Seobe Srba u 16. vijeku, njihov položaj u Ugarskoj.

1. SEOBE SRBA I NJIHOV
POLO Ž AJ U UGARSKOJ

2. Stvaranje Austrijske monarhije
• Formirana u Podunavlju
• Formirali je članovi porodice Habsburg
*kao vojvode (1282–1453)
*nadvojvode (1453–1804)
*carevi (1804–1918)
• XIV - sve slovenske zemlje
• XVI - Ugarska, Hrvatska, Češka

3. • Njemačko plemstvo - vladajući sloj
• Madjarski plemići
• Katolička crkva
• XVIII - dio Poljske i Bukovina

4. SEOBE SRBA DO
POČETKA XVI VIJEKA
Pobjede Turaka u XIV izazvale su seobe
stanovništva na sjever (u južnu Ugarsku)
Pad Despotovine 1459.
Pad Bosne 1463.
Užurbana seoba naroda

5. Ugarski kralj Matija Korvin (1458-1490)
*(nazvan je Corvinus prema gavranu (lat.
corvus) kojega je imao u grbu.)
Vuk Grgurević (1465-1485)
* (Zmaj Ognjeni Vuk)
Srbi se sve više sele na teritorije Ugarske..

9. SEOBE U XVI I XVII
VIJEKU
 Selim I (1512-1521)
 Sulejman Veličanstveni (1521-1565)
 Pojačane seobe zbog osvajanja ovih sultana
 Poslije Mohačke bitke 1526., osvojen
Budim i Banat, veći dio Austrougarske

11. >>>Selim I<<<

12. Sulejman Veličanstveni

13.  Gotovo svi Srbi ponovo pod osmanlijskom
vlašću,do Bečkog (Morejskog) rata
(1683-1699)
 Bačka i Banat-Srpska zemlja
 Turci spahije dovodilii Srbe da rade polja,
čuvaju gradove i druge posjede.
 Srpski martolozi ...

14. >>>Austrijske vlasti pomagale seobu Srba na
pogranične prostore Austrougarske
>>>Srpska naselja - iza Budima na sjeveru, do
Lipove i Arada na istoku, Žumberka i Knina
na zapadu.

15. Boban Savić
• Srbi koji su ostali na granici sa
otomanskim carstvom Austrija je vojno
organizovala.
• Oni su činili najveći broj vojnika vojne
krajine, koja je konačno organizovana
osnivanjem Karlovaca 1579. godine.

17. • Istovremeno su osmanlijske vlasti
naseljavale stanovništvo, uglavnom
srpsko, iz dinarskih krajeva u svoja
pogranična područja kakva su bila
Bosanska krajina, Kninska krajina i
dijelovi osvojene Like.
• Stvaranje ovakvih vojnih granica dobrim
dijelom je bio rezultat kraja otomanske
najezde na zapad. Pa ipak, otomanska
snaga se još jednom razbudila na kraju
XII vijeka u vrijeme Bečkog rata.

18. 
Tada je, poslije turskog prodora preko Kosova i
Metohije u Srbiju, pokrenuta velika seoba, tzv.
PRVA ili VELIKA SEOBA SRBA, pod
vođstvom Arsenija Čarnojevića.

U jesen 1690. oko Beograda se prikupilo nekoliko
desetina hiljada srpskih porodica koje je
austrijski car Leopold I, naselio na širokim
prostorima Ugarske.

21. POLOŽAJ SRBA U 18. VIJEKU
 Druga seoba Srba pokrenuta je 1739 pod
Arsenijem IV Jovanovićem, nakon neuspjeha
Austrije u ratu protiv Turske iz 1737-1739.
 Ovim seobama znatno je povećan broj Srba u
Ugarskoj.
 Poslije oslobođenja Ugarske car Leopold je
patrijarhu Arseniju i srpskim starješinama
1690. dao prava i privilegije.

25.  Oni su tako dobili potvrdu prava i povlastica
Srpske pravoslavne crkve, čime su Srbi stavljeni
pod carsku zaštitu.
 Protiv ovih privilegija bili su ugarski i hrvatski
feudalci jer su u njima vidjeli narušavanje zakona
Kraljevine Ugarske.

26. • Oni su ih zbog toga nastojali pokmetiti. Sa druge
strane, Katolička crkva se osjetila pogođenom zbog
privilegija datih Srpskoj crkvi.
• Međutim, Srbe su u zaštitu uzimali habzburški
vladari jer su im bili dobri i jeftini vojnici.
• Na osnovu carskih privilegija izrasla je vjerska i
prosvjetna autonomija Srba u Habzburškoj monarhiji
koja je postojala do 1912. godine.

27.  Privilegije
su omogućile Srbima da očuvaju
svoju nacionalnu posebnost u Habzburškim
zemljama.
 Osim
toga, Srbi su ovdje zadržali sve
elemente svoje nacionalne kulture, koja se,
sa dobom prosvjećenog apsolutizma,
uključuje u evropske kulturne tokove.
 Zapadnoevropski
umjetnosti.
uticaj počeo je najprije u

28. U
književnosti su zapadni uticaji sporiji
zbog otpora srpske crkvene hijerarhije
prema težnji habzburških vlasti da
Srbima smanje povlastice.
 Zato
su vjerske i svjetovne knjige dugo
donošene iz rusije. Najveći polet u
kulturi osjeća se u vrijeme
prosvjećenog apsolutizma, posebno
za vladavine Josifa II.

30. • U to vrijeme stvaraju dvojica znamenitih Srba,
istoričar Jovan Rajić (1726-1801) koji je
napisao obimno djelo „Istorija raznih
slovenskih naroda, pre svega Bugara, Hrvata i
Srba“ i Dositej Obradović (1742-1811) koji je
za svoje prosvjetiteljske ideje pridobio široki
krug srpske inteligencije koja je pisala i
prevodila za srpski narod.
• On je svojim radom položio temelj novijoj srpskoj
književnosti i doprinio buđenju u moderne nacionalne
svijesti kod Srba.

36. Powered by