Vladimir kocet hkie 2016
•Download as PPT, PDF•
0 likes•48 views
Bit energetski učinkovitih instalacija, komfornih i ergonomskih rješenja prostora, leži u odabiru adekvatnih alata kojima bi zadovoljili optimalna rješenja. Ključni čimbenik pri odabiru tehnologije opće rasvjete, kao i sustava upravljanja rasvjetom, kako bi postigli optimalne rezultate u uštedi el. energije, jest promišljati na način gdje trebamo rasvjetu, kada je trebamo, te koliko je trebamo za određenu namjenu. Uz visoku energetsku učinkovitost instalacije rasvjete, ali i ostalih instalacija, kombinirajući prednosti optimalno odabranog sustava, kao rezultat imamo komforan i ergonomski riješen prostor. Pri tome se poštuju suvremeni pravilnici i procedure proračuna osvijetljenosti površina ovisno o njihovoj namjeni u smislu dobre inženjerske prakse, vodeći računa o odredbama važećih HR normi, kao što su HRN EN 12464-1:2012, HRN EN 12464-2:2008, HRN EN 12193:2008, HRN EN 61347:2009, HRN EN 1838:2008...
Recommended
Recommended
More Related Content
Featured
Featured (20)
Vladimir kocet hkie 2016
- 1. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITAENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETARASVJETA GDJE,GDJE, KADAKADA I KOLIKO JE TREBAI KOLIKO JE TREBA
- 2. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 2 Vizualni komfor ugodno ergonomsko rješenje prostora Vizualne perfomanse brzinu i točnost procesa na radnom zadatku indirektno utječe na povećanje produktivnosti Kvaliteta rasvijetljenosti Vizualni ugođaj. Naše raspoloženje reakcija je na ove parametre rasvjetnog rješenja. Dobra rasvjeta
- 3. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 3 2 Trostruki utjecaj 1.Vizualni (viđenje) 2.Emocionalni 3.Biološki (podešavanje „unutarnjeg sata”) Naš „unutarnji sat” (Cirkadijurni ritam) …genetski internalizira ... Kontroli spavanje i budnost, tjelesne funkcije i raspoloženje Svjetlo sinkronizira čovjek dnevni ciklus ( Cirkadijurni ritam) Svjetlo i utjecaj na ljudski organizam
- 4. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 4 mjesečina: 0.1 lx Oblačan dan, u jesen ili zimu: 3,000 do 4,000 lx Sjene ljeti: 10,000 lx Sunčani ljetni dan: 100,000 lx HUMANI ASPEKTI – dinamička kompozicija svjetla
- 5. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 5 HUMANI ASPEKTI – dinamička kompozicija svjetla
- 6. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 6 2 - individualan pristup rješenju - funkcija i ugođaj - razlike – tipovi svjetla: o dnevno /umjetno svjetlo o izvori svjetlosti o Dinamička kompozicija svjetlosti - Energija - Iskorištenje i zagađenje okoliša - Socijalni i ekonomski značaj - IEA – 18-19% el.energije za napajanje rasvjete SVJETLO I ČOVJEK Humani Aspekti + Energetska Učinkovitost = Uravnoteženi koncept rasvjete
- 7. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 7 GDJE? Svjetlotehnički zahtjevi HRN EN 12464-1:2012 HRN EN 12464-2:2008 HRN EN 12193:2008 HRN EN 1838:2008 …
- 8. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 8 Rasvjeta radnog mjesta 10 Rasvjeta koja odgovara potrebama Opća rasvjeta prostorije Koncept korištenja prostorije i stupanj fleksibilnosti određuju koncept rasvjete
- 9. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 9 10 Rasvjeta koja odgovara potrebama Opća rasvjeta prostorije Rasvijetljenost Rasvijetljenost neposrednog Radne površine okruženja radne površine Etask lx lx ≥ 750 500 500 300 300 200 Rasvjeta radnog mjesta Koncept korištenja prostorije i stupanj fleksibilnosti određuju koncept rasvjete
- 10. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 10 Željeni nivo rasvijetljenosti Distribucija svjetla : horizontalna / vertikalna / cilindrična 9 Ēm > 50 lx sa Uo ≥ 0,10 na zidovima Ēm > 30 lx sa Uo ≥ 0,10 na stropovima Nivo rasvijetljenosti i distribucija svjetla
- 11. Line
