Bosna i Hercegovina daruje 2020: izvještaj o dobročinstvu

IZVJEŠTAJ
O DOBROČINSTVU
2020

Sadržaj
Opći pregled ...................................................................................................
Donatori ..........................................................................................................
Područja ..........................................................................................................
Primatelji ........................................................................................................
· Neproﬁtne organizacije kao primatelji .............................................
· Država kao primatelj .............................................................................
Krajnji korisnici .............................................................................................
Učinci darivanja ............................................................................................
Medijsko izvještavanje o darivanju ..........................................................
Pregled metodologije ...................................................................................
Prilog - Usporedni trendovi darivanja koji nisu povezani sa
COVID-om 19 ..................................................................................................
1
5
12
15
18
23
27
31
35
37
38

Opći pregled
Posljednjih godina oslanjali smo se na obilje brojki i analitiku kako bi nam
pomogli razumjeti i predvidjeti trendove u filantropiji. Međutim, tokom
pandemijske godine, većina onoga što smo znali i na što smo se oslanjali
potpuno se promijenilo. Zbog premoćnog uticaja COVID-a 19, morali smo
prilagoditi prikupljanje podataka i analize, kao i odvojeno razmotriti
davanja u vezi COVID-a 19 i davanja koja nisu povezana s COVID-om 19.
Značajne količine novca dane za pomoć u vezi COVID-a 19 učinile su da
detaljne usporedbe koje smo obično izrađivali prethodnih godina postanu
nepouzdane za ovu godinu.1
Umjesto toga, usredotočili smo se na
specifičnosti 2020. godine i korelacije između davanja povezanih i nepove-
zanih s COVID-om 19. Ovim izvještajem želimo doprinijeti razumijevanju
uticaja COVID-a 19 na filantropiju i kako su se razmišljanja i postupci ljudi
koji se tiču darivanja promijenili zbog pandemije. Odlučili smo pripremiti
prilog s usporedbama između davanja nevezanog za COVID-19 u 2020. i
davanja u prethodnim godinama, jer bi ti podaci i trendovi mogli biti važni
za neke aktere uključene u filantropiju.
Filantropsko davanje u Bosni i Hercegovini povećalo se 2020. godine, uz
zabilježeni iznos koji je gotovo tri puta veći u odnosu na prošlu godinu.
Unatoč izazovima u 2020. godini, uključujući pandemiju COVID-a 19,
najgoru recesiju u posljednjih 25 godina, migrantsku krizu i tešku političku
klimu, zabilježili smo gotovo 22 miliona eura (7,5 miliona eura u 2019.
godini) i gotovo 3.500 slučajeva davanja u dobrotvorne svrhe. Značajno je
da ovaj zabilježeni iznos predstavlja samo 42% donatora, jer većina medij-
skih izvještaja nije specificirala vrijednosti donacija. Koristeći druge izvore
podataka i ekstrapolaciju, procjenjujemo da je gotovo 40 miliona eura
dato 2020. godine. Imamo razloga vjerovati da je stvarna donirana vrijed-
nost čak veća od prijavljenog iznosa.
zabilježeni iznos
21,820,143.0 €
procijenjena vrijednost
donacija
38,588,187.2 €
broj donacija
3,489
donirana suma
po glavi stanovnika
11.7 €
1
Ipak, pripremljen je prilog s usporedbama davanja nevezanih za COVID-19 u 2020. godini s
prethodnim godinama, jer bi ti podaci i trendovi mogli biti važni za neke aktere uključene u
filantropiju.
1

Pandemija je stvorila specifičnu filantropsku klimu – prosječan iznos po
pojedinačnom davanju u vezi s COVID-om 19 značajno se povećao u
usporedbi s davanjem nevezanim za COVID-19 u u odnosu na prosjeke
tokom prethodnih godina. U 2020. donirana suma po glavi stanovnika
povećala se više od tri puta (11,7 € naspram 3,7 € u 2019.). Moramo
naglasiti da je ova distorzija uzrokovana velikim iznosima doniranim
zdravstvenim ustanovama kojima je bila potrebna medicinska oprema i
potrepštine, te kampanjama humanitarnog tipa koje su organizirale
neprofitne organizacije za podjelu hrane, maski i dezinficijensa socijalno
ugroženim licima.
Najveće promjene koje su se dogodile na filantropskoj sceni se odnose na
to da su najviše podržane institucije, koje su primile 38% ukupnog iznosa
donacija, a podrška različitim nivoima vlasti gotovo se udvostručila. Dok
su institucije i vlasti dobijale više podrške kako bi se nosili s pandemijom,
pojedinci i porodice, zajedno s neprofitnim organizacijama, dobili su više
za područja koja nisu povezana s COVID-om 19.
Korporativni sektor bio je ne samo najizdašniji već i najaktivniji donator u
pogledu svog broja filantropskih akcija povezanih s COVID-om 19. Čineći
gotovo dvije trećine svih akcija i 41% od zabilježenog iznosa doniranog u
vezi s pandemijom, korporativni sektor suvereno je vladao u osiguranju
medicinske opreme i potrepština za zdravstveni sistem.
Broj donacija
2,328
1,161
Zabilježeni iznos
COVID-19
Davanja nevezana za COVID-19
8,917,548.3 €
12,902,594.7 €
Bosna i Hercegovina daruje 2020 - Godišnji izvještaj o stanju filantropije
2

Najveći broj akcija građani su usmjerili na teme zdravstva i smanjenja
siromaštva, dok su najveće sume darivali pojedincima i porodicama.
Većina donatora je značajan udio darovane sume usmjerila na teme
nevezane za COVID-19 ali su se u tome posebno istakle privatne fondacije
koje gotovo da uopće nisu darivale za COVID-19. Umjesto toga, većina
njihovih donacija bila je usmjerena na stipendije.
Filantropske aktivnosti kojima se podržavaju marginalizirane grupe,
smanjenje siromaštva i obrazovanje održale su visok nivo podrške u
pogledu učestalosti i vrijednosti donacija. Iako je COVID-19 prevladavao
kao najvažnije pitanje, primajući 33.3% donacija, donatori su pomoć
povezanu s pandemijom smatrali dodatnim ulaganjem, a ne nečim što je
prioritet na štetu ulaganja u druga područja. Tokom pandemije, stanovnici
Bosne i Hercegovine nisu zaboravili one koji su u potrebi u različitim
zemljama; zadržali su istu učestalost davanja kao u 2019. godini (4.6%
davanja nevezano za COVID-19) i više nego udvostručili iznos (5.3% iznosa
koji nije povezan sa COVID-om 19).
Regionalna diverzifikacija nije se značajno promijenila. Što se tiče svih
slučajeva filantropije, korisnici u Federaciji Bosne i Hercegovine dobili su
više od polovine, a korisnici u Republici Srpskoj nešto više od jedne
trećine. Ono što je značajno u vezi s pandemijom je da smo, za razliku od
prethodnih godina, zabilježili davanja u cijeloj zemlji. Podaci pokazuju da
su lokalne zajednice bile u mnogo većem fokusu: 39.3% svih slučajeva bilo
je usmjereno na korisnike u određenim lokalnim zajednicama. Zanimljiva
je činjenica da u cijeloj zemlji, a posebno u velikim lokalnim zajednicama
(Sarajevo, Banja Luka i Mostar učestvovali su u trećini svih filantropskih
akcija u zemlji), većina donacija nije bila povezana s COVID-om 19. U nekim
zajednicama više od 70% donacija nije bilo povezano sa pomoći za ublaža-
vanje posljedica pandemije.
Donatori u Bosni i Hercegovini podržali su državu u pružanju pomoći za
COVID-19, dok su i dalje bili posvećeni pružanju brze podrške marginalizi-
ranim grupama tokom pandemije.
3

