SlideShare a Scribd company logo
1 of 3
Download to read offline
18    Ekonomija i društvo                                                                     BR. 619/620   |    12. APRIL 2012   |


Posustajanje industrije Srbije




Mašine na
prelomnoj
tački
Ukupna proizvodnja je u februaru smanjena za 12,8 odsto,
a najveći pad imali su osnovni metali, zatim proizvodnja
računara, elektronskih i optičkih proizvoda kao i proizvodnja
motornih vozila i prikolica. Svako dalje smanjenje proizvodnih
kapaciteta vodi zemlju u još dublji ponor. Proces pada
definitivno mora da stane i dobije obrnuti smer, ma koliko to
bilo teško, sporo i dugotrajno
Aleksandra Galić




U           deo industrije u bruto doma-
            ćem proizvodu Češke je oko
            40 odsto, što i nije čudno jer
            samo fabrika automobila Ško-
da ostvari od prodaje van matične ze-
mlje više nego što je ukupan izvoz Sr-
bije. Nemačka je sačuvala i tehnološki
                                             tuaciju. Svako dalje smanjenje kapaci-
                                             teta koji proizvode, vodi zemlju u još
                                             dublji ponor. Ukupna proizvodnja je u
                                             februaru smanjena za 12,8 odsto, a naj-
                                             veće smanjenje proizvodnje imali su
                                             osnovni metali, za čak 63 procenta, za-
                                             tim proizvodnja računara, elektronskih
modernizovala upravo proizvodne ka-          i optičkih proizvoda kao i proizvodnja
pacitete i ima suficit u spoljnotrgovin-     motornih vozila i prikolica.
skoj razmeni veći od dvadeset milijar-
di evra godišnje. U Srbiji je pre dve de-    Zaostajanje
cenije učešće industrije u BDP bilo bli-     „Mislim da U. S, Steel nije jedini krivac
zu 25 procenata, a sada je samo oko 12       za ovako veliki pad industrijske pro-       samo je pitanje da li dva, pet ili sedam
odsto.                                       izvodnje. Prema mojim proračunima           procenata“, ocena je Miroslava Zdrav-
Praktično, nekadašnji kapaciteti su          on je doprineo sa možda tri procenta.       kovića, urednika na popularnom web
uništeni, a razvoj temeljen na inostra-      Sve ostalo su preduzeća koja nisu radi-     portalu makroekonomija.org.
nom kapitalu i razvoju usluga je imao        la zbog vremenskih neprilika i štednje      Taj proces pada definitivno mora da sta-
za posledicu konstantan i visok defi-        struje. Siguran sam da će prerađivačka      ne i da dobije obrnuti smer, ma koliko
cit državnog budžeta, spoljnotrgovin-        industrija, do kraja godine, imati pad,     to bilo teško, sporo i dugo po trajanju.
skog i platnog bilansa, svrstavši Sr-
biju u krug visoko zaduženih zema-           Broj industrijskih radnika
lja. U Srbiji se broj preduzeća u koji-       Mesto                                                               Ranije                     Sada
ma radi više od hiljadu radnika u me-         Beograd                                                            245.390                   13.842
đuvremenu smanjio gotovo četiri pu-           Niš                                                                 25.285                     3.358
ta, jer je 1990. poslovalo više od 200 ta-    Kragujevac                                                          57.574                     8.331
kvih firmi, da bi se danas njihov broj        Novi Sad                                                            24.848                     5.512
sveo na oko pedeset. Bez procesa rein-        Kruševac                                                            23.378                     3.653
dustrijalizacije, ali ne shvaćene na sta-     Vranje                                                              20.357                     6.907
ri način koji simbolišu fabrički dimnja-      Subotica                                                            16.130                     2.374
ci, teško je očekivati razvoj realne pri-     Pirot                                                               13.362                     2.126
vrede i stabilnu makroekonomsku si-                                                                                Izvor: Republički zavod za razvoj
|   12. APRIL 2012   |   BR. 619/620                                                               Ekonomija i društvo            19




Bez procesa reindustrijalizacije, ali ne shvaćene na stari način koji simbolišu fabrički dimnjaci, teško je očekivati razvoj realne privrede i
stabilnu makroekonomsku situaciju

