8. URBANIZAM
RIMSKO URBANISTIČKO ZAKONODAVSTVO
ZAKON XII. PLOČA (sredina 5. st.pr.K.)
- širina i kategorija ulica:
iter - pješačka ulica najmanje širine 0,66 m
0 66
actus - najmanje širine 1,35 m
via - kolna ulica najmanje širine 2,70 m
- građevna crta
- dubina i visina izgradnje
- održavanje ulica
- građevno redarstvo, komunalna služba
LEX IULIA MUNICIPALIS (45. g.pr.K.)
- ustroj g
j grada
- održavanje i oprema ulica
- raspored, izgradnja i popravak zgrada
- izvlaštenje (eksproprijacija) zemljišta
- javna sigurnost i higijena
9. URBANIZAM
Marcus Vitruvius
DE ARCHITECTURA LIBRI DECEM
- oko 15 g.pr.K.
15. g pr K
- pravila za ustroj i izgradnju grada
* odabir mjesta za utemeljenje
grada u odnosu na klimatske
uvjete (osunčanje, vjetrovi,
temperatura, vlažnost)
* naputak o gradnji gradskih
utvrda, ulica i trgova:
prednost ima kružni oblik zidina
i radiocentrična cestovna mreža
* preporuke o estetici, proporciji
i simetriji gradskoga prostora
10. URBANIZAM
RIMSKI GRADOVI
- 7 stoljeća razvoja rimskoga grada (270. g.pr.K. – 476. g.)
- preuzimanje principa etruščanskog urbanizma
- jednostavnost tlocrtne sheme
- monumentalnost ambijenta
- dobar odabir mjesta: London Pariz Beč, Budimpešta Barcelona
London, Pariz, Beč Budimpešta,
11. URBANIZAM
RIMSKI GRADOVI - PRAVNI I POLITIČKI STATUS
grad Rim
vojni gradovi - rimski vojni tabor - castra
- castra stativa - stalni vojni tabor
- castra aestiva - ljetni vojni tabor
- castra hiberna - zimski vojni tabor
- castron - manja vojna utvrda
gradovi kolonije na osvojenom teritoriju
- novoutemeljeni gradovi
- naslijeđeni gradovi iz predrimskoga doba
j g p g
* žive u potpunoj ovisnosti o Rimu
* 120. g.pr.K. utemeljeno već 80-ak gradova
(Firenca, Lucca, Torino, Verona; Trier, Arles, Nimes …)
12. URBANIZAM
RIMSKI GRADOVI - URBANISTIČKI USTROJ
romanizirani gradovi
- etruščanski gradovi
- latinske kolonije
novoutemeljeni gradovi
- planirani gradovi
- gradovi razvijeni iz kastruma
Aosta, Torino, Beč, Strasbourg
- gradovi tipa kastruma
Bologna, Pariz, Firenca, Timgad
- gradovi tipa urbs quadrata
g p q
Trier, Arles, Barcelona, London
- gradovi bez prepoznatljivih urbanističkih predložaka
- gradovi različitih urbanističkih sustava
- gradovi bez urbanističkog sustava i reda
13. URBANIZAM
USTROJ RIMSKOGA GRADA
- gradograditeljski ustroj - predložak rastera
- kastrametacija,
kastrametacija centurijacija;
- cardo - u smjeru sjever-jug
- decumanus - u smjeru istok-zapad
14. URBANIZAM
KASTRAMETACIJA
planimetrijski i prostorni ustroj castruma (vojnoga tabora, logora)
castrum u
republikansko doba
- u obliku kvadrata
(a = 6oo-7oo m)
- okružen grabištem,
učvršćen palisadama
- glavni ulaz na istoku
castrum u
carsko doba (od 27.g.pr.K.)