- 13. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 13 MF Faktor održavanja: LLMF = uzima u obzir vrijednost opadanja svjetlosnog toka LSF = uzima u obzir starenje izvora svjetlosti LMF = uzima u obzir smanjenje svjetlosnog toka zbog nakupljene prašine na svjetiljci RSMF = uzima u obzir reduciranu refleksiju zbog nakupljanja nečistoće u prostoriji. Faktor održavanja – realne vrijednosti Projekt: ................................................. Prostorija: Opća ambulanta Obrađeno od: Ime Prezime Datum: 02.03.2016 / 11:47:00 Svjetiljke Opis: Svjetiljka 3843 Zenith Br.artikla: 145630-00 Tip svjetiljke: Uatvorena IP2X Interval godišnjeg čišćenja: 1.0 Faktor održavanja svjetiljke LMF: 0.88 Izvor svjetlosti: Opis: FQ T16 HO Raspon snage: 54W Zamjena izvora: Grupna Predspojna naprava: ECG (elektr.predsp.naprava) Izmjena izvora (god.) 2.0 Vrijeme rada po izvoru/god. 6,000 Faktor održavanja svjetlosnog toka izvora LLMF 0.91 Faktor životnog vijeka izvora LSF: 0.95 Prostorija: Dužina: 8 m Širina: 6 m Visina: 3 m Okruženje: Čisto Interval čišćenja prostorije godišnje: 2.0 Tip rasvjete: Direktno Faktor održavanje prostorije RSMF: 0.96 Faktor održavanja MF: 0.73 Faktor održavanja MF Primjer (fluorescentne svjetiljke): 0.80 Vrlo čisto okruženje, ciklus održavanja svjetiljke 1 godišnje (čišćenje), 2,000 radnih sati/god. sa izmjenom izvora svakih 8,000 sati, pojedinačna zamjena, svjetiljka sa direktnom i direktno/indirektnom karakteristikom sa malom tendencijom za sakupljanje prašine, LLMF=0.93; LSF=1.00; LMF=0.99; RSMF=0.96 0.67 Normalno čisto okruženje, ciklus održavanja svjetiljke 3 godišnje (čišćenje), 2,000 radnih sati/god. sa izmjenom izvora svakih 12,000 sati, pojedinačna zamjena, svjetiljka sa direktnom i direktno/indirektnom karakteristikom sa malom tendencijom za sakupljanje prašine, LLMF=0.91; LSF=1.00; LMF=0.80; RSMF=0.90 Em= Ei x MF (CIE 97); MF = LLMF x LSF x LMF x RSMF (CIE 97);
- 14. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 14 Faktor održavanja – realne vrijednosti 1.1. 2.2.
- 15. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 15 Faktor održavanja – realne vrijednosti
- 16. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 16 Faktor održavanja – realne vrijednosti
- 17. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 17 KADA I KOLIKO JE TREBA? HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 “Energijska svojstva zgrade – Energijski zahtjevi za rasvjetu – Dio 1: Procjena energije rasvjete”
- 18. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 18 EnU POJMOVI Iskoristivost izvora svjetlosti – lm/W Iskoristivost (Efikasnost) svjetiljke – %. Faktor Efikasnost svjetiljke LER. LER = [Luminaire Efficiency (EFF) x Total Rated Lamp Lumens (TTL) x Ballast Factor (BF)] ÷ [Luminaire Watts Input] Energetska učinkovitost je suma isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sačuvane. Energetska učinkovitost - pojmovi
- 19. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 19 Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada ('Narodne novine', broj 48/14, 48/14, 150/14, 133/15, 22/16) 'Metodologija' Određuje Algoritam za određivanje energijskih zahtjeva i učinkovitost sustava rasvjete u zgradama. Algoritam skraćena verzija norme HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 Metodologija uključuje sljedeće dijelove: Metodologija provođenja energetskog pregleda građevina (pdf) Predložak izvješća o energetskom pregledu građevine (pdf) Upitnik za prikupljanje podataka (xlsx) Pravilnik o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u neposrednoj potrošnji (Narodne novine', 2015) – Prilog II. Pokazatelj P5, odn. poglavlje 14. Zakon o energetskoj učinkovitosti (»Narodne novine«, broj 127/2014) Zakonodavni okviri EnU
- 20. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 20 Definira udio rasvjete u potrošnji električne energije na specifičnoj korisnoj površini u godini dana. Opće konvencije i procedure za procjenu potrebne energije za rasvjetu u zgradarstvu Analiza energetske učinkovitosti uz definiranje graničnih vrijednosti energija. Pri tome se poštuju dosadašnja pravila i procedure proračuna osvijetljenosti površina ovisno o njihovoj namjeni u smislu dobre inženjerske prakse, vodeći računa o odredbama važećih hrvatskih normi, kao što su: HRN EN 12464-1, 2, 3, HRN EN 12193, HRN EN 61347, HRN EN 1838 ... Preduvjeti:Preduvjeti: Iskoristivost izvora svjetla (umjetna rasvjeta) Optimalno korištenje dnevnog prirodnog svjetla Energetski učinkovite predspojne naprave Adekvatan odabir svjetiljaka Adekvatno upravljanje rasvjetom Potrošnja el.energije na rasvjetu Četvorni metar po godini [kWh /m2 a] LENI = HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 - Principi