Da je nastavljen razvoj po stopi koja je                          i prehrambene industrije”. Tehnička in-      ba mnogo godina, pod uslovom da se
postojala 1989. godine, a to je posled-                           teligencija udružena u Akademiju in-         nastave reforme, okonča privatizacija,
nja prava razvojna godina Srbija goto-                            ženjerskih nauka Srbije (AINS) predla-       obuzdaju partijski interesi, smanji jav-
vo da ne bi zaostajala za Evropom. U                              že hitan reinženjering srpske industri-      na potrošnja.
dokumentu “Postkrizni model ekonom-                               je ukoliko želimo bar da krenemo iz ove
skog rasta i razvoja Srbije 2011-2020. go-                        teške krize i upozorava da je realan izla-   Obnova
dine” traži se rehabilitacija “hemijske                           zak iz krize tek 2030, a ne 2020. godine.    „Proces buduće reindustrijalizacije Sr-
industrije, proizvodnje mašina, uređa-                            „Inženjerska misao je potisnuta, nje-        bije neće biti lako sprovesti, jer smo
ja, saobraćajnih sredstava, elektronske                           nom afirmacijom možemo da povećamo           previše vremena utrošili na reforme ko-
                                                                  proizvodnju, a samo to može da izvede        je nažalost do sada nisu dale očekivane
Starost opreme i mašina u industriji                              zemlju iz krize, stav je Jovana Todorovi-    rezultate. Ali to ne znači da sada treba
Privredna grana                              Prosečna starost     ća, potpredsednika AINS-a, iznet u do-       čekati još jednu deceniju da se na svet-
Tekstilna industrija                             35,17 godina     kumentu “Nacionalna tehnološka plat-         skom nivou stvore potrebni uslovi. Sr-
Mašinska industrija                              34,67 godina     forma Srbije”.                               bija ima dobrih potencijala za razvoj či-
Farmaceutska industrija                             21 godina     Ekonomisti, pogotovo javno, nerado           tavog niza industrijskih grana. Značajan
Prehrambena industrija                           27,17 godina     prognoziraju ali ipak nezvanično ka-         segment za razvoj pruža poljoprivredna
Hemijska industrija                                      28,67    žu da nam za revitalizaciju industrije i     proizvodnja, koja može biti dobra osno-
                                 Izvor: Privredna komora Srbije   proizvodnje koju smo imali zaista tre-       va za podizanje finalizacije većine pro-
20    Ekonomija i društvo                                                                     BR. 619/620   |   12. APRIL 2012   |


