualne misli i osje}aje odla`e ustranu, zauzima put po mjerili- ma kur'anskog morala, apsolutno je nepopustljiva u pravi~nosti i po{tenju, u svakoj HARUN YAHYA ● 25
situaciji i pod svim okolnostima je na strani pravde. Ljudi bi morali posjedovati ta- kav moral da, umjesto svojih interesa, prvenstveno misle na suprotnu stranu; trebali bi biti pravedni ~ak i ako bi to bilo nau{trb samih njih. U jednom kur'anskom ajetu Allah, d`. {., nala`e neizostavnu pravednost pa makar to bilo i na na{u {tetu ili na {te- tu na{ih bli`njih: OO,, vvjjeerrnniiccii,, bbuuddiittee uuvviijjeekk pprraavveeddnnii,, ssvvjjeeddoo~~iittee AAllllaahhaa rraaddii,, ppaa ii nnaa ssvvoojjuu {{tteettuu iillii nnaa {{tteettuu rrooddiitteelljjaa ii rroo||aakkaa,, bbiioo oonn bbooggaatt iillii ssiirroommaa{{aann,, ttaa AAllllaahhoovvoo jjee ddaa ssee bbrriinnee oo nnjjiimmaa!! ZZaattoo nnee sslliijjeeddiittee ssttrraassttii -- kkaakkoo nnee bbiissttee bbiillii nneepprraavveeddnnii!! AA aakkoo bbuuddeettee kkrrii-- vvoo ssvvjjeeddoo~~iillii iillii ssvvjjeeddoo~~eennjjee iizzbbjjeeggaavvaallii -- ppaa,, AAllllaahh zzaaiissttaa zznnaa oonnoo {{ttoo rraaddiittee!! (An- Nisa', 135). Osoba koja osje}a strah prema svome Gospodaru i koja je svjesna polaganja ra~u- na na Sudnjem danu pona{a se pravi~no kako bi pridobila Bo`ije zadovoljstvo. Zna da }e na Sudnjem danu odgovarati za sve ono {to uradi, izgovori ili pomisli i da }e mu ne- izostavno biti uzvra}eno. U Kur'anu je besprijekorno opisana pravda, vjernicima je sa- op}eno kako }e se odnositi prema doga|ajima sa kojima se susre}u i kako }e provodi- ti pravi~nost. Za vjernike je to velika olak{ica i rahmet od Allaha, d`. {. Iz tog razloga vjernici su zadu`eni i za postizanje Allahovog zadovoljstva, a i za potpuno provo|e- nje pravde me|u ljudima kako bi mogli `ivjeti spokojno, sigurno i u miru. Pravda koju nare|uje Kur'an podjednako se primjenjuje me|u svim ljudima, bez obzira na njihov jezik, vjeru, rasu i etni~ke korijene. Pravda definirana u Kur'anu ne mi- jenja se prema mjestu, vremenu i ljudima. Zbog svoje rase i boje ko`e, ljudi se danas {irom Svijeta susre}u sa okrutnim i nepravednim opho|enjem. Me|utim, u Kur'anu se "me|usobno upoznavanje ljudi" isti~e kao jedna od mudrosti stvaranja razli~itih naro- da i plemena. Razli~iti narodi i plemena, koji su svi Allahovi robovi, trebaju se me|usobno upoznavati, odnosno, upoznavati se sa razli~itim kulturama, jezicima, dos- tignu}ima, obi~ajima i tradicijama. Jedan od ciljeva postojanja razli~itih rasa i naroda je stvaranje jedne kulturne raznolikosti, a nikako povod za sukob i rat. Ova raznolikost je jedna ljepota Allahovog stvaranja. Kao {to ne stvara nikakvu nadmo}, isto tako se ne mo`e okarakterizirati ni kao neki nedostatak to {to je neko ve}eg, a neko ni`eg rasta, to {to je ne~ija ko`a `ute, a ne~ija bijele boje. Sve to je stvoreno velikom Allahovom vo- ljom i mudro{}u. Me|utim, sve ove razlike nemaju nikakvog zna~aja kod Allaha, d`. {. Svaki vjernik veoma dobro zna da je jedina superiornost superiornost u bogobojaznos- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 26
ti i u vjeri u Allaha, d`. {., (iman). Ovu ~injenicu Allah, d`. {., na slijede}i na~in sa- op}ava u kur'anskom poglavlju Al-Hud`urat: OO,, lljjuuddii,, MMii vvaass oodd jjeeddnnoogg ~~oovvjjeekkaa ii jjeeddnnee ``eennee ssttvvaarraammoo ii nnaa nnaarrooddee ii pplleemmeennaa vvaass ddiijjeelliimmoo ddaa bbiissttee ssee uuppoozznnaallii.. NNaajjuugglleeddnniijjii kkoodd AAllllaahhaa jjee oonnaajj kkoojjii GGaa ssee nnaajj-- vvii{{ee bboojjii.. AAllllaahh,, uuiissttiinnuu,, ssvvee zznnaa ii nniijjee MMuu sskkrriivveennoo nnii{{ttaa!! (Al-Hud`urat, 13). Kao {to se i saop}ava u navedenom ajetu, razli~itost u porijeklu ljudi nema nika- kav zna~aj. Nazor pravednosti koju nala`e Allah, d`. {., zahtijeva jedan tolerantan, rav- nopravan i mirnoljubiv odnos prema svim ljudima, bez obzira na njihovo porijeklo i razlike bilo koje vrste. HARUN YAHYA ● 27
MMrr``nnjjaa kkoojjaa ssee oossjjee}}aa pprreemmaa nneekkiimm lljjuuddiimmaa vvjjeerrnniikkaa nnee ssmmiijjee uuddaalljjiittii oodd pprraavveeddnnoossttii Jedan od faktora koji ~ovjeka mogu onemogu}iti u pravednom dono{enju odlu- ke, razmi{ljanju zdravim razumom i u racionalnom pona{anju je gnjev ili mr`nja ko- ja se osje}a prema doti~noj osobi ili zajednici. Ovo je stanovi{te koje je danas veoma prisutno u ateisti~kim dru{tvima. Ljudi su veoma jednostavno u stanju po~initi svaku vrstu nepravde i nemoralnosti prema osobi koju do`ivljavaju kao opozicionara. Na ovu osobu svaljuju zlo~ine koje ona nije po~inila, pa ~ak i ako znaju da je nevina us- tanju su svjedo~iti protiv nje. Ne pojavljuju se iako imaju argumente koji }e dokaza- ti njenu nevinost. [tavi{e, kod aktualnih osoba }e se pobuditi velika radost ukoliko ovu osobu zadesi neka velika nevolja, do`ivi nepravdu ili neku okrutnost. A njihova najve}a zabrinutost je pobjeda pravde i ustanovljavanje nevinosti ove osobe. Upravo zbog svih ovih razloga veoma je te{ko postizanje povjerenja me|u lju- dima u ateisti~kim i neupu}enim dru{tvima. Svi `ive u nespokojstvu da }e svakog tre- nutka do`ivjeti neku neprijatnost od druge osobe. A u ishodu me|usobnog gubitka povjerenja vremenom se gube humane odlike kao {to je uzajamno pomaganje, tole- rancija, saosje}anje, merhamet, bratski odnosi; ljudi se po~inju me|usobno mrziti. Me|utim, na odluke iskrenog vjernika apsolutno ne mogu utjecati emocije koje on osje}a prema odre|enoj osobi ili dru{tvu. Bez obzira o koliko nemoralnoj osobi je rije~, bez obzira na njen neprijateljski odnos i stav, odla`u}i ustranu sve svoje nega- tivne emocije, iskreni vjernik, u trenutku dono{enja odluke, postupa pravedno, pra- vedno donosi odluku i preporu~uje pravednost. Ono {to osje}a prema toj osobi ne mo- `e nadja~ati njegov razum i savjest. Savjest mu nala`e da se uvijek pridr`ava Allaho- vih naredbi i preporuka i da nikada ne ~ini ustupke od uzornog morala - zato {to je to naredba vjernicima koju je Allah, d`. {., saop}io u Kur'anu. U kur'anskom poglavlju Al-Ma'ida ka`e se slijede}e: OO,, vvjjeerrnniiccii,, dduu``nnoossttii pprreemmaa AAllllaahhuu iizzvvrr{{aavvaajjttee,, ii pprraavveeddnnoo ssvvjjeeddoo~~iittee!! NNeekkaa vvaass mmrr``nnjjaa kkoojjuu pprreemmaa nneekkiimm lljjuuddiimmaa nnoossiittee nniikkaakkoo nnee nnaavveeddee ddaa nneepprraavveeddnnii bbuuddee-- ttee!! PPrraavveeddnnii bbuuddiittee,, ttoo jjee nnaajjbbllii``ee ~~eessttiittoossttii,, ii bboojjttee ssee AAllllaahhaa,, jjeerr AAllllaahh ddoobbrroo zznnaa oonnoo {{ttoo ~~iinniittee!! (Al-Ma'ida, 8). Kao {to se zaklju~uje iz navedenog ajeta, kur'anski moral zahtijeva jedan prave- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 28
dan stav. Osoba koja iskreno vjeruje u postojanje svoga Gospodara veoma dobro zna da }e jedino pravednim postupanjem zaslu`iti Allahovo zadovoljstvo. Osim toga, svako ko se osvjedo~i u njegov uzoran moral vjerovat }e toj osobi, osje}at }e se pri- jatno u njenom prisustvu, mirne savjesti mu mo`e povjeriti svaku odgovornost i za- du`enje. Prema ovakvoj osobi se ~ak i njeni neprijatelji odnose sa po{tovanjem. [ta- vi{e, ovakvo pona{anje vjernika mo`e poslu`iti kao primjer i povod nevjernicima da promijene svoje ateisti~ko opredjeljenje. IIssllaamm bbrraannii sslloobboodduu mmii{{lljjeennjjaa Islam, vjera koja sasvim jasno osigurava i pod svoju za{titu uzima slobodu mis- li i slobodu `ivljenja donio je naredbe koje zabranjuju i onemogu}avaju napetosti me|u ljudima, nesporazume, negativno pri~anje jednih o drugima, a ~ak i odre|ena mi{ljenja (sumnje). Kao {to se kategori~ki suprotstavlja teroru i surovostima, islam je, isto tako, zabranio provo|enje i najmanje idejne presije: UU vvjjeerrii nneemmaa pprriissiilljjaavvaannjjaa -- PPrraavvii PPuutt ssee jjaassnnoo rraazzlliikkuujjee oodd zzaabblluuddee!!...... (Al-Baqa- rah, 256). TTii ppoouu~~aavvaajj -- ttvvoojjee jjee ddaa ppoouu~~aavvaa{{,, ttii vvllaassttii nnaadd nnjjiimmaa nneemmaa{{!! (Al-Ga{iyah, 21- 22). Prisiljavanje ljudi na vjeru ili izvr{avanje propisa koje nala`e ta vjera u suprot- HARUN YAHYA ● 29 DDaa GGoossppooddaarr ttvvoojj hhoo}}ee,, aa ZZeemmlljjii bbii ddooiissttaa bbiillii ssvvii vvjjeerrnniiccii.. PPaa zzaa{{ttoo oonnddaa ttii ddaa nnaaggoonnii{{ lljjuuddee ddaa bbuudduu vvjjeerrnniiccii?? ((YYuunnuuss,, 9999))
nosti je sa su{tinom i duhom islama. Prema islamu, iskrena vjera mogu}a je jedino slobodnom voljom i savje{}u. Naravno, muslimani se me|usobno mogu upozoravati i podsticati na izvr{enje moralnih obaveza koje su nalo`ene u Kur'anu. Obja{njavati ljudima kur'anski moral i pozivanje na Pravi Put najljep{im rije~ima obaveza je ko- jom su zadu`eni svi vjernici. Vjernici ljepote Allahove vjere obja{njavaju u svjetlu kur'anskog ajeta ""......nnaa ppuutt GGoossppooddaarraa ssvvooggaa mmuuddrroo ii lliijjeeppiimm ssaavvjjeettoomm ppoozziivvaajj......"" (An- Nahl, 125), ali se, isto tako, pona{aju svjesni ajeta: ""TTii nniissii dduu``aann ddaa iihh nnaa PPrraavvii PPuutt iizzvveeddee{{,, AAllllaahh iizzvvooddii nnaa PPrraavvii PPuutt oonnooggaa kkooggaa OOnn hhoo}}ee......"" (Al-Baqarah, 272). Nika- ko ne ~ine prisilu; nad ljudima ne primjenjuju ni materijalne, a niti duhovne presije. Ili, ~ine}i im neku ovosvjetsku privilegiju, ne}e usmjeravati druge na izvr{enje vjers- kih propisa. Kada na svoj poziv dobiju negativan odgovor, vjernici odgovaraju, ta- ko|er, u svjetlu Kur'ana: ""VVaammaa -- vvaa{{aa vvjjeerraa,, aa mmeennii -- mmoojjaa!!"" (Al-Kafirun, 6). U svijetu u kome `ivimo nalaze ljudske zajednice poput kr{}ana, jevreja, budis- ta, hindusa, ateista, deista, idolopoklonika, koji posjeduju veoma razli~ita vjerska uv- jerenja. Muslimani, koji `ive u jednom ovakvom svijetu, du`ni su da se prema drugi- ma, bez obzira na njihovo vjersko uvjerenje, odnose tolerantno, miroljubivo, praved- no i humano. Pozivati u Allahovu vjeru lijepim rije~ima, miroljubivo i tolerantno, od- govornost je kojom su zadu`eni vjernici. Da li }e to biti prihva}eno ili ne}e, da li }e se vjerovati ili ne}e, odluka je koja pripada drugoj strani. Prisiljavati nekoga na vje- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 30 Muslimani su du`ni da, bez obzira na njihovu vjeru, prema drugima budu tolerantni, samilosni, pravedni i milosrdni.
rovanje, raditi na tome da se ne{to nazor prihvati djelo je koje je u suprotnosti sa kur'anskim moralom. Allah, d`. {., je na slijede}i na~in u Kur'anu upozorio vjernike: DDaa GGoossppooddaarr ttvvoojj hhoo}}ee,, nnaa ZZeemmlljjii bbii ddooiissttaa bbiillii ssvvii vvjjeerrnniiccii.. PPaa zzaa{{ttoo oonnddaa ttii ddaa nnaaggoonnii{{ lljjuuddee ddaa bbuudduu vvjjeerrnniiccii?? (Yunus, 99). MMii ddoobbrroo zznnaammoo {{ttaa oonnii ggoovvoorree;; ttii iihh nnee mmoo``ee{{ pprriissiilliittii,, nneeggoo ppooddssjjeettii KKuurr''aannoomm oonnooggaa kkoojjii ssee pprriijjeettnnjjee MMoojjee bboojjii!! (Qaf, 45). Dru{tveni model u kome se ljudi prisiljavaju na vjerske obrede apsolutno je u suprotnosti sa islamom - po{to su vjera i vjerski obredi u direktnoj vezi sa Allahom, d`. {., i imaju vrijednost jedino kada ih ~ovjek izvr{ava svojom voljom. Ako jedan sis- tem prisiljava ljude na vjeru i izvr{avanje vjerskih propisa, u tom slu~aju ljudi to mo- gu izvr{avati samo zato {to se boje tog sistema. A ono {to je prihvatljivo sa aspekta vjere je do`ivljavanje vjere radi postizanja Allahovog zadovoljstva i u okolnostima apsolutno slobodne savjesti. Historija islama puna je primjera tolerantnog pona{anja muslimanskih vladara koji su prema svim vjerama iskazivali po{tovanje i koji su svojim rukama uspostav- ljali slobodu misli. Na primjer, engleski misionar TThhoommaass AArrnnoolldd, koji je radio u slu`- bi indijske vlade, na slijede}i na~in obja{njava islamsku odliku slobodoljublja: ...Ni{ta se nije ~ulo ni o inicijativi prisiljavanja nemuslimana da postanu musli- mani, a ni o provo|enju nasilja sa ciljem ukidanja kr{}anstva. Da su halife doz- HARUN YAHYA ● 31 Jevreji koji nisu promijenili svoju vjeru 1492. g. protjerani su iz [panije, a taj vandalizam odvijao se pod dirigentskom palicom Isabelle i Ferdinanda, koji se vide na slici gore. A zemlja koja je prihvatila protjerane jevreje bila je Osmanlijska imperija, koja je poznata po tolerantnoj i pravednoj vlasti.
volile provo|enje jedne od ovih dviju alternativa, sasvim jednostavno su mogli iskorijeniti kr{}anstvo iz svojih zemalja, kao {to su Ferdinand i Izabella iskori- jenili islam u [paniji, kao {to je Louis XIV u Francuskoj protestantizam smat- rao zlo~inom i kao {to je jevrejima tokom 350 godina bio zabranjen ulazak u Englesku. Zbog toga {to je okrenula le|a zajedni~kim vjerskim aktivnostima sa svim ostalim podru~jima kr{}anskog svijeta, nije se mogla ni poduzeti nikakva inicijativa za pomo} isto~noj crkvi Azije od strane aktualnog dijela kr{}anskog svijeta koji ju je smatrao jednim od ateisti~kih zajednica. Prema tome, to {to je isto~na crkva nastavila svoje aktivno postojanje do dana{njih dana jedan je od jakih dokaza da su vlasti, koje su slijedile Muhammeda, pokazivale jedan tole- rantan vid uprave naspram kr{}ana. 11 AAllllaahh,, dd``.. {{..,, zzaabbrraanniioo jjee uubbiijjaannjjee nneevviinniihh lljjuuddii Ubiti nevinog ~ovjek jedan je od najve}i grijeha prema Kur'anu: ...... AAkkoo nneekkoo uubbiijjee nneekkooggaa kkoojjii nniijjee uubbiioo nniikkooggaa,, iillii oonnooggaa kkoojjii nnaa ZZeemmlljjii nneerreedd nnee ~~iinnii -- kkaaoo ddaa jjee ssvvee lljjuuddee ppoouubbiijjaaoo;; aa aakkoo nneekkoo bbuuddee uuzzrrookk ddaa ssee nnee~~iijjii ``iivvoott ssaa~~uuvvaa -- kkaaoo ddaa jjee ssvviimm lljjuuddiimmaa ``iivvoott ssaa~~uuvvaaoo.. NNaa{{ii ppoossllaanniiccii ssuu iimm jjaassnnee ddookkaa-- zzee ddoonnoossiillii,, aallii ssuu mmnnooggii oodd nnjjiihh,, ii ppoosslliijjee ttooggaa,, nnaa ZZeemmlljjii ssvvee ggrraanniiccee zzllaa pprreellaa-- zziillii (Al-Ma'ida, 32). II oonnii kkoojjii ssee mmiimmoo AAllllaahhaa ddrruuggoomm bboogguu nnee kkllaannjjaajjuu,, ii kkoojjii oonnee kkoojjee jjee AAllllaahh zzaabb-- rraanniioo nnee uubbiijjaajjuu,, oossiimm kkaaddaa pprraavvddaa zzaahhttiijjeevvaa,, ii kkoojjii nnee bblluuddnnii~~ee;; -- aa kkoo ttoo rraaddii,, iiss-- kkuussiitt }}ee kkaazznnuu!! (Al-Furqan, 68). Kao {to se vidi iz navedenih ajeta, velikom kaznom se prijeti osobama koje ubi- ju nevinog ~ovjeka. Allah, d`. {., upozorava da je ubistvo samo jedne osobe zlo~in ra- van ubistvu cijelog ~ovje~anstva. Ne postoji mogu}nost da ~ovjek koji ~uva granice koje je uspostavio Allah, d`. {., ne samo da ubije hiljade nevinih ljudi, ve} da na{ko- di ~ak i jednoj osobi. Oni koji misle da }e bje`anjem od ovosvjetske pravde izbje}i odgovornost apso- lutno ne}e mo}i pobje}i od polaganja ra~una poslije smrti, na Ahiretu, pred Allahom, d`. {. Upravo iz tog razloga vjernici, koji znaju da }e za sva svoja djela odgovarati na- kon smrti pred svojim Gospodarom, pokazuju veliku pedantnost u izvr{avanju Allahovih naredbi i o~uvanju granica izme|u dobra i zla. ISLAM PROKLINJE TEROR ● 32
AAllllaahh,, dd``.. {{..,, nnaarree||uujjee vvjjeerrnniicciimmaa ssaaoossjjee}}aajjnnoosstt ii mmiilloossrr||ee U kur'anskim ajetima na slijede}i se na~in obja{njava moral muslimana: AA uuzz ttoo ddaa jjee oodd oonniihh kkoojjii vvjjeerruujjuu,, kkoojjii jjeeddnnii ddrruuggiimmaa iizzddrr``lljjiivvoosstt pprreeppoorruu~~uujjuu ii kkoo-- jjii jjeeddnnii ddrruuggiimmaa mmiilloossrr||ee pprreeppoorruu~~uujjuu;; oonnii }}ee bbiittii -- ssrreettnniiccii!! (Al-Balad, 17-18). Jedna od najbitnijih odlika morala koji Allah, d`. {., tra`i od Svojih robova kako bi postigli spas na Danu odgovornosti, kako bi se domogli Njegove milosti i D`enneta je, kako se vidi i iz navednog ajeta, biti jedan od onih ""kkoojjii jjeeddnnii ddrruuggiimmaa mmiilloossrr||ee pprree-- ppoorruu~~uujjuu.."" HARUN YAHYA ● 33
ISLAM PROKLINJE TEROR ● 34 DDookk iissllaammsskkii mmoorraall iimmaa zzaa cciilljj ``iivvoott iissppuunnjjeenn mmiirroomm,, ssiigg-- uurrnnoo{{}}uu,, lljjuubbaavvlljjuu ii rraaddoo{{}}uu......,,
Stvarni izvor milosr|a je ljubav prema Allahovu, d`. {. Ljubav koju vjernik osje}a prema svome Gospodaru biva povodom za osje}anje topline u srcu prema bi}ima koja je On stvorio. Onaj koji voli Allaha, d`. {., osje}a iskrenu ljubav i bliskost sa Njegovim stvorenjima. Zbog ove sna`ne ljubavi i privr`enosti Gospodaru, Koji je Stvoritelj i nje- ga, a i svih ostalih ljudi, prema svim ostalim se odnosi na lijep na~in, u svjetlu onoga {to je nare|eno u Kur'anu. Zahvaljuju}i o`ivotvorenju ovog uzornog morala, pojavlju- je se istinsko milosr|e. Ovaj model saosje}ajnog i nesebi~nog morala, ispunjenog lju- bavlju, na slijede}i na~in opisuje se u kur'anskim ajetima: NNeekkaa ssee ~~eessttiittii ii iimmuu}}nnii mmee||uu vvaammaa nnee zzaakklliinnjjuu ddaa vvii{{ee nnee}}ee ppoommaaggaattii rroo||aakkee ii ssii-- rroommaahhee,, ii oonnee kkoojjii ssuu nnaa AAllllaahhoovvuu PPuuttuu rrooddnnii kkrraajj ssvvoojj nnaappuussttiillii;; nneekkaa iimm oopprroossttee ii nnee zzaammjjeerree!! ZZaarr vvaamm nnee bbii bbiilloo ddrraaggoo ddaa ii vvaammaa AAllllaahh oopprroossttii?? AA AAllllaahh pprraa{{ttaa ii ssaammiilloossttaann jjee (An-Nur, 22). HARUN YAHYA ● 35 ...... tteerroorriizzaamm ``uuddii zzaa ttiippoomm ddrruu{{ttvvaa uu kkoommee }}ee ggoossppooddaarriittii nnaassiilljjee,, ssttrraahh,, nneessppookkoojjssttvvoo,, ttuuggaa ii hhaaooss..
II oonniimmaa kkoojjii ssuu MMeeddiinnuu zzaa ``iivvlljjeennjjee iizzaabbrraallii ii ddoommoomm pprraavvee vvjjeerree jjoo{{ pprriijjee nnjjiihh jjee uu~~iinniillii;; oonnii vvoollee oonnee kkoojjii iimm ssee ddoosseelljjaavvaajjuu ii uu ggrruuddiimmaa ssvvoojjiimm nniikkaakkvvuu tteeggoobbuu,, zzaa-- ttoo {{ttoo iimm ssee ddaajjee,, nnee oossjjee}}aajjuu,, ii vvii{{ee vvoollee nnjjiimmaa nneeggoo sseebbii,, mmaaddaa iimm jjee ii ssaammiimmaa ppoott-- rreebbnnoo.. AA oonnii kkoojjii ssee uu{{~~uuvvaajjuu llaakkoommoossttii,, oonnii }}ee,, ssiigguurrnnoo,, uussppjjeettii (Al-Ha{r, 9). OOnnii kkoojjii vvjjeerruujjuu ii iisseellee ssee,, ii bboorree ssee nnaa AAllllaahhoovvoomm PPuuttuu,, ii oonnii kkoojjii ddaajjuu sskklloonnii{{ttee ii ppoommaa``uu -- oonnii ssuu,, zzbbiilljjaa,, pprraavvii vvjjeerrnniiccii -- nnjjiihh ~~eekkaa oopprroosstt ii oobbiilljjee pplleemmeenniittoo (Al-An- fal, 74). II AAllllaahhuu ssee kkllaannjjaajjttee ii nniikkooggaa NNjjeemmuu rraavvnniimm nnee ssmmaattrraajjttee!! AA rrooddiitteelljjiimmaa ddoobbrroo-- ~~iinnssttvvoo ~~iinniittee,, ii rroo||aacciimmaa,, ii ssiirroo~~aaddii,, ii ssiirroommaassiimmaa,, ii kkoomm{{iijjaammaa bbllii``nnjjiimm,, ii kkoomm{{iijjaammaa ddaalljjnnjjiimm,, ii ddrruuggoovviimmaa,, ii ppuuttnniicciimmaa,, ii oonniimmaa kkoojjii ssuu uu vvaa{{eemm ppoossjjeedduu.. AAllllaahh,, zzaaiissttaa,, nnee vvoollii oonnee kkoojjii ssee oohhoollee ii hhvvaallii{{uu (An-Nisa', 36). ZZeekkjjaatt pprriippaaddaa ssaammoo ssiirroommaassiimmaa ii nneevvoolljjnniicciimmaa,, ii oonniimmaa kkoojjii ggaa sskkuupplljjaajjuu,, ii oonnii-- mmaa ~~iijjaa ssrrccaa ttrreebbaa pprriiddoobbiittii,, ii zzaa oottkkuupp iizz rrooppssttvvaa,, ii pprreezzaadduu``eenniimmaa,, ii uu ssvvrrhhee nnaa AAllllaahhoovvoomm PPuuttuu,, ii ppuuttnniikkuu.. AAllllaahh jjee ooddrreeddiioo ttaakkoo!! -- AA AAllllaahh ssvvee zznnaa ii mmuuddaarr jjee (At- Tawba, 60). Ovaj uzorni moral vjernika koji je opisan u navedenim ajetima proisti~e iz njiho- ve duboke i iskrene ljubavi koju osje}aju prema Allahu, d`. {. A zbog ove privr`enosti oni pedantno primjenjuju kur'anski moral koji je naredio njihov Gospodar. Zbog mi- losr|a i u~injene pomo}i vjernici nikoga ne namjeravaju ostaviti pod dugom i ne o~e- kuju naknadu ~ak ni koliko izraz zahvalnosti. Ono {to oni postavljaju kao istinski cilj je da svojim uzornim moralom postignu Allahovo zadovoljstvo po{to su svjesni da }e za svoja djela odgovarati na Sudnjem danu. U nizu kur'anskih ajeta saop}ava se da }e svjesno neizvr{avanje ovih Allahovih odredaba rezultirati d`ehennemskim patnjama na budu}em svijetu: ""[[ttaa vvaass jjee uu SSeekkaarr ddoovveelloo??"" ""NNiissmmoo"" -- rree}}ii }}ee -- ""bbiillii oodd oonniihh kkoojjii ssuu nnaammaazz oobbaavvlljjaallii ii oodd oonniihh kkoojjii ssuu ssiirroommaahhee hhrraanniillii!! (Al-Muddassir, 42-44). ""DDrr``iittee ggaa ii uu ookkoovvee ookkuujjttee,, zzaattiimm ggaa ssaammoo uu vvaattrrii pprr``iittee,, aa oonnddaa ggaa uu ssiinndd``iirree ssee-- ddaammddeesseett llaakkaattaa dduuggee vvee``iittee,, jjeerr oonn uu AAllllaahhaa VVeelliikkoogg nniijjee vvjjeerroovvaaoo ii ddaa ssee nnaahhrraa-- nnii nneevvoolljjnniikk -- nniijjee nnaaggoovvaarraaoo!!'''' (Al-Haqqa, 30-34). Allah, d`. {., u odre|enim ajetima na slijede}i na~in saop}ava da su poricanje onog svijeta i nepodsticanje na pomaganje siroma{nih razlozi dono{enja ove odluke na Ahiretu: ISLAM PROKLINJE TEROR ● 36
ZZnnaa{{ llii ttii oonnooggaa kkoojjii oonnaajj ssvviijjeett ppoorrii~~ee?? PPaa ttoo jjee oonnaajj kkoojjii ggrruubboo ooddbbiijjaa ssiirroo~~ee,, ii kkoo-- jjii ddaa ssee nnaahhrraannii ssiirroommaahh -- nnee ppooddssttii~~ee!! (Al-Ma'un, 1-3). II ddaa ssee ppuukkii ssiirroommaahh nnaahhrraannii -- jjeeddaann ddrruuggoogg nnee nnaaggoovvaarraattee!! (Al-Fad`r, 18). Kao {to se vidi i u navedenim ajetima, musliman opisan u Kur'anu odlikovan je krajnjom saosje}ajno{}u i milosr|em. Neosporno je da osoba koja posjeduje ovakav moral ne}e odobriti teror, jedno vandalisti~ko djelovanje usmjereno prema nevinom stanovni{tvu. U biti, karakterna struktura terorista u apsolutnoj je opre~nosti sa kur'ans- kim moralom. Terorist je nemilosrdna osoba koja na svijet gleda sa mr`njom i zlobom i koja vapi za ubistvom, ru{enjem i prolijevanjem krvi. [to se ti~e muslimana, odgojenog u moralu koji nala`e Kur'an, on svima pristupa sa ljubavlju koju nala`e islam; s po{tovanjem se odnosi ~ak i prema idejama sa kojima se ne sla`e; u zategnutim situacijama uvijek je popustljiv, onaj koji smanjuje tenzije i koji pokazuje uravnote`enost i hladnokrvnost. A u dru{tvu formiranom od ovakvih je- dinki vladat }e jedna civilizacija razvijenija od zemalja koje se danas isti~u kao najmo- dernije dr`ave, preovladavat }e jedan visoki socijalni moral, radost, spokojstvo, prav- da, sigurnost, izobilje i beri}et. HARUN YAHYA ● 37 Islamski moral nare|uje za{titu, potpomaganje i dobro~instvo prema siroma{nim i sirotim.
AAllllaahh,, dd``.. {{..,, nnaarree||uujjee ttoolleerraanncciijjuu ii pprraa{{ttaannjjee Ideja "tolerancije i pra{tanja, koja je izra`ena u 199. ajetu kur'anskog poglavlja Al-A'raf, ""ttii ssaa ssvvaakkiimm -- lliijjeeppoo!!......"",, predstavlja jednu od temeljnih normi islama. Obrati li se pa`nja na historiju islama, sasvim jasno }e se vidjeti kako su musli- mani u djelo provodili ovu bitnu odliku kur'anskog morala. Kao {to }emo vidjeti i u narednim poglavljima, u svakoj ta~ki do koje su dopirali muslimani su formirali jed- no slobodno i tolerantno okru`enje. U miru i spokojstvu i pod istim krovom osigura- li su `ivljenje naroda koji su im, u pogledu vjere, jezika i kulture, bili su{ta suprot- nost; onima koji su im bili pot~injeni dali su mir i spokojstvo. Jedan od najbitnijih raz- loga zbog kojih je stolje}ima uspjela ostati na nogama Osmanlijska imperija, koja se prostirala na velikoj geografskoj povr{ini, bilo je o`ivotvorenje tolerancije i razumi- jevanja koje je nalagao islam. Muslimani, koji su stolje}ima bili poznati po svojoj to- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 38 U zajednicama u kojima `ivi islamski moral zajedno je mogu}e vidjeti i crkve i d`amije i si- nagoge. Ovaj prizor na kome se na istom mjestu nalaze bogomolje sve tri Bo`anske vjere rezultat je tolerancije, pravde i miroljubivog pristupa u islamskom moralu.
leranciji i saosje}ajnosti, uvijek su bili najmilosrdniji i najpravedniji ljudi svog vre- mena. U ovoj vi{enacionalnoj strukturi sve etni~ke grupe slobodno su `ivjele i provo- dile svoje vjerske odredbe i obi~aje, {tavi{e, imali su pravo na `ivot prema pravu svo- jih vjera. Tolerancija, koja je u istinskom smislu svojstvena muslimanima, cijelom svije- tu donosi mir i blagostanje jedino ukoliko se primjenjuje u svjetlu kur'anskih nared- bi. Upravo se ajetom: ""DDoobbrroo ii zzlloo nniissuu iissttoo!! ZZlloo ddoobbrriimm uuzzvvrraattii,, ppaa }}ee ttii dduu{{mmaanniinn ttvvoojj ooddjjeeddnnoomm pprriissnnii pprriijjaatteelljj ppoossttaattii"" (Fussilat, 34) u Kur'anu skre}e pa`nja na ovu odliku. Allah, d`. {., je u kur'anskim ajetima saop}io da je oprost uvijek bolji, a ajetom: ""NNeepprraavvddaa ssee mmoo``ee uuzzvvrraattiittii iissttoomm mmjjeerroomm,, aa oonnooggaa kkoojjii oopprroossttii ii iizzmmiirrii ssee AAllllaahh }}ee nnaaggrraaddiittii;; OOnn,, uuiissttiinnuu,, nnee vvoollii oonnee kkoojjii nneepprraavvdduu ~~iinnee"" (A{-[ura, 40) obradovao je ve- likom nagradom vjernike koji posjeduju ovaj moral. A u drugom ajetu Allah, d`. {., na slijede}i na~in opisuje vjernike: ""ZZaa oonnee kkoojjii,, ii kkaadd ssuu uu oobbiilljjuu ii kkaadd ssuu uu oosskkuuddiiccii,, uuddjjeelljjuujjuu,, kkoojjii ssrrdd``bbuu ssaavvllaa||uujjuu ii lljjuuddiimmaa pprraa{{ttaajjuu -- aa AAllllaahh vvoollii oonnee kkoojjii ddoobbrraa ddjjeellaa ~~iinnee"" (Ali 'Imran, 134) Allah, d`. {., je u Kur'anu saop}io da je bolje oprostiti ~ak i kada vam neko na~ini nepravdu. Ajet koji govori o ovom pitanju glasi: ......II ttii }}ee{{ kkoodd nnjjiihh,, oossiimm mmaalloo nnjjiihh,, nneepprreessttaannoo nnaa vvjjeerroolloommssttvvoo nnaaiillaazziittii,, aallii iimm oopprroossttii ii nnee kkaarraajj iihh!! -- AAllllaahh,, uuiissttiinnuu,, vvoollii oonnee kkoojjii ~~iinnee ddoobbrroo (Al-Ma'ida, 13). Sve ovo pokazuje da su moralne vrline koje savjetuje Kur'an vrline koje }e lju- dima donijeti mir, spokojstvo i pravdu. [to se ti~e barbarizma koji se trenutno nalazi na dnevnom redu cijelog Svijeta i koji se zove "teror", on je djelo neznalica koji u bi- ti nemaju nikakve veze sa vjerom. Kulturno rje{enje koje }e se primijeniti protiv po- jedinaca i grupa koje svoje vandalizme nastoje ogrnuti pla{tom vjere je podu~avanje javnosti istinskom kur'anskom moralu. Drugim rije~ima, islam i kur'anski moral nije teroristi~ka podr{ka i povod za terorizam; naprotiv, to je lijek koje }e Zemlju spasiti od teroristi~ke nevolje. HARUN YAHYA ● 39
‹SLAM TERÖRÜ LANETLER ● 40 ......AAllllaahh jjee pprreemmaa lljjuuddiimmaa zzaaiissttaa vvrrlloo bbllaagg ii mmiilloossttiivv ((AAll--BBaaqqaarraa,, 114433))..
HARUN YAHYA ● 41 LLEEGGAALLNNOOSSTT RRAATTAA PPRREEMMAA KKUURR''AANNUU PPrema Kur'anu, rat je "nepo`eljna nu`nost" kojoj se pribjegava jedino u nu`di i koji se neizostavno mora voditi u odre|enim humanim i mo- ralnim granicama. U jednom kur'anskom ajetu saop}ava se da su nevjernici oni koji izazivaju rat na Zemlji, a da Allah, d`. {., ne daje pristanak na rat: ......KKaadd ggoodd ppookkuu{{aajjuu ppoottppaalliittii rraattnnuu vvaattrruu,, AAllllaahh jjee uuggaassii.. OOnnii nnaassttoojjee nnaa ZZeemmlljjii ssmmuuttnnjjuu pprraavviittii,, aa AAllllaahh nnee vvoollii ssmmuuttlljjiivvccee (Al-Ma'ida, 64). U bilo kojem nesporazumu vjernici moraju ~ekati dok rat ne postane nu`an, dakle, u rat trebaju u}i u slu~aju napada druge strane i
kada nestane druge alternative osim rata. Ova situacija se na slijede}i na~in saop}ava u Kur'anu: ""......AAkkoo vvaass nnaappaaddnnuu,, oonnddaa iihh uubbiijjaajjttee!! -- nneekkaa ttaakkvvaa bbuuddee kkaazznnaa zzaa nneevvjjeerr-- nniikkee!! AA aakkoo ssee pprroo||uu -- ppaa,, AAllllaahh zzaaiissttaa pprraa{{ttaa ii ssaammiilloossttaann jjee"" (Al-Baqarah, 191-192). Dakle, vjernici su zadu`eni da ~ekaju da suprotna strana ne{to poduzme, da preferi- raju mir i sporazum, da ratuju jedino s ciljem odbrane u slu~aju napada sa druge strane. Obratimo li pa`nju i na `ivot Muhammeda, a. s., mo}i }emo uo~iti da je rat je- dan metod kome se pribjegava jedino u slu~aju nu`de i u cilju odbrane. Objava Kur'ana trajala je dvadeset i tri godine. Prvih trinaest godina trajanja Ob- jave muslimani su kao manjina `ivjeli u Mekki, u jednom idolopokloni~kom sistemu, gdje su svakodnevno bili izlo`eni veoma velikim presijama. Velikom broju muslima- na ~injene su fizi~ke torture, neki su ubijeni, mnogima su oplja~kane ku}e i imovina, konstantno su nailazili na uvrede i prijetnje. Unato~ tome, muslimani su nastavili `iv- jeti bez posezanja za silom, a idolopoklonike su stalno pozivali na mir. Na kraju, kada su idolopokloni~ke presije dosegle ta~ku nepodno{ljivosti, pre- seljenjem u Yesrib (koji je kasnije nazvan Medina), gdje je vladala slobodnija i prija- teljska atmosfera, muslimani su formirali svoju upravu. ^ak i nakon {to su formirali ISLAM PROKLINJE TEROR ● 42 Trenutni izgled Medine, grada u kome su, nakon seobe, Muhammed, a. s., i muslimani uspostavili svoju vlast.
svoje politi~ko ustrojstvo, nisu se upu{tali u rat protiv agresivnih idolopoklonika Mekke. Me|utim, nakon {to je objavljen slijede}i ajet, Muhammed, a. s., izdao je na- redbu svojim ashabima da se pripremaju za rat: DDooppuu{{ttaa ssee ooddbbrraannaa oonniimmaa kkoojjee ddrruuggii nnaappaaddnnuu,, zzaattoo {{ttoo iimm ssee nnaassiilljjee ~~iinnii -- aa AAllllaahh iihh jjee,, ddooiissttaa,, kkaaddaarr ppoommoo}}ii oonniimmaa kkoojjii ssuu nnii kkrriivvii nnii dduu``nnii iizz zzaavvii~~aajjaa ssvvoo-- ggaa pprrooggnnaannii ssaammoo zzaattoo {{ttoo ssuu ggoovvoorriillii:: ""GGoossppooddaarr nnaa{{ jjee AAllllaahh!!""...... (Al-Had`d`, 39-40). Ukratko, Allah, d`. {., je muslimanima dozvolio rat zato {to su bili izlo`eni pre- siji i tiraniji. Drugim rije~ima, rat koji se dozvoljava je jedino rat u cilju odbrane. A u drugim ajetima se upozoravaju muslimani da izbjegavaju nepotrebno provociranje i nepotrebnu upotrebu sile: II bboorriittee ssee nnaa AAllllaahhoovvoomm PPuuttuu pprroottiivv oonniihh kkoojjii ssee bboorree pprroottiivv vvaass,, aallii vvii nnee oottppoo-- ~~iinnjjiittee bboorrbbuu!! -- AAllllaahh,, ddooiissttaa,, nnee vvoollii oonnee kkoojjii zzaappooddiijjeevvaajjuu kkaavvgguu (Al-Baqarah, 190). Nakon objave ovog ajeta dogodili su se ratovi izme|u muslimana i Arapa idolo- poklonika. Me|utim, ni u jednom od tih ratova muslimani nisu strana koja je izazva- la rat. [tavi{e, prihvatanjem jednog mirovnog sporazuma (sporazum na Hudejbijji) u kojem je pristao na niz zahtjeva idolopoklonika, Muhammed, a. s., osigurao je mir i atmosferu sigurnosti i izgradio jedan socijalni sklop u kome }e se sa idolopoklonici- ma `ivjeti u miru. Idolopoklonici su, opet, bili strana koja je naru{ila sporazum i ko- ja je bila povod za po~etak novog ratnog stanja. Me|utim, u ishodu brzog porasta bro- ja muslimana, muslimanska vojska postala je toliko jaka da joj se Arapi idolopoklo- nici nisu mogli oduprijeti, kada je Muhammed, a. s., sa ovom vojskom krenuo i osvo- jio Mekku. Prilikom ovog pohoda nije bilo nikakvog prolijevanja krvi; nijednoj oso- bi nije na~injeno ~ak ni najmanje zlo i neprijatnost. Da je htio, Muhammed, a. s., mo- gao se osvetiti idolopokloni~kim liderima osvojenog grada. Me|utim, nije dirao ni jednog od njih i, opra{taju}i im, ostavio ih slobodne u njihovom vjerovanju. Odu{ev- ljeni ovako visokim moralom i karakterom, mu{rici }e kasnije samovoljno prihvatiti islam. Ne samo prilikom osvajanja Mekke, prilikom svih ratova i osvajanja za vrijeme Muhammeda, a. s., veoma pedantno su {ti}ena prava nevinih i bespomo}nih. Na ovo veoma bitno pitanje Muhammed, a. s., ~esto je podsje}ao vjernike, a svojim djelima HARUN YAHYA ● 43
im to i prakti~no pokazivao. Tako se u jednom hadisu obratio vjernicima koji su kre- nuli u rat: ""IIddiittee uu ppoohhoodd uu sskkllaadduu ssaa RReessuulluullllaahhoovvoomm vvjjeerroomm!! MMee||uuttiimm,, ssttaarrccee,, ``eennee ii ddjjeeccuu nnee ddiirraajjttee!! BBuuddiittee oodd oonniihh kkoojjii ssuu bbllaaggoonnaakklloonnii ii mmiilloossttiivvii.. AAllllaahh,, dd``.. {{..,, vvoollii iisskkrreennee.."" 22 O tome kakav stav muslimani moraju zauzeti ~ak i kada su u direktnom ratu, Muhammed, a. s., u drugom hadisu isti~e slijede}im rije~ima: ""DDjjeeccuu nnee uubbiijjaajjttee!! NNee uussuu||uujjttee ssee ddiirraattii oonnee kkoojjii oobbaavvlljjaajjuu mmoolliittvvuu uu ssvvoojjiimm ccrrkkvvaammaa!! NNee uubbiijjaajjttee ``eennee ii oossttaarrjjeellee!! NNee ppaalliittee ii nnee ssiijjeecciittee ddrrvvee}}ee!! NNii kkuu}}ee nnee rruu{{iittee!!"" Ova umjerena i miroljubiva politika Muhammeda, a. s., proisti~e iz temelja isla- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 44