- 21. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 21 Vrijeme rada rasvjete t: vremenski period u satima u kojem se troši energija Godišnje vrijeme rada rasvjete to : t0 = tD + tN [h] (5) Standardno ukupno vrijeme godišnje ili broj sati godišnje ty=8760 h Vrijeme korištenja rasvjete za razdoblje dana tD; Vrijeme korištenja rasvjete za razdoblje noći tN; Vrijeme punjenja baterija sigurnosne rasvjete te; Vrijeme rada scenske rasvjete (dekoracija) ts; •Korisna neto površina A - izraženo u m2 HRN EN 15193 – Uloga vremena i prostora Kada
- 22. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 22 Faktor ovisnosti umjetne rasvjete o dnevnom osvjetljenju FD; Faktor okupiranosti pojedinog prostora ili zone FO; Faktor odsutnosti FA; Faktor konstantne osvijetljenosti FC; Faktor održavanja MF. Lighting Energy Numeric Indicator (LENI) – numerički indikator energije potrebne za ukupnu godišnju rasvjetu u zgradi LENI indikator se može koristiti za neposrednu usporedbu energije potrebne za rasvjetu zgrada koje imaju sličnu manjenu ali su različite veličine i/ili konfiguracije. HRN EN 15193 – Utjecajni koeficijenti (faktori) Kada i koliko treba.
- 23. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 23 HRN EN 15193 – Utjecajni koeficijenti (faktori) Kada i koliko treba. Prirodno svjetlo: minimalno Umjetno svjetlo: maksimalno Oblačno nebo Prirodno svjetlo: umjereno Umjetno svjetlo: umjerenoDjelomično sunčano nebo Prirodno svjetlo: maksimalno Umjetno svjetlo: minimalno Sunčano nebo Daylight automation software + Blind manager system + HVAC = Building ManagementBuilding Management systemsystem Upravljanje rasvjetom u ovisnosti o količini i upadnom kutu dnevnog svjetla Upravljanje pozicijom i kutem zakretanja sjenila na prozorima (engl.Blind Management) Upravljanje HVAC sustavom
- 24. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 24 HRN EN 15193 – Utjecajni koeficijenti (faktori) Kada i koliko treba. Faktor konstantne osvijetljenosti FC; Faktor održavanja MF. FC = (1 + MF) / 2,
- 25. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 25 2500h Specifična snaga 15 W/m2 1000h 15 W/m2 Specifična snagaOn/off LENILENI 15x2500x10-3 = 37.5 kWh/m2 Bez upravljanja LENILENI 15x1000x10-3 = 15 kWh/m2 LMS = Daylight + Detekcija prisutnosti Inteligentni sustavi Uštede energijeUštede energije ≈≈ 30-70%30-70% EnU Primjeri Gdje, Kada, i koliko treba. Primjena norme u praksi
- 26. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 26 Humani Aspekti + Energetska Učinkovitost = Uravnoteženi koncept rasvjete
- 27. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. ENERGETSKI UČINKOVITA RASVJETA: GDJE, KADA I KOLIKO JE TREBA VlADIMIR KOCET 27 Gdje, Kada, i koliko treba. Humani Aspekti + Energetska Učinkovitost = Uravnoteženi koncept rasvjete i nikako zaboraviti čovjeka
- 28. 9. DANI INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE PULA, 29.09.2016. - 01.10.2016. Zahvaljujem naZahvaljujem na pažnjipažnji
Editor's Notes
- Dobra rasvjeta definirana je kroz tri osnovna učinka: Vizualni učinak: Nivo rasvijetljenosti i kontrola bliještanja definiraju brzinu i točnost procesa na radnom zadatku Vizualna udobnost: uglavnom je oblikovana skladnom distribucijom svjetline i dobrim uzvratom boja izvora svjetlosti, što čini za osjećaj dobrobiti i time posredno pomaže povećati produktivnost. Vizualni ugođaj: Smjer svjetla, modeliranje prostora svjetlom i boja svjetlosti su glavne varijable koje utječu na način kako rasvjeta utječe na prostor. Kvalitetno osvjetljenje okoliša ili prostora presudno je za raspoloženje koje se generira.
