2. DRUŠTVENE GRUPE
Društvene grupe su relativno trajne
skupine ljudi međusobno povezanih
zajedničkim društvenim delovanjem,
poreklom ,društvenim položajem,
potrebam, interesima, stavovima i
vrednostima
Čovek je član raznih grupa, nekima
pripada svojom voljom a nekima npr
porodici ili naciji samim rođenjem
3. Elementi društvenih grupa
Delatnost (potrebe zbog kojih se formira
grupa)
Članstvo (ljudi)
Unutrašnji odnosi
Sistem vrednosti i normi koje grupa
izgrađuje
Grupna svest ili svest o pripadnosti grupi
4. KLASIFIKACIJA DRUŠTVENIH
GRUPA
Vrši se na osnovu najvažnijih grupnih
karakteristika.Razlikujemo:
1.srodničke grupe (porodica,rod, bratstvo)
2.Funkcionalne (profesije, političke, verske)
3.Statusne (klase, staleži, slojevi)
4.Prostorne (teritorijalne) selo,grad
5.Etničke (pleme, narod, nacija)
5. 6.Prema unutrašnjim odnosima-autoritarne i
egalitarne
7.Prema otvorenosti za primanje novih
članova(otvorene i zatvorene)
8.Prema stepenu propisanosti-formalne i
neformalne
9.Prema broju članova- velike i male
10.Prema trajanju –stalne i privremene
11.Prema stepenu prisnosti-primarne i sekundarne
12.Prema stepenu povezanosti-skupovi i zajednice
6. Formalne i neformalne
1. Formalne(uređene) grupe – imaju stalnu
organizaciju, propisan sistem zajedničkog
delovanja i odlučivanja, ali i sistem
sankcionisanja
2. Neformalne (neuređene) grupe-često
postoje unutar formalnih grupa i u njih
pojedinci ulaze radi zadovoljavanja
određenih sklonosti, potreba težnje i slično;
nemaj stalnu organizaciju ili uopšte nisu
organizovane
7. Zajednice i skupovi
1. Zajednice – karakteristike: trajnost,
neposrednost, prisnost među članovima,
naglašena solidarnost, svest o pripadnosti
zajednici i zajednički kulturni obrazac
2. Skupovi – labavi, površni i kratkotrajni, ali i
kada su trajne, veze među njima su
spoljašnje, posredne, a pojedinci ih ne
moraju biti svesni
Skup može prerasti u zajednicu, zajednica
može prerasti u skup
8. Primarne i sekundarne
1. Primarne grupe – postoje trajni i lični odnosi
među članovima, jaka emocionalna vezanost
za grupu i kontakt “licem u lice”,imaju
presudan uticaj na socijalizaciju
ličnosti(porodica)
2. Sekundarne grupe – to su velike, makro
grupe koje nastaju na osnovu zajedničkih
interesa; kontakti nisu česti, niti neposredni,
slabe emotivne veze, kratkotrajne(klase,
nacije, političke partije i druge makro grupe)
9. Autoritarne i egalitarne
1. Autoritativne grupe – imaju strogu
hijerarhijsku organizaciju sa izrazitom
nejednakošću vodećih i ostalih članova
grupe; moć se obezbeđuje na osnovu
hijerarhije uloga i položaja ili tradicije
2. Demokratske grupe – to su one u kojima
postoji relativno srazmerno raspodeljena
moć između pripadnika i grupe; u njima se
naglašavaju načela jednakosti i solidarnosti
10. MARGINALNA GRUPA
Svaka društvena grupa koja se nalazi na
periferiji društvene moći i koj je bez
značajnog uticaja na bitne društvene
tokove i politička zbivanja (nacionalne
manjine, žene, penzioneri, umetnici, romi
isl.)
11. REFERENTNA GRUPA
Grupa sa kojom se pojedinac
identifikuje,koja mu svojim normama,
sistemom vrednosti, verovanjima i
stavovima služi kao model ponašanja i
kojoj teži da pripada
Čovek može imati više referentnih grupa
(porodica, grupa vršnjaka, publika i sl.)
12. Funkcionisanje društvenih
grupa
Za funkcionisanje društvenih grupa bitni su:
1.grupna dinamika-afektivne i emocionalne veze
koje se stvaraju između članova grupe
2.grupna kohezija-su sile koje drže članove
grupe na okupu(najbolje se vidi u homogenim i
heterogenim grupama)
3.veličina grupe(što je grupa veća veći je broj
mogućih odnosa između članova i zahteva bolju
organizaciju)