ma koje je Allah, d`. {., saop}io u Kur'anu. Allah, d`. {., u Kur'anu nare|uje vjernici- ma da se lijepo postupa i prema onima koji nisu muslimani: AAllllaahh vvaamm nnee zzaabbrraannjjuujjee ddaa ~~iinniittee ddoobbrroo ii ddaa bbuuddeettee pprraavveeddnnii pprreemmaa oonniimmaa kkoojjii nnee rraattuujjuu pprroottiivv vvaass zzbboogg vvjjeerree ii kkoojjii vvaass iizz zzaavvii~~aajjaa vvaa{{eegg nnee iizzggoonnee -- AAllllaahh,, zzaa-- HARUN YAHYA ● 45 Kaba, koju svake godine posjeti gotovo dva miliona muslimana iz cijelog Svijeta, simbol je mira i tole- rancije islama.
iissttaa,, vvoollii oonnee kkoojjii ssuu pprraavvii~~nnii -- aallii vvaamm zzaabbrraannjjuujjee ddaa pprriijjaatteelljjuujjeettee ssaa oonniimmaa kkoo-- jjii rraattuujjuu pprroottiivv vvaass zzbboogg vvjjeerree ii kkoojjii vvaass iizz zzaavvii~~aajjaa vvaa{{eegg iizzggoonnee ii kkoojjii ppoommaa``uu ddaa bbuuddeettee pprrooggnnaannii...... (Al-Mumtahina, 8-9). Navedeni ajeti odre|uju odnos muslimana prema nemuslimanima: Musliman bi se prema svim nemuslimanima trebao odnositi lijepo, samo ne bi trebao tra`iti prija- telja u onome ko pokazuje neprijateljstvo prema islamu. Ako bi ovi {to pokazuju nep- rijateljstvo napali muslimane i ako bi to bilo povod za rat, muslimani bi taj rat treba- li voditi na jedan pravedan na~in i u granicama ljudskosti. Zabranjen je barbarizam svake vrste, nepotrebna upotreba sile i nepravedno zlostavljanje. U drugom kur'ans- kom ajetu Allah, d`. {., upozorava vjernike o ovom pitanju i saop}ava im da ih mr`nja koju osje}aju prema neprijateljima nikako ne navede na nepravednost: OO,, vvjjeerrnniiccii,, dduu``nnoossttii pprreemmaa AAllllaahhuu iizzvvrr{{aavvaajjttee,, ii pprraavveeddnnoo ssvvjjeeddoo~~iittee!! NNeekkaa vvaass mmrr``nnjjaa kkoojjuu pprreemmaa nneekkiimm lljjuuddiimmaa nnoossiittee nniikkaakkoo nnee nnaavveeddee ddaa nneepprraavveeddnnii bbuuddee-- ttee!! PPrraavveeddnnii bbuuddiittee,, ttoo jjee nnaajjbbllii``ee ~~eessttiittoossttii,, ii bboojjttee ssee AAllllaahhaa,, jjeerr AAllllaahh ddoobbrroo zznnaa oonnoo {{ttoo ~~iinniittee!! (Al-Ma'ida, 8). ZZnnaa~~eennjjee dd``iihhaaddaa Drugi veoma bitan pojam koji se, u skladu sa temom koju obra|ujemo, mora raz- jasniti je i pojam d`ihada. Doslovan prijevod rije~i d`ihad je trud, napor, naprezanje. Dakle, prema islamu, vr{iti d`ihad ima zna~enje truditi se, naprezati se. Muhammed, a. s., saop}io je da je "najve}i d`ihad onaj koji se vodi protiv svoga nefsa". 33 Nefs podrazumijeva egoisti~- ke strasti i pohlepu. Kada analiziramo rije~ d`ihad u kontekstu kur'anskog morala, onda d`ihad do- lazi u zna~enju idejne borbe za uspostavu pravde, mira i jednakosti, koja se vodi pro- tiv onih koji tiraniziraju narod, pona{aju se nepravedno, koji primjenjuju torture i mu- ~enje, koji kr{e najlegitimnija ljudska prava. Isto tako, u punom smislu rije~i, d`ihad je i svaka nau~na borba koja se vodi protiv ateisti~kih i antivjerskih ideja. Pored ovakvog idejnog i duhovnog zna~enja, u d`ihad se ubraja i rat, kao fizi~- ki na~in borbe. Me|utim, ovaj rat mora biti vr{en na na~in kako smo to prethodno opi- sali, ograni~en i s ciljem odbrane. A kori{tenje termina d`ihad za opisivanje terora, odnosno upotrebu sile protiv nevinih ljudi velika je nepravda i zabluda! ISLAM PROKLINJE TEROR ● 46
SSaammoouubbiissttvvoo jjee ~~iinn zzaabbrraannjjeenn KKuurr''aannoomm Drugo zna~ajno pitanje koje se na dnevnom redu pojavilo tako|er nakon poslje- dnjeg teroristi~kog napada koji se dogodio u Americi vezano je za samoubila~ke na- pade. Odre|eni ljudi koji posjeduju iskrivljena saznanja o islamu na~inili su krajnje pogre{na saop}enja u smislu da ova miroljubiva vjera dopu{ta samoubila~ke napade. Me|utim, kao ubistvo drugih ljudi, i samoubistvo je ~in koji je, tako|er, u suprotnos- ti s islamom. Rije~ima ""......ii nnee uubbiijjaajjttee ssee!!"" (An-Nisa', 29) Allah, d`. {., sasvim jasno je zabranio samoubistvo. Po islamu, samoubistvo je kategori~ki zabranjeno, bez ob- zira na okolnosti pod kojima se to dogodilo. HARUN YAHYA ● 47 Jedan od osnovnih ci- ljeva teroristi~kih akcija - poput bomba{kih napada i podmetanja po`ara - jeste stvaranje straha, zabrinutosti, nesigurnosti i panike u narodu.
Izvr{enje samoubistva, a prema tome i samoubila~kog napada - zajedno sa tim napadom okon~ati i `ivote hiljada nevinih ljudi - nije u skladu sa islamskim mora- lom. Allah, d`. {., u Kur'anu je zabranio samoubistvo! Iz tog razloga, apsolutno je ne- mogu}e da jedno ovakvo djelo po~ini osoba koja tvrdi da vjeruje u Allaha, d`. {., i da se pridr`ava kur'anskih zapovijesti. Ovo mogu po~initi jedino oni koji pogre{no poz- naju islam, koji su neobavije{teni o istinskom kur'anskom moralu, koji ne koriste svoj razum i savjest, koji su pod utjecajem ateisti~ke ideologije, ~iji su mozgovi isp- rani osje}ajem mr`nje i osvete. I svi bismo se trebali usprotiviti ovakvim akcijama! MMiilloossrr||ee,, ttoolleerraanncciijjaa ii hhuummaanniizzaamm kkrroozz hhiissttoorriijjuu iissllaammaa Rezimiramo li ~injenice koje smo do sada iznijeli, mo`emo re}i da je islamska politi~ka doktrina (odnosno islamski stav i principi u kontekstu politi~kih pitanja) krajnje umjerena i miroljubiva. Ova ~injenicu prihvataju i mnogi histori~ari i teolozi nemuslimani. Jedna od ovih osoba je i biv{a monahinja i stru~njak za bliskoisto~nu historiju, engleska histori~arka KKaarreenn AArrmmssttrroonngg. U djelu Holy War (Sveti rat), u ko- me analizira historiju tri velike Bo`anske vjere, Armstrong iznosi slijede}i komentar o ovom pitanju: Rije~ islam u arapskom jeziku potje~e od istog korijena kao i rije~ mir, a Kur'an ISLAM PROKLINJE TEROR ● 48 ......II nnee uubbiijjaajjttee ssee ((nnee iizzvvrr{{aavvaajjttee ssaammoouubbiissttvvoo))!! AAllllaahh jjee,, ddooiissttaa,, pprreemmaa vvaammaa mmiilloossttiivv ((AAnn--NNiissaa'',, 2299))..
proklinje rat kao jedno anormalno stanje koje je opre~no Bo`ijoj `elji. (...) Is- lam ne odobrava agresorski rat, odnosno rat koji je usmjeren ka uni{tenju sup- rotne strane. (...) Islam prihvata da je rat neophodan i, u odre|enim situacijama, smatra ga kao pozitivnu du`nost radi suzbijanja tiranije i surovosti. (Me|utim), Kur'an pou~ava da rat treba biti ograni~en i da se, {to je mogu}e vi{e, vodi na jedan human na~in. Ne samo protiv Mekkelija, ~ine}i savez sa lokalnim jevrejs- kim plemenima, Muhammed je, u isto vrijeme, bio prisiljen boriti se i protiv kr{}anskih plemena u Siriji, koja su planirala napad na njih. Me|utim, to opet nije rezultiralo zaklju~kom da je on prokleo "Ehl-i Kitab" (kr{}ane i jevreje). Njegovi muslimani su bili u situaciji da se brane, me|utim, nisu se upu{tali u sveti rat protiv neprijatelja njihove vjere. Kada je kao komandanta muslimans- ke vojske u rat protiv kr{}ana poslao Zubejda, svoga slugu koga je oslobodio, Muhammed mu je naredio da se na Bo`ijem Putu bore hrabro, ali na jedan ljuds- ki, human na~in. Naredio mu je da ne smiju uzmeniravati sve}enike, kalu|ere ili monahinje i da ne smiju dirati nejake koji ne ratuju. Nikakvo krvoproli}e ne smije se provoditi nad civilima, ne smije se posje}i ~ak ni jedno jedino drvo i ni{ta se ne smije ru{iti... 44 Halife, koje su do{le nakon Muhammeda, a. s., u osvojenim zemljama su tako|er uspostavljali atmosferu mira i sigurnosti kako za lokalno stanovni{tvo, tako i za no- voprido{le. Prvi halifa hhaazzrreettii EEbbuu BBeekkrr je prilikom pohoda na Siriju izdao jednu di- rektivu. Milosrdan i tolerantan poredak koji je tra`io da se uspostavi na osvojenim te- ritorijama predstavljao je uzoran primjer kur'anskog morala. Ta direktiva glasi: Ljudi, dajem vam deset pravila koja }ete sr~ano primjenjivati: Nemojte izdati i ne skre}ite sa Pravog Puta! Ne ubijajte djecu, `ene i starce! Ne palite i ne uni{ta- vajte stabla hurme i ne sijecite stabla bilo kojeg vo}a! Ne ubijajte deve, a ni bi- lo {ta iz stada..! Nai}i }ete na one koji su svoj `ivot posvetili onosvjetskim pos- lovima i ostavite ih u njihovim osamljenostima! Susrest }ete se sa onima koji nude razli~ita jela; jedite, ali ne zaboravite spomenuti Allahovo ime! 55 A hhaazzrreettii OOmmeerr, koji je preuzeo hilafet nakon hazreti Ebu Bekra i koji je poznat po toleranciji, milosr|u i pravdi, sa lokalnim stanovni{tvom osvojenih dr`ava na~inio je raz- li~ite sporazume koji predstavljaju primjere pravednosti i tolerancije. U Emannami (Do- kument o sigurnosti) koju je dao Kr{}anima Jerusalema i Ludda, hazreti Omer je, npr., HARUN YAHYA ● 49
dao garancije da se ne}e ru{iti crkve i da se muslimani ne}e moliti u njima. Iste su bile i garancije ponu|ene kr{}anima Lahma. Emannama data drugom nasturijanskom patriku I{uayhebu (650.-660.) nakon osvajanja Medine tako|er je sadr`avala garancije da se crkve ne}e ru{iti, da se nijedna zgrada ne}e rekonstruirati u d`amiju. 66 Hazreti Omer ostao je dosljedan svim ovim sporazumima i garancijama. Pismo koje je tre}i nasturijanski patrik poslao svome prijatelju veoma je zna~ajno zbog toga {to se milosr|e i tolerancija muslimanskih lidera prema Ehl-i kitabijama saop}ava iz pera jednog kr{}ana: Uop}e nas nisu uznemiravali (...) ovi Arapi koji su se predali Allahovoj volji. Oni su se doista s po{tovanjem odnosili prema na{oj vjeri, vjerskim slu`benici- ma, prema na{im crkvama i manastirima... 77 Ovi dokumenti o za{titi koje je davao hazreti. Omer pokazuju nam kakvu tole- ranciju mo`e posjedovati vjernik ukoliko `ivi moralom koji je opisan u Kur'anu: Ova Emannama zna~ila je za{titu vjere, `ivota, crkava i sinagoga za sve indivi- due lokalnog stanovni{tva, zdrave i bolesne, dobre i lo{e. Kao {to ne}e biti ru{ene, crkve ne}e biti ni naseljavane i ne}e im ni{ta faliti. Nikome od naroda se ne}e na~initi ni najmanje zlo. Stavke ovog dokumenta (...) obaveze su halifa i vjernika. 88 Svi ovi primjeri primjena su pravde koju je Allah, d`. {., u Kur'anu naredio vjer- nicima. U jednom ajetu, Allah, d`. {., ka`e slijede}e: AAllllaahh vvaamm zzaappoovviijjeeddaa ddaa ooddggoovvoorrnnee sslluu``bbee oonniimmaa kkoojjii ssuu iihh ddoossttoojjnnii ppoovvjjeerraavvaa-- ttee ii kkaaddaa lljjuuddiimmaa ssuuddiittee ddaa pprraavvii~~nnoo ssuuddiittee.. UUiissttiinnuu jjee ddiivvaann AAllllaahhoovv ssaavvjjeett!! -- AA AAllllaahh ddooiissttaa ssvvee ~~uujjee ii vviiddii!! (An-Nisa', 58). A jedan od misionerskih lidera anglikanske crkve, Canon Taylor, u jednom svom referatu na slijede}i na~in iznio je ljepote koje nala`e Kur'an: ... Odredio je du`nosti kao {to su klanjanje namaza, post i ~injenje dobra. Bacio je ustranu izvje{ta~ene vrline koje su neiskrene i nestvarne, podvale i lakomis- lenosti na~injene u ime vjere, moralne emocije koje se raznim na~inima mogu iskrivljeno tuma~iti i me|usobno protuslovne rije~i onih koji raspravljaju o te- ologiji. Zarobljenicima je ulio nadu u slobodu, ~ovje~anstvu bratske emocije i potvrdio fundamentalne ~injenice ljudske prirode. 99 Pogre{no ubje|enje da su u osvojenim zemljama muslimani nasilno vr{ili isla- mizaciju pobija se ~ak i od strane zapadnih analiti~ara; svi potvr|uju pravedan i tole- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 50
rantan odnos muslimana prema drugima. Ovu ~injenicu na slijede}i na~in isti~e za- padni analiti~ar LL.. BBrroowwnnee: ... Neosporne ~injenice dokumentiraju temeljnu neosnovanost tvrdnji kr{}ans- kog porijekla koje govore o tome da su, pod prijetnjom ma~a, u osvojenim zem- ljama muslimani narod utjerivali u islam. (...) Dinami~ni faktor u pozadini osva- HARUN YAHYA ● 51 Mir, sigurnost i toleranciju, koja je u vrijeme muslimanske vlasti vladala u Jerusalemu, danas je nadomjestio rat i sukob.
janja bilo je njihovo islamsko bratstvo kojim su pozivali narod. (...) A obim ovog bratstva se, sa primaocima islama, {irio poput lavine. 1100 Svi muslimanski vladari, koji su tokom historije upravljali {irokim podru~jem, nastavili su se krajnje tolerantno i s po{tovanjem odnositi prema stanovni{tvu drugih vjeroispovijesti. I jevreji i kr{}ani su krajnje slobodno i sigurno `ivjeli u islamskim zemljama. Islamska pravda i tolerancija vladala je, tako|er, i u periodu Seld`u~ke i Osman- lijske imperije. U svojoj knjizi The Preaching of Islam engleski analiti~ar Sir TThhoommaass AArrnnoolldd na slijede}i na~in obja{njava kako su, zbog ovakvog seld`u~kog stava, kr{}ani `eljeli u}i pod njihovu upravu: "Ovaj osje}aj da je vjerski `ivot siguran pod islamskom upravom bio je povo- dom da maloazijski (anadolski) kr{}ani toga vremena do~ekaju Seld_uke u svojstvu spasilaca. (...) [tavi{e, s nadom u spas od despotizma Bizantijske im- perije, stanovnici malih mjesta u Maloj Aziji su, u vrijeme Mihaila VIII (1261.- 1282.), pozvali Turke da zauzmu njihove kasabe. Mnogi od njih, bogati ili siro- ma{ni, usudili su se, ~ak, na seobu u teritorije koje su se tada nalazile pod kont- rolom Turaka." 1111 MMeelliikk{{aahh,, kkoojjii se nalazio na vlasti u najsjajnijem periodu Seld_u~ke imperije, sa velikom tolerancijom i milosr|em pristupao je narodu osvojenih teritorija, a u ishodu toga taj narod ga je spominjao sa velikom ljubavlju i po{tovanjem. Svi nepristrasni histori~ari iskreno isti~u Melik{ahovo pravedno i tolerantno vladanje. Njegova tole- rancija stvorila je ljubav prema njemu i u srcima naroda svetih Knjiga (ehl-i kitab). [tavi{e, iz tog razloga su mnogi gradovi, na na~in rijetko sretan u historiji, svojevolj- no prihvatali da u|u pod upravu Melik{aha. U sje}anjima sve}enika OOddoo ddee DDiiooggllooaa, pripadnika manastira St. Denis, koji je u drugim krsta{kim pohodima u~estvovao kao specijalni pisar Louisa VII, koja su uvr{tena u aktualnoj knjizi Sir Thomasa Arnolda, sasvim otvoreno se obja{njava kako su se muslimani pravedno odnosili prema svima, bez obzira ko kojoj vjeri pripadao: "Da, nakon one bijede i nesre}e koju su vidjeli, u srca muslimana Turaka nije u{ao osje}aj sa`aljenja i stanje preostale povorke kri`ara bilo bi mnogo tragi~- nije. Turci su lije~ili rane ovih jadnika, dare`ljivo su hranili siroma{ne me|u nji- ma i rije{ili ih njihovih nevolja. [tavi{e, odre|eni muslimani su otkupili francus- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 52
ki novac, koga su Bizantinci trikovima i pod prijetnjom iskam~ili od hodo~as- nika, i podijelili ga siroma{nim hodo~asnicima. Ovakvi za{titni~ki odnosi onih koji su bili druge vjere i postupci Bizantinaca, istovjernika koji su ih upo{ljava- li u napornim poslovima, tukli ih i varali, bili su takva prilika za razmi{ljanje kr{}anskih hodo~asnika da su mnogi od njih svojevoljno prihvatili vjeru musli- mana koji su ih spasili." 1122 Ovi redovi ispisani od strane histori~ara iznose da su muslimanski vladari, koji su posjedovali islamski moral, vladali tolerancijom, milosr|em i pravdom. Historija Osmanlijske imperije, koja je stolje}ima slala nizam (regularna vojska u Osmanlijs- koj imperiji - op. prev.) na tri kontinenta je, isto tako, puna primjera tolerancije. Nastanjivanje jevreja, koji su u [paniji i Portugalu, od strane katoli~kih vlasti, bili izlo`eni pokolju i progonu, na teritoriji koja se nalazila pod Osmanlijskom upra- vom, u vrijeme ssuullttaannaa BBaajjaazziittaa IIII,, veoma je efektan primjer tolerancije koju je na- metnuo islamski moral. Katoli~ki kraljevi, koji su u tom periodu vladali velikim di- jelom {panske teritorije, velike su presije vr{ili nad jevrejima koji su prethodno mir- no `ivjeli pod muslimanskom upravom Endeluzije. Dok su u Endeluziji u miru `ivje- HARUN YAHYA ● 53 Veliki broj kri`arskih vojnika i lidera ostalo je zbunjeno muslimanskim pravednim, tolerantnim, milosrdnim i dobrotvornim moralom, od koga nisu odustajali ~ak ni u toku rata, a to svoje odu{evljenje jasno su izrazili u sje}anjima koja su naknadno pisali. Na slici gore naslikan je prizor iz Drugih kri`arskih pohoda koje je realizirao Louis VII.
li zajedno muslimani, kr{}ani i jevreji, katoli~ki kraljevi su preduzeli akciju nasilnog pokr{tavanja cijele zemlje i s tim ciljem po~eli su vr{iti presije nad jevrejima, a pro- tiv muslimana krenuli u otvoreni rat. Na kraju, 1492. godine, hem je sru{ena pos- ljednja uprava muslimana, koji su bili stjerani na podru~je Granade na jugu [panije, i izvr{en u`asan pokolj muslimana, hem su iz zemlje protjerani jevreji koji su odbili pokr{tavanje. Tako je dio ovih protjeranih jevreja uto~i{te potra`ilo i na{lo na teritoriji koja se nalazila pod upravom Osmanlija. Osmanlijska mornarica pod komandom KKeemmaall RReeiissaa svojim brodovima je na osmanlijsku zemlju prevozila protjerane jevreje i muslimane koji su se uspjeli spasi- ti od pokolja. Sultan Bajazit II, koji je u historiji poznat po svojoj velikoj pobo`nosti, ove je izmu~ene jevreje, koji su u prolje}e 1492. protjerani iz [panije, nastanio na odre|ena ISLAM PROKLINJE TEROR ● 54 Posljednja muslimanska uprava u [paniji sru{ena je 1492. g., a to podru~je su zauzeli kralj Ferdinanda i kraljica Isabella. Na slici gore: detalj osvajanja grada.
mjesta svoje imperije, a naro~ito na podru~ja Soluna, koji se sada nalazi pod gr~kom upravom, Edirna, Livadiye i Tirhale, koje se nalaze u blizini Egriboza. Velika ve}ina od oko 25.000 jevreja, koji danas `ive na podru~ju Turske potomci su upravo ovih jevreja, iseljenika iz [panije. Vjeru i obi~aje koje su prije petsto godina donijeli sa so- bom prilagodili su turskim uvjetima i, sa svojim {kolama, bolnicama, stara~kim do- movima, kulturnim institucijama i novinama, vode jedan miran `ivot. Kao {to me|u njima ima trgovaca i poslovnih ljudi, postoje i oni sa razli~itim zanimanjima od stru~njaka u tehni~kim pitanjima, kao {to je arhitektura, do ekonomske propagande. Pored toga, postoje i intelektualni krugovi nau~nika i umjetnika raznih profila. Dok u mnogim evropskim zemljama jevrejske zajednice stolje}ima `ive u strahu od antise- mitskih rasisti~kih napada, jevreji u Turskoj `ive u jednom krajnjem miru. ^ak je sa- mo ova ~injenica dovoljna da se mo`e ustanoviti poimanje tolerancije i pravde koju nala`e islam. Saosje}ajnost i tolerancija, koju vidimo kod sultana Bajazita II, va`i i za sve os- tale osmanlijske sultane. Osvajanjem Istanbula, ssuullttaann MMeehhmmeedd je i jevrejima i kr{}anima u gradu priznao pravo na slobodu `ivljenja. U jednom od svojih djela, u HARUN YAHYA ● 55 Pobo`ni i bogobojazni sultan Bajazit II primio je jevreje, koji su brodovima dolazili na osmanlijsku teritoriju, i osigurao im sve uvjete kako bi mogli slobodno ispovijedati svoju vjeru.
kontekstu muslimanskog tolerantnog i pravednog vladanja, AAnnddrree MMiiqquueell, koji je poznat po vrijednim djelima o islamskom svijetu, ka`e slijede}e: Kr{}anska populacija bila je pod veoma dobro organiziranim re`imom koga oni nisu mogli na}i u vrijeme bizantijske i latinske uprave. Nisu bili izlo`eni nikak- voj tiraniji. Naprotiv, imperija, a naro~ito Istanbul, bila je skloni{te {panskih jevreja koji su u [paniji bili izlo`eni raznim torturama. 1133 I u muslimanskim dr`avama prije Osmanlija nemuslimanima su tako|er bila priznata velika prava. Profesor teologije i me|unarodnih odnosa na Georgetown uni- verzitetu JJoohhnn LL.. EEssppoossiittoo na slijede}i na~in isti~e da su jevreji i kr{}ani, koji su kroz historiju do{li pod upravu muslimanskih dr`ava, nailazili na veliku toleranciju: Za mnoge nemuslimanske zajednice koje su egzistirale na bizantijskoj i perzijs- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 56 I za nemuslimanski narod koji je tokom dugog niza godina bio izlo`en tiraniji bizantijske i latinske dr`ave, osvajanje Istanbula od strane sultana Fatiha Mehmeda zna~ilo je slobodu `ivljenja.
koj zemlji i kojima su ina~e upravljali strani vladari, islamski re`im je zna~io promjenu vlasti, ali ovi novi vladari su, u ve}ini slu~ajeva, bili popustljiviji i to- lerantniji. Na kraju, ve}ina ovih zajednica posjedovala je vi{e autonomije i ve}inom su pla}ali manje poreze. (...) Ispostavilo se da je islam jedna tolerant- nija vjera, koja je jevrejima i lokalnim kr{}anima pru`ila znatno vi{e vjerskih sloboda. 1144 Kao {to se razumije i iz ovog komentara, muslimani nikada kroz historiju nisu bili "oni koji stvaraju nered"; naprotiv, u sva podru~ja, koja su osvojili, svim ljudima, bez obzira na naciju i vjeroispovijest, donosili su pravdu i mir. U skladu sa Allahovom naredbom: ""II AAllllaahhuu ssee kkllaannjjaajjttee ii nniikkooggaa NNjjeemmuu rraavvnniimm nnee ssmmaattrraajjttee!! AA rrooddiitteelljjiimmaa ddoobbrroo~~iinnssttvvoo ~~iinniittee,, ii rroo||aacciimmaa,, ii ssiirroo~~aaddii,, ii ssiirroommaassiimmaa,, ii kkoomm{{iijjaammaa bbllii``nnjjiimm,, ii kkoomm{{iijjaammaa ddaalljjnnjjiimm,, ii ddrruuggoovviimmaa,, ii ppuuttnniicciimmaa,, ii oonniimmaa kkoojjii ssuu uu vvaa{{eemm ppoossjjeedduu.. AAllllaahh,, zzaaiissttaa,, nnee vvoollii oonnee kkoojjii ssee oohhoollee ii hhvvaallii{{uu"" (An-Nisa', 36) prema svim ljudima su se odnosili na najljep{i na~in. Ukratko, osnovu kur'anskog morala ~ine postupci ispunjeni prijateljstvom me|u ljudima, bratstvom, mirom i saosje}anjem i, sa ovim superiornim odlikama, islam ima za cilj osloba|anje Zemlje od nereda. Kur'anske odredbe i njihovo primjenjivanje kroz historiju od strane muslimana toliko je o~ito da ne dopu{ta nikakvu raspravu o tome. (Radi detaljnijih podataka v. Pravda i tolerancija u Kur'anu, Harun Yahya, Kul- tur Yayincilik, 2000.) HARUN YAHYA ● 57 Sultan Fatih Mehmed priznao je {iroka prava patrijar{iji, koja je prvi put autonomiju dobila za vrijeme Turaka. Na slici: sultan Fatih Mehmed u trenutku primanja patrika.
‹SLAM TERÖRÜ LANETLER ● 58 BBiitt }}ee ssiigguurrnnii ssaammoo oonnii kkoojjii vvjjeerruujjuu ii vvjjeerroovvaannjjee ssvvoojjee ss mmnnooggoobboo{{ttvvoomm nnee mmiijjee{{aajjuu...... ((AAll--AAnn''aamm,, 8822))..
HARUN YAHYA ● 59 PPRRAAVVOO LLIICCEE IIZZVVRR[[IILLAACCAA TTEERROORRAA UU IIMMEE VVJJEERREE ^^injenice koje smo do sada naveli pokazuju da je organiziranje teroristi~kih akcija protiv nevinog stanovni{tva djelo koje je apsolutno op- re~no vjerskom moralu. Nijedan iskren musliman ne mo`e po~initi jedan ovakav zlo~in. Naprotiv, muslimani su zadu`eni da zaustave po~inioce ovog zlo~ina, da uklone "nered na Zemlji" i da svim ljudima donesu mir i sigurnost. Islam se ne mo`e stavljati u istu pozi- ciju sa terorom; naprotiv, islam je vjera koja suzbija i koja je rje{enje protiv terora. Ne mo`e postojati "kr{}anski", "jevrejski" ili "islamski teror". Up- ravo, pogleda li se na strukturu osobe koja prakticira aktualni teror, jasno se ispostavlja da je teror jedan soci- jalni, a ne vjerski fakat.
KKrrii``aarrii -- bbaarrbbaarrii kkoojjii ssuu nnaarruu{{aavvaallii ssvvoojjuu vvjjeerruu Istinska poruka jedne vjere ili nekog drugog idejnog sistema ponekad se mo`e sasvim iskriviti od strane njenih navodnih pristalica. Kri`ari, koji predstavljaju jedan mra~ni period historije kr{}anstva, dobar su primjer toga. Kri`ari su bili evropski kr{}ani koji su, radi osvajanja Svete zemlje (okolina Pa- lestine), krajem XI st. krenuli iz Evrope. Imali su, navodno, vjerski cilj, me|utim, do- nosili su vandalizam i strah u sva mjesta kroz koja su prolazili. Kao {to }emo detalj- nije vidjeti u narednim poglavljima, ~inili su masovne pokolje civila, oplja~kali su mnoga sela i gradove. A kada su osvojili Jerusalem, u kome su pod muslimanskom upravom u miru `ivjeli muslimani, jevreji i pravoslavni kr{}ani, po~inili su veliko krvoproli}e i pokolj. Odsijecaju}i im glave, barbarski su pobili jevreje i muslimane. ""PPoobbiillii ssuu ssvvee AArraappee ii TTuurrkkee nnaa kkoojjee ssuu nnaaii{{llii ((......)) ppookkllaallii ssuu ssvvee ii mmuu{{kkaarrccee ii ``eennee!!"" 1155 - zapisao je jedan histori~ar. Jedan od kri`ara, RRaayymmoonndd ooff AAgguuiilleess, "hvale}i se", na slijede}i na~in opisao je ovaj vandalizam: Desile su se fantasti~ni prizori koje je vrijedjelo vidjeti. Neki od na{ih ljudi - a to su bili oni najmilosrdniji - sjekli su du{manima glave. Neki su ih ga|ali i oba- rali strijelama, a neki su ih `ive bacali u vatru, mu~ili ih dugotrajnim ubijanjem. Ulice grada bile su pune odsje~enih glava, ruku i nogu, tako da je bilo veoma te{ko i}i ulicom a da se ne spotakne{ i padne{. Sve to, me|utim, nije ni{ta u po- re|enju sa onim {to se desilo u Solomonovom hramu. [ta se tamo desilo?! Ako vam ka`em istinu, mo`da }e vam te{ko biti povjerovati u to! Mogu re}i samo da je nivo krvi u hramu dosezao do iznad koljena na{ih ljudi! 1166 Gore navedenim metodama kri`arska vojska je u toku dva dana svirepo pobila 40 hiljada muslimana. 1177 Kri`arski barbarizam bio je razuzdan do tih granica da su, u toku ~etvrtih kri- `arskih pohoda, oplja~kali Istanbul, grad u kome su `ivjeli njihovi istovjernici. Nisu se ustezali ~ak ni od nasilnog otimanja zlata iz crkava. Neosporno je da je sav ovaj barbarizam opre~an kr{}anskoj politi~koj doktrini. Zato {to je u biti kr{}anstvo, kako se isti~e u Novom zavjetu, "poruka ljubavi". U Evan|elju po Mateju stoji da je Krist rekao svojim pristalicama: ""......LLjjuubbiittee nneepprriijjaa-- tteelljjee,, mmoolliittee zzaa oonnee kkoojjii vvaass pprrooggoonnee"" (Evan|elje po Mateju, 5/44). A u Evan|elju po Luki saop}ava se da je Krist rekao: ""OOnnoommuu ttkkoo ttee uuddaarrii ppoo jjeeddnnoomm oobbrraazzuu pprruu``ii ii ddrruu-- ggii......"" (Evan|elje po Luki, 6/29) Ni na jednom mjestu u Novom zavjetu nema nijedne ISLAM PROKLINJE TEROR ● 60
U svim mjestima u koja je u{la kri`arska vojska provodila je velike pokolje; ubijali su civile i oplja~kali niz gradova. HARUN YAHYA ● 61
odredbe koja bi ozakonila nasilje, a nezamislivo je ozakonjenje ubijanja nevi- nih ljudi. Pojam "pokolja nevine dje~ice" u Novom zavjetu spominje se u slu- ~aju kada je okrutni jev- rejski kralj Herod poku{ao ubiti Krista dok je jo{ bio tek ro|ena beba. Dobro, kada je kr{}a- nstvo jedna vjera ljubavi, koja uop}e ne dozvoljava nasilje, kako se desilo da su kr{}anski kri`ari po~ini- li najve}i vandalizam u historiji? Najve}i razlog toga je {to su kri`ari bili jedna ban- da, sastavljena od neukih ljudi za koje se mo`e re}i da su bili "ljudi sa dna". U pog- re{nom smjeru su povedene mase koje gotovo ni{ta nisu znale o svojoj vjeri, koje u svom `ivotu nikada nisu pro~itale, a mo`da ~ak ni vidjele Novi zavjet i koje su bile neobavije{tene o moralnim kriterijima kr{}anstva. Jedna grupa, koja je nastupila u ime vjere, pojavila se sa neistinom, sa kri`arskim sloganom "Tako Bog `eli" i za so- bom u barbarizam povukla ove neuke mase. Djela koja vjera kategori~no zabranjuje o`ivotvorili su kroz {iroke mase ovom obmanjiva~kom metodom. Treba skrenuti pa`nju da su isto~ni kr{}ani, koji su u kulturnom pogledu u tom periodu bili na daleko vi{em nivou, Bizantinci npr., bili daleko humaniji od kri`ara. Prije dolaska kri`ara, a i nakon njihovog odlaska, pravoslavni kr{}ani vodili su jedan zajedni~ki i miran `ivot sa muslimanima. Prema komentatoru BBC televizije, TTeerrrryy JJoohhnnssuu,, odlaskom kri`ara sa Bliskog istoka "ponovo je zapo~eo civilizirani `ivot i pri- padnici tri vjere su se opet vratili zajedni~kom `ivotu u Jerusalemu." 1188 Primjer kri`ara ukazuje na jednu generalnu ~injenicu: ako su sljedbenici neke ideje daleko od civilizacije, u idejnom smislu nedovoljno razvijeni, ako su to "nepis- meni" ljudi, tada je veoma visoka sklonost ka nasilju. Ova ~injenica va`i i za ideolo- gije koje nisu vjerske. Svi komunisti~ki pokreti u Svijetu pristalice su nasilja, ali naj- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 62 Kri`arska vojska, koja je 12. septembra 1204. g. u{la u Istanbul, oplja~kala je grad svojih istovjernika, a skidali su ~ak i zlato sa crkava.
brutalniji i najkrvo`edniji od svih komunista bili su Crveni kmeri, koji su se pojavili u Kambod`i- zato {to su oni bili najnepismeniji i najneobrazovaniji komunisti. Kao {to neobrazovani ljudi do ludila dovode ideju koja zagovara silu, isto tako se i u ideju koja se protivi nasilju (u vjeru, npr.) mo`e umije{ati nasilje. I u islamskom svijetu su se desili primjeri toga. KKaarraakktteerr bbeedduuiinnaa pprreemmaa KKuurr''aannuu U vrijeme Muhammeda, a. s., u Arabiji su postojale dvije osnovne socijalne strukture: gra|ani i beduini. U gradovima Arabije vladala je kultura koja je bila pri- li~no napredna za uvjete toga vremena. Trgova~ke veze su ove gradove povezivale sa vanjskim svijetom, i to je pove}avalo "duhovni horizont" gradskih Arapa. Posjedova- li su kulturu odijevanja, zanimali su se za knji`evnost, a osobito za poeziju. [to se ti- ~e beduina, oni su bili nomadska plemena nastanjena u pustinji koja su posjedovala veoma zaostalu kulturu. Apsolutno su bili neobavije{teni o de{avanjima iz oblasti umjetnosti i knji`evnosti. Imali su grub karakter, koji je imao veze sa veoma o{trim pustinjskim uvjetima u kojima su `ivjeli. Islam se rodio i razvio me|u stanovnicima Mekke, koja je predstavljala jedan od najva`nijih gradova Poluotoka. Me|utim, {irenjem islama, sva arabijska plemena su ga postepeno prihvatala. Me|u ovim plemenima bili su i beduini. Ali, postojao je je- dan problem u vezi sa njima: njihov kulturni i intelektualni nivo bio je sasvim nedo- voljan za poimanje islamskih dubina. Njihovo stanje se na slijede}i na~in iznosi u jed- nom kur'anskom ajetu: BBeedduuiinnii ssuu nnaajjvvee}}ii nneevvjjeerrnniiccii ii nnaajjggoorrii lliicceemmjjeerrii,, ii rraazzuummlljjiivvoo jjee {{ttoo nnee ppoozznnaajjuu pprrooppiissee kkoojjee AAllllaahh SSvvoommee PPoossllaanniikkuu oobbjjaavvlljjuujjee.. AA AAllllaahh ssvvee zznnaa ii mmuuddaarr jjee ((At- Tawba, 97). Beduini, odnosno socijalne grupe koje su "najve}i nevjernici i najgori licemje- ri" i koji su podesni za nepriznavanje granica, postali su u vrijeme Muhammeda, a. s., dio islamskog svijeta. Me|utim, u kasnijim periodima oni su po~eli predstavljati problem u islamskom svijetu. Primjer toga je sekta harid`ija, koja se razvila me|u be- duinima. Osnovna je odlika ove izopa~ene sekte, koja je, zbog toga {to su iza{li izvan sunnitskog u~enja, poznata pod imenom harid`ije - pobunjenici, ta da su pripadnici ove sekte krajnje o{tri, brutalni i fanati~ni. Potpunim iskrivljavanjem stvarnih zna- ~enja odre|enih ajeta, harid`ije, koje ne posjeduju nikakvo shvatanje u kontekstu HARUN YAHYA ● 63
kvaliteta kur'anskog morala i sr`i islama, zapodjenule su rat protiv svih muslimana koji ne pripadaju njima. [tavi{e, organizirali su i "teroristi~ke" akcije. Jedan od naj- bliskijih ashaba Muhammeda, a. s., koga je on prozvao "vratima grada znanja", haz- reti Alija, ubijen je no`em prilikom napada koga je organizirao jedan harid`ija. A u potonjim periodima islama razvila se jo{ jedna surova organizacija poznata pod imenom ha{ha{iti. Bila je to teroristi~ka organizacija sastavljena od militanata koje je, jednostavnim sloganima i obe}anjima, bilo lahko zavesti, koji nisu posjedo- vali nikakav uvid u bit i dubine islama i koji su, zbog svoje nepismenosti, zra~ili fa- natizmom. Drugim rije~ima, kako god su kri`ari u potpunosti iskrivili stvarnu poruku kr{}anstva i tuma~ili je kao doktrinu vandalizma, i odre|ene nastrane grupe koje su se pojavile u islamskom svijetu tako|er su pribjegle brutalnostima proisteklim pog- re{nim tuma~enjima islama. Njihova zajedni~ka strana je {to su to, kako Kur'an ka`e, "beduini", odnosno nepismeni, nekulturni, konzervativni ljudi opake i grube prirode. Vandalizam kome su pribjegavali rezultat je ove njihove socijalne strukture, a nika- ko produkt vjere za koju tvrde da joj pripadaju. ISLAM PROKLINJE TEROR ● 64 Beduinske zajednice u vrijeme Muhammeda, a. s., bile su nomadska plemena koja su `ivjela u pustinji. U te{kim pustinjskim uvjetima beduini su poprimili grube i sirove karakterne linije.
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански
Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански

Recommended

Komunizam u zasjedi. bosnian босански
Komunizam u zasjedi. bosnian босанскиKomunizam u zasjedi. bosnian босански
Komunizam u zasjedi. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Poslanik jusuf (mir s njim). bosnian босански
Poslanik jusuf (mir s njim). bosnian босанскиPoslanik jusuf (mir s njim). bosnian босански
Poslanik jusuf (mir s njim). bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Poslanik sulejmanu (mir s njim). bosnian босански
Poslanik sulejmanu (mir s njim). bosnian босанскиPoslanik sulejmanu (mir s njim). bosnian босански
Poslanik sulejmanu (mir s njim). bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Poslanik mojsije (mir s njim). bosnian босански
Poslanik mojsije (mir s njim). bosnian босанскиPoslanik mojsije (mir s njim). bosnian босански
Poslanik mojsije (mir s njim). bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Atlas stvaranja 1. bosnian босански
Atlas stvaranja 1. bosnian босанскиAtlas stvaranja 1. bosnian босански
Atlas stvaranja 1. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Spriječiti kajanje. bosnian босански
Spriječiti kajanje. bosnian босанскиSpriječiti kajanje. bosnian босански
Spriječiti kajanje. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Allahovo umijeće stvaranja boja. bosnian босански
Allahovo umijeće stvaranja boja. bosnian босанскиAllahovo umijeće stvaranja boja. bosnian босански
Allahovo umijeće stvaranja boja. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Ibrahim (abraham) i lut (posao) (mir na njima). bosnian босански
Ibrahim (abraham) i lut (posao) (mir na njima). bosnian босанскиIbrahim (abraham) i lut (posao) (mir na njima). bosnian босански
Ibrahim (abraham) i lut (posao) (mir na njima). bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 