- Pronaći kvalitetan odnos čovjekovih osnovnih bioloških i individualnih potreba, te savjesnog i samosvjesnog ponašanja prema okolišu, te kompletnoj biološkoj zajednici u cijelosti, vrlo je kompleksna zadaća, a rasvjeta je samo jedan, ali ne i zanemariv čimbenik tog kompleksa. U jednu ruku, posjedujemo individualnost spram očekivanjima, potrebama i osjećajima. Kao ljudska bića, potrebujemo svjetlost za pronalaženje puteva, rad i osjećaj udobnosti. Isto je i kod flore i faune, individualnost također traži svjetlost. Ipak, postoji velika razlika među različitim tipovima svjetla: između dnevnog i umjetnog, između pojedinačnog izvora svjetlosti i dinamičke kompozicije svjetla. U drugu ruku, moramo definirati pitanje energije. Još od dramatičnog odziva okoline na iskorištavanje i zagađenje okoliša, pitanje očuvanja energije popunjeno je socijalnim kao i ekonomskim značajem. Prema Internacionalnoj Agenciji za Energiju (eng."International Energy Agency (IEA)"), u prosjeku 18-19% el.energije diljem svijeta se koristi za rasvjetu.
- Čovjek od davnina umjetnom rasvjetom pokušava nadomjestiti prirodno dnevnom svjetlo, najkvalitetnijeg i najmoćnijeg izvora svjetlosti – sunca. Danje, odn.sunčevo svjetlo je besplatno, neograničeno, bez zagađenja, te ima raznoliku primjenu, a i istraživanja pokazuju da dotok danjeg svjetla ima vrlo poželjne utjecaje u radnim prostorima. Prirodno dnevno svjetlo potiče kod ljudi osjećaj ugode i pospješuje njihove performance. Optimalno korištenje prirodnog dnevnog svjetla, znači i maksimalne uštede energije. Bez obzira što je tehnologija umjetne rasvjete postala poprilično sofisticirana tijekom proteklih nekoliko godina, nije je moguće usporediti sa najkvalitetnijim izvorom svjetla, tj.danjim svjetlom. No svakako možemo odabrati one izvore svjetlosti koji su najbliži svojom kvalitetom prirodnom danjem svjetlu, tako da imamo na tržištu opciju izabrati izvore svjetlosti sa visokim uzvratom boje Ra>85, ili čak i Ra>95.
- Pronaći kvalitetan odnos čovjekovih osnovnih bioloških i individualnih potreba, te savjesnog i samosvjesnog ponašanja prema okolišu, te kompletnoj biološkoj zajednici u cijelosti, vrlo je kompleksna zadaća, a rasvjeta je samo jedan, ali ne i zanemariv čimbenik tog kompleksa. U jednu ruku, posjedujemo individualnost spram očekivanjima, potrebama i osjećajima. Kao ljudska bića, potrebujemo svjetlost za pronalaženje puteva, rad i osjećaj udobnosti. Isto je i kod flore i faune, individualnost također traži svjetlost. Ipak, postoji velika razlika među različitim tipovima svjetla: između dnevnog i umjetnog, između pojedinačnog izvora svjetlosti i dinamičke kompozicije svjetla. U drugu ruku, moramo definirati pitanje energije. Još od dramatičnog odziva okoline na iskorištavanje i zagađenje okoliša, pitanje očuvanja energije popunjeno je socijalnim kao i ekonomskim značajem. Prema Internacionalnoj Agenciji za Energiju (eng."International Energy Agency (IEA)"), u prosjeku 18-19% el.energije diljem svijeta se koristi za rasvjetu.