- pravokutnoga oblika
- uža stranica =
2/3 dulje stranice
15. URBANIZAM
CENTURIJACIJA
podjela zemljišta na centurije - kvadrate površine 50 ha
(stranica oko 710 m; 1 centurija = 100 parcela-sortes)
- agrimenzores ili gromatici - zemljomjernici
- groma
CENTURIJACIJA
ZADRA
16. URBANIZAM
URBANIZAM
CASTRUM – VOJNI TABOR
cardo/via principalis (100 stopa); decumanus/via praetoria (50 stopa)
1 SREDIŠTE TABORA SA
SVETIŠTEM
2 ZAPOVJEDNIŠTVO –
Š
PRAETORIUM
3 ORUŽARNA
4 LAZARET
5 TRG I TRŽNICA - FORUM
6 SMJEŠTAJ ČASNIKA
7 UČIONA
8 ZAROBLJENICI
9 SMJEŠTAJ VOJNIKA
VOJARNE - CANABAE
17. URBANIZAM
POŠTIVANJE LOKALNIH URBANISTIČKIH TRADICIJA
- prilagodba rimskoga grada etruščanskom, grčkom i
helenističkom gradograditeljskom naslijeđu:
- novi rimski grad u blizini postojećega grada
(Atena, Emona, Tarsatica)
- naslijeđeni urbani ustroj obogaćen monumentalnim
građevinama i uresima grada
- u sjevernoj Italiji i Europi Rimljani podižu grad tipa castruma
ATENA EMONA (Ljubljana)
18. URBANIZAM
RIMSKI GRAD PRILAGOĐEN OBLIČJU TERENA
- malobrojni gradovi u
sustavu templum celeste
zbog prilagodbe terenu
- decumanus usporedan
sa slojnicama
- cardo okomit na slojnice
TRIER
23. URBANIZAM
URBANIZAM
KAPITOLIJ (lat. Capitolium)
- posvećeni prostor, na povišenom
mjestu, kompozicijski povezan
s forumom
- hramovi Jupitera, Junone i Minerve
- ostali hramovi i svetišta
- naziv za jedan od sedam
brežuljaka grada Rima
RIM
RIM
24. URBANIZAM
FORUM OSTIA
- gradski trg
- jedini kod malih gradova
- reprezentativan kod velikih gradova
- sustav foruma u gradu Rimu
- forum najčešće u predjelu
sjecišta carda i decumanusa
- forum u gradu = praetorium
u castrumu
- tlocrtni oblik
- najčešće pravokutnik
(
(odnos stranica često 3:2)
)
- katkada izduženi pravokutnik
(Ostia, Pompeji)
- kvadrat, krug, elipsa –
utjecaj helenizma
(Antiohia, Gerasa, Palmira)
25. URBANIZAM
FORUM
JAVNE ZGRADE UZ FORUM
trijemovi, hram, vijećnica (curia), državna riznica, zatvor,
sudnica (basilica) tržnica trgovine (tabernae)
(basilica), tržnica,
FORUM, POMPEJI FORUM, POMPEJI
26. URBANIZAM
ARHITEKTONSKI URESI RIMSKOGA GRADA
- bogatiji nego u helenističkom gradu
- skulpture, obelisci, stupovi, slavoluci, fontane, trijemovi
POMPEJI
FORUM
EFEZ
GLAVNA ULICA
MILET
FONTANA-NIMFEJ
RIM
KONSTANTINOV
SLAVOLUK
29. URBANIZAM
RIMSKI GRADOVI U EUROPI
limes Sava-Drava-Dunav
Ljubljana (Emona), Ptuj (Poetovio), Osijek (Mursa),
Beograd (Singidunum), Budimpešta (Aquincum),
Beč (Vindobona)
limes Dunav-Majna-Rajna
Regensburg (Radasbona - Regina Castra),
Mainz (Moguntiacum), Köln (Colonia Agripiensis),
Trier (Augusta Treverorum)
30. URBANIZAM
URBANIZAM