Recommended

Komunizam u zasjedi. bosnian босански
Komunizam u zasjedi. bosnian босанскиKomunizam u zasjedi. bosnian босански
Komunizam u zasjedi. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Poslanik jusuf (mir s njim). bosnian босански
Poslanik jusuf (mir s njim). bosnian босанскиPoslanik jusuf (mir s njim). bosnian босански
Poslanik jusuf (mir s njim). bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Poslanik sulejmanu (mir s njim). bosnian босански
Poslanik sulejmanu (mir s njim). bosnian босанскиPoslanik sulejmanu (mir s njim). bosnian босански
Poslanik sulejmanu (mir s njim). bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Poslanik mojsije (mir s njim). bosnian босански
Poslanik mojsije (mir s njim). bosnian босанскиPoslanik mojsije (mir s njim). bosnian босански
Poslanik mojsije (mir s njim). bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Atlas stvaranja 1. bosnian босански
Atlas stvaranja 1. bosnian босанскиAtlas stvaranja 1. bosnian босански
Atlas stvaranja 1. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Spriječiti kajanje. bosnian босански
Spriječiti kajanje. bosnian босанскиSpriječiti kajanje. bosnian босански
Spriječiti kajanje. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Allahovo umijeće stvaranja boja. bosnian босански
Allahovo umijeće stvaranja boja. bosnian босанскиAllahovo umijeće stvaranja boja. bosnian босански
Allahovo umijeće stvaranja boja. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Ibrahim (abraham) i lut (posao) (mir na njima). bosnian босански
Ibrahim (abraham) i lut (posao) (mir na njima). bosnian босанскиIbrahim (abraham) i lut (posao) (mir na njima). bosnian босански
Ibrahim (abraham) i lut (posao) (mir na njima). bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Veličanstveno nebo. bosnian босански
Veličanstveno nebo. bosnian босанскиVeličanstveno nebo. bosnian босански
Veličanstveno nebo. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Djeco, darwin je lagao. bosnian босански
Djeco, darwin je lagao. bosnian босанскиDjeco, darwin je lagao. bosnian босански
Djeco, darwin je lagao. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Svijet životinja. bosnian босански
Svijet životinja. bosnian босанскиSvijet životinja. bosnian босански
Svijet životinja. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
24 sata u životu muslim. jedan dan muslimana. bosnian босански
24 sata u životu muslim. jedan dan muslimana. bosnian босански24 sata u životu muslim. jedan dan muslimana. bosnian босански
24 sata u životu muslim. jedan dan muslimana. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Mali prijatelji svijet mrava. bosnian босански
Mali prijatelji svijet mrava. bosnian босанскиMali prijatelji svijet mrava. bosnian босански
Mali prijatelji svijet mrava. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Graditelji savršenih saća, pčele. bosnian босански
Graditelji savršenih saća, pčele. bosnian босанскиGraditelji savršenih saća, pčele. bosnian босански
Graditelji savršenih saća, pčele. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Mudžize tijela. bosnian босански
Mudžize tijela. bosnian босанскиMudžize tijela. bosnian босански
Mudžize tijela. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Dabrovi graditelji brana. bosnian босански
Dabrovi graditelji brana. bosnian босанскиDabrovi graditelji brana. bosnian босански
Dabrovi graditelji brana. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Knjižica za KVIZ ZNANJA - XVIII. Framin Bosne srebrene 16.5.2015.
Knjižica za KVIZ ZNANJA - XVIII. Framin Bosne srebrene 16.5.2015.Knjižica za KVIZ ZNANJA - XVIII. Framin Bosne srebrene 16.5.2015.
Knjižica za KVIZ ZNANJA - XVIII. Framin Bosne srebrene 16.5.2015.AngelusKerubin
 
El problema de la basura
El problema de la basuraEl problema de la basura
El problema de la basuramelkis mela
 
El problema de la basura
El problema de la basuraEl problema de la basura
El problema de la basuramelkis mela
 
competencia de empleabilidad
competencia de empleabilidadcompetencia de empleabilidad
competencia de empleabilidadKeannydelrosario
 
Proyecto e idea de negocio
Proyecto e idea de negocioProyecto e idea de negocio
Proyecto e idea de negocioisabelosoriovel11
 
TeenTechEvents
TeenTechEvents TeenTechEvents
TeenTechEvents Nick Perkins
 
神的存在 Simplified chinese 简体字
神的存在 Simplified chinese 简体字神的存在 Simplified chinese 简体字
神的存在 Simplified chinese 简体字HarunyahyaChinese
 
Mẹo hay giữ dáng cùng bellydance
Mẹo hay giữ dáng cùng bellydanceMẹo hay giữ dáng cùng bellydance
Mẹo hay giữ dáng cùng bellydancedanhchobellydance
 
El Calentamiento Global
El Calentamiento Global El Calentamiento Global
El Calentamiento Global Vanessa Armas
 
Tajna ruka u bosni. bosnian босански
Tajna ruka u bosni. bosnian босанскиTajna ruka u bosni. bosnian босански
Tajna ruka u bosni. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Formatos ficha socieconomica
Formatos ficha socieconomicaFormatos ficha socieconomica
Formatos ficha socieconomicacrach crach
 
Kur'anske mudzize. bosnian босански
Kur'anske mudzize. bosnian босанскиKur'anske mudzize. bosnian босански
Kur'anske mudzize. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Licemjerje. mračna opasnost. bosnian босански
Licemjerje. mračna opasnost. bosnian босанскиLicemjerje. mračna opasnost. bosnian босански
Licemjerje. mračna opasnost. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Palestina. bosnian босански
Palestina. bosnian босанскиPalestina. bosnian босански
Palestina. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 

More Related Content

What's hot

Veličanstveno nebo. bosnian босански
Veličanstveno nebo. bosnian босанскиVeličanstveno nebo. bosnian босански
Veličanstveno nebo. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Djeco, darwin je lagao. bosnian босански
Djeco, darwin je lagao. bosnian босанскиDjeco, darwin je lagao. bosnian босански
Djeco, darwin je lagao. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Svijet životinja. bosnian босански
Svijet životinja. bosnian босанскиSvijet životinja. bosnian босански
Svijet životinja. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
24 sata u životu muslim. jedan dan muslimana. bosnian босански
24 sata u životu muslim. jedan dan muslimana. bosnian босански24 sata u životu muslim. jedan dan muslimana. bosnian босански
24 sata u životu muslim. jedan dan muslimana. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Mali prijatelji svijet mrava. bosnian босански
Mali prijatelji svijet mrava. bosnian босанскиMali prijatelji svijet mrava. bosnian босански
Mali prijatelji svijet mrava. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Graditelji savršenih saća, pčele. bosnian босански
Graditelji savršenih saća, pčele. bosnian босанскиGraditelji savršenih saća, pčele. bosnian босански
Graditelji savršenih saća, pčele. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Mudžize tijela. bosnian босански
Mudžize tijela. bosnian босанскиMudžize tijela. bosnian босански
Mudžize tijela. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Dabrovi graditelji brana. bosnian босански
Dabrovi graditelji brana. bosnian босанскиDabrovi graditelji brana. bosnian босански
Dabrovi graditelji brana. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Knjižica za KVIZ ZNANJA - XVIII. Framin Bosne srebrene 16.5.2015.
Knjižica za KVIZ ZNANJA - XVIII. Framin Bosne srebrene 16.5.2015.Knjižica za KVIZ ZNANJA - XVIII. Framin Bosne srebrene 16.5.2015.
Knjižica za KVIZ ZNANJA - XVIII. Framin Bosne srebrene 16.5.2015.AngelusKerubin
 

What's hot (9)

Veličanstveno nebo. bosnian босански
Veličanstveno nebo. bosnian босанскиVeličanstveno nebo. bosnian босански
Veličanstveno nebo. bosnian босански
 
Djeco, darwin je lagao. bosnian босански
Djeco, darwin je lagao. bosnian босанскиDjeco, darwin je lagao. bosnian босански
Djeco, darwin je lagao. bosnian босански
 
Svijet životinja. bosnian босански
Svijet životinja. bosnian босанскиSvijet životinja. bosnian босански
Svijet životinja. bosnian босански
 
24 sata u životu muslim. jedan dan muslimana. bosnian босански
24 sata u životu muslim. jedan dan muslimana. bosnian босански24 sata u životu muslim. jedan dan muslimana. bosnian босански
24 sata u životu muslim. jedan dan muslimana. bosnian босански
 
Mali prijatelji svijet mrava. bosnian босански
Mali prijatelji svijet mrava. bosnian босанскиMali prijatelji svijet mrava. bosnian босански
Mali prijatelji svijet mrava. bosnian босански
 
Graditelji savršenih saća, pčele. bosnian босански
Graditelji savršenih saća, pčele. bosnian босанскиGraditelji savršenih saća, pčele. bosnian босански
Graditelji savršenih saća, pčele. bosnian босански
 
Mudžize tijela. bosnian босански
Mudžize tijela. bosnian босанскиMudžize tijela. bosnian босански
Mudžize tijela. bosnian босански
 
Dabrovi graditelji brana. bosnian босански
Dabrovi graditelji brana. bosnian босанскиDabrovi graditelji brana. bosnian босански
Dabrovi graditelji brana. bosnian босански
 
Knjižica za KVIZ ZNANJA - XVIII. Framin Bosne srebrene 16.5.2015.
Knjižica za KVIZ ZNANJA - XVIII. Framin Bosne srebrene 16.5.2015.Knjižica za KVIZ ZNANJA - XVIII. Framin Bosne srebrene 16.5.2015.
Knjižica za KVIZ ZNANJA - XVIII. Framin Bosne srebrene 16.5.2015.
 

Viewers also liked

El problema de la basura
El problema de la basuraEl problema de la basura
El problema de la basuramelkis mela
 
El problema de la basura
El problema de la basuraEl problema de la basura
El problema de la basuramelkis mela
 
competencia de empleabilidad
competencia de empleabilidadcompetencia de empleabilidad
competencia de empleabilidadKeannydelrosario
 
神的存在 Simplified chinese 简体字
神的存在 Simplified chinese 简体字神的存在 Simplified chinese 简体字
神的存在 Simplified chinese 简体字HarunyahyaChinese
 
Mẹo hay giữ dáng cùng bellydance
Mẹo hay giữ dáng cùng bellydanceMẹo hay giữ dáng cùng bellydance
Mẹo hay giữ dáng cùng bellydancedanhchobellydance
 
El Calentamiento Global
El Calentamiento Global El Calentamiento Global
El Calentamiento Global Vanessa Armas
 
Tajna ruka u bosni. bosnian босански
Tajna ruka u bosni. bosnian босанскиTajna ruka u bosni. bosnian босански
Tajna ruka u bosni. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Formatos ficha socieconomica
Formatos ficha socieconomicaFormatos ficha socieconomica
Formatos ficha socieconomicacrach crach
 

Viewers also liked (10)

El problema de la basura
El problema de la basuraEl problema de la basura
El problema de la basura
 
El problema de la basura
El problema de la basuraEl problema de la basura
El problema de la basura
 
competencia de empleabilidad
competencia de empleabilidadcompetencia de empleabilidad
competencia de empleabilidad
 
Proyecto e idea de negocio
Proyecto e idea de negocioProyecto e idea de negocio
Proyecto e idea de negocio
 
TeenTechEvents
TeenTechEvents TeenTechEvents
TeenTechEvents
 
神的存在 Simplified chinese 简体字
神的存在 Simplified chinese 简体字神的存在 Simplified chinese 简体字
神的存在 Simplified chinese 简体字
 
Mẹo hay giữ dáng cùng bellydance
Mẹo hay giữ dáng cùng bellydanceMẹo hay giữ dáng cùng bellydance
Mẹo hay giữ dáng cùng bellydance
 
El Calentamiento Global
El Calentamiento Global El Calentamiento Global
El Calentamiento Global
 
Tajna ruka u bosni. bosnian босански
Tajna ruka u bosni. bosnian босанскиTajna ruka u bosni. bosnian босански
Tajna ruka u bosni. bosnian босански
 
Formatos ficha socieconomica
Formatos ficha socieconomicaFormatos ficha socieconomica
Formatos ficha socieconomica
 

More from HarunyahyaBosnian

Kur'anske mudzize. bosnian босански
Kur'anske mudzize. bosnian босанскиKur'anske mudzize. bosnian босански
Kur'anske mudzize. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Licemjerje. mračna opasnost. bosnian босански
Licemjerje. mračna opasnost. bosnian босанскиLicemjerje. mračna opasnost. bosnian босански
Licemjerje. mračna opasnost. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Palestina. bosnian босански
Palestina. bosnian босанскиPalestina. bosnian босански
Palestina. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Podvale teorije evolucije. bosnian босански
Podvale teorije evolucije. bosnian босанскиPodvale teorije evolucije. bosnian босански
Podvale teorije evolucije. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Poslanik isus (isuse) (isa) (mir s njim) će doći. mali džep knjigu. bosnian б...
Poslanik isus (isuse) (isa) (mir s njim) će doći. mali džep knjigu. bosnian б...Poslanik isus (isuse) (isa) (mir s njim) će doći. mali džep knjigu. bosnian б...
Poslanik isus (isuse) (isa) (mir s njim) će doći. mali džep knjigu. bosnian б...HarunyahyaBosnian
 
Sjaj u moru. bosnian босански
Sjaj u moru. bosnian босанскиSjaj u moru. bosnian босански
Sjaj u moru. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Upoznajmo islam. bosnian босански
Upoznajmo islam. bosnian босанскиUpoznajmo islam. bosnian босански
Upoznajmo islam. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 
Vjerovjesnici kazuju. bosnian босански
Vjerovjesnici kazuju. bosnian босанскиVjerovjesnici kazuju. bosnian босански
Vjerovjesnici kazuju. bosnian босанскиHarunyahyaBosnian
 

More from HarunyahyaBosnian (8)

Kur'anske mudzize. bosnian босански
Kur'anske mudzize. bosnian босанскиKur'anske mudzize. bosnian босански
Kur'anske mudzize. bosnian босански
 
Licemjerje. mračna opasnost. bosnian босански
Licemjerje. mračna opasnost. bosnian босанскиLicemjerje. mračna opasnost. bosnian босански
Licemjerje. mračna opasnost. bosnian босански
 
Palestina. bosnian босански
Palestina. bosnian босанскиPalestina. bosnian босански
Palestina. bosnian босански
 
Podvale teorije evolucije. bosnian босански
Podvale teorije evolucije. bosnian босанскиPodvale teorije evolucije. bosnian босански
Podvale teorije evolucije. bosnian босански
 
Poslanik isus (isuse) (isa) (mir s njim) će doći. mali džep knjigu. bosnian б...
Poslanik isus (isuse) (isa) (mir s njim) će doći. mali džep knjigu. bosnian б...Poslanik isus (isuse) (isa) (mir s njim) će doći. mali džep knjigu. bosnian б...
Poslanik isus (isuse) (isa) (mir s njim) će doći. mali džep knjigu. bosnian б...
 
Sjaj u moru. bosnian босански
Sjaj u moru. bosnian босанскиSjaj u moru. bosnian босански
Sjaj u moru. bosnian босански
 
Upoznajmo islam. bosnian босански
Upoznajmo islam. bosnian босанскиUpoznajmo islam. bosnian босански
Upoznajmo islam. bosnian босански
 
Vjerovjesnici kazuju. bosnian босански
Vjerovjesnici kazuju. bosnian босанскиVjerovjesnici kazuju. bosnian босански
Vjerovjesnici kazuju. bosnian босански
 