izvoda, koji su se do sada izvozili kao      jednoj reči, on je odgovorio - podstica-   stvoriti dobar poslovni ambijent, koga
proizvodi niskog nivoa obrade. U eko-        ji. Dakle, bez kapitala nema gradnje no-   nema, izgraditi poverenje da ljudi ne-
nomiji je odavno poznato da su profit-       vih kapaciteta, pa se opravdano postav-    će biti prevareni, i eliminisati korupci-
ne stope kod proizvoda visoke finali-        lja pitanje odakle Srbiji novac da uđe u   ja. Uz pomenute preduslove, moguće
zacije znatno više, nego kod proizvoda       proces obnove industrije, bez kojeg se     je pokrenuti niz malih preduzeća, pri-
kod kojih je stepen obrade nizak. Au-        nema čemu nadati u budućnosti.             vući strane investitore i smanjiti neza-
tomobilska industrija može biti istinska     „Niše na kojima Srbija treba da gra-       poslenost. Ali preduslov za to su mno-
šansa Srbije, samo što smo izgleda pro-                                                 go podsticajniji uslovi poslovanja, po-
pustili dobru priliku da na vreme posti-                                                litička stabilnost i poverenje, i konač-
gnemo mnogo bolje uslove u saradnji sa
                                             Ako Srbija iz osnova                       no uklanjanje korupcije koja je postala
Fijatom. Hemijska industrija, proizvod-      promeni pristup razvoju                    sistemski problem“, objašnjava Neboj-
nja mašina i aparata, elektronska indu-      u narednom periodu,                        ša Savić, profesor FEFA.
strija su takođe grane čiji razvoj u na-
rednom periodu može biti znatno ubr-         potrebni kapital će se naći                Zamajac
zan merama Nove industrijske politike                                                   U okolnostima kada Srbija ima viso-
Srbije. Srbija ima značajne potencijale i                                               ku stopu nezaposlenosti, prema naj-
kod nekih radno intenzivnih industrija,      di svoj prosperitet moraju biti postav-    novijim podacima Nacionalne službe
kao što je na primer tekstilna, imajući u    ljene na dugoročnim temeljima i po-        za zapošljavanje iz februara meseca to
vidu tradiciju i kvalitet srpskih proizvo-   red navedenih tradicionalnih industri-     je 28,15 odsto, zatim nepovoljnu staro-
da, ali i činjenicu da će cene rada u da-    ja, potrebno je uraditi još dve stvari.    snu i obrazovnu strukturu nezaposlenih
lekoistočnim zemljama vremenom rasti,        Prvo, razvijati niz potpuno novih in-      (prosečna starost nezaposlenih 41 godi-
što će proizvode naše tekstilne industri-    dustrija koje su intenzivne znanjem i      na, skoro jedna trećina je funkcional-
je činiti konkurentnijim, detaljno obra-     za koje postoje dobri uslovi u informa-    no nepismena, odnosno bez zanimanja
zlaže neminovnost obnove industrije          ciono-komunikacionim tehnologijama         ili kvalifikacije) nepohodno je stimuli-
Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog         i nizu kreativnih i kulturnih industri-    sati, u prvom redu, zapošljavanje u rad-
fakulteta.                                   ja koje su danas pravi hit u svetu, kao    no intenzivne grane, što nije u suprot-
Kada su eksperta Džejmsa Tobina, do-         i nauke o živim organizmima. U svetu       nosti sa stavom ekonomista o pravcima
bitnika Nobelove nagrade svojevreme-         važi pravilo: dobar projekat će naći ka-   revitalizacije industrije. Pitanje tehno-
no pitali da objasni ekonomsku nauku u       pital. Kapitala danas ima, ali se mora     loškog podizanja postojećih pogona kao
                                                                                        zamajca u daljem razvoju takođe je ne-
                                                                                        sporno. Koliko tu zaostajemo, pokazu-
  Nedovoljno za boljitak                                                                je primer iz jedine oblasti u kojoj ima-
                                                                                        mo veći izvoz od uvoza. Reč je narav-
  Ministarstvo finansija objavilo je podatke o većoj javnoj potrošnji, pa su tako
                                                                                        no o poljoprivredi. Najviše zaradimo od
  ukupni rashodi sektora države u januaru realno veći za 12,8 odsto u odnosu na
                                                                                        prodaje žutog kukuruza, proizvoda koji
  isti period 2011, dok nominalni rast iznosi 19,1 odsto. Gotovo istovremeno, isto
                                                                                        nema bilo kakvu tehnološku obradu. Ili,
  ministarstvo je javnosti saopštilo da do kraja godine treba da se uštedi 15,7
                                                                                        prodajemo malinu u rinfuzi, Francuzi i
  milijardi dinara i da se obezbedi smanjenje deficita u kasi države do nivoa od
                                                                                        Italijani je samo izmere, operu i ubace u
  45 odsto bruto domaćeg proizvoda, kako je predviđeno Zakonom o budžetu za
                                                                                        ambalažu, pa zarade znatno više od na-
  ovu godinu, što je prema stavu Narodne banke Srbije probijeno.
                                                                                        ših proizvođača-prodavca. Kada bi sa-
  Pad prihoda u budžetu je, prema rečima državnog sekretara, prouzrokovao u
                                                                                        mo termički obradili i upakovali veći
  februaru veći deficit. Biće da i dalje, smatraju ekonomisti, imamo isti problem
                                                                                        deo poljoprivrednih proizvoda, izvozna
  koji nas muči dugo: skupu državu i veliku javnu potrošnju, uz opasnost da ovu
                                                                                        zarada Srbije bi bila dvostruko veća od
  godinu završimo u recesiji, dakle da privrednog rasta ne bude. Prvi pokazatelji,
                                                                                        sadašnje. Mi smo ukupno na nekoj vr-
  recimo industrijske proizvodnje, jasno su negativni.
                                                                                        sti prelomne tačke“, smatra Ljubodrag
  „U martu možemo očekivati oporavak proizvodnje, ali će međugodišnja
                                                                                        Savić.
  stopa pada biti u rasponu od šest do 10 odsto. Ukoliko bude šest i manje,
                                                                                        „Ako Srbija nastavi da se razvija po
  konstatovaćemo blagi oporavak, ali ako pad bude veći od osam odsto to je
                                                                                        starom modelu, sredstava za investici-
  nastavak proizvodne nizbrdice“, kaže Miroslav Zdravković.
                                                                                        je svakako neće biti. Ali, ako naša ze-
  Iz EU takođe upozoravaju na dalje slabljenje privrede, potvrđujući i najnovijim
                                                                                        mlja iz osnova promeni pristup razvo-
  aprilskim izveštajem Evropske komisije sve ocene koje su izrečene i na kraju
                                                                                        ju u narednom periodu, potrebni ka-
  prethodne godine. Oporavak zasnovan na izvozu gubi dah, a poslednji pokazatelji
                                                                                        pital će se naći. I pored svetske krize,
  ukazuju na to da je ukupni ekonomski učinak u prvom ovogodišnjem tromesečju
                                                                                        kvalitetnog kapitala još uvek ima. Ali,
  bio slab. Srbija je, poznato je odranije, po bruto domaćem proizvodu po
                                                                                        da bi on zaista došao u Srbiju, zemlja se
  stanovniku nekoliko puta siromašnija od proseka EU. Nijedna zemlja članica ili
                                                                                        mora istinski demokratizovati i otvoriti
  kandidat za članstvo nema niži BDP po stanovniku od Srbije. Sve, dakle, upućuje
                                                                                        prema svetu. Zakon mora biti jednak za
  da je štednja potrebna, ali i nedovoljna za zaokret i boljitak.
                                                                                        sve, a osvajanje vlasti ne sme biti partij-
  Većina ekonomista procenjuje da će se tek po okončanju izbora, znati koliko
                                                                                        ski plen, koji će služiti za sticanje bogat-
  i kako će morati da se dodatno krešu javni izdaci, a da je doneta odluka samo
                                                                                        stva i privilegija izabrane političke, po-
  neka vrsta uvertire za ono što će biti neophodno i što Srbiju čeka u nastavku
                                                                                        slovne i intelektualne elite Srbije. Svet
  razgovora sa MMF.
                                                                                        će nas ceniti onoliko koliko budemo ce-
                                                                                        nili sami sebe“, tvrdi Savić.