- Gdje mi zapravo trebamo određenu rasvjetu definirano je kroz normu HRN EN 12464-1, odn. HRN EN 12464-2 za vanjske radne prostore. Također, tu su i ostale norme, koje definiraju nivoe i karakteristike rasvijetljenosti za pojedine prostore, kao što su sportska rasvjeta, nužna rasvjeta, itd. Ukoliko su poznati i definirani egzaktni radni prostori, treba ih izolirati i dati im prednost pristupa, a periferne prostore promatrati kako je to definirano normama.
- Donedavno je bila praksa uzimati jedan uniformirani nivo rasvijetljenosti u cijeloj prostoriji, bez obzira na radnu površinu i vizualne zadatke. Nova europska norma EN 12464 omogućuje nam da fokusiramo svjetlo na radnu površinu, odnosno tamo gdje su vizualni zadaci predstavljeni. Što je preciznije definirana radna površina, preciznije će biti podešena količina svjetla i kvaliteta rasvjete. Nivo rasvijetljenosti u okolici radne površine može biti niži. To nam otvara opciju korištenja, osim rasvjete radne površine, i akcentne rasvjete i “wallwashera”, kako bi naglasili i ispunili volumen prostorije. Na taj način možemo reducirati prosječnu rasvijetljenost u objektu, te tako smanjiti utrošak el.energije, kao i troškove održavanja. Dakako, to je jedino moguće kad imamo točno definirane radne površine, te da postoji mala vjerojatnost da će se pozicije radnih površina promijeniti, kao npr. u uredima koji se sastoje od radnih “ćelija”.
- Dosad su svjetlotehničari običavali uzimati jedan uniformirani nivo rasvijetljenosti u cijeloj prostoriji, bez obzira na radnu površinu i vizualne zadatke. Nova europska norma EN 12464 omogućuje nam da fokusiramo svjetlo na radnu površinu, odnosno tamo gdje su vizualni zadaci predstavljeni. Što je preciznije definirana radna površina, preciznije će biti podešena količina svjetla i kvaliteta rasvjete. Nivo rasvijetljenosti u okolici radne površine može biti niži. To nam otvara opciju korištenja, osim rasvjete radne površine, i akcentne rasvjete i “wallwashera”, kako bi naglasili i ispunili volumen prostorije. Na taj način možemo reducirati prosječnu rasvijetljenost u objektu, te tako smanjiti utrošak el.energije, kao i troškove održavanja. Dakako, to je jedino moguće kad imamo točno definirane radne površine, te da postoji mala vjerojatnost da će se pozicije radnih površina promijeniti, kao npr. u uredima koji se sastoje od radnih “ćelija”.
- Dobra vidljivost, najviše ovisi o nivou rasvijetljenosti. Viši nivo rasvijetljenosti, bolje vizualne odlike, što bi značilo preciznost i brzinu kojom registriramo vizualne informacije. Otprilike 50% istraživača, u studiji koja se bavi poželjnom rasvijetljenošću radnih površina uredskih stolova, zaključuje je da je rasvijetljenost od 500lx neadekvatna. Neki od njih tvrde da je nivo rasvijetljenosti u rasponu od 1000-3000lx optimalan za klasične radne zadatke. Dovoljno visoka vertikalna rasvijetljenost neophodna je za dobro prepoznavanje vertikalnih površina i objekata u prostoriji, posebno lica ljudi. Ona je mjera impresije sjajnosti prostorije. Takvu rasvijetljenost je nemoguće ostvariti svjetiljkama sa uskim snopom , odn. ograničenom direktnom distribucijom svjetla (npr. raster svjetiljke sa direktnom raspodjelom svjetlosnog toka). Novi europski standard EN 12464 tako definira vertikalnu i cilindričnu rasvijetljenost, tako da su suvremena rasvjetna rješenja izvedena svjetiljkama sa kvalitetno raspoređenim direktno/indirektnim komponentama.