Federacija Bosne i
Hercegovine
Republika Srpska
Distrikt Brčko
U cijeloj državi
Davanja u
inostranstvu
32.7%
67.3%
35.8%
64.2%
32.4%
67.6%
33.8%
66.2%
17.2%
82.8%
COVID-19
Davanja nevezana za COVID 19
Republika Srpska
35.6%
Federacija Bosne i Hercegovine
57.7%
Distrikt Brčko
1.1%
U cijeloj državi
2.1%
Davanja u inostranstvu
3.5%
Mapa - Donacije (%)
Ukupna davanja
4

Donatori
Iako je vladalo općenito uvjerenje da će pandemija zasjeniti druge svrhe za
koje je potrebna pomoć, svi donatori u Bosni i Hercegovini pružili su veću
podršku područjima koja nisu povezana s COVID-om 19 od onih poveza-
nih s pandemijom. Unatoč vanrednim okolnostima i intenzivnom fokusira-
nju medija na COVID-19, donatori su nastavili obraćati pažnju na proble-
me koji su bili manje vidljivi. S druge strane, vrijednost filantropskog
davanja u vezi s pandemijom COVID-a 19 bila je puno veća, posebno među
mješovitim donatorima (87.7%) i korporativnim donatorima (3/4 ukupnog
iznosa).
Ipak, i masovna pojedinačna davanja održavala su visok nivo aktivnosti, s
35.3% svih organizovanih akcija, što u apsolutnim vrednostima iznosi čak
i više nego prethodne godine (1.231 filantropskih akcija u 2020. u odnosu
na 1.206 u 2019.).
Detaljni uvid u korporativna davanja pokazuje da je korporativni sektor
organizirao više od polovice svojih filantropskih akcija (51.6%) i donirao
gotovo dvije trećine (65.7%) svog iznosa institucijama. Očekivano, 83.5%
svih sredstava za institucije odnosilo se na COVID-19. Korporativni sektor
nastavio je svoj trend ulaganja u institucije donacijama nevezanim za
COVID-19: petina je otišla u obrazovanje, a 15.6% doniranog iznosa otišlo
je zdravstvenim ustanovama.
Kroz masovne akcije građani su dali 67.2% od ukupnog iznosa koji su
donirali pojedincima i porodicama. Od tog iznosa, 99% nije bilo povezano
s COVID-om 19, nego je usmjereno uglavnom na zdravstvo i smanjenje
siromaštva. Ostatak je doniran neprofitnim organizacijama. Državi je dano
nešto više donacija nego prethodnih godina (12.4% donacija pripalo je
institucijama, a 6.8% vlastima).
5

Iako je većina donatora održavala značajan iznos darivanja nevezanog za
pandemiju, privatne fondacije dale su najviše – 99.7%. To je veće od iznosa
koji je donirao korporativni sektor u slične svrhe; od ukupnog davanja
nevezanog za COVID-19, privatne fondacije dale su 22.9%, dok su kompanije
dale 21.2%.
Pojedinci i privatne fondacije imale su sličan broj ﬁlantropskih akcija u
odnosu na prethodnu godinu, uz značajan pad udjela privatnih fondacija u
doniranoj vrijednosti (sa 24.6% u 2019. na 9.1% u 2020.). Ovo je relativna
promjena budući da se ukupan donirani iznos povećao; privatne fondacije
donirale su nešto veći iznos 2020. godine nego 2019. (otprilike dva miliona
eura).
Dijaspora je zadržala sličan nivo sudjelovanja kao i prethodne godine, s
gotovo 10% udjela u ukupnoj doniranoj vrijednosti, usmjeravajući 65.9% tog
iznosa na teme vezane uz COVID-19.
6

Masovne donacije
35.3%
Korporativni sektor
46.3%
Pojedinci
7.6%
Miješani donatori
Privatne fondacije
Ostali
4.7%
OCD/Udruženja
4.5%
0.6%
1.0%
Korporativni sektor
Masovne donacije
Pojedinci
Miješani donatori
OCD/Udruženja
Privatne fondacije
Ostali
46.1%
53.9%
15.7%
84.3%
30.7%
69.3%
29.3%
70.7%
48.7%
51.3%
25.0%
75.0%
34.3%
65.7%
COVID-19
Ukupna davanja
Donacije (%)
7

Miješani donatori
31.1%
Korporativni sektor
33.2%
Masovne donacije
15.1%
Privatne fondacije
OCD/Udruženja
Ostali
9.1%
Pojedinci
6.4%
2.1%
3.0%
Korporativni sektor
Miješani donatori
Masovne donacije
Privatne fondacije
Pojedinci
OCD/Udruženja
Ostali
74.7%
25.3%
87.7%
12.3%
16.1%
83.9%
0.3%
99.7%
54.2%
45.8%
65.8%
34.2%
31.7%
68.3%
COVID-19
Ukupna davanja
Iznosi (%)
8

COVID-19
Korporativni sektor
Masovne donacije
Pojedinci
OCD/Udruženja
Miješani donatori
64.2%
37.4%
16.6%
44.6%
7.1%
7.9%
6.5%
3.4%
4.1%
5.0%
Privatne fondacije
Ostali
0.4%
0.6%
1.1%
1.1%
Donacije (%)
9

Miješani donatori
Korporativni sektor
Pojedinci
Masovne donacije
OCD/Udruženja
45.2%
9.6%
41.1%
21.2%
5.7%
7.3%
4.0%
31.8%
2.3%
1.8%
Privatne fondacije
Ostali
0.0%
22.9%
1.7%
5.4%
COVID-19
Iznosi (%)
10