More Related Content

More from FEFA Faculty

Dr Tanja Kuzman, Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, april 2019, br. 4
Dr Tanja Kuzman, Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, april 2019, br. 4Dr Tanja Kuzman, Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, april 2019, br. 4
Dr Tanja Kuzman, Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, april 2019, br. 4FEFA Faculty
 
Dr Tanja Kuzman, Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, april 2019
Dr Tanja Kuzman, Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, april 2019Dr Tanja Kuzman, Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, april 2019
Dr Tanja Kuzman, Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, april 2019FEFA Faculty
 
Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, Nedeljnik, mart 2019
Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, Nedeljnik, mart 2019Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, Nedeljnik, mart 2019
Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, Nedeljnik, mart 2019FEFA Faculty
 
Bojan Mirković, master student DT FEFA, Digital Business Review, februar 2019
Bojan Mirković, master student DT FEFA, Digital Business Review, februar 2019Bojan Mirković, master student DT FEFA, Digital Business Review, februar 2019
Bojan Mirković, master student DT FEFA, Digital Business Review, februar 2019FEFA Faculty
 
Ema Marinković, doc.dr Slađana Starčević, Aleksandra Majdarević, FEFAarcevic_...
Ema Marinković, doc.dr Slađana Starčević, Aleksandra Majdarević, FEFAarcevic_...Ema Marinković, doc.dr Slađana Starčević, Aleksandra Majdarević, FEFAarcevic_...
Ema Marinković, doc.dr Slađana Starčević, Aleksandra Majdarević, FEFAarcevic_...FEFA Faculty
 
Doc. dr Slađana Starcević, Ema Marinković, Aleksandra Majdarević, FEFA
Doc. dr Slađana Starcević, Ema Marinković, Aleksandra Majdarević, FEFADoc. dr Slađana Starcević, Ema Marinković, Aleksandra Majdarević, FEFA
Doc. dr Slađana Starcević, Ema Marinković, Aleksandra Majdarević, FEFAFEFA Faculty
 
Prof. dr Ana Trbović, FEFA, Davos 2019
Prof. dr Ana Trbović, FEFA, Davos 2019Prof. dr Ana Trbović, FEFA, Davos 2019
Prof. dr Ana Trbović, FEFA, Davos 2019FEFA Faculty
 
Prof. dr Milan Nedeljković, rukovodilac doktorskih studija FEFA , Dan uživo, ...
Prof. dr Milan Nedeljković, rukovodilac doktorskih studija FEFA , Dan uživo, ...Prof. dr Milan Nedeljković, rukovodilac doktorskih studija FEFA , Dan uživo, ...
Prof. dr Milan Nedeljković, rukovodilac doktorskih studija FEFA , Dan uživo, ...FEFA Faculty
 
Prof. dr Branka Drašković, Kvartalni bilten, Nacionalni naftni komitet Srbije
Prof. dr Branka Drašković, Kvartalni bilten, Nacionalni naftni komitet SrbijeProf. dr Branka Drašković, Kvartalni bilten, Nacionalni naftni komitet Srbije
Prof. dr Branka Drašković, Kvartalni bilten, Nacionalni naftni komitet SrbijeFEFA Faculty
 
28. ekonomsko-politički forum Strane investicije u Srbiji i Nemačkoj, 18. 10....
28. ekonomsko-politički forum Strane investicije u Srbiji i Nemačkoj, 18. 10....28. ekonomsko-politički forum Strane investicije u Srbiji i Nemačkoj, 18. 10....
28. ekonomsko-politički forum Strane investicije u Srbiji i Nemačkoj, 18. 10....FEFA Faculty
 
Prof. dr Ana Trbović, Intellectsoft, 25. maj. 2018.
Prof. dr Ana Trbović, Intellectsoft, 25. maj. 2018.Prof. dr Ana Trbović, Intellectsoft, 25. maj. 2018.
Prof. dr Ana Trbović, Intellectsoft, 25. maj. 2018.FEFA Faculty
 
FEFA Kreativna produkcija, Blic, 25. 5.2018.
FEFA Kreativna produkcija, Blic, 25. 5.2018.FEFA Kreativna produkcija, Blic, 25. 5.2018.
FEFA Kreativna produkcija, Blic, 25. 5.2018.FEFA Faculty
 
Prof. dr Nebojša Savić, TV N1, 3. 6. 2018.
Prof. dr Nebojša Savić, TV N1, 3. 6. 2018.Prof. dr Nebojša Savić, TV N1, 3. 6. 2018.
Prof. dr Nebojša Savić, TV N1, 3. 6. 2018.FEFA Faculty
 
Prof. dr Nebojša Savić, Danas, 8. 3. 2018.
Prof. dr Nebojša Savić, Danas, 8. 3. 2018.Prof. dr Nebojša Savić, Danas, 8. 3. 2018.
Prof. dr Nebojša Savić, Danas, 8. 3. 2018.FEFA Faculty
 
Branislav Vujović gost-predavač na FEFA,. Nedeljnik, 28. 2. 2018.
Branislav Vujović gost-predavač na FEFA,. Nedeljnik, 28. 2. 2018.Branislav Vujović gost-predavač na FEFA,. Nedeljnik, 28. 2. 2018.
Branislav Vujović gost-predavač na FEFA,. Nedeljnik, 28. 2. 2018.FEFA Faculty
 
Prof. dr Milan Nedeljković, Danas, 12. 2. 2018.
Prof. dr Milan Nedeljković, Danas, 12. 2. 2018.Prof. dr Milan Nedeljković, Danas, 12. 2. 2018.
Prof. dr Milan Nedeljković, Danas, 12. 2. 2018.FEFA Faculty
 
Prof. dr Miloljub Albijanić, Danas, 1. 2. 2018.
Prof. dr Miloljub Albijanić, Danas, 1. 2. 2018.Prof. dr Miloljub Albijanić, Danas, 1. 2. 2018.
Prof. dr Miloljub Albijanić, Danas, 1. 2. 2018.FEFA Faculty
 