RIMSKI GRADOVI U EUROPI
Francuska
Pariz (Lutetia), Bordeaux (Burdigala),
Narbonne (Narbo Martius), Arles (Paterna Arelate),
Lyon (Longdunum Convenarum)
Iberijski poluotok
Barcelona (Barcino), Lisabon (Felicitas Augusta Olisipo)
Velika Britanija
London (Londinium), York (Eburacum), Chester (Deva),
( ), ( ), ( ),
Glouchester (Glevum)
35. RIMSKO GRADOGRADITELJSTVO
RIMSKO GRADOGRADITELJSTVO
JAVNE GRAĐEVINE RIMSKOGA GRADA
veće, raskošnije i raznovrsnije nego u grčkom i helenističkom gradu
- thermae - u sklopu termi:
vježbaone, čitaone, igraone,
trgovine, šetališta,
trgovine šetališta vrtovi
- basilica - tržnica, sudnica
- theatrum - kazalište
- odeum - glazbena dvorana
- stadium - stadion
- palestra - rvalište
- templum - hram
p
- amphitheatrum/arena - borilište
- circus - trkalište za konje i kola RIM, KARAKALINE TERME
(Circus Maximus u Rimu)
- naumachia - gledalište s vodenom površinom za natjecanja
36. RIMSKO GRADOGRADITELJSTVO
RIMSKO GRADOGRADITELJSTVO
JAVNE GRAĐEVINE RIMSKOGA GRADA
ARENA, VERONA AMFITEATAR, POMPEJI
KOLOSEUM, RIM KOLOSEUM, RIM
47. INŽINJERSKE GRAĐEVINE
INŽINJERSKE GRAĐEVINE
RIMSKE CESTE
RIM
VIA SACRA
- Apeninski poluotok:
Via Flaminia,Via Cassia,
Flaminia Via Cassia
Via Salaria
- Balkan–Mala Azija:
Via Appia, Via Egnatia
- Sicilija–sjeverna Afrika:
Via Valeria
- Srednja i zapadna
j p
Europa: Via Emilia
- Germanija–Dunav–
Dacija: Via Aquileia
- Galija-Iberijski poluotok:
Via Aurelia
48. INŽINJERSKE GRAĐEVINE
INŽINJERSKE GRAĐEVINE
GLAVNE ULICE RIMSKOGA GRADA
CARDO (Via Cardinalis, Via Principalis)
- u polju primarna, u gradu sekundarna
- širina: 7-8 m u gradu 100 stopa (=30 48 m) u polju
gradu, (=30,48
DECUMANUS (Decumanus Maximus, Via Decumanus)
- glavna ulica grada
- širina: 14-15 m (30 m) u gradu 50 stopa ( 15,24 m) u polju
14 15 gradu, (=15 24
DECUMANUS U POMPEJIMA, nekad DECUMANUS U POMPEJIMA, danas
49. INŽINJERSKE GRAĐEVINE
INŽINJERSKE GRAĐEVINE
ULICA RIMSKOGA GRADA
- razmjerno uske stambene ulice:
2,5-5 m
- ulice prekrivene kamenim pločama
- povišeni pločnici za pješake
- povišene kamene ploče na
mjestima prijelaza pješaka
“zebre”
GLAVNA ULICA U DAMASKU NEKAD GLAVNA ULICA U DAMASKU DANAS
50. INŽINJERSKE GRAĐEVINE
INŽINJERSKE GRAĐEVINE
GRADSKI SERVISI I KOMUNALNA OPREMA GRADA
vodovod
akvedukti; potrošnja u Rimu
1 m3/st./dan; potrošnja u
20. st. 0,5 m3/st./dan
odvodnja
glavni kolektor u Rimu
“Cloaca Maxima” izveden
509. g.pr.K.
protupožarna zaštita
u Rimu 7 postaja svaka
sa 7.000 vatrogasaca
g
policija
u Rimu 7 postaja svaka
sa 1.000 policajaca
p j
OPSKRBA VODOM GRADA RIMA
55. GRAD RIM – URBS ROMA
- prema legendi Rim je osnovan 753. g.pr.K.