Najvidljivije donacije sastojale su se od kupovine medicinske opreme
(uglavnom respiratora) i potrepština za zdravstvene ustanove. Jedan od
najvećih donatora bio je BH Telecom d.d, sa 513.777 € doniranih
kantonalnim i lokalnim bolnicama u Konjicu, Zenici, Goraždu, Travniku i
Bihaću za nabavku opreme. BH Telecom d.d. dobio je nagradu DOBRO za
ﬁlantropiju u kategoriji velikih preduzeća. Kompanija Violeta d.o.o.
učestvovala je sa 203.187 € za kupovinu respiratora, hirurških maski i
zaštitne opreme. Hemofarm d.o.o. Banja Luka donirao je 30 monitora za
bolnice u Bosni i Hercegovini u ukupnoj vrijednosti od 76.320 €. Novartis
BA d.o.o. donirao je 76.742 € Univerzitetskom kliničkom centru Republike
Srpske i Općoj bolnici u Sarajevu. Taj novac upotrijebljen je za nabavku dva
respiratora i drugih potrepština uključujući zaštitne maske, testove na
COVID-19 i sličnu medicinsku opremu.
Dijaspora je također pomogla u nabavci potrebne medicinske opreme. Fuad
Purač iz Gračanice, koji živi i radi u Australiji, pomogao je Dijaliznom centru
Opće bolnice dr. Mustafa Beganović donacijom od 61.388 € za pet aparata za
hemodijalizu. Šest mjeseci kasnije, donirao je dodatnih 30.674 € za aparat za
pregled sluha i prenosni inkubator za novorođene bebe. Puračeva rodica,
Elvedina Omerović, predala je ta sredstva u njegovo ime. Nevenka
Hadžibašoglu iz Sarajeva, koja trenutno živi u Turskoj, donirala je
hiperbaričnu komoru u vrijednosti od 50.000 € Kabinetu za hiperbaričnu
medicinu i kiseoničku terapiju u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Ovaj
aparat omogućuje nove usluge u bolnici. Porodica Lukić, porijeklom iz
Ugljevičke Obriježi, donirala je ultrazvučni hirurški nož u vrijednosti od
35.791 € JZU Sv. Vračevi u Bijeljini. Ovaj najmoderniji uređaj skratiće vrijeme
operacije i smanjiti broj postoperativnih komplikacija.
Iako su stanovnici Bosne i Hercegovine većinu svoje pomoći/medicinskih
tretmana usmjerili prema vlastitim zajednicama, važno je naglasiti da su
donatori bili empatični i prema ljudima u drugim zemljama. Udruženje
Pomozi.ba organiziralo je kampanju za prikupljanje sredstava za podršku
djeci i porodicama suočenim s glađu u Jemenu. Korištenjem humanitarnog
telefonskog broja, uz internetske i direktne donacije, donatori su uspjeli
prikupiti i poslati 115 tona hrane procijenjene vrijednosti od 11.760 €.
Humanitarno udruženje Kap ljubavi uspjelo je nastaviti svoj projekt
HelpForAfrica tokom pandemije. Od 2011. godine prikupljaju doplatke za
djecu (460 € po djetetu), što pomaže u ﬁnansiranju stipendija, zdravstvene
zaštite, garderobe i ostalih potreba. U 2020. prikupili su 16.560 € za
djevojčice u Beninu.
Primjeri korporativnog odgovora u vezi s COVID-om 19
Podrška zdravstvenom sistemu od dijaspore
Ljudi iz Bosne i Hercegovine koji pomažu drugim zemljama
11

Kao što je i očekivano, COVID-19 bio je najvažnija tema za donatore, čineći
1/3 svih donacija i 60.3% od ukupnog doniranog iznosa. Raspodjela
preostalih područja u vezi s brojem ﬁlantropskih djela ista je kao i
prethodnih godina. Najvažnija podrška tim je redoslijedom bila marginali-
ziranim grupama, zdravstvu, obrazovanju i smanjenju siromaštva.
Iako, kao što smo napomenuli, želimo izbjeći direktne usporedbe, važno je
naglasiti da apsolutni podaci pokazuju gotovo jednak broj ﬁlantropskih
akcija u vezi s podrškom marginaliziranim grupama (685 naspram 649 u
2019.) odnosno u svrhu smanjenja siromaštva (248 naspram 289 u 2019.).
Čak su i donirani iznosi za to veći u 2020. Možemo reći da, iako je
COVID-19 imao značajan uticaj, nije bio na štetu ove dvije svrhe.
Također je važno ponovo naglasiti zadivljujuću i stratešku podršku
obrazovanju putem stipendija, posebno uzimajući u obzir pritisak s kojim
se donatori suočavaju jer moraju uložiti sve napore u rješavanje hitnih
problema uzrokovanih pandemijom. Iako je obrazovanje na četvrtom
mjestu po broju donacija, ono se po vrijednosti nalazi odmah iza donacija
povezanih s COVID-om 19. Primajući 14.2% od ukupnog doniranog iznosa,
obrazovanje učestvuje sa više od jedne trećine u ukupnom doniranom
iznosu koji nije povezan s COVID-om 19.
Donacije za ostala područja uglavnom su bile za uobičajena sezonska
davanja (gotovo stalno oko 5%), dok su ostala područja većinom ostala na
sličnim nivoima kao i proteklih godina.
Područja
12

Podrška marginaliziranim grupama
19.6%
5.1%
0%-1%
Sezonska davanja
4.5% Sport
1%-3% Kultura i umjetnost, okoliš, vjerske aktivnosti
Javna infrastruktura, upravljanje kriznim situacijama, ekonomski razvoj,
baština, ljudska prava, dobrobit životnja, nauka, nezavisni mediji
Zdravstvo
11.9%
18.4% Ostalo
33.3% COVID-19
9.7% Obrazovanje
7.1% Smanjenje siromaštva
Ključna područja - Donacije (%)
Ostala područja - Donacije (%)
13

