Svrha i cilj izrade arhivskih naučno informativnih sredstava jeste da posreduje između arhivske građe i njenih korisnika, služeći im u što lakšem pronalaženju odgovarajućih informacija iz arhivske građe. Kakva su dosadašnja iskustva na tom polju u našem Arhivu, te kako i u kojim pravcima bi trebalo da arhivisti usmeravaju svoje delovanje da se standardizovani modeli ovih krunskih rezultata arhivističkog rada približe zahtevima korisnika.
6. Više nego ikada u današnjem pristupu arhivistici korisnik usluga je
centralna figura, a korisnički zahtevi,samim tim, opredeljujući u procesu
obrade i prezentiranja građe. Korisnički usmereni arhivi, za razliku od
ranije tradicionalno orijentisanih »čuvara pamćenja«, nastoje ne samo
ispratiti zahteve savremenih korisnika vičnih upotrebi elektronskih
sredstava komunikacija i elektronskih izvora informacija, već ići i korak
ispred. Iskoraci koje u tom smislu pravi savremena arhivistika su danas
neminovnost, a arhivisti imaju profesionalnu i etičku obavezu da
konstantno slede i podstiču interesovanja današnjih tzv. digitalnih
korisnika. Fizički pristup arhivskoj i građi sve više se zamenjuje
intelektualnim, i danas praktično uporedo egzistiraju stvarna arhivska
delatnost i ona druga - virtuelna.
6
7. Što u stvari sada imamo? Već više decenija postoje
dokumenta u tradicionalnom i paralelno u novom,
elektronskom formatu, tj. postoje klasični i elektronski
nosioci informacija. Imamo i tradicionalna naučno-
informativna sredstva uporedo sa kompjuterskim
programima za obradu arhivske i registraturske građe.
Postoje već uveliko digitalni uredi, imamo e-Upravu, e-
Vladu, e-Sudstvo, e-Obrazovanje, e-Ekonomiju, e-
Trgovinu, ali i e-Arhiv….
Suština je da arhivi više ne mogu da
funkcinišu van informatičkog miljea.
Uostalom, arhivi su već godinama deo
razvojnih strategija novog, informacionog
društva; one se kreiraju i usvajaju na
svetskom, evropskom, regionalnom i 7
9. Na sajtu www.suarhiv.co.rs koji od 2011. godine beleţi preko
26 000 poseta imamo poseban deo sa nauĉno informativnim
sredstvima, a u njemu:
- Vodič kroz arhivske fondove u pdf formatu, latiničnu i
ćiriličnu varijanta, a radi se prevod na mađarski jezik.
- pregled fondova (1-484)
- analitičke inventare:
--F:003 Kartografska zbirka 1556- ,
--F:018 Zbirka plakata 1817-2002,
--F:047 Gradsko poglavarstvo Subotica 1918-1941,
--F:172 Zbirka plakata XII vek-1912,
--F:180 Zbirka fotografija 1862 - .)
9
10. I sledeća naučno informativna sredstva:
Vodič (1970, 2012) ( 2012 u dig. formi)
Sumarni inventari – 392 (33 u digit. formi)
Analitički inventari – 18 (12 u digit. formi)
Regesta – 3 259 (3 259 u dig. formi)
Katalozi građe – 1 (1 u dig. formi)
10
11. Pored knjige Vodiĉ
se moţe naći i na
našoj web stranici u
pdf formatu u
ćiriliĉnoj, latiniĉnoj
varijanti a uskoro i
na maĊarskom
jeziku
11
15. Svrha i cilj izrade arhivskih naučno-informativnih sredstava jeste i da
posreduje između arhivske građe i njenih korisnika, služeći korisnicima
istraživačima u što lakšem pronalaženju odgovarajućih činjenica i informacija
iz arhivske građe. Pored tradicionalnih načina njihovog
prezentovanja, postaju nezamenjivi i oni u elektornskim oblicima 15
18. Na našoj internoj mreţi postavljeni su
sumarni inventari, analitiĉki inventari, koji su
izraĊivani u elektronskom formatu. Oni su
dostupni istraţivaĉima u ĉitaonici na
posebnom raĉunaru.