prema etruščanskom ritualu na brežuljku Palatinu
- etruščanski Rim - Roma quadrata
ROMA QUADRATA POGLED OD KAPITOLIJA PREMA PALATINU
56. URBS ROMA – Capitolium / Forum Romanum / Palatinus
57. GRAD RIM – URBS ROMA
GRANICE/POVRŠINA GRADA
- zadnji etruščanski kraljevi (500. g.pr.K.), P=285 ha
- Servijevi zidovi (387. g.pr.K., nakon provale Gala), P=427 ha
(387 g pr K Gala)
- Aurelijevi zidovi (173. g.pr.K.), P=1400 ha
- za vrijeme Augusta (27.-14. g.) zidovi dugi 22 km, P=2000 ha
RIM UNUTAR SERVIJEVIH I
ANTIČKI RIM NA 7 BREŽULJAKA AURELIJEVIH ZIDOVA
58. GRAD RIM – URBS ROMA
URBANISTIČKA OBILJEŽJA
- spontani razvitak prilagođen obličju terena
- odstupanje od urbanističkih pravila i predloška “urbs quadrata”
urbs quadrata
- mjestimično uvođenje geometrijskoga reda:
urbanističko-arhitektonski sklopovi javne namjene
59. GRAD RIM – URBS ROMA
VELIKI URBANISTIČKI ZAHVATI
- započinju u vrijeme Cezara,
nastavljaju se u godinama Carstva
(1. i 2. stoljeće)
- nastaju brojne građevine Rima i
veliki urbanističko-arhitektonski potezi:
urbanističko arhitektonski
* niz carskih foruma
* Campus Martius - nova gradska četvrt
* sklop carskih palača na Palatinu
* Capitolium - posvećeni prostor
* Viminalis i Esquilinus - bogate vile
* Trastevere - gusto naseljeno p
g j područje
j
- u carsko doba u Rimu je bilo:
9 akvedukata, 10 termi, 10 bazilika,
856 javnih kupališta, 10 foruma,
1.352 fontane s pitkom vodom
60. GRAD RIM – URBS ROMA
VELIKI URBANISTIČKI
ZAHVATI –
JAVNE GRAĐEVINE
7 HIPPODROMUS
8 AMPHITEATRUM FLAVIUM
10 CIRCUS MAXIMUS
11 THERMAE TRAIANI
12 THERMAE CONSTATINI
14 ARA PACIS
15 SOLARIUM
16 TEMPLUM DIVI HADRIANI
18 THERMAE AGRIPPAE
19 PANTHEON
20 THERMAE NERONIANAE
21 STADIUM
22 THEATRUM ET PORTICUS
POMPEIANAE
23 CIRCUS FLAMINIUS
24 THEATRUM MARCELO
25 PORTICUS OCTAVIAE
26 TEMPLUM AESCULANII
61. GRAD RIM – URBS ROMA
FORUM ROMANUM / FORUM MAGNUM
spontani razvoj: izvorno močvara, nekropola, mjesto vjerskih
obreda,
obreda prostor okupljanja i trgovanja (od etruščanskoga doba)
doba),
forum od 5. st.pr.K. (hramovi, zgrade, spomenici, kipovi…)
64. GRAD RIM – URBS ROMA
FORUM ROMANUM
FORUM ROMANUM – REKONSTRUKCIJA FORUM ROMANUM – DANAŠNJI IZGLED
65. GRAD RIM – URBS ROMA
CARSKI FORUMI
carski forumi unijeli urbanistički red
u nepravilno gradsko tkivo
_ Forum Iulium Cesaris (110x70 m)
_ Forum Augusti (125x90 m)
_ Forum Pacis Vespaziani
_ Forum Nervae
_ Forum Traiani (280x200 m)
p
prema p j
projektu arhitekta
Apollodorusa iz Damaska -
helenistički utjecaj
66. GRAD RIM – URBS ROMA
CARSKI FORUMI
TRAJANOV FORUM
67. GRAD RIM – URBS ROMA
CARSKI FORUMI
U DANAŠNJEM TKIVU GRADA
68. GRAD RIM – URBS ROMA
PERIVOJNA ARHITEKTURA
- veliki carski perivoji
smješteni rubom grada
(unutar i izvan
gradskoga zida)
- ukupna površina 350-400 ha
(30% površine grada)
* veliki perivoji carskih vila
* perivoji na Campus Martius
* svete šume
* perivoji vila u gradu
i u okolici grada
69. GRAD RIM – URBS ROMA
STAMBENA IZGRADNJA
- velika gustoća stambene izgradnje
- pretežito nekvalitetna izgradnja
- individualno stanovanje: domus i insula
insula – pretežit urbani supstrat
supstrat,
siromašni i kratkotrajni materijali,
česte graditeljske mijene
- višestambene zgrade: 4-5 katova
4 5
- nakon požara 64. g Neron donosi
p g.
RIM, l
RIM plan dij l grada, 3 t
dijela d 3.st.pr.K.
K
propise o stambenoj izgradnji:
* ograničenje visine: najviše 70 stopa (21,33 m = P+4/5)
* minimalni uvjeti stabiliteta i sigurnosti od požara
70. GRAD RIM – URBS ROMA
PROMETNI SUSTAV
- zvjezdolik sustav -
zrakasto postavljene ulice bez
koncentričnoga povezivanja
- sve glavne ceste vode u
središte grada i završavaju na
gradskim forumima
RIM, VIA APPIA ANTICA