Osim donacija povezanih s COVID-19, neka od najvećih strateških ulaganja
bila su za stipendije. Fondacija Hastor posljednjih 15 godina podržava i
osnažuje djecu i mlade u nastojanju da postanu lideri u svojim zajednicama.
Fondacija je nastavila ulagati u obrazovanje i u 2020. godini dajući godišnje
stipendije za 1.649 učenika osnovnih i srednjih škola i 410 studenata. Vrijed-
nost pojedinačnih stipendija varira od 613 € do 1.532 € po studentu. Bosna
Bank International d.d. Sarajevo donirala je 79.582 € za stipendije tokom
2020. R&S d.o.o. Sarajevo je donirao 13 stipendija socijalno ugroženoj djeci
u ukupnoj vrijednosti od 7.809 €. Ova je kompanija također podržala projek-
te neprofitnih organizacija i sportskih klubova usmjerenih na lični razvoj i
individualni rast. Dobili su nagradu DOBRO za filantropiju u kategoriji korpo-
rativne filantropije za srednja preduzeća.
Hasan Smajić, profesor iz Kelna, donirao je Mješovitoj srednjoj školi u
Tešnju opremu u vrijednosti od 140.000 €. Zahvaljujući donaciji, deset
posebnih radnih jedinica za mehatroniku i elektroniku opremljeno je
hardverom i softverom. Nekoliko mjeseci kasnije, Smajić je donirao još pet
radnih jedinica u vrijednosti od 60.000 € Mješovitoj srednjoj školi Stjepan
Radić u Usori. Telemach d.o.o. donirao je kompletan tehnološki laboratorij
Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu u ukupnoj vrijednost od 20.463 €,
omogućivši studentima Odsjeka za komunikaciju da nauče više o
komunikacijskoj tehnologiji. BH Telecom d.d. donirao je 225.268 €
osnovnim i srednjim školama i 52.600 € univerzitetima u Sarajevu, Tuzli i
Bihaću. Dio te donacije sastojao se od 320 tableta i 20 prenosnih računala s
besplatnom internetskom vezom za socijalno ugrožene učenike. Te su
donacije dane u skladu s kampanjom StayConnected (Ostanimo Povezani), čija
je misija pružanje pristupa online nastavi. BH Telecom d.d. također je dobio
nagradu DOBRO za filantropiju.
Stipendije: Strateško ulaganje u mlade
Alati za učenje: Obrazovna tehnologija
Građani su puno donirali za zdravstvenu zaštitu pojedinaca i porodica.
Također su pružili veliku podršku marginaliziranim grupama. Inspirirana
primjerima iz obližnjih zemalja, Jelena Malinović pokrenula je Facebook
grupu Budi Human — Humanitarne Licitacije BiH kao platformu za
dobrotvorne aukcije. Prihod ostvaren na tim aukcijama donira se socijalno
ugroženoj djeci. Članovi grupe skupljaju do 1.022 € dnevno. Facebook grupa
20 Kruna za Čovjeka pomaže socijalno ugroženim porodicama. Ova grupa
koju je 2015. godine osnovala Emira Hadžiavdić Cof, nominirana je za
nagradu DOBRO za filantropiju 2020. godine. Nakon uspjeha ove Facebook
grupe, članovi su osnovali humanitarno udruženje 20 Kruna za Čovjeka u
Švedskoj. U 2020. godini ovo je udruženje prikupilo više od 84.500 € kroz
razne kampanje. Od ovog iznosa, 15.668 € utrošeno je za kupovinu 50
računala u 10 različitih škola za pomoć djeci iz socijalno ugroženih porodica.
Pojedinci za marginalizirane grupe
14

Jedna od najvećih promjena koju je donio COVID-19 bila je ta da se podrš-
ka državi znatno povećala; institucije su bile najviše podržane (34.6%
donacija i 38.1% od ukupnog iznosa), a podrška različitim nivoima vlasti
gotovo se udvostručila (5.4% naspram 2.9% slučajeva u 2019.). Istovreme-
no, smanjila se učestalost doniranja za pojedince i porodice (30.7%
slučajeva u 2020. naspram 40% u 2019.). Međutim, ti postotci ne daju nam
cjelovitu sliku. Apsolutne brojke pokazuju gotovo isti broj donacija za
pojedince i porodice u 2019. i 2020. Štoviše, zabilježili smo porast od
milion eura doniranih pojedincima i porodicama u 2020. godini u odnosu
na 2019. To se može pripisati općem porastu filantropije, i to posebno
većoj vrijednosti donacija za brojne kampanje za zdravstvene tretmane i
socijalno ugrožena lica.
Sa 40% svih donacija, državni predstavnici dobili su gotovo dvije trećine
cjelokupnog doniranog iznosa u 2020. godini (62.7%). Institucije su dobile
38.1%, a različiti nivoi vlasti 24.6%. Od ukupnog davanja institucijama,
61.1% donacija i 83.1% vrijednosti odnosilo se na COVID-19.
Iako su institucije i vlasti više podržane u vezi s pandemijom, pojedinci i
porodice, zajedno s neprofitnim organizacijama, češće su podržani u
područjima koja nisu povezana s COVID-om 19. Od 37.3% svih donator-
skih akcija, pojedinci i porodice primili su 57.3% od ukupne donirane
vrijednosti koja nije povezana s pandemijom.
Neprofitne organizacije i dalje su visoko podržani primatelji za svrhe koje
nisu povezane sa COVID-19, primajući više od jedne trećine donacija
(36.1%) i 19.8% vrijednosti davanja. Gotovo 50% ovih donacija bilo je za
pojedince i porodice kroz kampanje koje je organiziralo Udruženje Pomo-
zi.ba. U manjem obimu su SOS Dječija sela BiH i razna udruženja djece i
roditelja organizirali kampanje koje su generirale donacije.
Primatelji
15

Pojedinci/Porodice
Institucije
30.7%
34.6%
Neproﬁtne organizacije
27.1%
Lokalne/državne vlasti
5.4%
Ostalo
2.2%
Institucije
Pojedinci/Porodice
Neproﬁtne
organizacije
Lokalne/državne
vlasti
Ostalo
61.1%
38.9%
18.8%
81.2%
11.0%
89%
58.5%
41.5%
11.3%
88.7%
COVID-19
Ukupna davanja
Donacije (%)
16

COVID-19
Institucije
Pojedinci/Porodice
Lokalne/državne
vlasti
Neproﬁtne
organizacije
Ostalo
63.5%
20.1%
17.3%
37.3%
9.5%
3.4%
9.0%
36.1%
0.7%
3.1%
Donacije (%)
17

Pod pojmom neprofitne organizacije smatramo domaća udruženja,
strana udruženja i privatne fondacije. Važno je napomenuti da su nepro-
fitne organizacije u Bosni i Hercegovini 2020. godine uglavnom podržane
u njihovim naporima koji nisu povezani sa COVID-om 19 (89% donacija i
84.8% vrijednosti donacija). To govori o činjenici da je država doživljavana
kao glavni kanal za pomoć COVID-u 19, dok je neprofitna organizacija
ostala posrednik za druge potrebe. Značajno je istaknuti da podrška
neprofitnim organizacijama nije bila ravnomjerno raspoređena: gotovo
50% iznosa doniranog neprofitnim organizacijama donirano je Udruženju
Pomozi.ba.
Korporativni sektor iskazao se najvećom podrškom, donirajući veći udio u
2020. godini nego u 2019. (55% naspram 47% slučajeva donacija). Građani
su također bili podrška (31.7%), doživljavajući neprofitne organizacije,
posebno Udruženje Pomozi.ba, kao pouzdanog posrednika u liječenju i
humanitarnoj podršci pojedincima i porodicama.
Najveću podršku dobili su programi i akcije usmjereni na marginalizirane
grupe (44.3% slučajeva), sportske programe (14.7%), zdravstvo (6.5%) i
programe smanjenja siromaštva (4.7%). Ovo je rang lista bez 11% donacija
usmjerenih na pandemiju. Podrška marginaliziranim grupama pružena je
putem kampanja humanitarnog tipa koje su neprofitne organizacije
organizirale radi kupovine proizvoda poput maski, dezinficijensa i hrane.
Relativno visok postotak podrške sportskim programima tokom
pandemije rezultat je tradicionalnog programa davanja bespovratnih
sredstava koji je omogućila JP BH POŠTA d.o.o. Sarajevo. Povećali su svoj
donirani iznos u 2020. godini i podržali 199 sportskih, kulturnih i
umjetničkih programa zajednice sa 256.577 €. Većina tih donacija bili su
mali grantovi (≈1 500 €) za organizacije i institucije širom Federacije Bosne
i Hercegovine.
Od prethodno spomenute podrške marginaliziranim grupama u davanji-
ma nepovezanim s COVID-om 19, konkretni korisnici koje su donatori
ciljali kroz neprofitne organizacije bili su socijalno ugrožena lica (32%
donacija), vlastito stanovništvo ili posebno ciljana lokalna zajednica
(29.7%) i osobe s invaliditetom (16.2%).
Neprofitne organizacije kao primatelji
18