Prof. dr Milan Nedeljković, Info BIZ, TV N1, 1. februar 2018.
Prof. dr Milan Nedeljković, Info BIZ, TV N1, 1. februar 2018.Prof. dr Milan Nedeljković, Info BIZ, TV N1, 1. februar 2018.
Prof. dr Milan Nedeljković, Info BIZ, TV N1, 1. februar 2018.FEFA Faculty
 
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, Blic, 24. 11. 2017.
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, Blic, 24. 11. 2017.Prof. dr Mihailo Crnobrnja, Blic, 24. 11. 2017.
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, Blic, 24. 11. 2017.FEFA Faculty
 
Darko Mandić, Mondo, 15. 11. 2017
Darko Mandić, Mondo, 15. 11. 2017Darko Mandić, Mondo, 15. 11. 2017
Darko Mandić, Mondo, 15. 11. 2017FEFA Faculty
 

More from FEFA Faculty (20)

Dr Tanja Kuzman, Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, april 2019, br. 4
Dr Tanja Kuzman, Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, april 2019, br. 4Dr Tanja Kuzman, Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, april 2019, br. 4
Dr Tanja Kuzman, Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, april 2019, br. 4
 
Dr Tanja Kuzman, Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, april 2019
Dr Tanja Kuzman, Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, april 2019Dr Tanja Kuzman, Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, april 2019
Dr Tanja Kuzman, Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, april 2019
 
Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, Nedeljnik, mart 2019
Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, Nedeljnik, mart 2019Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, Nedeljnik, mart 2019
Zoja Kukić, FEFA, Digital Business Review, Nedeljnik, mart 2019
 
Bojan Mirković, master student DT FEFA, Digital Business Review, februar 2019
Bojan Mirković, master student DT FEFA, Digital Business Review, februar 2019Bojan Mirković, master student DT FEFA, Digital Business Review, februar 2019
Bojan Mirković, master student DT FEFA, Digital Business Review, februar 2019
 
Ema Marinković, doc.dr Slađana Starčević, Aleksandra Majdarević, FEFAarcevic_...
Ema Marinković, doc.dr Slađana Starčević, Aleksandra Majdarević, FEFAarcevic_...Ema Marinković, doc.dr Slađana Starčević, Aleksandra Majdarević, FEFAarcevic_...
Ema Marinković, doc.dr Slađana Starčević, Aleksandra Majdarević, FEFAarcevic_...
 
Doc. dr Slađana Starcević, Ema Marinković, Aleksandra Majdarević, FEFA
Doc. dr Slađana Starcević, Ema Marinković, Aleksandra Majdarević, FEFADoc. dr Slađana Starcević, Ema Marinković, Aleksandra Majdarević, FEFA
Doc. dr Slađana Starcević, Ema Marinković, Aleksandra Majdarević, FEFA
 
Prof. dr Ana Trbović, FEFA, Davos 2019
Prof. dr Ana Trbović, FEFA, Davos 2019Prof. dr Ana Trbović, FEFA, Davos 2019
Prof. dr Ana Trbović, FEFA, Davos 2019
 
Prof. dr Milan Nedeljković, rukovodilac doktorskih studija FEFA , Dan uživo, ...
Prof. dr Milan Nedeljković, rukovodilac doktorskih studija FEFA , Dan uživo, ...Prof. dr Milan Nedeljković, rukovodilac doktorskih studija FEFA , Dan uživo, ...
Prof. dr Milan Nedeljković, rukovodilac doktorskih studija FEFA , Dan uživo, ...
 
Prof. dr Branka Drašković, Kvartalni bilten, Nacionalni naftni komitet Srbije
Prof. dr Branka Drašković, Kvartalni bilten, Nacionalni naftni komitet SrbijeProf. dr Branka Drašković, Kvartalni bilten, Nacionalni naftni komitet Srbije
Prof. dr Branka Drašković, Kvartalni bilten, Nacionalni naftni komitet Srbije
 
28. ekonomsko-politički forum Strane investicije u Srbiji i Nemačkoj, 18. 10....
28. ekonomsko-politički forum Strane investicije u Srbiji i Nemačkoj, 18. 10....28. ekonomsko-politički forum Strane investicije u Srbiji i Nemačkoj, 18. 10....
28. ekonomsko-politički forum Strane investicije u Srbiji i Nemačkoj, 18. 10....
 
Prof. dr Ana Trbović, Intellectsoft, 25. maj. 2018.
Prof. dr Ana Trbović, Intellectsoft, 25. maj. 2018.Prof. dr Ana Trbović, Intellectsoft, 25. maj. 2018.
Prof. dr Ana Trbović, Intellectsoft, 25. maj. 2018.
 
FEFA Kreativna produkcija, Blic, 25. 5.2018.
FEFA Kreativna produkcija, Blic, 25. 5.2018.FEFA Kreativna produkcija, Blic, 25. 5.2018.
FEFA Kreativna produkcija, Blic, 25. 5.2018.
 
Prof. dr Nebojša Savić, TV N1, 3. 6. 2018.
Prof. dr Nebojša Savić, TV N1, 3. 6. 2018.Prof. dr Nebojša Savić, TV N1, 3. 6. 2018.
Prof. dr Nebojša Savić, TV N1, 3. 6. 2018.
 