18
19. Komunikaciju sa javnošću pokušavamo odrţavati i preko naše facebook
stranice:
https://www.facebook.com/istorijskiarhiv.subotica?ref=tn_tnmn
19
20. F: 047. XV 1/1919
1. Predlog da se podela petroleja, cipela i uglja prebaci u delokrug većnika za javno
snabdevanje stanovništva. l: 1,
mađ.
F: 047. XV 3/1919
2. Jožef Kiseli (Kizeli, Kiszeli József) piše molbu i želi uzeti u najam 2 lanca sada
napuštene zemlje na Kelebiji koju je koristila policija. l: 2,
mađ.
F: 047. XV 9/1919
3. Senat odbija molbu Ivana Sarića da otkupi električni motor iz Bolnice za zarazne
bolesti, Narodni odbor po predlogu Senata prodaje nakon javne licitacije sve strojeve
koje bolnici ne trebaju Vranji Malagurskom za 52000 kruna. Ostalima se vraća depozit
(Hartmann i Conen, S. Kopp i sin, Weisz Antal János). l:6 ,
srp.
20
22. 3.1.1.1. Plan varoške šume i dudarnice G. Vlašić 19. VII 1805 Subotica
264x372 srp.
3.1.1.2. Slobodni kraljevski grad Marija Tereziopolis (Maria Theresiopolis)
G. Vlašić 1. VII 1826 Subotica
462x667 nem.
3.1.1.3. Regulacioni plan Petrovaradinskog puta u slobodnom kraljevskom gardu
Subotica
J. Verner (Werner) 3. V 1847 Subotica 425x665
1”=25°
http://suistorija.files.wordpress.com/2012/03/f-003_analiticki-popis-
kartografske-zbirke_20110701.pdf
22
23. Od 2.09. krenuli smo sa mogućnosšću
e-istraţivanja crkvenih matiĉnih knjiga:
23
25.
Nema nikave sumnje da naučno-informativna
sredstva, počev od Vodiča pa do analitičkih
opisa, služe svakom zainteresovanom korisniku da
stekne uvid u bogatstvo sadržine pisane baštine koju
čuva naš Arhiv kao i da mu približe mogućnost
pronalaženja podataka relevantnih za konkretnu
temu kojom se bavi. Ali, ona su samo put, koji se
upravo zahvljujući njima, odnosno trudu arhivista
koji su obrađivali građu i izradili ih, sužava i
skraćuje, a koji vodi do pojedinačnog
predmeta, odnosno podataka sadržanih u njemu.
25
26. CILJ: OLAKŠATI MOGUĆNOST
PRISTUPA I PRETRAŢIVANJA NAUĈNO
INFORMATIVNIH SREDSTVA, KAO
PRVOG KORAKA NA PUTU
KORIŠĆENJA ARHIVSKE GRAĐE
UPOTREBOM MODERNIH
INFORMATIĈKIH TEHNOLOGIJA
26
27. MOGUĆNOST ISTRAŢIVANJA U NAŠOJ
ĈITAONICI 2012. GOD. KORISTILO JE
SVEGA 129 DOMAĆIH POSETILACA, ŠTO JE
0,09% OD POPULACIJE OPŠTINE
SUBOTICE.
AKO NAM JE CILJ POPULARISANJE ARHIVA
KAO JAVNE DELATNOSTI, MORAMO SE
OKRENUTI, PRILAGODITI, KORISTITI SVE
PREDNOSTI INFORMACIJSKOG
OKRUŢENJA U IZRADI NAUĈNO INF.
SREDSTAVA I NAĈINIMA NJIHOVOG
PUBLIKOVANJA
27