Islam proklinje, potpuno disocira terorizam. bosnian босански

  • 1.
  • 2.
  • 3.
  • 4. ^^ II TT AA OO CC UU ● Razlog {to smo u ovoj knjizi i u nizu na{ih drugih djela posebno mjesto posvetili po- razu teorije evolucije je ~injenica da ova teorija predstavlja osnovu svih antivjerskih filozofija. Darvinizam, koji negira stvaranje, a samim time i Boga, bio je razlogom {to su mnogi ljudi izgubili vjeru u Boga ili {to su, u najmanju ruku, pali u sumnju. Prema tome, otkriti da je ova teorija jedna obmana je jedna veoma bitna du`nost koju nala`e iman. Ova zna~ajna zada}a mora doprijeti do svih ljudi. Odre|eni ~itaoci }e biti u pri- lici da mo`da pro~itaju samo jedno na{e djelo koje govori o obmanama vezanim za ovu teoriju. Zbog toga smo smatrali va`nim da u svim na{im knjigama odvojimo mjes- ta za ovu temu, pa makar to ponekad bilo samo i u vidu rezimea. ● Drugo pitanje koje se mora naglasiti je vezano za sadr`aj ovih knjiga. Vjerska pitanja svih autorovih djela iznose se u svjetlu kur'anskih ajeta i pozivaju ljude na u~enje Allah- ovih ajeta i `ivot u skladu sa njihovim naredbama. Sve teme vezane za Allahove ajete iznose se na na~in koji kod ~itaoca ne ostavlja nikakvu sumnju, niti znak pitanja. ● Blizak, jednostavan i te~an stil koji je prepoznatljiv u na{im djelima osigurava lak{e shvatanje kod ~italaca svih profila, od sedam do sedamdeset sedam godina. Ovim efektnim i jednostavnim izra`avanjem na{e knjige sasvim zaslu`eno dobivaju laskavi status "knjiga koje se ~itaju u jednom dahu". ^ak i ljudi koji zauzimaju kategori~an stav o pitanju odbijanja vjere ostaju pod utiskom ~injenica koje se iznose u na{im knji- gama i apsolutno su u nemogu}nosti da zanije~u istinitost svega toga. ● Ova knjiga kao i ostala autorova djela mogu se ~itati kako pojedina~no tako i u atmos- feri uzajamne diskusije. Grupa ~italaca koja se `eli okoristiti ovom knjigom trebala bi je ~itati zajedno. Bit }e to neosporno korisno s pozicija me|usobnih izmjena znanja i iskustava. ● Pored toga, u~estvovati u ~itanju i upoznavanju sa ovim knjigama koje su napisane sa- mo radi postizanja Bo`ijeg zadovoljstva, tako|er, predstavljaju veliki hizmet. Umije}e dokazivanja i ubje|ivanja je krajnje jaka autorova osobenost koja je uo~ljiva u svim njegovim knjigama. Iz tog razloga, jedan od najefikasnijih metoda onih koji `ele ob- jasniti vjeru je stimuliranje drugih na ~itanje knjiga ovog autora. ● Predstavljanje ostalih autorovih djela u zadnjem dijelu ove knjige ima svoje va`ne raz- loge. Zahvaljuju}i tome, osoba koja uzme u ruke ovu knjigu vidjet }e da autor ima niz knjiga koje nose osobenosti koje smo malo~as naveli i otkrit }e kvalitete ove knjige, koju }ete, nadamo se, ~itati sa velikim zadovoljstvom. Uvjerit }ete se da se nalazite pred bogatim izvorom podataka o pitanju nesvakida{njih vjerskih i politi~kih tema kojima }ete se mo}i koristiti.
  • 5. IISSLLAAMM PPRROOKKLLIINNJJEE TTEERROORR AAllllaahh ppoozziivvaa uu KKuu}}uu mmiirraa ii uukkaazzuujjee nnaa PPrraavvii PPuutt oonnoommee kkoommee OOnn hhoo}}ee.. ((YYuunnuuss,, 2255)) HHAARRUUNN YYAAHHYYAA SSaarraajjeevvoo,, 22000033 PPrriijjeevvoodd ssaa ttuurrsskkoogg nnaa bboossaannsskkii:: Enver Ibrahimkadi} HARUN YAHYA ● 3
  • 6. BBIILLJJEE[[KKAA OO AAUUTTOORRUU Autor, koji koristi pseudonim Harun Yahya, ro|en je 1956. godine u Ankari. Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja koje je stekao u Ankari, {koluje se na Fakultetu prim- ijenjenih umjetnosti na Mimar Sinan univerzitetu i na Filozofskom fakultetu Istanbulskog univerziteta. Od '80-ih godina naovamo napisao je niz djela iz oblasti vjere, nauke i politike, zna~ajna djela koja iznose neosnovanosti teorije evolucije, obmanjiva~ke metode evolucionista i mra~ne povezanosti darvinizma sa krvavim ide- ologijama. Pseudonim Harun Yahya nastao je kao spomen i izraz po{tovanja prema dvojici vjerovjesnika, Harunu i Jahji, a. s., koji su se borili protiv demantirane jevrejske misli. Simbolika autorovog kori{tenja Resulullahovog pe~ata na koricama knjiga je u vezi sa sadr`ajem ovih knjiga. Pe~at simbolizira Kur'an-i kerim kao posljednju Objavu Allaha, d`. {., i vjerovjesnika, Muhammeda, a. s., kao hatemu’l- enbijaa. Sva svoja djela autor je, tako|er, zasnovao na dva osnovna temelja: Kur'anu i sunnetu Muhammeda, a. s. Na taj na~in on ima za cilj da ka`e "posljednju rije~" koja }e, jednu po jednu, pobiti sve temeljne tvrdnje ateisti~ke filozofije i u potpunosti u{utkati ateisti~ke prigovore uperene protiv vjere. Resulullahov pe~at je kori{ten kao dova namjere da se ka`u ove "posljednje rije~i". Zajedni~ki cilj svih autorovih djela je {irenje kur'anskih informacija i saop}enja {irom Svijeta i na taj na~in podsticanje ljude na razmi{ljanje o temeljnim postavkama vjere, kao {to su Allahovo postojanje, Njegova jedinost i budu}i svijet (ahiret) i izno{enje neosnovanosti ateisti~kih sistema i njihove izopa~ene prakse. Upravo su veliku pa`nju na sebe privukla djela Haruna Yahye u mnogim zemljama {irom Svijeta od Indije do Amerike, od Engleske do Indonezije, od Poljske do Bosne i Hercegovine, od [panije do Brazila. Djela koja su prevedena na mnoge jezike poput engleskog, francuskog, njema~kog, bosanskog, talijanskog, {panskog, portugalskog, pakistanskog (urdu), arapskog, albanskog, ruskog, ujgurskog i indone`anskog prati {iroka ~itala~ka publika. Ova djela bila su povod da mnogi ljudi postanu vjernici, a i povodom da mnogi oja~aju svoje ve} postoje}e vjerovanje. Svako ko pro~ita i analizira ove knjige uo~it }e njihov prepoznatljiv stil pun mudrosti, jezgrovitosti, jednostavnosti i srda~nosti te njihov nau~ni i racionalni pristup. Djela nose odlike kategori~nosti i apsolutne nes- pornosti. Nemogu}e je da materijalisti~ku filozofiju, ateizam i sve ostale zalutale filo- zofije i gledi{ta ubudu}e iskreno brane oni koji pro~itaju i ozbiljno razmisle o temama
  • 7. HARUN YAHYA ● 5 koje se obra|uju u njima. Ako, pak, budu branili, to mo`e biti samo emocionalna odbrana iz inata, s obzirom da su se oni kroz ova djela uvjerili da su u potpunosti pobi- jeni idejni oslonci ovih filozofija. Sve savremene ateisti~ke tendencije su idejno pora`ene u djelima Haruna Yahye. Nesumnjivo, ove karakteristike poti~u od izuzetno impresivnog stila i mudrosti Kur'ana. Sam pisac nije ponesen gordo{}u zbog svojih djela; jedina mu je namjera biti povod da ~itaoce usmjeri na Pravi, Allahov Put. Od ovih djela autor nema nikakve materijalne zarade. Nikakvu materijalnu zaradu nemaju ni svi ostali koji su uklju~eni u projekt publiciranja knjiga; od onih koji rade na kompjuterskoj obradi teksta i dizajna stranica i korica, do onih koji su uklju~eni u mar- keting i distribuciju. Jedini im je cilj da svojim hizmetom postignu Allahovo zado- voljstvo. Uzimaju}i u obzir ove ~injenice, proisti~e da je i podsticanje na ~itanje ovih djela, koja omogu}avaju da se vidi ono {to se prethodno nije vidjelo i koja su povod usmjera- vanja na Pravi Put, tako|er jedan veoma zna~ajan hizmet. Umjesto preporu~ivanja ovih vrijednih knjiga, publikovati knjige koje mute ljudski razum, koje dovode do velikog misaonog nereda i koje su fiksirane generalnim iskustvom koje nema jak i prodoran utjecaj u domenu odbrane vjere i razbijanju sumnja bit }e razlog gubljenja vremena i truda. Sasvim je izvjesno da efikasnu odbranu vjere nemaju djela koja su usmjerena ka isklju~ivom nagla{avanju autorovog knji`evnog umije}a. Oni, pak, koji u aktualnom kontekstu gaje odre|ene sumnje, iz op}ih mi{ljenja ~italaca, gdje se sasvim jasno vidi efikasnost ovog hizmeta, njegov uspjeh i iskrenost, mo}i }e shvatiti da je pobijanje ateizma i {irenje kur'anskog morala jedini cilj djela Haruna Yahye. Tako|er se ne smije gubiti iz vida da je dominacija ateisti~ke misli osnovni povod velikih svjetskih nereda, tiranija i stradanja koja do`ivljavaju muslimani {irom Svijeta. A na~in da se ~ovje~anstvo oslobodi ovih neda}a le`i u pora`avanju ateisti~ke misli, izno{enje vjerskih fakata i prezentiranje kur'anskog morala na na~in na koji to ljudi mogu poimati i provoditi u praksi. Uzme li se u obzir okru`enje tiranije, intriga i anarhije, u koje se Svijet svakim danom sve vi{e nastoji uvu}i, postaje sasvim jasno da se ovaj hizmet mora obaviti {to je mogu}e br`e i efikasnije. U protivnom, mo`e biti veoma kasno. Djela Haruna Yahye, koja su u kontekstu ovog veoma bitnog hizmeta preuzela ulogu prethodnice, uz Bo`iju pomo}, bit }e povod da ljude u XXI stolje}u dovedu do mira i spokojstva koji su opisani u Kur'anu, do ~estitosti i pravde, do ljepota i blagodati.
  • 8. w w w . h a r u n y a h y a . c o m NNaasslloovv oorriiggiinnaallaa:: Islam Teroru Lanetler AAuuttoorr:: Harun Yahya PPrriijjeevvoodd ssaa ttuurrsskkoogg:: Enver Ibrahimkadi} UUrreeddnniikk:: Ned`ad Lati} LLeekkttoorr:: D`emaludin Lati} KKoorreekkttoorr:: Emira D`ananovi} DDeessiiggnn:: Global Publishing IIzzaaddaavvaa~~:: Bosan~ica print ZZaa iizzddaavvaa~~aa:: Had`ib [i{i} Sarajevo, 2003. CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 297.1:323.285 YAHYA, Harun Islam proklinje teror / Harun Yahya ; prijevod sa turskog Enver Ibrahimkadi}. - Sarajevo : Bosan~ica print, 2003. - 147 str. : ilustr. ; 23.5 Prijevod djela: Islam teroru lanetler. - Harun Yahya. - Bibliografija: str. 146-147 ISBN 9958-650-12-6 COBISS/BH-ID 11799302
  • 9. Uvod ...9 Izvor mira i sigurnosti: islamski moral ...15 Legalnost rata prema Kur'anu ...41 Pravo lice prakti~ara terora u ime vjere ...59 Stav islama prema zajednicama svetih knjiga ...83 Islam je donio mir i spokojstvo na Bliski Istok ...105 Korijeni terorizma: darvinizam i materijalizam ...119 Zaklju~ak: prijedlozi zapadnom svijetu ...143 SADR@AJ HARUN YAHYA ● 7
  • 10. ‹SLAM TERÖRÜ LANETLER ● 8 OOnnee kkoojjii ssuu vvjjeerroovvaallii ii ddoobbrraa ddjjeellaa ~~iinniillii MMiilloossttiivvii }}ee,, ssiigguurrnnoo,, vvoolljjeenniimm uu~~iinniittii.. ((MMaarryyaamm,, 9966))
  • 11. HARUN YAHYA ● 9 eroristi~ke napade na dva velika grada Sjedinje- nih Ameri~kih Dr`ava, koji su organizirani septembra 2001. godine u kojima su pogi- nula ili ranjena nedu`na lica, kao musliman o{tro osu|ujem i izra`avam svoje sau~e{}e ameri~kom narodu. Ovi napadi su na svjetski dnevni rad iznijeli veoma bitno pitanje o stvarnim korijenima terorizma. Tim povodom je cijelom Svijetu saop}eno da je islam vjera mira i tolerancije i da islam ljudima nare|uje milost i pravdu. Niz svjetskih lide- ra, uglednih medijskih ku}a, televizija i radija javnosti su u mnogo prilika izlo`ili i ob- jasnili da islam ni u kom slu~aju ne dopu{ta primjenu sile i da uvijek nare|uje mir me|u ljudima i narodima. Zapadni krugovi, koji neposredno analiziraju islam i koji su poz- navaoci stvarnog islama koga je Allah, d`. {., naredio Kur'anom sasvim otvo- reno su iznijeli ~injenicu da je apsolutno nemogu}e u istu ravnu dovesti islam i teror, i da Bo`anske religije ni na koji na~in ne dopu{taju upotrebu sile i nasilja. Tema ove knjige predstavlja ~injenicu da jedna Bo`anska vjera apso- TT UUVVOODD
  • 12. ISLAM PROKLINJE TEROR ● 10 AAllllaahh zzaahhttiijjeevvaa ddaa ssee ssvvaa~~iijjee pprraavvoo ppoo{{ttuujjee,, ddoobbrroo ~~iinnii,, ii ddaa ssee bbllii``nnjjiimmaa uuddjjeelljjuujjee,, ii rraazzvvrraatt ii ssvvee {{ttoo jjee ooddvvrraattnnoo ii nnaassiilljjee zzaabbrraannjjuujjee;; ddaa ppoouukkuu pprriimmiittee,, OOnn vvaass ssaavvjjeettuujjee.. ((AAnn--NNaahhll,, 9900))
  • 13. lutno ne mo`e biti izvor ovog vandalizma koga osu|ujemo, a naro~ito ~injenicu da u is- lamu nema mjesta teroru. Ova ~injenica se sasvim jasno o~ituje kroz Kur'an, kao os- novni izvor islama, i kroz praksu, prvo, Muhammeda, a. s., a onda i svih muslimanskih vladara koji su `ivjeli u historiji. Iz tog razloga }emo i u ovoj knjizi, u svjetlu kur'ans- kih ajeta i primjera iz historije, sa konkretnim ~injenicama dokazati da se islam katego- ri~no protivi i zabranjuje teror. Kao {to je poznato, stolje}ima se na razli~itim podru~jima Zemljine kugle de{ava- ju razli~ite teroristi~ke akcije. Odgovornost za ove akcije, koje se provode od razli~itih grupa i sa razli~itim ciljevima, ponekad preuzimaju komunisti~ke organizacije, pone- kad fa{isti~ke, a ponekad i radikalne ili separatisti~ke grupe. Dok zemlje, poput Ame- rike, ~esto bivaju meta napada rasisti~kih i marginalnih teroristi~kih grupa, u evrops- kim zemljama se teroristi~ke akcije organiziraju od strane teroristi~kih grupa raznih profila. U Gr~koj 17. Novembar, RAF u Njema~koj, ETA u [paniji, u Njema~koj i ne- onacisti, Crvene brigade u Italiji i jo{ niz drugih organizacija svoje ciljeve nastoje ost- variti metodama terora i nasilja. One svirepo ubijaju bespomo}ne i one koji apsolutno ne snose nikakvu krivicu! Uporedo sa progresivnim i promjenljivim svjetskim trendo- vima pokazuju se promjene i raznolikost u metodama kojima se koriste teroristi~ke gru- pe; u svakodnevnom su porastu njihova mo} i utjecaj koje posti`u zahvaljuju}i mo- gu}nostima koje pru`a razvijena tehnologija. Polja i efekti teroristi~kog djelovanja na- ro~ito su oboga}eni kori{tenjem i utjecajem sredstava masovne komunikacije kao {to je internet. Pored organizacija zapadnih korijena, kao {to su organizacije u SAD-u i Evropi, postoje i teroristi~ke grupe koje su se pojavile na Bliskom istoku. Odgovornost za od- re|ene teroristi~ke poduhvate, koji se de{avaju {irom Svijeta, preuzete su i realizirane od strane upravo ovih grupa. Me|utim, ovdje je potrebno naglasiti jednu veoma bitnu ~injenicu. To {to osobe, koje stoje iza ovih i sli~nih akcija, nose kr{}anska, muslimans- ka ili jevrejska imena odre|enim krugovima daju povoda za pogre{ne zaklju~ke i iz- no{enje tvrdnji koje su protivne Bo`anskim religijama. Ako teroristi i nose muslimans- ko ime, ako se i osje}aju kao takvi, njihovi se zlo~ini ne mogu nazivati "islamskim te- rorizmom". Isto tako, "kr{}anskim terorom" ne mogu se nazvati zlo~ini ~iji su po~ini- telji kr{}ani, a ni "jevrejskim terorom" zlo~ini iza kojih stoje jevreji, po{to je kao {to }emo vidjeti i u narednim poglavljima nneemmoogguu}}ee uubbiijjaannjjee nneedduu``nnoogg ``iivvlljjaa uu iimmee nneekkee BBoo``aannsskkee rreelliiggiijjee.. Ne smije se zaboraviti da je me|u ljudima poginulim u New Yorku ili u Washingtonu bilo onih koji vole Isaa, a. s., - kr{}ana, onih koji vole Musaa, a. s., - jevreja, a, isto tako, i muslimana. Nastranu oprost od strane Allaha, d`. {.! Ubijanje ovih nedu`nih ljudi veliki je grijeh koji }e rezultirati d`ehennemskim azabom! Vjernik, od- nosno osoba koja u sebi nosi strah od Allaha, d`. {., ni pod kojim okolnostima ne mo- `e po~initi takvo ne{to! HARUN YAHYA ● 11
  • 14. ISLAM PROKLINJE TEROR ● 12 Analiziranjem terorizma, njegove korijene treba tra`iti u ateizmu po{to vjerski moral nare|uje ljubav, milosr|e, oprost i mir, a teror je na strani nemilosrdnosti i nasilja, on zahtijeva prolijevanje krvi, ubistvo i nano{enje bola.
  • 15. BBeezz oobbzziirraa kkoolliikkoo ttvvrrddiillii ddaa pprriippaaddaajjuu nneekkoojj vvjjeerrii,, iizzvvrr{{iiooccii jjeeddnnoogg oovvaakkvvoogg vvaann-- ddaalliizzmmaa ttoo mmoogguu ppoo~~iinniittii jjeeddiinnoo uu cciilljjuu nnaappaaddaa nnaa ttuu vvjjeerruu!! Njihov cilj mo`e biti ocr- njenje vjere u o~ima javnosti, odbijanje ljudi od vjere, izazivanje mr`nje i reakcije pro- tiv vjernika! Prema tome, svaki napad "u ime vjere" na nevino pu~anstvo zapravo je atak na~injen i protiv vjere! Vjera nare|uje ljubav, milost i mir. [to se ti~e terora, on predstavlja su{tu suprot- nost vjeri; nemilosrdan je i zahtijeva prolijevanje krvi, ubijanje, bol! Prema tome, kada se tra`e akteri terora, ne treba ih tra`iti u religioznosti ve} - u ateizmu. Temelje terora treba tra`iti me|u ljudima zavedenim idejama fa{izma, komunizma, rasizma, materija- lizma! Nije bitno ime koje nose teroristi, nije bitno {ta pi{e u njihovim li~nim kartama. Ako jedan ~ovjek bezdu{no ubija nevine ljude, on je ateist, a nikako vjernik. To je monstrum, koji se ne boji Boga, ~iji je jedini cilj prolijevanje krvi i zadavanje boli. Iz tog razloga, krajnje su pogre{ni termini "islamski ", "jevrejski" ili "kr{}anski terori- zam", po{to, u islamu, a ni u ostale dvije Bo`anske vjere, apsolutno nema mjesta tero- ru! Naprotiv, aakkcciijjee kkoojjee nnaazziivvaammoo tteerroorroomm,, ooddnnoossnnoo uubbiissttvvoo nneevviinnoogg ssttaannoovvnnii{{ttvvaa,, pprreemmaa iissllaammuu,, vveelliikkii ssuu zzlloo~~iinn,, aa mmuusslliimmaannii ssuu zzaadduu``eennii ddaa sspprree~~aavvaajjuu oovvee aakkcciijjee ii ddaa uussppoossttaavvlljjaajjuu mmiirr,, ssppookkoojjssttvvoo ii pprraavvdduu nnaa ZZeemmlljjii.. HARUN YAHYA ● 13
  • 16. ‹SLAM TERÖRÜ LANETLER ● 14 ......""JJeeddiittee ii ppiijjttee AAllllaahhoovvee ddaarroovvee,, ii nnee ~~iinniittee zzlloo ppoo ZZeemmlljjii nneerreedd pprraavvee}}ii!!"" ((AAll--BBaaqqaarraahh,, 6600))..
  • 17. HARUN YAHYA ● 15 asvim je mogu}e da jedan dio ljudi, koji tvrde da nastupaju u ime odre|ene vjere, pogre{no shvataju i primjenjuju tu vjeru. Iz tog razlo- ga pogre{no je stvaranje mi{ljenja o toj vjeri na osnovu pona{anja tih ljudi. Najisprav- niji put za upoznavanje jedne vjere je analiziranje svetog izvora te vjere. Sveti izvor islama je Kur'an. Kur'anski moral se zasniva na ideji ljubavi, saos- je}anja, milosti, poniznosti, po`rtvovanja, tolerancije i mira. Musliman koji u pravom smislu `ivi po na~elima ovakvog morala jeste osoba krajnje ple- menita, smotrena, skromna, pravedna, povjerljiva i harmoni~na. To je osoba koja zra~i ljubavlju, po{tovanjem, spokojst- vom i voljom za `ivljenjem. SS IIZZVVOORR MMIIRRAA II SSIIGGUURRNNOOSSTTII:: IISSLLAAMMSSKKII MMOORRAALL
  • 18. ISLAM PROKLINJE TEROR ● 16 IIssllaamm jjee vvjjeerraa mmiirraa Najop}enitije zna~enje terora je upotreba sile u politi~ke svrhe protiv ciljeva koji nisu vojni. Drugim rije~ima, meta terorizma je potpuno nevino civilno stanovni{tvo. Je- dina njihova krivica je {to se, u o~ima terorista, oni nalaze "na drugoj strani". Zbog to- ga, tako|er, teror ima zna~enje primjene sile protiv nedu`nih ljudi, za {to ne postoji ni- kakvo moralno opravdanje. To je, poput zlo~ina Hitlera ili Staljina, "zlo~in protiv ~ov- je~anstva". U svijetu kome vodi terorizam preovladavaju nasilje, rat, sukob, haos, strah, zabrinutost, napetost, nespokojstvo, `alost i kavga...,
  • 19. Kur'an je knjiga koje je objavljena kao uputa ljudima i u kojoj Allah, d`. {., na- re|uje ljudima uzorno pona{anje i moral. A u osnovi ovog morala nalaze se ideje kao {to su ljubav, saosje}anje, tolerancija, pravda i milost. Rije~ 'islam' u arapskom jeziku dolazi u istom zna~enju kao i rije~ 'mir'. Islam je vjera koja je objavljena da ~ovje~anst- vu pru`i `ivot pun spokojstva i mira, koji na Zemlji manifestira neograni~enu milost i saosje}anje Allaha, d`. {.. U kur'anskim ajetima pozivaju se ljudi u islamski moral kao model u kome }e na Zemlji mo}i za`ivjeti merhamet, saosje}anje, tolerancija i mir. U 208. ajetu poglavlja Baqarah ka`e se slijede}e: OO,, vvjjeerrnniiccii,, ``iivviittee ssvvii uu mmiirruu ii nnee iiddiittee ssttooppaammaa {{eejjttaannoovviimm;; oonn vvaamm jjee,, zzaaiissttaa,, nneepp-- rriijjaatteelljj oottvvoorreennii.. Kao {to se vidi iz navedenog ajeta, Allah, d`. {., saop}ava da se 'sigurnost' ljudi mo`e posti}i za`ivljavanjem kur'anskog morala. Prema kur'anskom moralu, musliman je zadu`en da se prema drugima, bili oni mus- limani ili ne, pona{a lijepo i pravedno, da {titi slabe i nevine i da "spre~ava nered na Zem- lji". Nered je svaki oblik anarhije i terora koji naru{avaju sigurnost, mir i spokojstvo ljudi na Zemlji. Kao {to se isti~e u jednom ajetu, "Allah ne voli nered!" (Al-Baqarah, 205). HARUN YAHYA ● 17 A u zajednici u kojoj `ivi islamski moral u gospodare mir, tolerancija, sporazum, oprost, ljubav, saosje}anje, uzajamno potpomaganje, po`rtvovanje i radost.
  • 20. A ubijanje nevinog ~ovjeka jedan je najve}ih primjera nereda. Allah, d`. {., ovu ~injenicu na slijede}i na~in obja{njava u Kur'anu: ...... aakkoo nneekkoo uubbiijjee nneekkooggaa kkoojjii nniijjee uubbiioo nniikkooggaa,, iillii oonnooggaa kkoojjii nnaa ZZeemmlljjii nneerreedd nnee ~~iinnii -- kkaaoo ddaa jjee ssvvee lljjuuddee ppoouubbiijjaaoo;; aa aakkoo nneekkoo bbuuddee uuzzrrookk ddaa ssee nnee~~iijjii ``iivvoott ssaa~~uuvvaa -- kkaaoo ddaa jjee ssvviimm lljjuuddiimmaa ``iivvoott ssaa~~uuvvaaoo...... (Al-Ma'ida, 32). Kao {to se vidi, ubistvom ~ak i jednog ~ovjeka, "koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne ~ini", ubica ~ini veliki zlo~in ravan ubistvu svih ljudi. U tom slu~aju, sasvim je o~ito koliko zlodjelo predstavljaju ubistva, masakri i "samoubila~ki napadi" koje provode teroristi. Ahiretski odgovor na ovo surovo lice terorizma Allah, d`. {., saop}ava na slijede}i na~in: AA ooddggoovvaarraatt }}ee oonnii kkoojjii lljjuuddee ttllaa~~ee ii bbeezz iikkaakkvvaa oossnnoovvaa rreedd nnaa ZZeemmlljjii rreemmeettee;; nnjjiihh ~~eekkaa bboollnnaa ppaattnnjjaa!! (A{-[ura, 42). Sve ovo ukazuje na ~injenicu da je organiziranje teroristi~kih napada na nevino stanovni{tvo djelo koje u potpunoj opre~nosti sa islamom i da nijedan pravi musliman ne mo`e po~initi jedan takav zlo~in. Naprotiv, muslimani su zadu`eni da zaustave one koji se usude na takav zlo~in, da uklone "nered na Zemlji" i da svim ljudima donesu spokojstvo i sigurnost. Muslimani i islam su nespojivi sa terorom; oni su, ~ak, prepre- ka teroru i rje{enje za eliminisanje terora. ISLAM PROKLINJE TEROR ● 18 U 32. ajetu kur'anskog poglavlja Al-Ma'ida Allah, d`. {., saop}io je da onaj koji ubije jednu nevinu osobu "kao da je sve ljude poubijao". Dakle, nemilosrdno ubijanje ~ak i jedne osobe u potpunoj je opre~nosti sa kur'anskim moralom.
  • 21. AAllllaahh jjee pprrookklleeoo nneerreedd Allah, d`. {., naredio je ljudima da se klonu zla; zabranio je nepravdu, nasilje, ubijanje, prolijevanje krvi. Oni koji se ne pridr`avaju ovih Allahovih naredbi okarak- terizirani su u Kur'anu kao ""oonnii kkoojjii iidduu ssttooppaammaa {{eejjttaannoovviimm"" i, sasvim jasno, zauzeli stav koji je Kur'an zabranio. Neki od niza kur'anskih ajeta o ovom pitanju su slijede}i: AA oonnii kkoojjii nnee iissppuunnjjaavvaajjuu dduu``nnoossttii pprreemmaa AAllllaahhuu,, iiaakkoo ssuu ssee nnaa ttoo ~~vvrrssttoo oobbaavveezzaa-- llii,, ii kkiiddaajjuu oonnoo {{ttoo jjee AAllllaahh nnaarreeddiioo ddaa ssee ppoo{{ttuujjee,, ii ~~iinnee nneerreedd nnaa ZZeemmlljjii -- nnjjiihh ~~ee-- kkaa pprrookklleettssttvvoo ii nnaajjggoorree pprreebbiivvaallii{{ttee!! (Ar-Ra'd, 25). ......""JJeeddiittee ii ppiijjttee AAllllaahhoovvee ddaarroovvee,, ii nnee ~~iinniittee zzlloo ppoo ZZeemmlljjii nneerreedd pprraavvee}}ii!! (Al-Ba- qarah, 60). II nnee pprraavviittee nneerreedd nnaa ZZeemmlljjii kkaadd jjee nnaa nnjjoojj rreedd uussppoossttaavvlljjeenn,, aa NNjjeemmuu ssee mmoolliittee ssaa ssttrraahhoomm ii nnaaddoomm;; mmiilloosstt AAllllaahhoovvaa jjee ddooiissttaa bblliizzuu oonniihh kkoojjii ddoobbrraa ddjjeellaa ~~iinnee (Al- A'raf, 56). U velikoj zabludi su oni koji misle da }e stvaranjem nereda, ubijanjem nevinih lju- di, pobunom i tiranijom biti uspje{ni na Zemlji. To je zato {to je Allah, d`. {., zabranio svaki nered, a koji podrazumijeva i teror i surovost, i prokelo one koji ~ine ovakva ned- jela, a u jednom ajetu poru~io da ""AAllllaahh nnee ddooppuu{{ttaa ddaa ddjjeelloo ppookkvvaarreennjjaakkaa uussppiijjee"" (Yu- nus, 81). Me|utim, danas se {irom Svijeta de{ava teror, masakr i genocid, nemilosrdno se ubijaju nevini ljudi, okrvavljene su zemlje ~iji su narodi vje{ta~kim razlozima dovede- ni u poziciju me|usobnih neprijatelja. Ovi doga|aji, koji se de{avaju u zemljama koje posjeduju me|usobno veoma razli~itu historiju, kulturnu i socijalnu strukturu, mogu, u svakoj zemlji, imati odre|ene, sebi svojstvene razloge i izvore. Me|utim, sasvim je o~i- to da je stvarni razlog udaljavanje od morala nare|enog u Kur'anu, a koji se zasniva na ljubavi, po{tovanju i toleranciji. Kao rezultat ateizma, formiraju se mase koje ne posje- duju strah od Boga i koje ne vjeruju u polaganje ra~una poslije smrti, koje misle da "io- nako nikome ne}u polagati ra~un" i koje su, zbog toga, u stanju jednostavno po~initi svaku vrstu svireposti, nemoralnosti i ne~ovje~nosti. U Kur'anu je, tako|er, upozoreno na postojanje dvoli~nih ljudi koji nastupaju u ime Boga i vjere, ali organiziranih za ~injenje zlo~ina koje je Allah, d`. {., prokleo. U HARUN YAHYA ● 19
  • 22. ISLAM PROKLINJE TEROR ● 20 Naizgled, mo`e postojati nekoliko razloga za teroristi~ke akcije koje su do danas odni- jele mo`da stotinama hiljada `ivota. Me|utim, ne smije se gubiti iz vida da je stvarni razlog to {to su akteri ovih akcija daleko od uzornog morala koji nala`e vjera i {to oni ne posjeduju dovoljnu ili bilo kakvu bogobojaznost.