Prof. dr Nebojša Savić, Danas, 8. 3. 2018.
Prof. dr Nebojša Savić, Danas, 8. 3. 2018.Prof. dr Nebojša Savić, Danas, 8. 3. 2018.
Prof. dr Nebojša Savić, Danas, 8. 3. 2018.
 
Branislav Vujović gost-predavač na FEFA,. Nedeljnik, 28. 2. 2018.
Branislav Vujović gost-predavač na FEFA,. Nedeljnik, 28. 2. 2018.Branislav Vujović gost-predavač na FEFA,. Nedeljnik, 28. 2. 2018.
Branislav Vujović gost-predavač na FEFA,. Nedeljnik, 28. 2. 2018.
 
Prof. dr Milan Nedeljković, Danas, 12. 2. 2018.
Prof. dr Milan Nedeljković, Danas, 12. 2. 2018.Prof. dr Milan Nedeljković, Danas, 12. 2. 2018.
Prof. dr Milan Nedeljković, Danas, 12. 2. 2018.
 
Prof. dr Miloljub Albijanić, Danas, 1. 2. 2018.
Prof. dr Miloljub Albijanić, Danas, 1. 2. 2018.Prof. dr Miloljub Albijanić, Danas, 1. 2. 2018.
Prof. dr Miloljub Albijanić, Danas, 1. 2. 2018.
 
Prof. dr Milan Nedeljković, Info BIZ, TV N1, 1. februar 2018.
Prof. dr Milan Nedeljković, Info BIZ, TV N1, 1. februar 2018.Prof. dr Milan Nedeljković, Info BIZ, TV N1, 1. februar 2018.
Prof. dr Milan Nedeljković, Info BIZ, TV N1, 1. februar 2018.
 
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, Blic, 24. 11. 2017.
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, Blic, 24. 11. 2017.Prof. dr Mihailo Crnobrnja, Blic, 24. 11. 2017.
Prof. dr Mihailo Crnobrnja, Blic, 24. 11. 2017.
 
Darko Mandić, Mondo, 15. 11. 2017
Darko Mandić, Mondo, 15. 11. 2017Darko Mandić, Mondo, 15. 11. 2017
Darko Mandić, Mondo, 15. 11. 2017
 

prof. dr Nebojša Savić, Ekonomist, 12.04.2012.g.

