Profesor Savić o uslovima za dolazak kvalitetnog kapitala u Srbiju - podsticajniji uslovi poslovanja, politička stabilnost i poverenje i uklanjanje korupcije koja je postala sistemski problem
1. 18 Ekonomija i društvo BR. 619/620 | 12. APRIL 2012 |
Posustajanje industrije Srbije
Mašine na
prelomnoj
tački
Ukupna proizvodnja je u februaru smanjena za 12,8 odsto,
a najveći pad imali su osnovni metali, zatim proizvodnja
računara, elektronskih i optičkih proizvoda kao i proizvodnja
motornih vozila i prikolica. Svako dalje smanjenje proizvodnih
kapaciteta vodi zemlju u još dublji ponor. Proces pada
definitivno mora da stane i dobije obrnuti smer, ma koliko to
bilo teško, sporo i dugotrajno
Aleksandra Galić
U deo industrije u bruto doma-
ćem proizvodu Češke je oko
40 odsto, što i nije čudno jer
samo fabrika automobila Ško-
da ostvari od prodaje van matične ze-
mlje više nego što je ukupan izvoz Sr-
bije. Nemačka je sačuvala i tehnološki
tuaciju. Svako dalje smanjenje kapaci-
teta koji proizvode, vodi zemlju u još
dublji ponor. Ukupna proizvodnja je u
februaru smanjena za 12,8 odsto, a naj-
veće smanjenje proizvodnje imali su
osnovni metali, za čak 63 procenta, za-
tim proizvodnja računara, elektronskih
modernizovala upravo proizvodne ka- i optičkih proizvoda kao i proizvodnja
pacitete i ima suficit u spoljnotrgovin- motornih vozila i prikolica.
skoj razmeni veći od dvadeset milijar-
di evra godišnje. U Srbiji je pre dve de- Zaostajanje
cenije učešće industrije u BDP bilo bli- „Mislim da U. S, Steel nije jedini krivac
zu 25 procenata, a sada je samo oko 12 za ovako veliki pad industrijske pro- samo je pitanje da li dva, pet ili sedam
odsto. izvodnje. Prema mojim proračunima procenata“, ocena je Miroslava Zdrav-
Praktično, nekadašnji kapaciteti su on je doprineo sa možda tri procenta. kovića, urednika na popularnom web
uništeni, a razvoj temeljen na inostra- Sve ostalo su preduzeća koja nisu radi- portalu makroekonomija.org.
nom kapitalu i razvoju usluga je imao la zbog vremenskih neprilika i štednje Taj proces pada definitivno mora da sta-
za posledicu konstantan i visok defi- struje. Siguran sam da će prerađivačka ne i da dobije obrnuti smer, ma koliko
cit državnog budžeta, spoljnotrgovin- industrija, do kraja godine, imati pad, to bilo teško, sporo i dugo po trajanju.
skog i platnog bilansa, svrstavši Sr-
biju u krug visoko zaduženih zema- Broj industrijskih radnika
lja. U Srbiji se broj preduzeća u koji- Mesto Ranije Sada
ma radi više od hiljadu radnika u me- Beograd 245.390 13.842
đuvremenu smanjio gotovo četiri pu- Niš 25.285 3.358
ta, jer je 1990. poslovalo više od 200 ta- Kragujevac 57.574 8.331
kvih firmi, da bi se danas njihov broj Novi Sad 24.848 5.512
sveo na oko pedeset. Bez procesa rein- Kruševac 23.378 3.653
dustrijalizacije, ali ne shvaćene na sta- Vranje 20.357 6.907
ri način koji simbolišu fabrički dimnja- Subotica 16.130 2.374
ci, teško je očekivati razvoj realne pri- Pirot 13.362 2.126
vrede i stabilnu makroekonomsku si- Izvor: Republički zavod za razvoj
2. | 12. APRIL 2012 | BR. 619/620 Ekonomija i društvo 19
Bez procesa reindustrijalizacije, ali ne shvaćene na stari način koji simbolišu fabrički dimnjaci, teško je očekivati razvoj realne privrede i
stabilnu makroekonomsku situaciju
Da je nastavljen razvoj po stopi koja je i prehrambene industrije”. Tehnička in- ba mnogo godina, pod uslovom da se
postojala 1989. godine, a to je posled- teligencija udružena u Akademiju in- nastave reforme, okonča privatizacija,
nja prava razvojna godina Srbija goto- ženjerskih nauka Srbije (AINS) predla- obuzdaju partijski interesi, smanji jav-
vo da ne bi zaostajala za Evropom. U že hitan reinženjering srpske industri- na potrošnja.
