2. PRVE TEORIJE O EVOLUCIJI
• Sredinom 19. stoljeća Charles Darwin je
postavio znanstvenu Teoriju evolucije
putem prirodnog odabira koju je objavio u
svojoj knjizi Postanak vrsta (1859.) te ga zbog
toga danas smatramo ocem kako Teorije o
evoluciji tako i moderne biologije. Iako Teorija
evolucije ne objašnjava kako je život nastao, u
potpunosti objašnjava svu raznolikost života
koju danas susrećemo i smatra se najvažnijom
teorijom iz područja znanosti o životu na kojoj
se temelje sva suvremena istraživanja i
znanstvene spoznaje u biologiji
• Iz temeljnih postulata teorije evolucije nužno
proizlazi i teorija o zajedničkom
porijeklu odnosno pretpostavlja
postojanje posljednjeg univerzalnog
zajedničkog pretka, životnog oblika koji je živio
prije 3.5 - 3.8 milijardi godina i koji predak svim
danas poznatim živim vrstama
• Teoriju o univerzalnom zajedničkom porijeklu
je također prvi formulirao Darwin.
• Prvu cjelovitu teoriju evolucije živog svijeta
formulirao je Žan Baptist Lamark (1744.-1829.)
3. ŠTA JE TEORIJA EVOLUCIJE ?
• Evolucija je znanost koja se bavi proučavanjem
postanka, razvoja i promjenjiosti živih bića u
vremenu.
4. RAZVOJ ŽIVOTA NA ZEMLJI
• Kada ?
• Nastao prije oko 3.5 milijardi godina.
• Gdje ?
• U praokeanu.
• Kako ?
• Nastankom prvih ćelija neživih molekula.
5.
6. SAVREMENA TEORIJA EVOLUCIJE - NEODARVINISTIČKA SINTEZA
• nastaje između 1936. i 1947. Godine
• predstavlja sintezu Darvinove teorije sa
saznanjima iz drugih oblasti biologije, prije
svega genetike, koja su Darvinu bila
nepoznata
• nova saznanja :
• danas je poznato još nekoliko evulacionih
mehanizama (mutacije)
• varijabilnost je posljedica više alela
MUTACIJE
• Promjene u genetskom materijalu, koje nastaju
procesom replikacije DNK I zajedno sa
rekombinacijama uzrokuju raznovrsnost.
• Mogu imati tri efekta :
1. neutralan
2. negativan
3. pozitivan
7. predstavlja promjenu u učestalosti genskih alela
u okviru populacije
može dovesti do potpunog nestanka alela nekog
gena, i samim time uticati na raznovrsnost
najviše utiče na male, izolovane populacije i time
ugrožava njihovo postojanje
što je više alela, efekat drifta je slabiji
GENETIČKI (ALELSKI) DRIFT
8. SPECIJACIJA
predstavlja proces nastanka novih vrsta
o dvije različite vrste govorimo kada ne mogu da se razmnožavaju međusobno
specijacija se događa usljed akumulacije mikroevolutivnih promjena tj. promjena u okviru vrste
kada nastaju dvije vrste govorimo o makroevolutivnim promjenama tj. promjenama izvan granice
9. PODJELA SPECIJACIJE
Alopatrička specijacija
Dovodi do nastanka nove vrste usljed
geografske barijere koja dvije grupe
sprječava da se međusobno
razmnožavaju, dok se s vremenom
razlike povećavaju, te se razmnođavanje
nije moguče.
• Simpatrička specijacija
Nova vrsta nastaje usljed prestanka
protoka gena između jedinki koje
naseljavaju istu teritoriju, što može biti
izazvano različitim faktorima.