  • 23. jednom ajetu se govori o grupi od "devet osoba" koja je "zaklinjanjem najte`om zaklet- vom" kovala plan za ubijanje Pejgambera: UU ggrraadduu jjee bbiilloo ddeevveett oossoobbaa kkoojjee ssuu nnee rreedd nneeggoo nneerreedd ~~iinniillee.. ""ZZaakkuunniittee ssee nnaajjttee``oomm zzaakklleettvvoomm"" -- rreekkoo{{ee -- ""ddaa }}eemmoo nnoo}}uu nnjjeeggaa ii ppoorrooddiiccuu nnjjeeggoovvuu uubbiittii,, aa oonnddaa nnjjeeggoovvoomm nnaajjbb-- llii``eemm kkrrvvnnoomm ssrrooddnniikkuu rree}}ii:: ''MMii nniissmmoo pprriissuussttvvoovvaallii ppooggiibbiijjii ppoorrooddiiccee nnjjeeggoovvee,, mmii,, zzaaiissttaa,, iissttiinnuu ggoovvoorriimmoo!!''"" II ssmmii{{lljjaallii ssuu sspplleettkkee,, aallii ssmmoo iihh MMii kkaazznniillii oonnddaa kkaadd ssee nniissuu nnaaddaallii (An- Naml, 48-50). Kao {to nam ukazuje i slu~aj saop}en u navedenim ajetima, to {to se "u ime Boga" pojavljuju odre|eni ljudi, {to se ~ak "zaklinju Allahovim imenom", {to, dakle, koriste rije~i koje ih predstavljaju kao "vjernike" ne zna~i i da te osobe ~ine djelo koje je u skla- du sa vjerom. Naprotiv, mogu ~initi djela koja su u apsolutnoj opre~nosti sa Allahovim odobrenjem i vjerskim moralom. Mjerilo u ovom kontekstu su njihova djela. Ako su nji- hova djela ""nnee rreedd nneeggoo nneerreedd"",, znajte da te osobe ne mogu biti pravi vjernici i njihov cilj, isto tako, nije slu`enje vjeri. Apsolutno je nemogu}e da osoba koja posjeduje strah od svoga Gospodara, Allaha, d`. {., i koja je poimala islamski moral bude na strani nereda i da se na|e u sli~- nim djelima. Iz tog razloga, rje{enje terora je u stvarnom islamu. Kada se objasni uzor- ni moral saop}en u Kur'anu, onda ljudi ne}e biti na strani i u savezu sa grupama ~iji je cilj stvaranje okru`enja neprijateljstva, rata i haosa. To je zato {to je Allah, d`. {., u Kur'anu ljudima zabranio nered: ^^iimm ssee nneekkii oodd nnjjiihh ddoo~~eeppaa ppoolloo``aajjaa,, nnaassttoojjii nnaapprraavviittii nnaa ZZeemmlljjii nneerreedd,, nnii{{ttee}}ii uuss-- jjeevvee ii ssttookkuu.. -- AA AAllllaahh nnee vvoollii nneerreedd!! AA kkaaddaa mmuu ssee rreekknnee:: ""BBoojj ssee AAllllaahhaa!!"" -- oonn oonnddaa iizz iinnaaddaa ggrriijjee{{ii.. NNjjeemmuu jjee ddoossttaa dd``eehheennnneemm,, aa oonn jjee,, ddooiissttaa,, ggrroozznnoo bboorraavvii{{ttee!! (Al-Baqarah, 205-206). Kao {to se razumije i iz navedenih ajeta, sasvim je nemogu}e da }e osoba koja se boji Allaha, d`. {., ~ak i progledati kroz prste pokretu koji predstavlja i naj- manju {tetu i opasnost za njegovu zemlju, narod, za ~ovje~anstvo. Misle}i da ni- kome ne}e polagati ra~un za svoja djela, osoba koja ne vjeruje u Allaha, d`. {., i Sudnji dan sasvim jednostavno mo`e podle}i izvr{enju svakog zla. Da bi se spasilo od nesre}e zvane teror, koja je sve prisutnija u na{e vrijeme, prvenstveno je potrebno, putem obrazovanja, uni{titi izopa~ena u~enja, koja se iznose u ime vjere, i pou~iti ljude stvarnom kur'anskom moralu i strahu od Allaha, d`. {. HARUN YAHYA ● 21
  • 24. ISLAM PROKLINJE TEROR ● 22 sobe koje se ne obaziru na zbivanja u Svijetu koja se direktno njih ne ti~u su siro- ma{ne za poimanje po`rtvovanosti, bratstva, ~estitosti i odgo- vornosti, koje se posti`u vjerom. Tokom `ivota jedino propu{taju prilike i, neobavije{teni o opasnostima sa kojima je suo~eno ~ovje~anstvo, nastoje za- dovoljiti svoje prohtjeve i strasti. Me|utim, Allah, d`. {., u Kur'anu, kao dopustljiv is- ti~e moral koji uvijek rezultira blagostanjem, koji je u vezi sa doga|anjima u okolini i koji ljude poziva i vodi na Pravi Put. U jednom kur'anskom ajetu je na slijede}i na~in povu~ena pa- ralela izme|u onih koji ne predstavljaju nikakvu korist za zajednicu i onih koji pozivaju na pra- vedno postupanje: Allah vam navodi kao primjer dvojicu ljudi od kojih je jedan gluhonijem, koji ni{ta nema i koji je na teretu gospodaru svome, - kud god ga po{alje, nikakva dobra ne donese. Da li je on ravan onome koji tra`i da se pravedno postupa, a i sam je na Pravom Putu? (An-Nahl, 76). Kao {to se razumije i iz navedenog ajeta, sasvim je sigurno da }e od velike koristi za zajednicu u ko- joj se nalazi biti onaj "koji tra`i da se pravedno postupa, a i sam je na Pravom Putu", koji je privr- `en svojoj vjeri, koji se boji Boga, pridaje zna~aj moralnim vrijednostima, koji s ushi}enjem slu`i narodu i ~ovje~anstvu. Zbog toga je krajnje bitno da se ljudi upoznaju sa istinskom vjerom i da `ive prema normama morala saop}enih u Kur'anu. Ljude koji `ive ovim izvrsnim mora- lom Kur'an definira na slijede}i na~in: One koji }e, ako im damo vlast na Zemlji, namaz obavljati i mi- lostinju udjeljivati i koji }e tra`iti da se ~ine dobra djela, a odvra}ati od nevaljalih - a Allahu se na kraju sve vra}a (Al-Had`d`, 41). OO OOddggoovvoorrnnoosstt vvjjeerrnniikkaa
  • 25. AAllllaahh,, dd``.. {{..,, nnaarree||uujjee ddoobbrroo~~iinnssttvvoo Musliman je osoba koja se pridr`ava Allahovih naredbi, koja pedantno radi na o`i- votvorenju kur'anskog morala, uljep{ava svijet, privre|uje, kojom gospodari mir i spo- kojstvo. Njen cilj je ~injenje dobra i ljepote ljudima. U suri Al-Qasas to se saop}ava na slijede}i na~in: HARUN YAHYA ● 23 Oni koji bez dvoumljenja na meti dr`e civilno `ivlje i djecu trebali bi razmi{ljati o slijede}em: [ta je ovo dijete skrivilo? Zlostavljanje ovih nevinih ljudi djelo je za koje se ne}e mo}i polo`iti ra~un pred Allahom, d`. {.
  • 26. ......~~iinnii ddrruuggiimmaa ddoobbrroo,, kkaaoo {{ttoo jjee AAllllaahh tteebbii ddoobbrroo uu~~iinniioo,, ii nnee ~~iinnii nneerreedd ppoo ZZeemm-- lljjii,, jjeerr AAllllaahh nnee vvoollii oonnee kkoojjii nneerreedd ~~iinnee (Al-Qasas, 77). Cilj osobe koja je u{la u vjeru islam je postizanje Allahovog zadovoljstva, milos- ti i D`enneta, a radi toga ona mora poduzeti krajnje odlu~ne i ozbiljne korake i napore, a moral sa kojim }e Allah, d`. {., biti zadovoljan, mora posti}i jo{ u toku ovosvjetskog `ivota. Najvidljivije odlike ovog morala su merhamet, saosje}anje, pravda, ~estitost, skromnost, tolerancija, nesebi~nost i strpljenje. Mu'min se na lijep na~in odnosi prema drugima, natje~e se u dobro~instvu, ~ini dobro~instvo i po`rtvovan je. Allah, d`. {., na slijede}i se na~in obra}a u kur'anskim ajetima: MMii ssmmoo nneebbeessaa ii ZZeemmlljjuu ii oonnoo {{ttoo jjee iizzmmee||uu nnjjiihh mmuuddrroo ssttvvoorriillii.. ^^aass oo``iivvlljjee-- nnjjaa }}ee zzaacciijjeelloo ddoo}}ii,, zzaattoo ttii vveelliikkoodduu{{nnoo oopprroossttii!! (Al-Hid`r, 85). ......AA rrooddiitteelljjiimmaa ddoobbrroo~~iinnssttvvoo ~~iinniittee,, ii rroo||aacciimmaa,, ii ssiirroo~~aaddii,, ii ssiirroommaassiimmaa,, ii kkoomm{{iijjaa-- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 24 Ljubav, milosr|e, me|usobno potpomaganje, saosje}anje, tolerancija i pra{tanje najzna~ajnije su odlike koje je ljudima podario islamski moral. Apsolutno je nemogu}e da teror, nasilje i sukob na|u plodno tlo u dru{tvima u kojima je u istinskom smislu rije~i za`ivio ovaj moral.
  • 27. mmaa,, bbllii``nnjjiimm,, ii kkoomm{{iijjaammaa ddaalljjnnjjiimm,, ii ddrruuggoovviimmaa,, ii ppuuttnniicciimmaa,, ii oonniimmaa kkoojjii ssuu uu vvaa{{eemm ppoossjjeedduu.. AAllllaahh,, zzaaiissttaa,, nnee vvoollii oonnee kkoojjii ssee oohhoollee ii hhvvaallii{{uu (An-Nisa', 36). ......JJeeddnnii ddrruuggiimmaa ppoommaa``iittee uu ddoobbrroo~~iinnssttvvuu ii ~~eessttiittoossttii,, aa nnee ssuuddjjeelluujjttee uu ggrriijjeehhuu ii nneepprriijjaatteelljjssttvvuu;; ii bboojjttee ssee AAllllaahhaa,, jjeerr AAllllaahh ssttrraa{{nnoo kkaa``nnjjaavvaa!! (Al-Ma'ida, 2). Kao {to se i saop}ava u navedenim ajetima, od vjernika se tra`i da se lijepo od- nose prema ljudima, da se me|usobno poma`u u dobro~instvima i da ne ~ine nered. Onome ko ~ini dobro~instvo saop}ava se radosna vijest da }e ""......bbiittii ddeesseetteerroossttrruukkoo nnaaggrraa||eenn"",, a rije~ima ""......kkoo uurraaddii hhrr||aavvoo ddjjeelloo bbiitt }}ee ssaammoo pprreemmaa zzaasslluuzzii kkaa``nnjjeenn,, ii nnee}}ee iimm ssee uu~~iinniittii nneepprraavvddaa"" (Al-An'am, 160) upozoravaju se oni koji su na krivom i lo{em putu. Allah, d`. {., u Svojoj Knjizi ljudima Se predstavio kao ""OOnnaajj kkoojjii zznnaa {{ttaa jjee uu ssrrccii-- mmaa vvaa{{iimm"" i naredio im da se ""kklloonnuu ssvvaakkoogg zzllaa"". U tom slu~aju, sasvim je izvjesno da }e osoba koja nosi ime "musliman", koje dolazi u zna~enju "onaj koji je predan Allahu, d`. {.", biti osoba koja }e se boriti za uklanjanje terora. Musliman ne mo`e biti ravnodu{an na ono {to se de{ava u njegovom okru`enju i apsolutno ne mo`e biti ponesen logikom "`ivjela zmija koja me ne dira". To je zato {to se on predao Allahu, d`. {., na Njegovom je Putu i predstavnik dobro~instva. U tom slu- ~aju, ne mo`e biti neosjetljiv prema teroru i tiraniji koja se de{ava. U biti, musliman je najve}i neprijatelj terora koji ubija nevine ljude, koji nisu po~inili nikakav zlo~in. Vje- ra islam je protiv svakog terora i spre~ava teror u samom po~etku, dok je, dakle, jo{ u fazi ideje. Nare|uje vladanje mira i pravde me|u ljudima i ~uva ljude od smutnje, anar- hije i nereda. KKuurr''aannsskkii mmoorraall zzaahhttiijjeevvaa pprraavvdduu Istinska pravda, koju Allah, d`. {., opisuje u Kur'anu, nare|uje pravedno vlada- nje me|u ljudima bez obzira kojoj rasi i naciji oni pripadali, za{titu ljudskih prava, apsolutno nepristajanje na tiraniju, stajanje na strani potla~enog u odnosu na tla~ite- lja. Ova pravda zahtijeva vi{esmjerno procjenjivanje doga|aja, bezpredrasudno raz- mi{ljanje, neutralnost, pravi~nost, toleranciju, milost i saosje}anje. Na primjer, oso- ba koja ne uspijeva hladnokrvno pristupiti odre|enom slu~aju, koja podlegne uz- bu|enju i osje}ajima, ostat }e pod utjecajem ovih emocija. Me|utim, osoba koja pra- vi~no vlada sve individualne misli i osje}aje odla`e ustranu, zauzima put po mjerili- ma kur'anskog morala, apsolutno je nepopustljiva u pravi~nosti i po{tenju, u svakoj HARUN YAHYA ● 25
  • 28. situaciji i pod svim okolnostima je na strani pravde. Ljudi bi morali posjedovati ta- kav moral da, umjesto svojih interesa, prvenstveno misle na suprotnu stranu; trebali bi biti pravedni ~ak i ako bi to bilo nau{trb samih njih. U jednom kur'anskom ajetu Allah, d`. {., nala`e neizostavnu pravednost pa makar to bilo i na na{u {tetu ili na {te- tu na{ih bli`njih: OO,, vvjjeerrnniiccii,, bbuuddiittee uuvviijjeekk pprraavveeddnnii,, ssvvjjeeddoo~~iittee AAllllaahhaa rraaddii,, ppaa ii nnaa ssvvoojjuu {{tteettuu iillii nnaa {{tteettuu rrooddiitteelljjaa ii rroo||aakkaa,, bbiioo oonn bbooggaatt iillii ssiirroommaa{{aann,, ttaa AAllllaahhoovvoo jjee ddaa ssee bbrriinnee oo nnjjiimmaa!! ZZaattoo nnee sslliijjeeddiittee ssttrraassttii -- kkaakkoo nnee bbiissttee bbiillii nneepprraavveeddnnii!! AA aakkoo bbuuddeettee kkrrii-- vvoo ssvvjjeeddoo~~iillii iillii ssvvjjeeddoo~~eennjjee iizzbbjjeeggaavvaallii -- ppaa,, AAllllaahh zzaaiissttaa zznnaa oonnoo {{ttoo rraaddiittee!! (An- Nisa', 135). Osoba koja osje}a strah prema svome Gospodaru i koja je svjesna polaganja ra~u- na na Sudnjem danu pona{a se pravi~no kako bi pridobila Bo`ije zadovoljstvo. Zna da }e na Sudnjem danu odgovarati za sve ono {to uradi, izgovori ili pomisli i da }e mu ne- izostavno biti uzvra}eno. U Kur'anu je besprijekorno opisana pravda, vjernicima je sa- op}eno kako }e se odnositi prema doga|ajima sa kojima se susre}u i kako }e provodi- ti pravi~nost. Za vjernike je to velika olak{ica i rahmet od Allaha, d`. {. Iz tog razloga vjernici su zadu`eni i za postizanje Allahovog zadovoljstva, a i za potpuno provo|e- nje pravde me|u ljudima kako bi mogli `ivjeti spokojno, sigurno i u miru. Pravda koju nare|uje Kur'an podjednako se primjenjuje me|u svim ljudima, bez obzira na njihov jezik, vjeru, rasu i etni~ke korijene. Pravda definirana u Kur'anu ne mi- jenja se prema mjestu, vremenu i ljudima. Zbog svoje rase i boje ko`e, ljudi se danas {irom Svijeta susre}u sa okrutnim i nepravednim opho|enjem. Me|utim, u Kur'anu se "me|usobno upoznavanje ljudi" isti~e kao jedna od mudrosti stvaranja razli~itih naro- da i plemena. Razli~iti narodi i plemena, koji su svi Allahovi robovi, trebaju se me|usobno upoznavati, odnosno, upoznavati se sa razli~itim kulturama, jezicima, dos- tignu}ima, obi~ajima i tradicijama. Jedan od ciljeva postojanja razli~itih rasa i naroda je stvaranje jedne kulturne raznolikosti, a nikako povod za sukob i rat. Ova raznolikost je jedna ljepota Allahovog stvaranja. Kao {to ne stvara nikakvu nadmo}, isto tako se ne mo`e okarakterizirati ni kao neki nedostatak to {to je neko ve}eg, a neko ni`eg rasta, to {to je ne~ija ko`a `ute, a ne~ija bijele boje. Sve to je stvoreno velikom Allahovom vo- ljom i mudro{}u. Me|utim, sve ove razlike nemaju nikakvog zna~aja kod Allaha, d`. {. Svaki vjernik veoma dobro zna da je jedina superiornost superiornost u bogobojaznos- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 26
  • 29. ti i u vjeri u Allaha, d`. {., (iman). Ovu ~injenicu Allah, d`. {., na slijede}i na~in sa- op}ava u kur'anskom poglavlju Al-Hud`urat: OO,, lljjuuddii,, MMii vvaass oodd jjeeddnnoogg ~~oovvjjeekkaa ii jjeeddnnee ``eennee ssttvvaarraammoo ii nnaa nnaarrooddee ii pplleemmeennaa vvaass ddiijjeelliimmoo ddaa bbiissttee ssee uuppoozznnaallii.. NNaajjuugglleeddnniijjii kkoodd AAllllaahhaa jjee oonnaajj kkoojjii GGaa ssee nnaajj-- vvii{{ee bboojjii.. AAllllaahh,, uuiissttiinnuu,, ssvvee zznnaa ii nniijjee MMuu sskkrriivveennoo nnii{{ttaa!! (Al-Hud`urat, 13). Kao {to se i saop}ava u navedenom ajetu, razli~itost u porijeklu ljudi nema nika- kav zna~aj. Nazor pravednosti koju nala`e Allah, d`. {., zahtijeva jedan tolerantan, rav- nopravan i mirnoljubiv odnos prema svim ljudima, bez obzira na njihovo porijeklo i razlike bilo koje vrste. HARUN YAHYA ● 27
  • 30. MMrr``nnjjaa kkoojjaa ssee oossjjee}}aa pprreemmaa nneekkiimm lljjuuddiimmaa vvjjeerrnniikkaa nnee ssmmiijjee uuddaalljjiittii oodd pprraavveeddnnoossttii Jedan od faktora koji ~ovjeka mogu onemogu}iti u pravednom dono{enju odlu- ke, razmi{ljanju zdravim razumom i u racionalnom pona{anju je gnjev ili mr`nja ko- ja se osje}a prema doti~noj osobi ili zajednici. Ovo je stanovi{te koje je danas veoma prisutno u ateisti~kim dru{tvima. Ljudi su veoma jednostavno u stanju po~initi svaku vrstu nepravde i nemoralnosti prema osobi koju do`ivljavaju kao opozicionara. Na ovu osobu svaljuju zlo~ine koje ona nije po~inila, pa ~ak i ako znaju da je nevina us- tanju su svjedo~iti protiv nje. Ne pojavljuju se iako imaju argumente koji }e dokaza- ti njenu nevinost. [tavi{e, kod aktualnih osoba }e se pobuditi velika radost ukoliko ovu osobu zadesi neka velika nevolja, do`ivi nepravdu ili neku okrutnost. A njihova najve}a zabrinutost je pobjeda pravde i ustanovljavanje nevinosti ove osobe. Upravo zbog svih ovih razloga veoma je te{ko postizanje povjerenja me|u lju- dima u ateisti~kim i neupu}enim dru{tvima. Svi `ive u nespokojstvu da }e svakog tre- nutka do`ivjeti neku neprijatnost od druge osobe. A u ishodu me|usobnog gubitka povjerenja vremenom se gube humane odlike kao {to je uzajamno pomaganje, tole- rancija, saosje}anje, merhamet, bratski odnosi; ljudi se po~inju me|usobno mrziti. Me|utim, na odluke iskrenog vjernika apsolutno ne mogu utjecati emocije koje on osje}a prema odre|enoj osobi ili dru{tvu. Bez obzira o koliko nemoralnoj osobi je rije~, bez obzira na njen neprijateljski odnos i stav, odla`u}i ustranu sve svoje nega- tivne emocije, iskreni vjernik, u trenutku dono{enja odluke, postupa pravedno, pra- vedno donosi odluku i preporu~uje pravednost. Ono {to osje}a prema toj osobi ne mo- `e nadja~ati njegov razum i savjest. Savjest mu nala`e da se uvijek pridr`ava Allaho- vih naredbi i preporuka i da nikada ne ~ini ustupke od uzornog morala - zato {to je to naredba vjernicima koju je Allah, d`. {., saop}io u Kur'anu. U kur'anskom poglavlju Al-Ma'ida ka`e se slijede}e: OO,, vvjjeerrnniiccii,, dduu``nnoossttii pprreemmaa AAllllaahhuu iizzvvrr{{aavvaajjttee,, ii pprraavveeddnnoo ssvvjjeeddoo~~iittee!! NNeekkaa vvaass mmrr``nnjjaa kkoojjuu pprreemmaa nneekkiimm lljjuuddiimmaa nnoossiittee nniikkaakkoo nnee nnaavveeddee ddaa nneepprraavveeddnnii bbuuddee-- ttee!! PPrraavveeddnnii bbuuddiittee,, ttoo jjee nnaajjbbllii``ee ~~eessttiittoossttii,, ii bboojjttee ssee AAllllaahhaa,, jjeerr AAllllaahh ddoobbrroo zznnaa oonnoo {{ttoo ~~iinniittee!! (Al-Ma'ida, 8). Kao {to se zaklju~uje iz navedenog ajeta, kur'anski moral zahtijeva jedan prave- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 28
  • 31. dan stav. Osoba koja iskreno vjeruje u postojanje svoga Gospodara veoma dobro zna da }e jedino pravednim postupanjem zaslu`iti Allahovo zadovoljstvo. Osim toga, svako ko se osvjedo~i u njegov uzoran moral vjerovat }e toj osobi, osje}at }e se pri- jatno u njenom prisustvu, mirne savjesti mu mo`e povjeriti svaku odgovornost i za- du`enje. Prema ovakvoj osobi se ~ak i njeni neprijatelji odnose sa po{tovanjem. [ta- vi{e, ovakvo pona{anje vjernika mo`e poslu`iti kao primjer i povod nevjernicima da promijene svoje ateisti~ko opredjeljenje. IIssllaamm bbrraannii sslloobboodduu mmii{{lljjeennjjaa Islam, vjera koja sasvim jasno osigurava i pod svoju za{titu uzima slobodu mis- li i slobodu `ivljenja donio je naredbe koje zabranjuju i onemogu}avaju napetosti me|u ljudima, nesporazume, negativno pri~anje jednih o drugima, a ~ak i odre|ena mi{ljenja (sumnje). Kao {to se kategori~ki suprotstavlja teroru i surovostima, islam je, isto tako, zabranio provo|enje i najmanje idejne presije: UU vvjjeerrii nneemmaa pprriissiilljjaavvaannjjaa -- PPrraavvii PPuutt ssee jjaassnnoo rraazzlliikkuujjee oodd zzaabblluuddee!!...... (Al-Baqa- rah, 256). TTii ppoouu~~aavvaajj -- ttvvoojjee jjee ddaa ppoouu~~aavvaa{{,, ttii vvllaassttii nnaadd nnjjiimmaa nneemmaa{{!! (Al-Ga{iyah, 21- 22). Prisiljavanje ljudi na vjeru ili izvr{avanje propisa koje nala`e ta vjera u suprot- HARUN YAHYA ● 29 DDaa GGoossppooddaarr ttvvoojj hhoo}}ee,, aa ZZeemmlljjii bbii ddooiissttaa bbiillii ssvvii vvjjeerrnniiccii.. PPaa zzaa{{ttoo oonnddaa ttii ddaa nnaaggoonnii{{ lljjuuddee ddaa bbuudduu vvjjeerrnniiccii?? ((YYuunnuuss,, 9999))
  • 32. nosti je sa su{tinom i duhom islama. Prema islamu, iskrena vjera mogu}a je jedino slobodnom voljom i savje{}u. Naravno, muslimani se me|usobno mogu upozoravati i podsticati na izvr{enje moralnih obaveza koje su nalo`ene u Kur'anu. Obja{njavati ljudima kur'anski moral i pozivanje na Pravi Put najljep{im rije~ima obaveza je ko- jom su zadu`eni svi vjernici. Vjernici ljepote Allahove vjere obja{njavaju u svjetlu kur'anskog ajeta ""......nnaa ppuutt GGoossppooddaarraa ssvvooggaa mmuuddrroo ii lliijjeeppiimm ssaavvjjeettoomm ppoozziivvaajj......"" (An- Nahl, 125), ali se, isto tako, pona{aju svjesni ajeta: ""TTii nniissii dduu``aann ddaa iihh nnaa PPrraavvii PPuutt iizzvveeddee{{,, AAllllaahh iizzvvooddii nnaa PPrraavvii PPuutt oonnooggaa kkooggaa OOnn hhoo}}ee......"" (Al-Baqarah, 272). Nika- ko ne ~ine prisilu; nad ljudima ne primjenjuju ni materijalne, a niti duhovne presije. Ili, ~ine}i im neku ovosvjetsku privilegiju, ne}e usmjeravati druge na izvr{enje vjers- kih propisa. Kada na svoj poziv dobiju negativan odgovor, vjernici odgovaraju, ta- ko|er, u svjetlu Kur'ana: ""VVaammaa -- vvaa{{aa vvjjeerraa,, aa mmeennii -- mmoojjaa!!"" (Al-Kafirun, 6). U svijetu u kome `ivimo nalaze ljudske zajednice poput kr{}ana, jevreja, budis- ta, hindusa, ateista, deista, idolopoklonika, koji posjeduju veoma razli~ita vjerska uv- jerenja. Muslimani, koji `ive u jednom ovakvom svijetu, du`ni su da se prema drugi- ma, bez obzira na njihovo vjersko uvjerenje, odnose tolerantno, miroljubivo, praved- no i humano. Pozivati u Allahovu vjeru lijepim rije~ima, miroljubivo i tolerantno, od- govornost je kojom su zadu`eni vjernici. Da li }e to biti prihva}eno ili ne}e, da li }e se vjerovati ili ne}e, odluka je koja pripada drugoj strani. Prisiljavati nekoga na vje- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 30 Muslimani su du`ni da, bez obzira na njihovu vjeru, prema drugima budu tolerantni, samilosni, pravedni i milosrdni.
  • 33. rovanje, raditi na tome da se ne{to nazor prihvati djelo je koje je u suprotnosti sa kur'anskim moralom. Allah, d`. {., je na slijede}i na~in u Kur'anu upozorio vjernike: DDaa GGoossppooddaarr ttvvoojj hhoo}}ee,, nnaa ZZeemmlljjii bbii ddooiissttaa bbiillii ssvvii vvjjeerrnniiccii.. PPaa zzaa{{ttoo oonnddaa ttii ddaa nnaaggoonnii{{ lljjuuddee ddaa bbuudduu vvjjeerrnniiccii?? (Yunus, 99). MMii ddoobbrroo zznnaammoo {{ttaa oonnii ggoovvoorree;; ttii iihh nnee mmoo``ee{{ pprriissiilliittii,, nneeggoo ppooddssjjeettii KKuurr''aannoomm oonnooggaa kkoojjii ssee pprriijjeettnnjjee MMoojjee bboojjii!! (Qaf, 45). Dru{tveni model u kome se ljudi prisiljavaju na vjerske obrede apsolutno je u suprotnosti sa islamom - po{to su vjera i vjerski obredi u direktnoj vezi sa Allahom, d`. {., i imaju vrijednost jedino kada ih ~ovjek izvr{ava svojom voljom. Ako jedan sis- tem prisiljava ljude na vjeru i izvr{avanje vjerskih propisa, u tom slu~aju ljudi to mo- gu izvr{avati samo zato {to se boje tog sistema. A ono {to je prihvatljivo sa aspekta vjere je do`ivljavanje vjere radi postizanja Allahovog zadovoljstva i u okolnostima apsolutno slobodne savjesti. Historija islama puna je primjera tolerantnog pona{anja muslimanskih vladara koji su prema svim vjerama iskazivali po{tovanje i koji su svojim rukama uspostav- ljali slobodu misli. Na primjer, engleski misionar TThhoommaass AArrnnoolldd, koji je radio u slu`- bi indijske vlade, na slijede}i na~in obja{njava islamsku odliku slobodoljublja: ...Ni{ta se nije ~ulo ni o inicijativi prisiljavanja nemuslimana da postanu musli- mani, a ni o provo|enju nasilja sa ciljem ukidanja kr{}anstva. Da su halife doz- HARUN YAHYA ● 31 Jevreji koji nisu promijenili svoju vjeru 1492. g. protjerani su iz [panije, a taj vandalizam odvijao se pod dirigentskom palicom Isabelle i Ferdinanda, koji se vide na slici gore. A zemlja koja je prihvatila protjerane jevreje bila je Osmanlijska imperija, koja je poznata po tolerantnoj i pravednoj vlasti.
  • 34. volile provo|enje jedne od ovih dviju alternativa, sasvim jednostavno su mogli iskorijeniti kr{}anstvo iz svojih zemalja, kao {to su Ferdinand i Izabella iskori- jenili islam u [paniji, kao {to je Louis XIV u Francuskoj protestantizam smat- rao zlo~inom i kao {to je jevrejima tokom 350 godina bio zabranjen ulazak u Englesku. Zbog toga {to je okrenula le|a zajedni~kim vjerskim aktivnostima sa svim ostalim podru~jima kr{}anskog svijeta, nije se mogla ni poduzeti nikakva inicijativa za pomo} isto~noj crkvi Azije od strane aktualnog dijela kr{}anskog svijeta koji ju je smatrao jednim od ateisti~kih zajednica. Prema tome, to {to je isto~na crkva nastavila svoje aktivno postojanje do dana{njih dana jedan je od jakih dokaza da su vlasti, koje su slijedile Muhammeda, pokazivale jedan tole- rantan vid uprave naspram kr{}ana. 11 AAllllaahh,, dd``.. {{..,, zzaabbrraanniioo jjee uubbiijjaannjjee nneevviinniihh lljjuuddii Ubiti nevinog ~ovjek jedan je od najve}i grijeha prema Kur'anu: ...... AAkkoo nneekkoo uubbiijjee nneekkooggaa kkoojjii nniijjee uubbiioo nniikkooggaa,, iillii oonnooggaa kkoojjii nnaa ZZeemmlljjii nneerreedd nnee ~~iinnii -- kkaaoo ddaa jjee ssvvee lljjuuddee ppoouubbiijjaaoo;; aa aakkoo nneekkoo bbuuddee uuzzrrookk ddaa ssee nnee~~iijjii ``iivvoott ssaa~~uuvvaa -- kkaaoo ddaa jjee ssvviimm lljjuuddiimmaa ``iivvoott ssaa~~uuvvaaoo.. NNaa{{ii ppoossllaanniiccii ssuu iimm jjaassnnee ddookkaa-- zzee ddoonnoossiillii,, aallii ssuu mmnnooggii oodd nnjjiihh,, ii ppoosslliijjee ttooggaa,, nnaa ZZeemmlljjii ssvvee ggrraanniiccee zzllaa pprreellaa-- zziillii (Al-Ma'ida, 32). II oonnii kkoojjii ssee mmiimmoo AAllllaahhaa ddrruuggoomm bboogguu nnee kkllaannjjaajjuu,, ii kkoojjii oonnee kkoojjee jjee AAllllaahh zzaabb-- rraanniioo nnee uubbiijjaajjuu,, oossiimm kkaaddaa pprraavvddaa zzaahhttiijjeevvaa,, ii kkoojjii nnee bblluuddnnii~~ee;; -- aa kkoo ttoo rraaddii,, iiss-- kkuussiitt }}ee kkaazznnuu!! (Al-Furqan, 68). Kao {to se vidi iz navedenih ajeta, velikom kaznom se prijeti osobama koje ubi- ju nevinog ~ovjeka. Allah, d`. {., upozorava da je ubistvo samo jedne osobe zlo~in ra- van ubistvu cijelog ~ovje~anstva. Ne postoji mogu}nost da ~ovjek koji ~uva granice koje je uspostavio Allah, d`. {., ne samo da ubije hiljade nevinih ljudi, ve} da na{ko- di ~ak i jednoj osobi. Oni koji misle da }e bje`anjem od ovosvjetske pravde izbje}i odgovornost apso- lutno ne}e mo}i pobje}i od polaganja ra~una poslije smrti, na Ahiretu, pred Allahom, d`. {. Upravo iz tog razloga vjernici, koji znaju da }e za sva svoja djela odgovarati na- kon smrti pred svojim Gospodarom, pokazuju veliku pedantnost u izvr{avanju Allahovih naredbi i o~uvanju granica izme|u dobra i zla. ISLAM PROKLINJE TEROR ● 32
