1. 3. Blokovsko programiranje
Većina programskih jezika koji se koriste u svetu su
zasnovani na tekstu i zahtevaju odlične veštine
pismenosti da bi se savladali.
1/7
2. 3. Blokovsko programiranje
Predškolska deca ne koriste prave programske jezike,
jer ne znaju da čitaju i pišu.
Ona koriste aplikacije i programske sisteme koji su
razvijeni kao vizuelne prečice ka osnovnim
programerskim elementima.
Te vizuelne prečice su dizajnirane da prikažu njihovu
sintaksu, poput delova slagalice. Ovo omogućava
veoma mladim „programerima“ da imaju programski
stil i interakciju bez potrebe da se išta čita. Postoji i
razvija se sve veći niz aplikacija, robota, pa čak i
društvenih igara čiji je cilj podrška u učenju
programiranja kod preškolaca.
2/7
4. 3. Blokovsko programiranje
Vizuelni editori za predškolce za upravljanje sintaksom
programa koriste grafičke oblike - blokove koji se
međusobno uklapaju poput delova slagalice.
Dete uklapa komande jednu u drugu, bira opcije iz
paleta i padajućih menija bez potrebe da poznaje tekst
i opcije komandi. Srodni tipovi komandi su označeni
istom bojom i grupisani kako bi se olakšao rad.
4/7
6. 3. Blokovsko programiranje
Deca brzo ovladavaju funkcijama blokova i za vreme
trajanja jedne aktivnosti mogu da stvore kolaž,
ispričaju priču ili naprave igricu po svojoj želji.
Vaspitači, kad se jednom upoznaju sa radom programa
mogu lako da uočavaju i ispravljaju greške.
Kada se upoznaju sa funkcijama blokova u jednom
alatu, deca lako i brzo usvajaju način rada u drugom
sličnom programu.
6/7
7. 3. Blokovsko programiranje
Koncept programiranja u
aplikacijama
Aplikacije koje imaju više nivoa
projektovane su da decu
podučavaju osnovnim principima
programiranja kroz igranje gde se
kroz više nivoa igranja
povećavaju izazovi i težina
zadataka koji se rešavaju.
Koncept otvorenog studija
Otvoreni studio omogućava
detetu da samo stvara sadržaje.
7/7