Odabir podržanih područja i ciljanih korisnika pokazuje visoku socijalnu
svijest zbog fokusiranja na one koji imaju zdravstvene probleme
i ekonomski su ugroženi.
19

Proﬁl donatora neproﬁtnih organizacija kao primatelja
Masovne donacije
31.7%
Korporativni sektor
55.0%
Miješani donatori
5.0%
Pojedinci
Privatne fondacije
Ostali
4.6%
OCD/Udruženja
2.2%
0.2%
1.3%
Donacije (%)
Korporativni sektor
Masovne donacije
Miješani donatori
Pojedinci
OCD/Udruženja
Privatne fondacije
Ostali
10.4%
89.6%
8.7%
91.3%
23.4%
76.6%
11.6%
88.4%
28.6%
71.4%
50.0%
50.0%
8.3%
91.7%
COVID-19
Ukupna davanja
20

Proﬁl donatora neproﬁtnih organizacija kao primatelja
COVID-19
Korporativni sektor
Masovne donacije
Miješani donatori
Pojedinci
51.9%
55.4%
25.0%
32.6%
10.6%
4.3%
4.8%
4.5%
5.8%
1.8%
OCD/Udruženja
Privatne fondacije
Ostali
1.0%
0.1%
0.9%
1.3%
Donacije (%)
21

Prva reakcija tokom pandemijske godine bila je osiguranje hrane onima
kojima je to potrebno. Udruženje Pomozi.ba pokrenulo je crowdfunding
kampanju na svojoj platformi za prikupljanje sredstava za podršku ljudima
koji koriste javnu kuhinju za vrijeme epidemije. Uspjeli su prikupiti 21.659 €
za obroke. Kompanija Mozzart donirala je više od jedne tone hrane javnoj
kuhinji Mozaik prijateljstva u Banjoj Luci. PODRAVKA d.o.o. Sarajevo je
donirala zalihe hrane za 25 javnih kuhinja i nekoliko medicinskih ustanova u
ukupnoj vrijednosti od 33.220 €.
Neki su donatori podržali neprofitni sektor u fokusiranju na djecu bez
roditeljske skrbi, koja su posebno ranjiva grupa. Uz posredovanje neprofitnih
organizacija, Bingo Export-Import Tuzla d.o.o. podržao je brojne projekte
u 2020, a njihove su donacije iznosile 111.725 €. Kompanija je donirala
20.424 € za SOS Dječija sela, čime su pokriveni troškovi jedne SOS porodice
za jednu godinu i pružena psihološka podrška za 28 SOS porodica.
Predstavništvo Johnson & Johnson u Sarajevu doniralo je 58.921 € za
aktivnosti SOS Dječijih sela. Ova donacija osigurala je obuku i podršku
stručnjacima koji rade s djecom bez roditeljske skrbi.
Kompanija INT BH d.o.o. je nagrađena nagradom DOBRO za filantropiju u
kategoriji korporativne filantropije – male kompanije. Ovu su nagradu dobili
za osnivanje Fondacije Muharem Berbić koja pruža finansijsku podršku
udruženjima u zajednici, stipendije studentima i direktnu pomoć djeci i
mladima bez roditeljske skrbi, djeci i mladima s invaliditetom i socijalno
ugroženim porodicama. Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina
nastavila je ulagati u lokalnu zajednicu i dodjeljivati sredstva humanitarnim
udruženjima za svaku transakciju izvršenu putem MasterCard Shopping
Card koja na sebi ima oznaku MC World. Kad god klijent izvrši transakciju
koristeći tu karticu, banka izdvaja 0,05 € za tri udruženja koja podržavaju
djecu i osobe s posebnim potrebama: Srce za djecu oboljelu od raka, Udruže-
nje organizacija za podršku osobama s intelektualnim teškoćama FBiH
SUMERO i SOS Dječije selo Sarajevo.
Djeca i mladi bez roditeljske skrbi nisu zaboravljeni
Podrška marginaliziranim grupama u lokalnim zajednicama
Odgovor: Obroci za one kojima su potrebni
22

Kao što je ranije spomenuto, javni sektor, institucije i vlasti bili su jedan od
najvećih primatelja: 40% svih donacija bilo je usmjereno prema njima. Od
tog postotka, 60.8% donacija i 88.5% vrijednosti odnosilo se na COVID-19.
Podrška je uglavnom bila u obliku isporuke zaštitne opreme za medicin-
ske radnike, kao i respiratora i druge opreme koja je bila potrebna
bolnicama. Najveći donator u ove svrhe bio je korporativni sektor koji je
sudjelovao u 72.6% svih ﬁlantropskih akcija povezanih s pandemijom.
Zdravstvene ustanove dobile su 87% podrške povezane s COVID-om 19,
što je i očekivano. Ostatak podrške povezane s pandemijom (uključujući
hranu i higijenski materijal poput maski i dezinﬁcijensa) otišao je u socijal-
ne ustanove, a zatim u obrazovne ustanove. Mali iznos donacija pripao je
kulturnim institucijama.
Izvan podrške za COVID-19, primatelji povezani s obrazovanjem bili su
najčešće podržani. Petina svih donacija državi dodijeljena je obrazovnim
institucijama, pri čemu je više od polovine novca otišlo na opremu
(računala, tablete itd.), a ostatak na zaštitni i higijenski materijal.
Najaktivniji tip donatora državi bio je korporativni sektor. Na drugo mjesto
došli su građani kroz akcije masovnog darivanja. Građani su imali veći
postotak slučajeva doniranja koji nisu povezani s COVID-om 19, uglavnom
za opremu s manjim postotkom za hranu, zajedno sa zaštitnim i higijen-
skim materijalom. Značajan aspekt darivanja tokom 2020. godine je da je
većina donacija dana kroz kampanje, kombinirajući korporativni sektor,
građane Bosne i Hercegovine i dijasporu. Najveći postotak donacija
(45.7%) bio je usmjeren na vlastitu zajednicu ili određene lokalne zajedni-
ce kojima je potrebna pomoć.
Država kao primatelj
23

Proﬁl donatora države kao primatelja
Masovne donacije
16.5%
Korporativni sektor
66.6%
Pojedinci
7.1%
OCD/Udruženja
Privatne fondacije
Ostali
4.5%
Miješani donatori
4.0%
0.3%
1.0%
Korporativni sektor
Masovne donacije
Pojedinci
OCD/Udruženja
Miješani donatori
Privatne fondacije
Ostali
66.3%
33.7%
36.1%
63.9%
59.6%
40.4%
79.4%
20.6%
46.4%
53.6%
100.0%
0.0%
71.4%
28.6%
COVID-19
Donacije (%)
Ukupna davanja
24