  • 35. AAllllaahh,, dd``.. {{..,, nnaarree||uujjee vvjjeerrnniicciimmaa ssaaoossjjee}}aajjnnoosstt ii mmiilloossrr||ee U kur'anskim ajetima na slijede}i se na~in obja{njava moral muslimana: AA uuzz ttoo ddaa jjee oodd oonniihh kkoojjii vvjjeerruujjuu,, kkoojjii jjeeddnnii ddrruuggiimmaa iizzddrr``lljjiivvoosstt pprreeppoorruu~~uujjuu ii kkoo-- jjii jjeeddnnii ddrruuggiimmaa mmiilloossrr||ee pprreeppoorruu~~uujjuu;; oonnii }}ee bbiittii -- ssrreettnniiccii!! (Al-Balad, 17-18). Jedna od najbitnijih odlika morala koji Allah, d`. {., tra`i od Svojih robova kako bi postigli spas na Danu odgovornosti, kako bi se domogli Njegove milosti i D`enneta je, kako se vidi i iz navednog ajeta, biti jedan od onih ""kkoojjii jjeeddnnii ddrruuggiimmaa mmiilloossrr||ee pprree-- ppoorruu~~uujjuu.."" HARUN YAHYA ● 33
  • 36. ISLAM PROKLINJE TEROR ● 34 DDookk iissllaammsskkii mmoorraall iimmaa zzaa cciilljj ``iivvoott iissppuunnjjeenn mmiirroomm,, ssiigg-- uurrnnoo{{}}uu,, lljjuubbaavvlljjuu ii rraaddoo{{}}uu......,,
  • 37. Stvarni izvor milosr|a je ljubav prema Allahovu, d`. {. Ljubav koju vjernik osje}a prema svome Gospodaru biva povodom za osje}anje topline u srcu prema bi}ima koja je On stvorio. Onaj koji voli Allaha, d`. {., osje}a iskrenu ljubav i bliskost sa Njegovim stvorenjima. Zbog ove sna`ne ljubavi i privr`enosti Gospodaru, Koji je Stvoritelj i nje- ga, a i svih ostalih ljudi, prema svim ostalim se odnosi na lijep na~in, u svjetlu onoga {to je nare|eno u Kur'anu. Zahvaljuju}i o`ivotvorenju ovog uzornog morala, pojavlju- je se istinsko milosr|e. Ovaj model saosje}ajnog i nesebi~nog morala, ispunjenog lju- bavlju, na slijede}i na~in opisuje se u kur'anskim ajetima: NNeekkaa ssee ~~eessttiittii ii iimmuu}}nnii mmee||uu vvaammaa nnee zzaakklliinnjjuu ddaa vvii{{ee nnee}}ee ppoommaaggaattii rroo||aakkee ii ssii-- rroommaahhee,, ii oonnee kkoojjii ssuu nnaa AAllllaahhoovvuu PPuuttuu rrooddnnii kkrraajj ssvvoojj nnaappuussttiillii;; nneekkaa iimm oopprroossttee ii nnee zzaammjjeerree!! ZZaarr vvaamm nnee bbii bbiilloo ddrraaggoo ddaa ii vvaammaa AAllllaahh oopprroossttii?? AA AAllllaahh pprraa{{ttaa ii ssaammiilloossttaann jjee (An-Nur, 22). HARUN YAHYA ● 35 ...... tteerroorriizzaamm ``uuddii zzaa ttiippoomm ddrruu{{ttvvaa uu kkoommee }}ee ggoossppooddaarriittii nnaassiilljjee,, ssttrraahh,, nneessppookkoojjssttvvoo,, ttuuggaa ii hhaaooss..
  • 38. II oonniimmaa kkoojjii ssuu MMeeddiinnuu zzaa ``iivvlljjeennjjee iizzaabbrraallii ii ddoommoomm pprraavvee vvjjeerree jjoo{{ pprriijjee nnjjiihh jjee uu~~iinniillii;; oonnii vvoollee oonnee kkoojjii iimm ssee ddoosseelljjaavvaajjuu ii uu ggrruuddiimmaa ssvvoojjiimm nniikkaakkvvuu tteeggoobbuu,, zzaa-- ttoo {{ttoo iimm ssee ddaajjee,, nnee oossjjee}}aajjuu,, ii vvii{{ee vvoollee nnjjiimmaa nneeggoo sseebbii,, mmaaddaa iimm jjee ii ssaammiimmaa ppoott-- rreebbnnoo.. AA oonnii kkoojjii ssee uu{{~~uuvvaajjuu llaakkoommoossttii,, oonnii }}ee,, ssiigguurrnnoo,, uussppjjeettii (Al-Ha{r, 9). OOnnii kkoojjii vvjjeerruujjuu ii iisseellee ssee,, ii bboorree ssee nnaa AAllllaahhoovvoomm PPuuttuu,, ii oonnii kkoojjii ddaajjuu sskklloonnii{{ttee ii ppoommaa``uu -- oonnii ssuu,, zzbbiilljjaa,, pprraavvii vvjjeerrnniiccii -- nnjjiihh ~~eekkaa oopprroosstt ii oobbiilljjee pplleemmeenniittoo (Al-An- fal, 74). II AAllllaahhuu ssee kkllaannjjaajjttee ii nniikkooggaa NNjjeemmuu rraavvnniimm nnee ssmmaattrraajjttee!! AA rrooddiitteelljjiimmaa ddoobbrroo-- ~~iinnssttvvoo ~~iinniittee,, ii rroo||aacciimmaa,, ii ssiirroo~~aaddii,, ii ssiirroommaassiimmaa,, ii kkoomm{{iijjaammaa bbllii``nnjjiimm,, ii kkoomm{{iijjaammaa ddaalljjnnjjiimm,, ii ddrruuggoovviimmaa,, ii ppuuttnniicciimmaa,, ii oonniimmaa kkoojjii ssuu uu vvaa{{eemm ppoossjjeedduu.. AAllllaahh,, zzaaiissttaa,, nnee vvoollii oonnee kkoojjii ssee oohhoollee ii hhvvaallii{{uu (An-Nisa', 36). ZZeekkjjaatt pprriippaaddaa ssaammoo ssiirroommaassiimmaa ii nneevvoolljjnniicciimmaa,, ii oonniimmaa kkoojjii ggaa sskkuupplljjaajjuu,, ii oonnii-- mmaa ~~iijjaa ssrrccaa ttrreebbaa pprriiddoobbiittii,, ii zzaa oottkkuupp iizz rrooppssttvvaa,, ii pprreezzaadduu``eenniimmaa,, ii uu ssvvrrhhee nnaa AAllllaahhoovvoomm PPuuttuu,, ii ppuuttnniikkuu.. AAllllaahh jjee ooddrreeddiioo ttaakkoo!! -- AA AAllllaahh ssvvee zznnaa ii mmuuddaarr jjee (At- Tawba, 60). Ovaj uzorni moral vjernika koji je opisan u navedenim ajetima proisti~e iz njiho- ve duboke i iskrene ljubavi koju osje}aju prema Allahu, d`. {. A zbog ove privr`enosti oni pedantno primjenjuju kur'anski moral koji je naredio njihov Gospodar. Zbog mi- losr|a i u~injene pomo}i vjernici nikoga ne namjeravaju ostaviti pod dugom i ne o~e- kuju naknadu ~ak ni koliko izraz zahvalnosti. Ono {to oni postavljaju kao istinski cilj je da svojim uzornim moralom postignu Allahovo zadovoljstvo po{to su svjesni da }e za svoja djela odgovarati na Sudnjem danu. U nizu kur'anskih ajeta saop}ava se da }e svjesno neizvr{avanje ovih Allahovih odredaba rezultirati d`ehennemskim patnjama na budu}em svijetu: ""[[ttaa vvaass jjee uu SSeekkaarr ddoovveelloo??"" ""NNiissmmoo"" -- rree}}ii }}ee -- ""bbiillii oodd oonniihh kkoojjii ssuu nnaammaazz oobbaavvlljjaallii ii oodd oonniihh kkoojjii ssuu ssiirroommaahhee hhrraanniillii!! (Al-Muddassir, 42-44). ""DDrr``iittee ggaa ii uu ookkoovvee ookkuujjttee,, zzaattiimm ggaa ssaammoo uu vvaattrrii pprr``iittee,, aa oonnddaa ggaa uu ssiinndd``iirree ssee-- ddaammddeesseett llaakkaattaa dduuggee vvee``iittee,, jjeerr oonn uu AAllllaahhaa VVeelliikkoogg nniijjee vvjjeerroovvaaoo ii ddaa ssee nnaahhrraa-- nnii nneevvoolljjnniikk -- nniijjee nnaaggoovvaarraaoo!!'''' (Al-Haqqa, 30-34). Allah, d`. {., u odre|enim ajetima na slijede}i na~in saop}ava da su poricanje onog svijeta i nepodsticanje na pomaganje siroma{nih razlozi dono{enja ove odluke na Ahiretu: ISLAM PROKLINJE TEROR ● 36
  • 39. ZZnnaa{{ llii ttii oonnooggaa kkoojjii oonnaajj ssvviijjeett ppoorrii~~ee?? PPaa ttoo jjee oonnaajj kkoojjii ggrruubboo ooddbbiijjaa ssiirroo~~ee,, ii kkoo-- jjii ddaa ssee nnaahhrraannii ssiirroommaahh -- nnee ppooddssttii~~ee!! (Al-Ma'un, 1-3). II ddaa ssee ppuukkii ssiirroommaahh nnaahhrraannii -- jjeeddaann ddrruuggoogg nnee nnaaggoovvaarraattee!! (Al-Fad`r, 18). Kao {to se vidi i u navedenim ajetima, musliman opisan u Kur'anu odlikovan je krajnjom saosje}ajno{}u i milosr|em. Neosporno je da osoba koja posjeduje ovakav moral ne}e odobriti teror, jedno vandalisti~ko djelovanje usmjereno prema nevinom stanovni{tvu. U biti, karakterna struktura terorista u apsolutnoj je opre~nosti sa kur'ans- kim moralom. Terorist je nemilosrdna osoba koja na svijet gleda sa mr`njom i zlobom i koja vapi za ubistvom, ru{enjem i prolijevanjem krvi. [to se ti~e muslimana, odgojenog u moralu koji nala`e Kur'an, on svima pristupa sa ljubavlju koju nala`e islam; s po{tovanjem se odnosi ~ak i prema idejama sa kojima se ne sla`e; u zategnutim situacijama uvijek je popustljiv, onaj koji smanjuje tenzije i koji pokazuje uravnote`enost i hladnokrvnost. A u dru{tvu formiranom od ovakvih je- dinki vladat }e jedna civilizacija razvijenija od zemalja koje se danas isti~u kao najmo- dernije dr`ave, preovladavat }e jedan visoki socijalni moral, radost, spokojstvo, prav- da, sigurnost, izobilje i beri}et. HARUN YAHYA ● 37 Islamski moral nare|uje za{titu, potpomaganje i dobro~instvo prema siroma{nim i sirotim.
  • 40. AAllllaahh,, dd``.. {{..,, nnaarree||uujjee ttoolleerraanncciijjuu ii pprraa{{ttaannjjee Ideja "tolerancije i pra{tanja, koja je izra`ena u 199. ajetu kur'anskog poglavlja Al-A'raf, ""ttii ssaa ssvvaakkiimm -- lliijjeeppoo!!......"",, predstavlja jednu od temeljnih normi islama. Obrati li se pa`nja na historiju islama, sasvim jasno }e se vidjeti kako su musli- mani u djelo provodili ovu bitnu odliku kur'anskog morala. Kao {to }emo vidjeti i u narednim poglavljima, u svakoj ta~ki do koje su dopirali muslimani su formirali jed- no slobodno i tolerantno okru`enje. U miru i spokojstvu i pod istim krovom osigura- li su `ivljenje naroda koji su im, u pogledu vjere, jezika i kulture, bili su{ta suprot- nost; onima koji su im bili pot~injeni dali su mir i spokojstvo. Jedan od najbitnijih raz- loga zbog kojih je stolje}ima uspjela ostati na nogama Osmanlijska imperija, koja se prostirala na velikoj geografskoj povr{ini, bilo je o`ivotvorenje tolerancije i razumi- jevanja koje je nalagao islam. Muslimani, koji su stolje}ima bili poznati po svojoj to- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 38 U zajednicama u kojima `ivi islamski moral zajedno je mogu}e vidjeti i crkve i d`amije i si- nagoge. Ovaj prizor na kome se na istom mjestu nalaze bogomolje sve tri Bo`anske vjere rezultat je tolerancije, pravde i miroljubivog pristupa u islamskom moralu.
  • 41. leranciji i saosje}ajnosti, uvijek su bili najmilosrdniji i najpravedniji ljudi svog vre- mena. U ovoj vi{enacionalnoj strukturi sve etni~ke grupe slobodno su `ivjele i provo- dile svoje vjerske odredbe i obi~aje, {tavi{e, imali su pravo na `ivot prema pravu svo- jih vjera. Tolerancija, koja je u istinskom smislu svojstvena muslimanima, cijelom svije- tu donosi mir i blagostanje jedino ukoliko se primjenjuje u svjetlu kur'anskih nared- bi. Upravo se ajetom: ""DDoobbrroo ii zzlloo nniissuu iissttoo!! ZZlloo ddoobbrriimm uuzzvvrraattii,, ppaa }}ee ttii dduu{{mmaanniinn ttvvoojj ooddjjeeddnnoomm pprriissnnii pprriijjaatteelljj ppoossttaattii"" (Fussilat, 34) u Kur'anu skre}e pa`nja na ovu odliku. Allah, d`. {., je u kur'anskim ajetima saop}io da je oprost uvijek bolji, a ajetom: ""NNeepprraavvddaa ssee mmoo``ee uuzzvvrraattiittii iissttoomm mmjjeerroomm,, aa oonnooggaa kkoojjii oopprroossttii ii iizzmmiirrii ssee AAllllaahh }}ee nnaaggrraaddiittii;; OOnn,, uuiissttiinnuu,, nnee vvoollii oonnee kkoojjii nneepprraavvdduu ~~iinnee"" (A{-[ura, 40) obradovao je ve- likom nagradom vjernike koji posjeduju ovaj moral. A u drugom ajetu Allah, d`. {., na slijede}i na~in opisuje vjernike: ""ZZaa oonnee kkoojjii,, ii kkaadd ssuu uu oobbiilljjuu ii kkaadd ssuu uu oosskkuuddiiccii,, uuddjjeelljjuujjuu,, kkoojjii ssrrdd``bbuu ssaavvllaa||uujjuu ii lljjuuddiimmaa pprraa{{ttaajjuu -- aa AAllllaahh vvoollii oonnee kkoojjii ddoobbrraa ddjjeellaa ~~iinnee"" (Ali 'Imran, 134) Allah, d`. {., je u Kur'anu saop}io da je bolje oprostiti ~ak i kada vam neko na~ini nepravdu. Ajet koji govori o ovom pitanju glasi: ......II ttii }}ee{{ kkoodd nnjjiihh,, oossiimm mmaalloo nnjjiihh,, nneepprreessttaannoo nnaa vvjjeerroolloommssttvvoo nnaaiillaazziittii,, aallii iimm oopprroossttii ii nnee kkaarraajj iihh!! -- AAllllaahh,, uuiissttiinnuu,, vvoollii oonnee kkoojjii ~~iinnee ddoobbrroo (Al-Ma'ida, 13). Sve ovo pokazuje da su moralne vrline koje savjetuje Kur'an vrline koje }e lju- dima donijeti mir, spokojstvo i pravdu. [to se ti~e barbarizma koji se trenutno nalazi na dnevnom redu cijelog Svijeta i koji se zove "teror", on je djelo neznalica koji u bi- ti nemaju nikakve veze sa vjerom. Kulturno rje{enje koje }e se primijeniti protiv po- jedinaca i grupa koje svoje vandalizme nastoje ogrnuti pla{tom vjere je podu~avanje javnosti istinskom kur'anskom moralu. Drugim rije~ima, islam i kur'anski moral nije teroristi~ka podr{ka i povod za terorizam; naprotiv, to je lijek koje }e Zemlju spasiti od teroristi~ke nevolje. HARUN YAHYA ● 39
  • 42. ‹SLAM TERÖRÜ LANETLER ● 40 ......AAllllaahh jjee pprreemmaa lljjuuddiimmaa zzaaiissttaa vvrrlloo bbllaagg ii mmiilloossttiivv ((AAll--BBaaqqaarraa,, 114433))..
  • 43. HARUN YAHYA ● 41 LLEEGGAALLNNOOSSTT RRAATTAA PPRREEMMAA KKUURR''AANNUU PPrema Kur'anu, rat je "nepo`eljna nu`nost" kojoj se pribjegava jedino u nu`di i koji se neizostavno mora voditi u odre|enim humanim i mo- ralnim granicama. U jednom kur'anskom ajetu saop}ava se da su nevjernici oni koji izazivaju rat na Zemlji, a da Allah, d`. {., ne daje pristanak na rat: ......KKaadd ggoodd ppookkuu{{aajjuu ppoottppaalliittii rraattnnuu vvaattrruu,, AAllllaahh jjee uuggaassii.. OOnnii nnaassttoojjee nnaa ZZeemmlljjii ssmmuuttnnjjuu pprraavviittii,, aa AAllllaahh nnee vvoollii ssmmuuttlljjiivvccee (Al-Ma'ida, 64). U bilo kojem nesporazumu vjernici moraju ~ekati dok rat ne postane nu`an, dakle, u rat trebaju u}i u slu~aju napada druge strane i
  • 44. kada nestane druge alternative osim rata. Ova situacija se na slijede}i na~in saop}ava u Kur'anu: ""......AAkkoo vvaass nnaappaaddnnuu,, oonnddaa iihh uubbiijjaajjttee!! -- nneekkaa ttaakkvvaa bbuuddee kkaazznnaa zzaa nneevvjjeerr-- nniikkee!! AA aakkoo ssee pprroo||uu -- ppaa,, AAllllaahh zzaaiissttaa pprraa{{ttaa ii ssaammiilloossttaann jjee"" (Al-Baqarah, 191-192). Dakle, vjernici su zadu`eni da ~ekaju da suprotna strana ne{to poduzme, da preferi- raju mir i sporazum, da ratuju jedino s ciljem odbrane u slu~aju napada sa druge strane. Obratimo li pa`nju i na `ivot Muhammeda, a. s., mo}i }emo uo~iti da je rat je- dan metod kome se pribjegava jedino u slu~aju nu`de i u cilju odbrane. Objava Kur'ana trajala je dvadeset i tri godine. Prvih trinaest godina trajanja Ob- jave muslimani su kao manjina `ivjeli u Mekki, u jednom idolopokloni~kom sistemu, gdje su svakodnevno bili izlo`eni veoma velikim presijama. Velikom broju muslima- na ~injene su fizi~ke torture, neki su ubijeni, mnogima su oplja~kane ku}e i imovina, konstantno su nailazili na uvrede i prijetnje. Unato~ tome, muslimani su nastavili `iv- jeti bez posezanja za silom, a idolopoklonike su stalno pozivali na mir. Na kraju, kada su idolopokloni~ke presije dosegle ta~ku nepodno{ljivosti, pre- seljenjem u Yesrib (koji je kasnije nazvan Medina), gdje je vladala slobodnija i prija- teljska atmosfera, muslimani su formirali svoju upravu. ^ak i nakon {to su formirali ISLAM PROKLINJE TEROR ● 42 Trenutni izgled Medine, grada u kome su, nakon seobe, Muhammed, a. s., i muslimani uspostavili svoju vlast.
  • 45. svoje politi~ko ustrojstvo, nisu se upu{tali u rat protiv agresivnih idolopoklonika Mekke. Me|utim, nakon {to je objavljen slijede}i ajet, Muhammed, a. s., izdao je na- redbu svojim ashabima da se pripremaju za rat: DDooppuu{{ttaa ssee ooddbbrraannaa oonniimmaa kkoojjee ddrruuggii nnaappaaddnnuu,, zzaattoo {{ttoo iimm ssee nnaassiilljjee ~~iinnii -- aa AAllllaahh iihh jjee,, ddooiissttaa,, kkaaddaarr ppoommoo}}ii oonniimmaa kkoojjii ssuu nnii kkrriivvii nnii dduu``nnii iizz zzaavvii~~aajjaa ssvvoo-- ggaa pprrooggnnaannii ssaammoo zzaattoo {{ttoo ssuu ggoovvoorriillii:: ""GGoossppooddaarr nnaa{{ jjee AAllllaahh!!""...... (Al-Had`d`, 39-40). Ukratko, Allah, d`. {., je muslimanima dozvolio rat zato {to su bili izlo`eni pre- siji i tiraniji. Drugim rije~ima, rat koji se dozvoljava je jedino rat u cilju odbrane. A u drugim ajetima se upozoravaju muslimani da izbjegavaju nepotrebno provociranje i nepotrebnu upotrebu sile: II bboorriittee ssee nnaa AAllllaahhoovvoomm PPuuttuu pprroottiivv oonniihh kkoojjii ssee bboorree pprroottiivv vvaass,, aallii vvii nnee oottppoo-- ~~iinnjjiittee bboorrbbuu!! -- AAllllaahh,, ddooiissttaa,, nnee vvoollii oonnee kkoojjii zzaappooddiijjeevvaajjuu kkaavvgguu (Al-Baqarah, 190). Nakon objave ovog ajeta dogodili su se ratovi izme|u muslimana i Arapa idolo- poklonika. Me|utim, ni u jednom od tih ratova muslimani nisu strana koja je izazva- la rat. [tavi{e, prihvatanjem jednog mirovnog sporazuma (sporazum na Hudejbijji) u kojem je pristao na niz zahtjeva idolopoklonika, Muhammed, a. s., osigurao je mir i atmosferu sigurnosti i izgradio jedan socijalni sklop u kome }e se sa idolopoklonici- ma `ivjeti u miru. Idolopoklonici su, opet, bili strana koja je naru{ila sporazum i ko- ja je bila povod za po~etak novog ratnog stanja. Me|utim, u ishodu brzog porasta bro- ja muslimana, muslimanska vojska postala je toliko jaka da joj se Arapi idolopoklo- nici nisu mogli oduprijeti, kada je Muhammed, a. s., sa ovom vojskom krenuo i osvo- jio Mekku. Prilikom ovog pohoda nije bilo nikakvog prolijevanja krvi; nijednoj oso- bi nije na~injeno ~ak ni najmanje zlo i neprijatnost. Da je htio, Muhammed, a. s., mo- gao se osvetiti idolopokloni~kim liderima osvojenog grada. Me|utim, nije dirao ni jednog od njih i, opra{taju}i im, ostavio ih slobodne u njihovom vjerovanju. Odu{ev- ljeni ovako visokim moralom i karakterom, mu{rici }e kasnije samovoljno prihvatiti islam. Ne samo prilikom osvajanja Mekke, prilikom svih ratova i osvajanja za vrijeme Muhammeda, a. s., veoma pedantno su {ti}ena prava nevinih i bespomo}nih. Na ovo veoma bitno pitanje Muhammed, a. s., ~esto je podsje}ao vjernike, a svojim djelima HARUN YAHYA ● 43
  • 46. im to i prakti~no pokazivao. Tako se u jednom hadisu obratio vjernicima koji su kre- nuli u rat: ""IIddiittee uu ppoohhoodd uu sskkllaadduu ssaa RReessuulluullllaahhoovvoomm vvjjeerroomm!! MMee||uuttiimm,, ssttaarrccee,, ``eennee ii ddjjeeccuu nnee ddiirraajjttee!! BBuuddiittee oodd oonniihh kkoojjii ssuu bbllaaggoonnaakklloonnii ii mmiilloossttiivvii.. AAllllaahh,, dd``.. {{..,, vvoollii iisskkrreennee.."" 22 O tome kakav stav muslimani moraju zauzeti ~ak i kada su u direktnom ratu, Muhammed, a. s., u drugom hadisu isti~e slijede}im rije~ima: ""DDjjeeccuu nnee uubbiijjaajjttee!! NNee uussuu||uujjttee ssee ddiirraattii oonnee kkoojjii oobbaavvlljjaajjuu mmoolliittvvuu uu ssvvoojjiimm ccrrkkvvaammaa!! NNee uubbiijjaajjttee ``eennee ii oossttaarrjjeellee!! NNee ppaalliittee ii nnee ssiijjeecciittee ddrrvvee}}ee!! NNii kkuu}}ee nnee rruu{{iittee!!"" Ova umjerena i miroljubiva politika Muhammeda, a. s., proisti~e iz temelja isla- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 44
  • 47. ma koje je Allah, d`. {., saop}io u Kur'anu. Allah, d`. {., u Kur'anu nare|uje vjernici- ma da se lijepo postupa i prema onima koji nisu muslimani: AAllllaahh vvaamm nnee zzaabbrraannjjuujjee ddaa ~~iinniittee ddoobbrroo ii ddaa bbuuddeettee pprraavveeddnnii pprreemmaa oonniimmaa kkoojjii nnee rraattuujjuu pprroottiivv vvaass zzbboogg vvjjeerree ii kkoojjii vvaass iizz zzaavvii~~aajjaa vvaa{{eegg nnee iizzggoonnee -- AAllllaahh,, zzaa-- HARUN YAHYA ● 45 Kaba, koju svake godine posjeti gotovo dva miliona muslimana iz cijelog Svijeta, simbol je mira i tole- rancije islama.
  • 48. iissttaa,, vvoollii oonnee kkoojjii ssuu pprraavvii~~nnii -- aallii vvaamm zzaabbrraannjjuujjee ddaa pprriijjaatteelljjuujjeettee ssaa oonniimmaa kkoo-- jjii rraattuujjuu pprroottiivv vvaass zzbboogg vvjjeerree ii kkoojjii vvaass iizz zzaavvii~~aajjaa vvaa{{eegg iizzggoonnee ii kkoojjii ppoommaa``uu ddaa bbuuddeettee pprrooggnnaannii...... (Al-Mumtahina, 8-9). Navedeni ajeti odre|uju odnos muslimana prema nemuslimanima: Musliman bi se prema svim nemuslimanima trebao odnositi lijepo, samo ne bi trebao tra`iti prija- telja u onome ko pokazuje neprijateljstvo prema islamu. Ako bi ovi {to pokazuju nep- rijateljstvo napali muslimane i ako bi to bilo povod za rat, muslimani bi taj rat treba- li voditi na jedan pravedan na~in i u granicama ljudskosti. Zabranjen je barbarizam svake vrste, nepotrebna upotreba sile i nepravedno zlostavljanje. U drugom kur'ans- kom ajetu Allah, d`. {., upozorava vjernike o ovom pitanju i saop}ava im da ih mr`nja koju osje}aju prema neprijateljima nikako ne navede na nepravednost: OO,, vvjjeerrnniiccii,, dduu``nnoossttii pprreemmaa AAllllaahhuu iizzvvrr{{aavvaajjttee,, ii pprraavveeddnnoo ssvvjjeeddoo~~iittee!! NNeekkaa vvaass mmrr``nnjjaa kkoojjuu pprreemmaa nneekkiimm lljjuuddiimmaa nnoossiittee nniikkaakkoo nnee nnaavveeddee ddaa nneepprraavveeddnnii bbuuddee-- ttee!! PPrraavveeddnnii bbuuddiittee,, ttoo jjee nnaajjbbllii``ee ~~eessttiittoossttii,, ii bboojjttee ssee AAllllaahhaa,, jjeerr AAllllaahh ddoobbrroo zznnaa oonnoo {{ttoo ~~iinniittee!! (Al-Ma'ida, 8). ZZnnaa~~eennjjee dd``iihhaaddaa Drugi veoma bitan pojam koji se, u skladu sa temom koju obra|ujemo, mora raz- jasniti je i pojam d`ihada. Doslovan prijevod rije~i d`ihad je trud, napor, naprezanje. Dakle, prema islamu, vr{iti d`ihad ima zna~enje truditi se, naprezati se. Muhammed, a. s., saop}io je da je "najve}i d`ihad onaj koji se vodi protiv svoga nefsa". 33 Nefs podrazumijeva egoisti~- ke strasti i pohlepu. Kada analiziramo rije~ d`ihad u kontekstu kur'anskog morala, onda d`ihad do- lazi u zna~enju idejne borbe za uspostavu pravde, mira i jednakosti, koja se vodi pro- tiv onih koji tiraniziraju narod, pona{aju se nepravedno, koji primjenjuju torture i mu- ~enje, koji kr{e najlegitimnija ljudska prava. Isto tako, u punom smislu rije~i, d`ihad je i svaka nau~na borba koja se vodi protiv ateisti~kih i antivjerskih ideja. Pored ovakvog idejnog i duhovnog zna~enja, u d`ihad se ubraja i rat, kao fizi~- ki na~in borbe. Me|utim, ovaj rat mora biti vr{en na na~in kako smo to prethodno opi- sali, ograni~en i s ciljem odbrane. A kori{tenje termina d`ihad za opisivanje terora, odnosno upotrebu sile protiv nevinih ljudi velika je nepravda i zabluda! ISLAM PROKLINJE TEROR ● 46
  • 49. SSaammoouubbiissttvvoo jjee ~~iinn zzaabbrraannjjeenn KKuurr''aannoomm Drugo zna~ajno pitanje koje se na dnevnom redu pojavilo tako|er nakon poslje- dnjeg teroristi~kog napada koji se dogodio u Americi vezano je za samoubila~ke na- pade. Odre|eni ljudi koji posjeduju iskrivljena saznanja o islamu na~inili su krajnje pogre{na saop}enja u smislu da ova miroljubiva vjera dopu{ta samoubila~ke napade. Me|utim, kao ubistvo drugih ljudi, i samoubistvo je ~in koji je, tako|er, u suprotnos- ti s islamom. Rije~ima ""......ii nnee uubbiijjaajjttee ssee!!"" (An-Nisa', 29) Allah, d`. {., sasvim jasno je zabranio samoubistvo. Po islamu, samoubistvo je kategori~ki zabranjeno, bez ob- zira na okolnosti pod kojima se to dogodilo. HARUN YAHYA ● 47 Jedan od osnovnih ci- ljeva teroristi~kih akcija - poput bomba{kih napada i podmetanja po`ara - jeste stvaranje straha, zabrinutosti, nesigurnosti i panike u narodu.
  • 50. Izvr{enje samoubistva, a prema tome i samoubila~kog napada - zajedno sa tim napadom okon~ati i `ivote hiljada nevinih ljudi - nije u skladu sa islamskim mora- lom. Allah, d`. {., u Kur'anu je zabranio samoubistvo! Iz tog razloga, apsolutno je ne- mogu}e da jedno ovakvo djelo po~ini osoba koja tvrdi da vjeruje u Allaha, d`. {., i da se pridr`ava kur'anskih zapovijesti. Ovo mogu po~initi jedino oni koji pogre{no poz- naju islam, koji su neobavije{teni o istinskom kur'anskom moralu, koji ne koriste svoj razum i savjest, koji su pod utjecajem ateisti~ke ideologije, ~iji su mozgovi isp- rani osje}ajem mr`nje i osvete. I svi bismo se trebali usprotiviti ovakvim akcijama! MMiilloossrr||ee,, ttoolleerraanncciijjaa ii hhuummaanniizzaamm kkrroozz hhiissttoorriijjuu iissllaammaa Rezimiramo li ~injenice koje smo do sada iznijeli, mo`emo re}i da je islamska politi~ka doktrina (odnosno islamski stav i principi u kontekstu politi~kih pitanja) krajnje umjerena i miroljubiva. Ova ~injenicu prihvataju i mnogi histori~ari i teolozi nemuslimani. Jedna od ovih osoba je i biv{a monahinja i stru~njak za bliskoisto~nu historiju, engleska histori~arka KKaarreenn AArrmmssttrroonngg. U djelu Holy War (Sveti rat), u ko- me analizira historiju tri velike Bo`anske vjere, Armstrong iznosi slijede}i komentar o ovom pitanju: Rije~ islam u arapskom jeziku potje~e od istog korijena kao i rije~ mir, a Kur'an ISLAM PROKLINJE TEROR ● 48 ......II nnee uubbiijjaajjttee ssee ((nnee iizzvvrr{{aavvaajjttee ssaammoouubbiissttvvoo))!! AAllllaahh jjee,, ddooiissttaa,, pprreemmaa vvaammaa mmiilloossttiivv ((AAnn--NNiissaa'',, 2299))..