  • 1. 18 Ekonomija i društvo BR. 619/620 | 12. APRIL 2012 | Posustajanje industrije Srbije Mašine na prelomnoj tački Ukupna proizvodnja je u februaru smanjena za 12,8 odsto, a najveći pad imali su osnovni metali, zatim proizvodnja računara, elektronskih i optičkih proizvoda kao i proizvodnja motornih vozila i prikolica. Svako dalje smanjenje proizvodnih kapaciteta vodi zemlju u još dublji ponor. Proces pada definitivno mora da stane i dobije obrnuti smer, ma koliko to bilo teško, sporo i dugotrajno Aleksandra Galić U deo industrije u bruto doma- ćem proizvodu Češke je oko 40 odsto, što i nije čudno jer samo fabrika automobila Ško- da ostvari od prodaje van matične ze- mlje više nego što je ukupan izvoz Sr- bije. Nemačka je sačuvala i tehnološki tuaciju. Svako dalje smanjenje kapaci- teta koji proizvode, vodi zemlju u još dublji ponor. Ukupna proizvodnja je u februaru smanjena za 12,8 odsto, a naj- veće smanjenje proizvodnje imali su osnovni metali, za čak 63 procenta, za- tim proizvodnja računara, elektronskih modernizovala upravo proizvodne ka- i optičkih proizvoda kao i proizvodnja pacitete i ima suficit u spoljnotrgovin- motornih vozila i prikolica. skoj razmeni veći od dvadeset milijar- di evra godišnje. U Srbiji je pre dve de- Zaostajanje cenije učešće industrije u BDP bilo bli- „Mislim da U. S, Steel nije jedini krivac zu 25 procenata, a sada je samo oko 12 za ovako veliki pad industrijske pro- samo je pitanje da li dva, pet ili sedam odsto. izvodnje. Prema mojim proračunima procenata“, ocena je Miroslava Zdrav- Praktično, nekadašnji kapaciteti su on je doprineo sa možda tri procenta. kovića, urednika na popularnom web uništeni, a razvoj temeljen na inostra- Sve ostalo su preduzeća koja nisu radi- portalu makroekonomija.org. nom kapitalu i razvoju usluga je imao la zbog vremenskih neprilika i štednje Taj proces pada definitivno mora da sta- za posledicu konstantan i visok defi- struje. Siguran sam da će prerađivačka ne i da dobije obrnuti smer, ma koliko cit državnog budžeta, spoljnotrgovin- industrija, do kraja godine, imati pad, to bilo teško, sporo i dugo po trajanju. skog i platnog bilansa, svrstavši Sr- biju u krug visoko zaduženih zema- Broj industrijskih radnika lja. U Srbiji se broj preduzeća u koji- Mesto Ranije Sada ma radi više od hiljadu radnika u me- Beograd 245.390 13.842 đuvremenu smanjio gotovo četiri pu- Niš 25.285 3.358 ta, jer je 1990. poslovalo više od 200 ta- Kragujevac 57.574 8.331 kvih firmi, da bi se danas njihov broj Novi Sad 24.848 5.512 sveo na oko pedeset. Bez procesa rein- Kruševac 23.378 3.653 dustrijalizacije, ali ne shvaćene na sta- Vranje 20.357 6.907 ri način koji simbolišu fabrički dimnja- Subotica 16.130 2.374 ci, teško je očekivati razvoj realne pri- Pirot 13.362 2.126 vrede i stabilnu makroekonomsku si- Izvor: Republički zavod za razvoj
  • 2. | 12. APRIL 2012 | BR. 619/620 Ekonomija i društvo 19 Bez procesa reindustrijalizacije, ali ne shvaćene na stari način koji simbolišu fabrički dimnjaci, teško je očekivati razvoj realne privrede i stabilnu makroekonomsku situaciju Da je nastavljen razvoj po stopi koja je i prehrambene industrije”. Tehnička in- ba mnogo godina, pod uslovom da se postojala 1989. godine, a to je posled- teligencija udružena u Akademiju in- nastave reforme, okonča privatizacija, nja prava razvojna godina Srbija goto- ženjerskih nauka Srbije (AINS) predla- obuzdaju partijski interesi, smanji jav- vo da ne bi zaostajala za Evropom. U že hitan reinženjering srpske industri- na potrošnja. dokumentu “Postkrizni model ekonom- je ukoliko želimo bar da krenemo iz ove skog rasta i razvoja Srbije 2011-2020. go- teške krize i upozorava da je realan izla- Obnova dine” traži se rehabilitacija “hemijske zak iz krize tek 2030, a ne 2020. godine. „Proces buduće reindustrijalizacije Sr- industrije, proizvodnje mašina, uređa- „Inženjerska misao je potisnuta, nje- bije neće biti lako sprovesti, jer smo ja, saobraćajnih sredstava, elektronske nom afirmacijom možemo da povećamo previše vremena utrošili na reforme ko- proizvodnju, a samo to može da izvede je nažalost do sada nisu dale očekivane Starost opreme i mašina u industriji zemlju iz krize, stav je Jovana Todorovi- rezultate. Ali to ne znači da sada treba Privredna grana Prosečna starost ća, potpredsednika AINS-a, iznet u do- čekati još jednu deceniju da se na svet- Tekstilna industrija 35,17 godina kumentu “Nacionalna tehnološka plat- skom nivou stvore potrebni uslovi. Sr- Mašinska industrija 34,67 godina forma Srbije”. bija ima dobrih potencijala za razvoj či- Farmaceutska industrija 21 godina Ekonomisti, pogotovo javno, nerado tavog niza industrijskih grana. Značajan Prehrambena industrija 27,17 godina prognoziraju ali ipak nezvanično ka- segment za razvoj pruža poljoprivredna Hemijska industrija 28,67 žu da nam za revitalizaciju industrije i proizvodnja, koja može biti dobra osno- Izvor: Privredna komora Srbije proizvodnje koju smo imali zaista tre- va za podizanje finalizacije većine pro-