COVID-19
Korporativni sektor
Masovne donacije
Pojedinci
OCD/Udruženja
72.6%
57.2%
9.8%
26.9%
7.0%
7.3%
5.9%
2.4%
3.1%
5.5%
Miješani donatori
Privatne fondacije
Ostali
0.5%
0.0%
1.1%
0.7%
Proﬁl donatora države kao primatelja
Donacije (%)
25

Jedan od najvećih donatora opreme za svrhe povezane s COVID-om 19 bio je
EFT — Rudnik i Termoelektrana Stanari d.o.o. Ova je kompanija donirala
više od 596.000 € za kupovinu sanitetskih vozila koja su dodijeljena šest
zdravstvenih ustanova. Ovim novcem kupljena je i oprema za PCR laboratorij
u bolnici Sveti Apostol Luka, javnoj zdravstvenoj ustanovi u Doboju. Slaven
Ristić, vlasnik Tehničkog remonta a.d. Bratunac, započeo je kampanju
kroz koju je prikupljeno 1.249.883 € za kupovinu 20 respiratora koji će se dati
zdravstvenim ustanovama. Njegova je kompanija također donirala 100.000 €
za vozila i volontere koji su pomagali građanima kojima je to bilo potrebno
tokom epidemije. Novartis BA d.o.o. donirao je 76.742 € Vladi Bosne i
Hercegovine za opremu i proizvode koje će dobiti zdravstvene ustanove. Ova
donacija uključivala je respiratore i potrepštine poput zaštitnih maski i
testova na COVID-19. Fondacija Junuzović donirala je opremu uključujući
aspiratore, inhalatore, digitalne tlakomjere i pulsne oksimetre koji bi se
trebali koristiti u Odjelu za COVID-19 Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli.
Dijaspora iz Njemačke prikupila je 57.875 € putem Facebook grupe Pomoć
Bolnici Livno. Ovim novcem kupljene su zalihe za Kantonalnu bolnicu dr. Fra
Mihovil Sučić u Livnu. Dijaspora iz Austrije prikupila je 52.654 € putem
Facebook grupe Srce za Krajinu za zdravstvene ustanove i udruženja u Bosni
i Hercegovini.
Podržavanje države u aktualnoj borbi s koronavirusom
26

Najčešće podržani korisnici u 2020. godini bili su građani u lokalnim
zajednicama, kako u određenim zajednicama kojima je potrebna pomoć,
tako i u vlastitim zajednicama, nakon čega slijede socijalno ugrožena lica.
U usporedbi s prethodnim godinama, dvije najvidljivije promjene bile su
veća podrška starijim osobama i manja podrška osobama s invaliditetom.
Podrška starijim osobama uglavnom se odnosila na COVID-19, što je
rezultat mnogih kampanja koje su organizirale neformalne grupe i nepro-
ﬁtne organizacije. S druge strane, donacije osobama s invaliditetom
uglavnom nisu bile povezane s pandemijom i smanjile su se za više od
jedne trećine u učestalosti i gotovo za polovinu u omjeru vrijednosti.
Što se tiče donacija povezanih s pandemijom, lokalne zajednice su
najčešće podržavane, uglavnom direktnim donacijama kompanija. Osobe
kojima su potrebni zdravstveni tretmani primili su veći postotak donacija
jer su krajnji korisnici svih prethodno uručenih donacija zdravstvenim
ustanovama.
Što se tiče donacija koje nisu povezane s COVID-om 19, ublažavanje
siromaštva kroz distribuciju hrane i higijenskih potrepština bila je
najčešća vrsta podrške, čineći 25.6% donacija za socijalno ugrožena lica.
Konačno, važno je napomenuti da podrška migrantima nije bila tako
snažna 2020. Iako su izbjeglička i migrantska kriza trajale tokom cijele
pandemije (9.000-10.000 migranata bilo je u zemlji 2020. prema podacima
Međunarodne organizacije za migracije), učestalost donacija za migrante
smanjila se gotovo tri puta (čineći 0.5% svih donacija), a vrijednost donaci-
ja koje su dobili prepolovljena je (0.08%). Istovremeno, građani Bosne i
Hercegovine podržavali su ljude kojima je potrebna pomoć u drugim
zemljama, uključujući Jemen i Benin, sa 3.7% svih donacija i 2.5% ukupne
vrijednosti donacija
Krajnji korisnici
27

Socijalno ugrožena lica
22.2%
Lokalne zajednice
33.0%
Lica sa zdravstvenim poteškoćama
20.3%
Lica s invaliditetom
Ostali
7.8%
Starije osobe
2.1%
14.6%
Lokalne zajednice
Socijalno ugrožena
lica
Lica sa
zdravstvenim
poteškoćama
Starije osobe
Ostali
39.6%
60.4%
23.0%
77.0%
55.3%
44.7%
7.4%
92.6%
75.0%
25.0%
11.9%
88.1%
COVID-19
Ukupna davanja
Donacije (%)
28

COVID-19
Lokalne zajednice
Lica sa
zdravstvenim
poteškoćama
Socijalno ugrožena
lica
Starije osobe
39.3%
29.9%
33.8%
13.6%
15.3%
25.6%
4.7%
0.8%
1.7%
10.8%
Ostali
5.2%
19.3%
Donacije (%)
29

Uz pomoć dvije porodice iz dijaspore, stanovnici sela Mala Peć u općini Bihać
prikupili su 51.185 € za asfaltiranje seoske ceste. Snježana Kopruner,
direktorica kompanije GS-TMT d.o.o. Travnik, podržala je posljednju
fazu uređenja Memorijalnog muzeja Rodna kuća Ive Andrića koji je dio Zavičaj-
nog muzeja Travnik. Donacija je uključivala sredstva za parter i dvorište.
Stanovnici sela Brusnica prikupili su 12.782 € za asfaltiranje 600 metara
ceste. Općina Prijedor osigurala je još polovinu sredstava potrebnih za ove
građevinske radove. Vlasnici vikendica u Kukotnici na planini Vlašić prikupili
su sredstva za asfaltiranje puteva u selu kao i za postavljanje infrastrukture
za internet. Ukupna vrijednost prikupljenih sredstava je 51.221 €.
Javna infrastruktura u lokalnim zajednicama
30