dokumentu “Postkrizni model ekonom- je ukoliko želimo bar da krenemo iz ove
skog rasta i razvoja Srbije 2011-2020. go- teške krize i upozorava da je realan izla- Obnova
dine” traži se rehabilitacija “hemijske zak iz krize tek 2030, a ne 2020. godine. „Proces buduće reindustrijalizacije Sr-
industrije, proizvodnje mašina, uređa- „Inženjerska misao je potisnuta, nje- bije neće biti lako sprovesti, jer smo
ja, saobraćajnih sredstava, elektronske nom afirmacijom možemo da povećamo previše vremena utrošili na reforme ko-
proizvodnju, a samo to može da izvede je nažalost do sada nisu dale očekivane
Starost opreme i mašina u industriji zemlju iz krize, stav je Jovana Todorovi- rezultate. Ali to ne znači da sada treba
Privredna grana Prosečna starost ća, potpredsednika AINS-a, iznet u do- čekati još jednu deceniju da se na svet-
Tekstilna industrija 35,17 godina kumentu “Nacionalna tehnološka plat- skom nivou stvore potrebni uslovi. Sr-
Mašinska industrija 34,67 godina forma Srbije”. bija ima dobrih potencijala za razvoj či-
Farmaceutska industrija 21 godina Ekonomisti, pogotovo javno, nerado tavog niza industrijskih grana. Značajan
Prehrambena industrija 27,17 godina prognoziraju ali ipak nezvanično ka- segment za razvoj pruža poljoprivredna
Hemijska industrija 28,67 žu da nam za revitalizaciju industrije i proizvodnja, koja može biti dobra osno-
Izvor: Privredna komora Srbije proizvodnje koju smo imali zaista tre- va za podizanje finalizacije većine pro-
3. 20 Ekonomija i društvo BR. 619/620 | 12. APRIL 2012 |
izvoda, koji su se do sada izvozili kao jednoj reči, on je odgovorio - podstica- stvoriti dobar poslovni ambijent, koga
proizvodi niskog nivoa obrade. U eko- ji. Dakle, bez kapitala nema gradnje no- nema, izgraditi poverenje da ljudi ne-
nomiji je odavno poznato da su profit- vih kapaciteta, pa se opravdano postav- će biti prevareni, i eliminisati korupci-
ne stope kod proizvoda visoke finali- lja pitanje odakle Srbiji novac da uđe u ja. Uz pomenute preduslove, moguće
zacije znatno više, nego kod proizvoda proces obnove industrije, bez kojeg se je pokrenuti niz malih preduzeća, pri-
kod kojih je stepen obrade nizak. Au- nema čemu nadati u budućnosti. vući strane investitore i smanjiti neza-
tomobilska industrija može biti istinska „Niše na kojima Srbija treba da gra- poslenost. Ali preduslov za to su mno-
šansa Srbije, samo što smo izgleda pro- go podsticajniji uslovi poslovanja, po-
pustili dobru priliku da na vreme posti- litička stabilnost i poverenje, i konač-
gnemo mnogo bolje uslove u saradnji sa
Ako Srbija iz osnova no uklanjanje korupcije koja je postala
Fijatom. Hemijska industrija, proizvod- promeni pristup razvoju sistemski problem“, objašnjava Neboj-
nja mašina i aparata, elektronska indu- u narednom periodu, ša Savić, profesor FEFA.
strija su takođe grane čiji razvoj u na-
rednom periodu može biti znatno ubr- potrebni kapital će se naći Zamajac
zan merama Nove industrijske politike U okolnostima kada Srbija ima viso-
Srbije. Srbija ima značajne potencijale i ku stopu nezaposlenosti, prema naj-
kod nekih radno intenzivnih industrija, di svoj prosperitet moraju biti postav- novijim podacima Nacionalne službe
kao što je na primer tekstilna, imajući u ljene na dugoročnim temeljima i po- za zapošljavanje iz februara meseca to
vidu tradiciju i kvalitet srpskih proizvo- red navedenih tradicionalnih industri- je 28,15 odsto, zatim nepovoljnu staro-
da, ali i činjenicu da će cene rada u da- ja, potrebno je uraditi još dve stvari. snu i obrazovnu strukturu nezaposlenih
lekoistočnim zemljama vremenom rasti, Prvo, razvijati niz potpuno novih in- (prosečna starost nezaposlenih 41 godi-
što će proizvode naše tekstilne industri- dustrija koje su intenzivne znanjem i na, skoro jedna trećina je funkcional-
je činiti konkurentnijim, detaljno obra- za koje postoje dobri uslovi u informa- no nepismena, odnosno bez zanimanja
zlaže neminovnost obnove industrije ciono-komunikacionim tehnologijama ili kvalifikacije) nepohodno je stimuli-
Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog i nizu kreativnih i kulturnih industri- sati, u prvom redu, zapošljavanje u rad-
fakulteta. ja koje su danas pravi hit u svetu, kao no intenzivne grane, što nije u suprot-
Kada su eksperta Džejmsa Tobina, do- i nauke o živim organizmima. U svetu nosti sa stavom ekonomista o pravcima
bitnika Nobelove nagrade svojevreme- važi pravilo: dobar projekat će naći ka- revitalizacije industrije. Pitanje tehno-
no pitali da objasni ekonomsku nauku u pital. Kapitala danas ima, ali se mora loškog podizanja postojećih pogona kao
zamajca u daljem razvoju takođe je ne-
sporno. Koliko tu zaostajemo, pokazu-
Nedovoljno za boljitak je primer iz jedine oblasti u kojoj ima-
mo veći izvoz od uvoza. Reč je narav-
Ministarstvo finansija objavilo je podatke o većoj javnoj potrošnji, pa su tako
no o poljoprivredi. Najviše zaradimo od
ukupni rashodi sektora države u januaru realno veći za 12,8 odsto u odnosu na
prodaje žutog kukuruza, proizvoda koji
isti period 2011, dok nominalni rast iznosi 19,1 odsto. Gotovo istovremeno, isto
nema bilo kakvu tehnološku obradu. Ili,
ministarstvo je javnosti saopštilo da do kraja godine treba da se uštedi 15,7
prodajemo malinu u rinfuzi, Francuzi i
milijardi dinara i da se obezbedi smanjenje deficita u kasi države do nivoa od
Italijani je samo izmere, operu i ubace u
45 odsto bruto domaćeg proizvoda, kako je predviđeno Zakonom o budžetu za
ambalažu, pa zarade znatno više od na-
ovu godinu, što je prema stavu Narodne banke Srbije probijeno.
ših proizvođača-prodavca. Kada bi sa-
Pad prihoda u budžetu je, prema rečima državnog sekretara, prouzrokovao u
mo termički obradili i upakovali veći
februaru veći deficit. Biće da i dalje, smatraju ekonomisti, imamo isti problem
deo poljoprivrednih proizvoda, izvozna
koji nas muči dugo: skupu državu i veliku javnu potrošnju, uz opasnost da ovu
zarada Srbije bi bila dvostruko veća od
godinu završimo u recesiji, dakle da privrednog rasta ne bude. Prvi pokazatelji,
sadašnje. Mi smo ukupno na nekoj vr-
recimo industrijske proizvodnje, jasno su negativni.
sti prelomne tačke“, smatra Ljubodrag
„U martu možemo očekivati oporavak proizvodnje, ali će međugodišnja
Savić.
stopa pada biti u rasponu od šest do 10 odsto. Ukoliko bude šest i manje,
„Ako Srbija nastavi da se razvija po
konstatovaćemo blagi oporavak, ali ako pad bude veći od osam odsto to je
starom modelu, sredstava za investici-
nastavak proizvodne nizbrdice“, kaže Miroslav Zdravković.
je svakako neće biti. Ali, ako naša ze-
Iz EU takođe upozoravaju na dalje slabljenje privrede, potvrđujući i najnovijim
mlja iz osnova promeni pristup razvo-
aprilskim izveštajem Evropske komisije sve ocene koje su izrečene i na kraju
ju u narednom periodu, potrebni ka-
prethodne godine. Oporavak zasnovan na izvozu gubi dah, a poslednji pokazatelji
pital će se naći. I pored svetske krize,
ukazuju na to da je ukupni ekonomski učinak u prvom ovogodišnjem tromesečju
kvalitetnog kapitala još uvek ima. Ali,
bio slab. Srbija je, poznato je odranije, po bruto domaćem proizvodu po
da bi on zaista došao u Srbiju, zemlja se
stanovniku nekoliko puta siromašnija od proseka EU. Nijedna zemlja članica ili
mora istinski demokratizovati i otvoriti
kandidat za članstvo nema niži BDP po stanovniku od Srbije. Sve, dakle, upućuje
prema svetu. Zakon mora biti jednak za
da je štednja potrebna, ali i nedovoljna za zaokret i boljitak.
sve, a osvajanje vlasti ne sme biti partij-
Većina ekonomista procenjuje da će se tek po okončanju izbora, znati koliko
ski plen, koji će služiti za sticanje bogat-
i kako će morati da se dodatno krešu javni izdaci, a da je doneta odluka samo
stva i privilegija izabrane političke, po-
neka vrsta uvertire za ono što će biti neophodno i što Srbiju čeka u nastavku
slovne i intelektualne elite Srbije. Svet
razgovora sa MMF.
će nas ceniti onoliko koliko budemo ce-
nili sami sebe“, tvrdi Savić.