  • 51. proklinje rat kao jedno anormalno stanje koje je opre~no Bo`ijoj `elji. (...) Is- lam ne odobrava agresorski rat, odnosno rat koji je usmjeren ka uni{tenju sup- rotne strane. (...) Islam prihvata da je rat neophodan i, u odre|enim situacijama, smatra ga kao pozitivnu du`nost radi suzbijanja tiranije i surovosti. (Me|utim), Kur'an pou~ava da rat treba biti ograni~en i da se, {to je mogu}e vi{e, vodi na jedan human na~in. Ne samo protiv Mekkelija, ~ine}i savez sa lokalnim jevrejs- kim plemenima, Muhammed je, u isto vrijeme, bio prisiljen boriti se i protiv kr{}anskih plemena u Siriji, koja su planirala napad na njih. Me|utim, to opet nije rezultiralo zaklju~kom da je on prokleo "Ehl-i Kitab" (kr{}ane i jevreje). Njegovi muslimani su bili u situaciji da se brane, me|utim, nisu se upu{tali u sveti rat protiv neprijatelja njihove vjere. Kada je kao komandanta muslimans- ke vojske u rat protiv kr{}ana poslao Zubejda, svoga slugu koga je oslobodio, Muhammed mu je naredio da se na Bo`ijem Putu bore hrabro, ali na jedan ljuds- ki, human na~in. Naredio mu je da ne smiju uzmeniravati sve}enike, kalu|ere ili monahinje i da ne smiju dirati nejake koji ne ratuju. Nikakvo krvoproli}e ne smije se provoditi nad civilima, ne smije se posje}i ~ak ni jedno jedino drvo i ni{ta se ne smije ru{iti... 44 Halife, koje su do{le nakon Muhammeda, a. s., u osvojenim zemljama su tako|er uspostavljali atmosferu mira i sigurnosti kako za lokalno stanovni{tvo, tako i za no- voprido{le. Prvi halifa hhaazzrreettii EEbbuu BBeekkrr je prilikom pohoda na Siriju izdao jednu di- rektivu. Milosrdan i tolerantan poredak koji je tra`io da se uspostavi na osvojenim te- ritorijama predstavljao je uzoran primjer kur'anskog morala. Ta direktiva glasi: Ljudi, dajem vam deset pravila koja }ete sr~ano primjenjivati: Nemojte izdati i ne skre}ite sa Pravog Puta! Ne ubijajte djecu, `ene i starce! Ne palite i ne uni{ta- vajte stabla hurme i ne sijecite stabla bilo kojeg vo}a! Ne ubijajte deve, a ni bi- lo {ta iz stada..! Nai}i }ete na one koji su svoj `ivot posvetili onosvjetskim pos- lovima i ostavite ih u njihovim osamljenostima! Susrest }ete se sa onima koji nude razli~ita jela; jedite, ali ne zaboravite spomenuti Allahovo ime! 55 A hhaazzrreettii OOmmeerr, koji je preuzeo hilafet nakon hazreti Ebu Bekra i koji je poznat po toleranciji, milosr|u i pravdi, sa lokalnim stanovni{tvom osvojenih dr`ava na~inio je raz- li~ite sporazume koji predstavljaju primjere pravednosti i tolerancije. U Emannami (Do- kument o sigurnosti) koju je dao Kr{}anima Jerusalema i Ludda, hazreti Omer je, npr., HARUN YAHYA ● 49
  • 52. dao garancije da se ne}e ru{iti crkve i da se muslimani ne}e moliti u njima. Iste su bile i garancije ponu|ene kr{}anima Lahma. Emannama data drugom nasturijanskom patriku I{uayhebu (650.-660.) nakon osvajanja Medine tako|er je sadr`avala garancije da se crkve ne}e ru{iti, da se nijedna zgrada ne}e rekonstruirati u d`amiju. 66 Hazreti Omer ostao je dosljedan svim ovim sporazumima i garancijama. Pismo koje je tre}i nasturijanski patrik poslao svome prijatelju veoma je zna~ajno zbog toga {to se milosr|e i tolerancija muslimanskih lidera prema Ehl-i kitabijama saop}ava iz pera jednog kr{}ana: Uop}e nas nisu uznemiravali (...) ovi Arapi koji su se predali Allahovoj volji. Oni su se doista s po{tovanjem odnosili prema na{oj vjeri, vjerskim slu`benici- ma, prema na{im crkvama i manastirima... 77 Ovi dokumenti o za{titi koje je davao hazreti. Omer pokazuju nam kakvu tole- ranciju mo`e posjedovati vjernik ukoliko `ivi moralom koji je opisan u Kur'anu: Ova Emannama zna~ila je za{titu vjere, `ivota, crkava i sinagoga za sve indivi- due lokalnog stanovni{tva, zdrave i bolesne, dobre i lo{e. Kao {to ne}e biti ru{ene, crkve ne}e biti ni naseljavane i ne}e im ni{ta faliti. Nikome od naroda se ne}e na~initi ni najmanje zlo. Stavke ovog dokumenta (...) obaveze su halifa i vjernika. 88 Svi ovi primjeri primjena su pravde koju je Allah, d`. {., u Kur'anu naredio vjer- nicima. U jednom ajetu, Allah, d`. {., ka`e slijede}e: AAllllaahh vvaamm zzaappoovviijjeeddaa ddaa ooddggoovvoorrnnee sslluu``bbee oonniimmaa kkoojjii ssuu iihh ddoossttoojjnnii ppoovvjjeerraavvaa-- ttee ii kkaaddaa lljjuuddiimmaa ssuuddiittee ddaa pprraavvii~~nnoo ssuuddiittee.. UUiissttiinnuu jjee ddiivvaann AAllllaahhoovv ssaavvjjeett!! -- AA AAllllaahh ddooiissttaa ssvvee ~~uujjee ii vviiddii!! (An-Nisa', 58). A jedan od misionerskih lidera anglikanske crkve, Canon Taylor, u jednom svom referatu na slijede}i na~in iznio je ljepote koje nala`e Kur'an: ... Odredio je du`nosti kao {to su klanjanje namaza, post i ~injenje dobra. Bacio je ustranu izvje{ta~ene vrline koje su neiskrene i nestvarne, podvale i lakomis- lenosti na~injene u ime vjere, moralne emocije koje se raznim na~inima mogu iskrivljeno tuma~iti i me|usobno protuslovne rije~i onih koji raspravljaju o te- ologiji. Zarobljenicima je ulio nadu u slobodu, ~ovje~anstvu bratske emocije i potvrdio fundamentalne ~injenice ljudske prirode. 99 Pogre{no ubje|enje da su u osvojenim zemljama muslimani nasilno vr{ili isla- mizaciju pobija se ~ak i od strane zapadnih analiti~ara; svi potvr|uju pravedan i tole- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 50
  • 53. rantan odnos muslimana prema drugima. Ovu ~injenicu na slijede}i na~in isti~e za- padni analiti~ar LL.. BBrroowwnnee: ... Neosporne ~injenice dokumentiraju temeljnu neosnovanost tvrdnji kr{}ans- kog porijekla koje govore o tome da su, pod prijetnjom ma~a, u osvojenim zem- ljama muslimani narod utjerivali u islam. (...) Dinami~ni faktor u pozadini osva- HARUN YAHYA ● 51 Mir, sigurnost i toleranciju, koja je u vrijeme muslimanske vlasti vladala u Jerusalemu, danas je nadomjestio rat i sukob.
  • 54. janja bilo je njihovo islamsko bratstvo kojim su pozivali narod. (...) A obim ovog bratstva se, sa primaocima islama, {irio poput lavine. 1100 Svi muslimanski vladari, koji su tokom historije upravljali {irokim podru~jem, nastavili su se krajnje tolerantno i s po{tovanjem odnositi prema stanovni{tvu drugih vjeroispovijesti. I jevreji i kr{}ani su krajnje slobodno i sigurno `ivjeli u islamskim zemljama. Islamska pravda i tolerancija vladala je, tako|er, i u periodu Seld`u~ke i Osman- lijske imperije. U svojoj knjizi The Preaching of Islam engleski analiti~ar Sir TThhoommaass AArrnnoolldd na slijede}i na~in obja{njava kako su, zbog ovakvog seld`u~kog stava, kr{}ani `eljeli u}i pod njihovu upravu: "Ovaj osje}aj da je vjerski `ivot siguran pod islamskom upravom bio je povo- dom da maloazijski (anadolski) kr{}ani toga vremena do~ekaju Seld_uke u svojstvu spasilaca. (...) [tavi{e, s nadom u spas od despotizma Bizantijske im- perije, stanovnici malih mjesta u Maloj Aziji su, u vrijeme Mihaila VIII (1261.- 1282.), pozvali Turke da zauzmu njihove kasabe. Mnogi od njih, bogati ili siro- ma{ni, usudili su se, ~ak, na seobu u teritorije koje su se tada nalazile pod kont- rolom Turaka." 1111 MMeelliikk{{aahh,, kkoojjii se nalazio na vlasti u najsjajnijem periodu Seld_u~ke imperije, sa velikom tolerancijom i milosr|em pristupao je narodu osvojenih teritorija, a u ishodu toga taj narod ga je spominjao sa velikom ljubavlju i po{tovanjem. Svi nepristrasni histori~ari iskreno isti~u Melik{ahovo pravedno i tolerantno vladanje. Njegova tole- rancija stvorila je ljubav prema njemu i u srcima naroda svetih Knjiga (ehl-i kitab). [tavi{e, iz tog razloga su mnogi gradovi, na na~in rijetko sretan u historiji, svojevolj- no prihvatali da u|u pod upravu Melik{aha. U sje}anjima sve}enika OOddoo ddee DDiiooggllooaa, pripadnika manastira St. Denis, koji je u drugim krsta{kim pohodima u~estvovao kao specijalni pisar Louisa VII, koja su uvr{tena u aktualnoj knjizi Sir Thomasa Arnolda, sasvim otvoreno se obja{njava kako su se muslimani pravedno odnosili prema svima, bez obzira ko kojoj vjeri pripadao: "Da, nakon one bijede i nesre}e koju su vidjeli, u srca muslimana Turaka nije u{ao osje}aj sa`aljenja i stanje preostale povorke kri`ara bilo bi mnogo tragi~- nije. Turci su lije~ili rane ovih jadnika, dare`ljivo su hranili siroma{ne me|u nji- ma i rije{ili ih njihovih nevolja. [tavi{e, odre|eni muslimani su otkupili francus- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 52
  • 55. ki novac, koga su Bizantinci trikovima i pod prijetnjom iskam~ili od hodo~as- nika, i podijelili ga siroma{nim hodo~asnicima. Ovakvi za{titni~ki odnosi onih koji su bili druge vjere i postupci Bizantinaca, istovjernika koji su ih upo{ljava- li u napornim poslovima, tukli ih i varali, bili su takva prilika za razmi{ljanje kr{}anskih hodo~asnika da su mnogi od njih svojevoljno prihvatili vjeru musli- mana koji su ih spasili." 1122 Ovi redovi ispisani od strane histori~ara iznose da su muslimanski vladari, koji su posjedovali islamski moral, vladali tolerancijom, milosr|em i pravdom. Historija Osmanlijske imperije, koja je stolje}ima slala nizam (regularna vojska u Osmanlijs- koj imperiji - op. prev.) na tri kontinenta je, isto tako, puna primjera tolerancije. Nastanjivanje jevreja, koji su u [paniji i Portugalu, od strane katoli~kih vlasti, bili izlo`eni pokolju i progonu, na teritoriji koja se nalazila pod Osmanlijskom upra- vom, u vrijeme ssuullttaannaa BBaajjaazziittaa IIII,, veoma je efektan primjer tolerancije koju je na- metnuo islamski moral. Katoli~ki kraljevi, koji su u tom periodu vladali velikim di- jelom {panske teritorije, velike su presije vr{ili nad jevrejima koji su prethodno mir- no `ivjeli pod muslimanskom upravom Endeluzije. Dok su u Endeluziji u miru `ivje- HARUN YAHYA ● 53 Veliki broj kri`arskih vojnika i lidera ostalo je zbunjeno muslimanskim pravednim, tolerantnim, milosrdnim i dobrotvornim moralom, od koga nisu odustajali ~ak ni u toku rata, a to svoje odu{evljenje jasno su izrazili u sje}anjima koja su naknadno pisali. Na slici gore naslikan je prizor iz Drugih kri`arskih pohoda koje je realizirao Louis VII.
  • 56. li zajedno muslimani, kr{}ani i jevreji, katoli~ki kraljevi su preduzeli akciju nasilnog pokr{tavanja cijele zemlje i s tim ciljem po~eli su vr{iti presije nad jevrejima, a pro- tiv muslimana krenuli u otvoreni rat. Na kraju, 1492. godine, hem je sru{ena pos- ljednja uprava muslimana, koji su bili stjerani na podru~je Granade na jugu [panije, i izvr{en u`asan pokolj muslimana, hem su iz zemlje protjerani jevreji koji su odbili pokr{tavanje. Tako je dio ovih protjeranih jevreja uto~i{te potra`ilo i na{lo na teritoriji koja se nalazila pod upravom Osmanlija. Osmanlijska mornarica pod komandom KKeemmaall RReeiissaa svojim brodovima je na osmanlijsku zemlju prevozila protjerane jevreje i muslimane koji su se uspjeli spasi- ti od pokolja. Sultan Bajazit II, koji je u historiji poznat po svojoj velikoj pobo`nosti, ove je izmu~ene jevreje, koji su u prolje}e 1492. protjerani iz [panije, nastanio na odre|ena ISLAM PROKLINJE TEROR ● 54 Posljednja muslimanska uprava u [paniji sru{ena je 1492. g., a to podru~je su zauzeli kralj Ferdinanda i kraljica Isabella. Na slici gore: detalj osvajanja grada.
  • 57. mjesta svoje imperije, a naro~ito na podru~ja Soluna, koji se sada nalazi pod gr~kom upravom, Edirna, Livadiye i Tirhale, koje se nalaze u blizini Egriboza. Velika ve}ina od oko 25.000 jevreja, koji danas `ive na podru~ju Turske potomci su upravo ovih jevreja, iseljenika iz [panije. Vjeru i obi~aje koje su prije petsto godina donijeli sa so- bom prilagodili su turskim uvjetima i, sa svojim {kolama, bolnicama, stara~kim do- movima, kulturnim institucijama i novinama, vode jedan miran `ivot. Kao {to me|u njima ima trgovaca i poslovnih ljudi, postoje i oni sa razli~itim zanimanjima od stru~njaka u tehni~kim pitanjima, kao {to je arhitektura, do ekonomske propagande. Pored toga, postoje i intelektualni krugovi nau~nika i umjetnika raznih profila. Dok u mnogim evropskim zemljama jevrejske zajednice stolje}ima `ive u strahu od antise- mitskih rasisti~kih napada, jevreji u Turskoj `ive u jednom krajnjem miru. ^ak je sa- mo ova ~injenica dovoljna da se mo`e ustanoviti poimanje tolerancije i pravde koju nala`e islam. Saosje}ajnost i tolerancija, koju vidimo kod sultana Bajazita II, va`i i za sve os- tale osmanlijske sultane. Osvajanjem Istanbula, ssuullttaann MMeehhmmeedd je i jevrejima i kr{}anima u gradu priznao pravo na slobodu `ivljenja. U jednom od svojih djela, u HARUN YAHYA ● 55 Pobo`ni i bogobojazni sultan Bajazit II primio je jevreje, koji su brodovima dolazili na osmanlijsku teritoriju, i osigurao im sve uvjete kako bi mogli slobodno ispovijedati svoju vjeru.
  • 58. kontekstu muslimanskog tolerantnog i pravednog vladanja, AAnnddrree MMiiqquueell, koji je poznat po vrijednim djelima o islamskom svijetu, ka`e slijede}e: Kr{}anska populacija bila je pod veoma dobro organiziranim re`imom koga oni nisu mogli na}i u vrijeme bizantijske i latinske uprave. Nisu bili izlo`eni nikak- voj tiraniji. Naprotiv, imperija, a naro~ito Istanbul, bila je skloni{te {panskih jevreja koji su u [paniji bili izlo`eni raznim torturama. 1133 I u muslimanskim dr`avama prije Osmanlija nemuslimanima su tako|er bila priznata velika prava. Profesor teologije i me|unarodnih odnosa na Georgetown uni- verzitetu JJoohhnn LL.. EEssppoossiittoo na slijede}i na~in isti~e da su jevreji i kr{}ani, koji su kroz historiju do{li pod upravu muslimanskih dr`ava, nailazili na veliku toleranciju: Za mnoge nemuslimanske zajednice koje su egzistirale na bizantijskoj i perzijs- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 56 I za nemuslimanski narod koji je tokom dugog niza godina bio izlo`en tiraniji bizantijske i latinske dr`ave, osvajanje Istanbula od strane sultana Fatiha Mehmeda zna~ilo je slobodu `ivljenja.
  • 59. koj zemlji i kojima su ina~e upravljali strani vladari, islamski re`im je zna~io promjenu vlasti, ali ovi novi vladari su, u ve}ini slu~ajeva, bili popustljiviji i to- lerantniji. Na kraju, ve}ina ovih zajednica posjedovala je vi{e autonomije i ve}inom su pla}ali manje poreze. (...) Ispostavilo se da je islam jedna tolerant- nija vjera, koja je jevrejima i lokalnim kr{}anima pru`ila znatno vi{e vjerskih sloboda. 1144 Kao {to se razumije i iz ovog komentara, muslimani nikada kroz historiju nisu bili "oni koji stvaraju nered"; naprotiv, u sva podru~ja, koja su osvojili, svim ljudima, bez obzira na naciju i vjeroispovijest, donosili su pravdu i mir. U skladu sa Allahovom naredbom: ""II AAllllaahhuu ssee kkllaannjjaajjttee ii nniikkooggaa NNjjeemmuu rraavvnniimm nnee ssmmaattrraajjttee!! AA rrooddiitteelljjiimmaa ddoobbrroo~~iinnssttvvoo ~~iinniittee,, ii rroo||aacciimmaa,, ii ssiirroo~~aaddii,, ii ssiirroommaassiimmaa,, ii kkoomm{{iijjaammaa bbllii``nnjjiimm,, ii kkoomm{{iijjaammaa ddaalljjnnjjiimm,, ii ddrruuggoovviimmaa,, ii ppuuttnniicciimmaa,, ii oonniimmaa kkoojjii ssuu uu vvaa{{eemm ppoossjjeedduu.. AAllllaahh,, zzaaiissttaa,, nnee vvoollii oonnee kkoojjii ssee oohhoollee ii hhvvaallii{{uu"" (An-Nisa', 36) prema svim ljudima su se odnosili na najljep{i na~in. Ukratko, osnovu kur'anskog morala ~ine postupci ispunjeni prijateljstvom me|u ljudima, bratstvom, mirom i saosje}anjem i, sa ovim superiornim odlikama, islam ima za cilj osloba|anje Zemlje od nereda. Kur'anske odredbe i njihovo primjenjivanje kroz historiju od strane muslimana toliko je o~ito da ne dopu{ta nikakvu raspravu o tome. (Radi detaljnijih podataka v. Pravda i tolerancija u Kur'anu, Harun Yahya, Kul- tur Yayincilik, 2000.) HARUN YAHYA ● 57 Sultan Fatih Mehmed priznao je {iroka prava patrijar{iji, koja je prvi put autonomiju dobila za vrijeme Turaka. Na slici: sultan Fatih Mehmed u trenutku primanja patrika.
  • 60. ‹SLAM TERÖRÜ LANETLER ● 58 BBiitt }}ee ssiigguurrnnii ssaammoo oonnii kkoojjii vvjjeerruujjuu ii vvjjeerroovvaannjjee ssvvoojjee ss mmnnooggoobboo{{ttvvoomm nnee mmiijjee{{aajjuu...... ((AAll--AAnn''aamm,, 8822))..
  • 61. HARUN YAHYA ● 59 PPRRAAVVOO LLIICCEE IIZZVVRR[[IILLAACCAA TTEERROORRAA UU IIMMEE VVJJEERREE ^^injenice koje smo do sada naveli pokazuju da je organiziranje teroristi~kih akcija protiv nevinog stanovni{tva djelo koje je apsolutno op- re~no vjerskom moralu. Nijedan iskren musliman ne mo`e po~initi jedan ovakav zlo~in. Naprotiv, muslimani su zadu`eni da zaustave po~inioce ovog zlo~ina, da uklone "nered na Zemlji" i da svim ljudima donesu mir i sigurnost. Islam se ne mo`e stavljati u istu pozi- ciju sa terorom; naprotiv, islam je vjera koja suzbija i koja je rje{enje protiv terora. Ne mo`e postojati "kr{}anski", "jevrejski" ili "islamski teror". Up- ravo, pogleda li se na strukturu osobe koja prakticira aktualni teror, jasno se ispostavlja da je teror jedan soci- jalni, a ne vjerski fakat.
  • 62. KKrrii``aarrii -- bbaarrbbaarrii kkoojjii ssuu nnaarruu{{aavvaallii ssvvoojjuu vvjjeerruu Istinska poruka jedne vjere ili nekog drugog idejnog sistema ponekad se mo`e sasvim iskriviti od strane njenih navodnih pristalica. Kri`ari, koji predstavljaju jedan mra~ni period historije kr{}anstva, dobar su primjer toga. Kri`ari su bili evropski kr{}ani koji su, radi osvajanja Svete zemlje (okolina Pa- lestine), krajem XI st. krenuli iz Evrope. Imali su, navodno, vjerski cilj, me|utim, do- nosili su vandalizam i strah u sva mjesta kroz koja su prolazili. Kao {to }emo detalj- nije vidjeti u narednim poglavljima, ~inili su masovne pokolje civila, oplja~kali su mnoga sela i gradove. A kada su osvojili Jerusalem, u kome su pod muslimanskom upravom u miru `ivjeli muslimani, jevreji i pravoslavni kr{}ani, po~inili su veliko krvoproli}e i pokolj. Odsijecaju}i im glave, barbarski su pobili jevreje i muslimane. ""PPoobbiillii ssuu ssvvee AArraappee ii TTuurrkkee nnaa kkoojjee ssuu nnaaii{{llii ((......)) ppookkllaallii ssuu ssvvee ii mmuu{{kkaarrccee ii ``eennee!!"" 1155 - zapisao je jedan histori~ar. Jedan od kri`ara, RRaayymmoonndd ooff AAgguuiilleess, "hvale}i se", na slijede}i na~in opisao je ovaj vandalizam: Desile su se fantasti~ni prizori koje je vrijedjelo vidjeti. Neki od na{ih ljudi - a to su bili oni najmilosrdniji - sjekli su du{manima glave. Neki su ih ga|ali i oba- rali strijelama, a neki su ih `ive bacali u vatru, mu~ili ih dugotrajnim ubijanjem. Ulice grada bile su pune odsje~enih glava, ruku i nogu, tako da je bilo veoma te{ko i}i ulicom a da se ne spotakne{ i padne{. Sve to, me|utim, nije ni{ta u po- re|enju sa onim {to se desilo u Solomonovom hramu. [ta se tamo desilo?! Ako vam ka`em istinu, mo`da }e vam te{ko biti povjerovati u to! Mogu re}i samo da je nivo krvi u hramu dosezao do iznad koljena na{ih ljudi! 1166 Gore navedenim metodama kri`arska vojska je u toku dva dana svirepo pobila 40 hiljada muslimana. 1177 Kri`arski barbarizam bio je razuzdan do tih granica da su, u toku ~etvrtih kri- `arskih pohoda, oplja~kali Istanbul, grad u kome su `ivjeli njihovi istovjernici. Nisu se ustezali ~ak ni od nasilnog otimanja zlata iz crkava. Neosporno je da je sav ovaj barbarizam opre~an kr{}anskoj politi~koj doktrini. Zato {to je u biti kr{}anstvo, kako se isti~e u Novom zavjetu, "poruka ljubavi". U Evan|elju po Mateju stoji da je Krist rekao svojim pristalicama: ""......LLjjuubbiittee nneepprriijjaa-- tteelljjee,, mmoolliittee zzaa oonnee kkoojjii vvaass pprrooggoonnee"" (Evan|elje po Mateju, 5/44). A u Evan|elju po Luki saop}ava se da je Krist rekao: ""OOnnoommuu ttkkoo ttee uuddaarrii ppoo jjeeddnnoomm oobbrraazzuu pprruu``ii ii ddrruu-- ggii......"" (Evan|elje po Luki, 6/29) Ni na jednom mjestu u Novom zavjetu nema nijedne ISLAM PROKLINJE TEROR ● 60
  • 63. U svim mjestima u koja je u{la kri`arska vojska provodila je velike pokolje; ubijali su civile i oplja~kali niz gradova. HARUN YAHYA ● 61
  • 64. odredbe koja bi ozakonila nasilje, a nezamislivo je ozakonjenje ubijanja nevi- nih ljudi. Pojam "pokolja nevine dje~ice" u Novom zavjetu spominje se u slu- ~aju kada je okrutni jev- rejski kralj Herod poku{ao ubiti Krista dok je jo{ bio tek ro|ena beba. Dobro, kada je kr{}a- nstvo jedna vjera ljubavi, koja uop}e ne dozvoljava nasilje, kako se desilo da su kr{}anski kri`ari po~ini- li najve}i vandalizam u historiji? Najve}i razlog toga je {to su kri`ari bili jedna ban- da, sastavljena od neukih ljudi za koje se mo`e re}i da su bili "ljudi sa dna". U pog- re{nom smjeru su povedene mase koje gotovo ni{ta nisu znale o svojoj vjeri, koje u svom `ivotu nikada nisu pro~itale, a mo`da ~ak ni vidjele Novi zavjet i koje su bile neobavije{tene o moralnim kriterijima kr{}anstva. Jedna grupa, koja je nastupila u ime vjere, pojavila se sa neistinom, sa kri`arskim sloganom "Tako Bog `eli" i za so- bom u barbarizam povukla ove neuke mase. Djela koja vjera kategori~no zabranjuje o`ivotvorili su kroz {iroke mase ovom obmanjiva~kom metodom. Treba skrenuti pa`nju da su isto~ni kr{}ani, koji su u kulturnom pogledu u tom periodu bili na daleko vi{em nivou, Bizantinci npr., bili daleko humaniji od kri`ara. Prije dolaska kri`ara, a i nakon njihovog odlaska, pravoslavni kr{}ani vodili su jedan zajedni~ki i miran `ivot sa muslimanima. Prema komentatoru BBC televizije, TTeerrrryy JJoohhnnssuu,, odlaskom kri`ara sa Bliskog istoka "ponovo je zapo~eo civilizirani `ivot i pri- padnici tri vjere su se opet vratili zajedni~kom `ivotu u Jerusalemu." 1188 Primjer kri`ara ukazuje na jednu generalnu ~injenicu: ako su sljedbenici neke ideje daleko od civilizacije, u idejnom smislu nedovoljno razvijeni, ako su to "nepis- meni" ljudi, tada je veoma visoka sklonost ka nasilju. Ova ~injenica va`i i za ideolo- gije koje nisu vjerske. Svi komunisti~ki pokreti u Svijetu pristalice su nasilja, ali naj- ISLAM PROKLINJE TEROR ● 62 Kri`arska vojska, koja je 12. septembra 1204. g. u{la u Istanbul, oplja~kala je grad svojih istovjernika, a skidali su ~ak i zlato sa crkava.
  • 65. brutalniji i najkrvo`edniji od svih komunista bili su Crveni kmeri, koji su se pojavili u Kambod`i- zato {to su oni bili najnepismeniji i najneobrazovaniji komunisti. Kao {to neobrazovani ljudi do ludila dovode ideju koja zagovara silu, isto tako se i u ideju koja se protivi nasilju (u vjeru, npr.) mo`e umije{ati nasilje. I u islamskom svijetu su se desili primjeri toga. KKaarraakktteerr bbeedduuiinnaa pprreemmaa KKuurr''aannuu U vrijeme Muhammeda, a. s., u Arabiji su postojale dvije osnovne socijalne strukture: gra|ani i beduini. U gradovima Arabije vladala je kultura koja je bila pri- li~no napredna za uvjete toga vremena. Trgova~ke veze su ove gradove povezivale sa vanjskim svijetom, i to je pove}avalo "duhovni horizont" gradskih Arapa. Posjedova- li su kulturu odijevanja, zanimali su se za knji`evnost, a osobito za poeziju. [to se ti- ~e beduina, oni su bili nomadska plemena nastanjena u pustinji koja su posjedovala veoma zaostalu kulturu. Apsolutno su bili neobavije{teni o de{avanjima iz oblasti umjetnosti i knji`evnosti. Imali su grub karakter, koji je imao veze sa veoma o{trim pustinjskim uvjetima u kojima su `ivjeli. Islam se rodio i razvio me|u stanovnicima Mekke, koja je predstavljala jedan od najva`nijih gradova Poluotoka. Me|utim, {irenjem islama, sva arabijska plemena su ga postepeno prihvatala. Me|u ovim plemenima bili su i beduini. Ali, postojao je je- dan problem u vezi sa njima: njihov kulturni i intelektualni nivo bio je sasvim nedo- voljan za poimanje islamskih dubina. Njihovo stanje se na slijede}i na~in iznosi u jed- nom kur'anskom ajetu: BBeedduuiinnii ssuu nnaajjvvee}}ii nneevvjjeerrnniiccii ii nnaajjggoorrii lliicceemmjjeerrii,, ii rraazzuummlljjiivvoo jjee {{ttoo nnee ppoozznnaajjuu pprrooppiissee kkoojjee AAllllaahh SSvvoommee PPoossllaanniikkuu oobbjjaavvlljjuujjee.. AA AAllllaahh ssvvee zznnaa ii mmuuddaarr jjee ((At- Tawba, 97). Beduini, odnosno socijalne grupe koje su "najve}i nevjernici i najgori licemje- ri" i koji su podesni za nepriznavanje granica, postali su u vrijeme Muhammeda, a. s., dio islamskog svijeta. Me|utim, u kasnijim periodima oni su po~eli predstavljati problem u islamskom svijetu. Primjer toga je sekta harid`ija, koja se razvila me|u be- duinima. Osnovna je odlika ove izopa~ene sekte, koja je, zbog toga {to su iza{li izvan sunnitskog u~enja, poznata pod imenom harid`ije - pobunjenici, ta da su pripadnici ove sekte krajnje o{tri, brutalni i fanati~ni. Potpunim iskrivljavanjem stvarnih zna- ~enja odre|enih ajeta, harid`ije, koje ne posjeduju nikakvo shvatanje u kontekstu HARUN YAHYA ● 63
  • 66. kvaliteta kur'anskog morala i sr`i islama, zapodjenule su rat protiv svih muslimana koji ne pripadaju njima. [tavi{e, organizirali su i "teroristi~ke" akcije. Jedan od naj- bliskijih ashaba Muhammeda, a. s., koga je on prozvao "vratima grada znanja", haz- reti Alija, ubijen je no`em prilikom napada koga je organizirao jedan harid`ija. A u potonjim periodima islama razvila se jo{ jedna surova organizacija poznata pod imenom ha{ha{iti. Bila je to teroristi~ka organizacija sastavljena od militanata koje je, jednostavnim sloganima i obe}anjima, bilo lahko zavesti, koji nisu posjedo- vali nikakav uvid u bit i dubine islama i koji su, zbog svoje nepismenosti, zra~ili fa- natizmom. Drugim rije~ima, kako god su kri`ari u potpunosti iskrivili stvarnu poruku kr{}anstva i tuma~ili je kao doktrinu vandalizma, i odre|ene nastrane grupe koje su se pojavile u islamskom svijetu tako|er su pribjegle brutalnostima proisteklim pog- re{nim tuma~enjima islama. Njihova zajedni~ka strana je {to su to, kako Kur'an ka`e, "beduini", odnosno nepismeni, nekulturni, konzervativni ljudi opake i grube prirode. Vandalizam kome su pribjegavali rezultat je ove njihove socijalne strukture, a nika- ko produkt vjere za koju tvrde da joj pripadaju. ISLAM PROKLINJE TEROR ● 64 Beduinske zajednice u vrijeme Muhammeda, a. s., bile su nomadska plemena koja su `ivjela u pustinji. U te{kim pustinjskim uvjetima beduini su poprimili grube i sirove karakterne linije.