Jednokratne donacije i dalje su najčešća vrsta filantropskih aktivnosti u
Bosni i Hercegovini. To je direktna posljedica mnogih kampanja humani-
tarnog tipa povezanih s COVID-om 19, a usmjerenih na distribuciju hrane
i higijenskog materijala, poput maski i dezinficijensa. Važno je naglasiti da
je, u smislu slučajeva, omjer strateške i jednokratne podrške ostao isti kao
i prethodnih godina unatoč vanrednim okolnostima. Gledajući broj
filantropskih djela, važno je istaknuti da 70% svih donacija s potencijalnim
dugoročnim učincima nije bilo povezano s COVID-om 19. Ipak, strateške
donacije još uvijek čine manje od 40% u svim kategorijama, uključujući
ukupan broj donacija, povezanih i nepovezanih sa donacijama za
COVID-19.
Omjer doniranog iznosa bolji je u slučaju strateškog darivanja. Imajući na
umu da je 57.3% donirane vrijednosti koja nije bila povezana s COVID-om
19 u 2020. godini bilo usmjereno na pojedince i porodice, moglo bi se
zaključiti da je većina podrške imala tendenciju pružanja trenutne huma-
nitarne pomoći. Za usporedbu, većina donirane vrijednosti koja nije
povezana s COVID-om 19 (56.7%) imala je strateški karakter. Što se tiče
podrške pojedincima i porodicama, najveći iznos (28.6%) doniran je za
stipendije. Što se tiče davanja u vezi s COVID-om 19, gotovo polovina
iznosa (49.2%) donirana je za hitno potrebnu opremu koja će kontinuira-
no poboljšavati kvalitetu zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini.
Učinci darivanja
31

Korištenje donacija (%)
Dugoročna podrška
36.5%
Jednokratna podrška
57.0%
Nepoznato
6.5%
Jednokratna
podrška
Dugoročna
podrška
Nepoznato
35.9%
64.1%
30.0%
70.0%
28.6%
71.4%
COVID-19
Ukupna davanja
32

Korištenje donacija (%)
COVID-19
Jednokratna
podrška
Dugoročna
podrška
Nepoznato
61.6%
54.7%
32.8%
38.3%
5.6%
7.0%
33

Iako filantropski akteri i zajednice već više od desetljeća ulažu u napore za
inkluzivni rast, ove strategije i partnerstva sve više dolaze u fokus. Jedan od
lidera u tom području je Fondacija Mozaik, koja je podržala 559 projekata u
82 općine u okviru Lonca, desetogodišnjeg strateškog programa za podršku
lokalnom aktivizmu i poduzetništvu. Ovaj program omogućuje kompanijama
da svoje vrijeme i znanje daju kroz mentorstvo. Jedna od članica programa,
Omladinska banka iz Bosanske Krupe, prikupila je više od 25.400 € za 34
projekta u 2020. godini. Projekti su se temeljili na lokalnim procjenama i bili
usredotočeni na održiva rješenja, uključujući rekonstrukciju igrališta i
autobusnog stajališta ispred Baštre, koja je dio seoske Osnovne škole Otoka.
Više od deset godina novoosnovana preduzeća (sturt-up-ovi) koriste crowd-
funding za finansiranje u ranoj fazi. Ono se također koristi u civilnom sektoru
kao obećavajuća alternativa tradicionalnim načinima prikupljanja sredstava.
Udruge i zaklade civilnog društva u Bosni i Hercegovini češće koriste ovu
vrstu davanja. U posljednjih 17 godina, Fondacija Tuzlanske zajednice
promovirala je kulturu davanja i ulaganja u održivi razvoj lokalne zajednice.
Godine 2020. organizirali su kampanje u razne svrhe putem platforme
Doniraj.ba. Jedna od ovih kampanja bila je ventilacija i klimatizacija Doma
mladih Tinja Gornja. Ova kampanja rezultirala je prikupljanjem 3.742 € za
Dom mladih. Udruženje Pomozi.ba pokrenulo je preko 30 kampanja za
prikupljanje sredstava za liječenje i akcija za pomoć u smanjenju siromaštva.
Tokom 2020. Pomozi.ba je prikupilo 1.026.990 € putem crowdfunding
kampanja. Bh. povorka ponosa pokrenula je crowdfunding kampanju na
fundrazr.com kako bi organizirala drugu povorku ponosa u Sarajevu.
Prikupili su 4.190 €.
Zanimljiv je primjer pojedinačne donacije koju je dao arhitekt Mirsad Izić.
Donirao je za obnovu crkve Prečistoga Srca Marijina u Bijeljini. Tomo
Kovačević, taksist iz Nevesinja, besplatno je isporučivao potrepštine
građanima koji nisu mogli napuštati svoje domove za vrijeme pandemije.
Dragiša Bjelaković, varilac iz Rogatice, besplatno je popravio instalacije za
grijanje u srednjoj školi u Rogatici. Express Courier d.o.o. Sarajevo je iz
Južne Koreje dostavio 150.000 testova na koronavirus.
Prednosti crowdfunding-a (grupnog finansiranja) za neprofitne organizacije
Stručne usluge
Inkluzivni razvoj zasnovan na zajednici
34

Medijsko izvještavanje o humanitarnim krizama poput pandemije
COVID-a 19 imalo je značajan uticaj na filantropsko davanje. To je važno
imati na umu, jer svjedočili smo ogromnoj medijskoj pokrivenosti pande-
mije tokom 2020. godine.
Filantropske akcije u Bosni i Hercegovini 2020. godine bile su pokrivene sa
6.405 medijskih izvještaja. Potrebno je naglasiti ovaj porast u medijskoj
pokrivenosti: u novembru 2019. bilo je 8 izvještaja u medijima, u decem-
bru 2019. godine 16, dok je u martu 2020. bilo 651, a u aprilu 2020. 899
izvještaja.
Značajno je da se 21.6% medijskih izvještaja o filantropiji u elektroničkim
medijima objavilo u udarnom terminu. Najveću pokrivenost pružili su
internetski mediji, posebno srpskainfo.com, glassrpske.com i klix.ba.
Štampani mediji prenijeli su nešto više od 1/5 izvještaja, a najaktivnije
novine bile su Nezavisne novine, Dnevni avaz i Glas Srpske. Elektro-
nički mediji koji su najaktivnije izvještavali o filantropiji bili su Radio
Televizija Republike Srpske, b1info.ba i NOVA BH TV Sarajevo.
Napokon, 99.2% svih medijskih izvještaja o filantropskim akcijama bilo je
pozitivno, što je motiviralo dionike na izgradnju jače filantropske
zajednice.
Medijsko izvještavanje o
darivanju
35

Medijska pokrivenost
1.947 4.458
Izvještaji (%)
74.8% Državni mediji
11.8%
Podregionalni mediji
(Entiteti/Kantoni/Distrikt)
77.4% Internetski mediji
9.4% Lokalni
4.0% Regionalni (zapadni Balkan)
21.9% Štampani mediji
0.7% Elektronički mediji (radio i TV)
Ukupno
COVID-19 Davanja nepovezana sa COVID-om 19
6.405
Medijski izvještaji
36