  • 3. 20 Ekonomija i društvo BR. 619/620 | 12. APRIL 2012 | izvoda, koji su se do sada izvozili kao jednoj reči, on je odgovorio - podstica- stvoriti dobar poslovni ambijent, koga proizvodi niskog nivoa obrade. U eko- ji. Dakle, bez kapitala nema gradnje no- nema, izgraditi poverenje da ljudi ne- nomiji je odavno poznato da su profit- vih kapaciteta, pa se opravdano postav- će biti prevareni, i eliminisati korupci- ne stope kod proizvoda visoke finali- lja pitanje odakle Srbiji novac da uđe u ja. Uz pomenute preduslove, moguće zacije znatno više, nego kod proizvoda proces obnove industrije, bez kojeg se je pokrenuti niz malih preduzeća, pri- kod kojih je stepen obrade nizak. Au- nema čemu nadati u budućnosti. vući strane investitore i smanjiti neza- tomobilska industrija može biti istinska „Niše na kojima Srbija treba da gra- poslenost. Ali preduslov za to su mno- šansa Srbije, samo što smo izgleda pro- go podsticajniji uslovi poslovanja, po- pustili dobru priliku da na vreme posti- litička stabilnost i poverenje, i konač- gnemo mnogo bolje uslove u saradnji sa Ako Srbija iz osnova no uklanjanje korupcije koja je postala Fijatom. Hemijska industrija, proizvod- promeni pristup razvoju sistemski problem“, objašnjava Neboj- nja mašina i aparata, elektronska indu- u narednom periodu, ša Savić, profesor FEFA. strija su takođe grane čiji razvoj u na- rednom periodu može biti znatno ubr- potrebni kapital će se naći Zamajac zan merama Nove industrijske politike U okolnostima kada Srbija ima viso- Srbije. Srbija ima značajne potencijale i ku stopu nezaposlenosti, prema naj- kod nekih radno intenzivnih industrija, di svoj prosperitet moraju biti postav- novijim podacima Nacionalne službe kao što je na primer tekstilna, imajući u ljene na dugoročnim temeljima i po- za zapošljavanje iz februara meseca to vidu tradiciju i kvalitet srpskih proizvo- red navedenih tradicionalnih industri- je 28,15 odsto, zatim nepovoljnu staro- da, ali i činjenicu da će cene rada u da- ja, potrebno je uraditi još dve stvari. snu i obrazovnu strukturu nezaposlenih lekoistočnim zemljama vremenom rasti, Prvo, razvijati niz potpuno novih in- (prosečna starost nezaposlenih 41 godi- što će proizvode naše tekstilne industri- dustrija koje su intenzivne znanjem i na, skoro jedna trećina je funkcional- je činiti konkurentnijim, detaljno obra- za koje postoje dobri uslovi u informa- no nepismena, odnosno bez zanimanja zlaže neminovnost obnove industrije ciono-komunikacionim tehnologijama ili kvalifikacije) nepohodno je stimuli- Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog i nizu kreativnih i kulturnih industri- sati, u prvom redu, zapošljavanje u rad- fakulteta. ja koje su danas pravi hit u svetu, kao no intenzivne grane, što nije u suprot- Kada su eksperta Džejmsa Tobina, do- i nauke o živim organizmima. U svetu nosti sa stavom ekonomista o pravcima bitnika Nobelove nagrade svojevreme- važi pravilo: dobar projekat će naći ka- revitalizacije industrije. Pitanje tehno- no pitali da objasni ekonomsku nauku u pital. Kapitala danas ima, ali se mora loškog podizanja postojećih pogona kao zamajca u daljem razvoju takođe je ne- sporno. Koliko tu zaostajemo, pokazu- Nedovoljno za boljitak je primer iz jedine oblasti u kojoj ima- mo veći izvoz od uvoza. Reč je narav- Ministarstvo finansija objavilo je podatke o većoj javnoj potrošnji, pa su tako no o poljoprivredi. Najviše zaradimo od ukupni rashodi sektora države u januaru realno veći za 12,8 odsto u odnosu na prodaje žutog kukuruza, proizvoda koji isti period 2011, dok nominalni rast iznosi 19,1 odsto. Gotovo istovremeno, isto nema bilo kakvu tehnološku obradu. Ili, ministarstvo je javnosti saopštilo da do kraja godine treba da se uštedi 15,7 prodajemo malinu u rinfuzi, Francuzi i milijardi dinara i da se obezbedi smanjenje deficita u kasi države do nivoa od Italijani je samo izmere, operu i ubace u 45 odsto bruto domaćeg proizvoda, kako je predviđeno Zakonom o budžetu za ambalažu, pa zarade znatno više od na- ovu godinu, što je prema stavu Narodne banke Srbije probijeno. ših proizvođača-prodavca. Kada bi sa- Pad prihoda u budžetu je, prema rečima državnog sekretara, prouzrokovao u mo termički obradili i upakovali veći februaru veći deficit. Biće da i dalje, smatraju ekonomisti, imamo isti problem deo poljoprivrednih proizvoda, izvozna koji nas muči dugo: skupu državu i veliku javnu potrošnju, uz opasnost da ovu zarada Srbije bi bila dvostruko veća od godinu završimo u recesiji, dakle da privrednog rasta ne bude. Prvi pokazatelji, sadašnje. Mi smo ukupno na nekoj vr- recimo industrijske proizvodnje, jasno su negativni. sti prelomne tačke“, smatra Ljubodrag „U martu možemo očekivati oporavak proizvodnje, ali će međugodišnja Savić. stopa pada biti u rasponu od šest do 10 odsto. Ukoliko bude šest i manje, „Ako Srbija nastavi da se razvija po konstatovaćemo blagi oporavak, ali ako pad bude veći od osam odsto to je starom modelu, sredstava za investici- nastavak proizvodne nizbrdice“, kaže Miroslav Zdravković. je svakako neće biti. Ali, ako naša ze- Iz EU takođe upozoravaju na dalje slabljenje privrede, potvrđujući i najnovijim mlja iz osnova promeni pristup razvo- aprilskim izveštajem Evropske komisije sve ocene koje su izrečene i na kraju ju u narednom periodu, potrebni ka- prethodne godine. Oporavak zasnovan na izvozu gubi dah, a poslednji pokazatelji pital će se naći. I pored svetske krize, ukazuju na to da je ukupni ekonomski učinak u prvom ovogodišnjem tromesečju kvalitetnog kapitala još uvek ima. Ali, bio slab. Srbija je, poznato je odranije, po bruto domaćem proizvodu po da bi on zaista došao u Srbiju, zemlja se stanovniku nekoliko puta siromašnija od proseka EU. Nijedna zemlja članica ili mora istinski demokratizovati i otvoriti kandidat za članstvo nema niži BDP po stanovniku od Srbije. Sve, dakle, upućuje prema svetu. Zakon mora biti jednak za da je štednja potrebna, ali i nedovoljna za zaokret i boljitak. sve, a osvajanje vlasti ne sme biti partij- Većina ekonomista procenjuje da će se tek po okončanju izbora, znati koliko ski plen, koji će služiti za sticanje bogat- i kako će morati da se dodatno krešu javni izdaci, a da je doneta odluka samo stva i privilegija izabrane političke, po- neka vrsta uvertire za ono što će biti neophodno i što Srbiju čeka u nastavku slovne i intelektualne elite Srbije. Svet razgovora sa MMF. će nas ceniti onoliko koliko budemo ce- nili sami sebe“, tvrdi Savić.