Ovaj izvještaj pripremljen je pomoću baze podataka Giving Balkans-a, koja
i dalje ostaje najpouzdanija baza podataka o filantropskom darivanju u
regiji. Zbog nedostatka službenih podataka od institucija poput ministar-
stava finansija i Porezne uprave, Catalyst Balkans koristi se alternativnim
načinima prikupljanja podataka, prvenstveno iz medijskih izvještaja i
drugih raspoloživih resursa (izvještaji donatora i primatelja). Od 1. januara
do 31. decembra 2020, medijski izvještaji prikupljani su praćenjem
štampanih, elektroničkih i internetskih medija na lokalnom, regionalnom i
državnom nivou u Bosni i Hercegovini. U ovom je razdoblju u bazi podata-
ka Giving Balkans-a obrađeno ukupno 11.750 zapisa koji se odnose na
filantropsko darivanje svih vrsta donatora, od čega 3.498 pojedinačnih
donacija.
Ova metodologija ima ograničenja koja se najviše odnose na to što mediji
ne bilježe sva filantropska davanja. Ipak, vjerujemo da naše istraživanje
pruža dovoljno pouzdan uvid u najvažnije aspekte filantropskog davanja.
Podaci, iako nisu sveobuhvatni, daju minimalnu vrijednost za relevantne
pokazatelje trendova. Ako, na primjer, razgovaramo o broju filantropskih
djela, možemo sa sigurnošću ustvrditi da je broj koji prikazujemo najmanji
broj slučajeva koji su se dogodili. Isto vrijedi i za iznose, aktere i ostale
brojke. U skladu s tim, ovi se podaci mogu koristiti kao pokazatelji
minimalnog stepena razvoja filantropije u Bosni i Hercegovini.
Obično predstavljamo trendove u razvoju darivanja bez odstupanja
(naprimjer slučajevi katastrofe ili jednokratne donacije koje premašuju
značajan dio ukupnog zabilježenog iznosa i ne mogu se obnoviti). To je
zbog toga što ovi podaci ne pokazuju davanja koja lokalni akteri svake
godine ponovo čine, stoga ih treba predstaviti odvojeno. Ove godine, zbog
uticaja koji je pandemija COVID-a 19 imala na darivanje, promatrali smo
sve dimenzije koje su bitne za filantropiju odvojenim razmatranjem
davanja u vezi s COVID-om 19 i davanja za sve ostale svrhe. U prilogu
zaključaka glavnog izvještaja nastavili smo pratiti i analizirati hronologiju
ukupnih godišnjih davanja koja nisu povezana sa COVID-om 19 kako
bismo općenito usporedili podatke za 2020. godinu s evidencijama dobije-
nim u prethodnim godinama.
Pregled metodologije
37

Ukupna davanja
Donatori
Iznosi (€) 1.747.067,3
1.075 1.577 2.032 2.527 2.328
4.728.187,9 5.027.499,1 7.414.848,5 8.917.548,3
Broj donacija
2016 2017 2018 2019 2020
Masovne donacije
31.3%
8.3% 7.0% 7.9%
37.9% 37.4%
48.5% 47.7% 44.6%
Korporativni sektor
Pojedinci
Donacije (%) 2018 2019 2020
Zabilježeni iznos nastavio se povećavati u 2020. Kompanije su nastavile
ulagati u lokalnu zajednicu putem poziva na prijave, unatoč velikim
donacijama vezanim uz pandemiju. Broj zabilježenih slučajeva u 2020.
godini doživio je blagi pad u odnosu na prethodnu godinu.
U usporedbi s prošlom godinom, došlo je do smanjenja postotka donacija
i doniranih iznosa građana zbog pada postotka zbivanja koji nisu povezani
s COVID-om 19, a u kojima su najaktivniji donatori građani.
Masovne donacije
29.0%
14.2% 4.0% 7.3%
26.3% 21.2%
37.7% 38.4% 31.8%
Korporativni sektor
Pojedinci
Iznos (%) 2018 2019 2020
Prilog - Usporedni trendovi
darivanja koji nisu povezani sa
COVID-om 19
38

Područja
Zdravstvo
23.4%
17.8% 17.6% 14.5%
25.7% 29.4%
26.3% 21.6% 17.8%
Podrška marginaliziranim grupama
Obrazovanje
Donacije (%) 2018 2019 2020
8.7% 11.4% 10.7%
Smanjenje siromaštva
Što se tiče područja davanja, redoslijed je ostao isti u odnosu na prošlu
godinu. Porast postotka slučajeva za podršku marginaliziranim grupama
nastavio se i 2020. Radi se o povećanju davanja u obliku socijalnih usluga
socijalno ugroženim licima. Zdravstvo i obrazovanje dobili su manje
podrške.
Primatelji
Pojedinci/Porodice
32.4%
23.5% 24.2% 20.1%
31.4% 36.1%
37.0% 40.0% 37.3%
Neproﬁtne organizacije
Institucije
Donacije (%) 2018 2019 2020
5.6% 2.9% 3.4%
Lokalne/državne vlasti
U usporedbi s 2019, zabilježen je veći postotak donacija neproﬁtnim
organizacijama. Institucije su dobile manje gledano u postotcima jer su
dobile većinu podrške povezane s COVID-om 19.
39

Krajnji korisnici
Lokalne zajednice
16.9%
22.6% 17.1% 13.6%
20.2% 25.6%
29.3% 28.8% 29.9%
Socijalno ugrožena lica
Lica sa zdravstvenim poteškoćama
Donacije (%) 2018 2019 2020
13.3% 16.1% 10.8%
Lica sa invaliditetom
Položaj ključnih grupa korisnika ostao je isti u odnosu na prošlu godinu.
Najveća razlika je porast postotka donacija za socijalno ugrožena lica.
Učinci davanja
Jednokratna podrška
38.0%
9.5% 8.0% 7.0%
34.1% 38.3%
52.5% 57.9% 54.8%
Dugoročna podrška
Nepoznato
Upotreba donacija (%) 2018 2019 2020
Postotak donacija s dugoročnim učincima povećao se 2020. godine zbog
porasta davanja u obliku socijalnih usluga, uglavnom podrške javnim
kuhinjama.
40

Istraživanje proveo:
U saradnji sa:
Istraživanje podržali:
Istraživanje Bosna i Hercegovina daruje 2020.: Godišnji izvještaj o stanju ﬁlantropije
dio je šire inicijative promicanja i poticanja ﬁlantropije u regiji koju provodi Fondacija
Catalyst. Predmetno istraživanje i ovu publikaciju osmislila je Fondacija Catalyst
(Catalyst Balkans) uz velikodušnu podršku Fondacije C. S. Mott (C.S. Mott Foundation)
i Fonda braće Rockefeller (Rockefeller Brothers Fund).
Mišljenja izražena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno mišljenja Fondacije C. S.
Mott i Fonda braće Rockefeller ili njihovih partnera.

Fondacija Catalyst
Catalyst Balkans
Takovska 38, Beograd, Srbija
catalystbalkans.org
givingbalkans.org
Priredili
Miloš Antić
Maja Gligorić
Urednica
Aleksandra Vesić Antić
Dizajn
Dragana Pavlović
Beograd, 2021.
Prikupljanje podataka
Zorana Brozović
Prevod
Enida Čamdžić

Bosna i Hercegovina daruje 2020: izvještaj o dobročinstvu

Recommended

Recommended

More Related Content

What's hot

What's hot (19)

More from Catalyst Balkans

More from Catalyst Balkans (20)

Bosna i Hercegovina daruje 2020: izvještaj o dobročinstvu