- Faktor održavanje (MF) je faktor redukcije, koji je povezan s početnim stanjem intenziteta svjetlosti (EI) u dimenzioniranju instalacije (projektiranju rasvjete) postrojenja/prostora, kako bi se postigla tražena vrijednost srednje rasvijetljenosti (EM): Em= Ei x MF (CIE 97) MF = LLMF x LSF x LMF x RSMF (CIE97) Gdje je: LLMF: Faktor održavanja svjetlosnog toka – uzima u obzir vrijednost opadanja svjetlosnog toka LSF: Faktor životnog vijeka izvora svjetlosti (Učestalost kvara izvora svjetlosti bez potrebe za hitne zamjene) - uzima u obzir starenje izvora svjetlosti LMF: Faktor održavanja svjetiljke - uzima u obzir smanjenje svjetlosnog toka zbog nakupljene prašine na svjetiljci RSMF: Faktor održavanja prostorije - uzima u obzir reduciranu refleksiju zbog nakupljanja nečistoće u prostoriji
- Iskoristivost izvora svjetlosti, koja predstavlja učinak izvora svjetlosti u odnosu na izvor električne energije izraženo u lumenima (lm) po jedinici ulazne snage u vatima (W). Iskoristivost (Efikasnost) svjetiljke – predstavlja odnos između svjetlosnog toka svjetiljke te svjetlosnog toka izvora svjetlosti koji se u njoj nalazi. Faktor Efikasnost svjetiljke LER opisuje efikasnost kompletne svjetiljke, uključujući izvor svjetlosti, predspojnu napravu i gubitke same svjetiljke. LER = [Luminaire Efficiency (EFF) x Total Rated Lamp Lumens (TTL) x Ballast Factor (BF)] ÷ [Luminaire Watts Input] Energetska učinkovitost je suma isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sačuvane.
- Europska direktiva 2010/31/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2012. nalaže od država članica donošenje metodologije za izračunavanje energetskih svojstava zgrade. Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada ('Narodne novine', broj 48/14, 48/14, 150/14, 133/15, 22/16) propisano je da se potrebni proračuni energetskih potreba zgrade provode u skladu s Metodologijom za provođenje energetskih pregleda građevina. 'Metodologija' - skup radnji i postupaka za provođenje energetskog pregleda građevina koja sadrži i algoritam za izračun energetskih svojstava zgrade. Određuje Algoritam za određivanje energijskih zahtjeva i učinkovitost sustava rasvjete u zgradama. Algoritam je skraćena, ali prevedena verzija norme HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 Metodologija uključuje sljedeće dijelove: Metodologija provođenja energetskog pregleda građevina (pdf) Predložak izvješća o energetskom pregledu građevine (pdf) Upitnik za prikupljanje podataka (xlsx) Pravilnik o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u neposrednoj potrošnji (Narodne novine', 2015) – Prilog II. Pokazatelj P5, odn. poglavlje 14. Zamjena, poboljšanje ili instalacija novih rasvjetnih sustava i njegovih komponenti u zgradama uslužnog i industrijskog sektora Zakon o energetskoj učinkovitosti (»Narodne novine«, broj 127/2014)
- Definira udio rasvjete u potrošnji električne energije na specifičnoj korisnoj površini u godini dana. Donesena radi stvaranja općih konvencija i procedura za procjenu potrebne energije za rasvjetu u zgradarstvu, te za analizu energetske učinkovitosti uz definiranje graničnih vrijednosti energija, nužnih za napajanje rasvjete. Analiza energetske učinkovitosti uz definiranje graničnih vrijednosti energija, nužnih za napajanje rasvjete. Pri tome se poštuju dosadašnja pravila i procedure proračuna osvijetljenosti površina ovisno o njihovoj namjeni u smislu dobre inženjerske prakse, vodeći računa o odredbama važećih hrvatskih normi, kao što su: HRN EN 12464-1, 2, 3, HRN EN 12193, HRN EN 61347, HRN EN 1838
- Vrijeme Vrijeme rada rasvjete t : vremenski period u satima u kojem se troši energija Godišnje vrijeme rada rasvjete to : godišnji broj radnih sati svjetiljaka i rasvjetnog sustava. Ovaj broj ovisan je o namjeni objekta. Ovaj je broj ovisan o namjeni objekta. t0 = tD + tN h(5) Standardno ukupno vrijeme godišnje ili broj sati godišnje ty=8760 h Vrijeme korištenja rasvjete za razdoblje dana tD: radnih sati godišnje; iz energetskog pregleda (mjerenja) ili prema Tablici 6., ukoliko se vrijednosti ne mogu generirati iz energetskog pregleda (mjerenja); Vrijeme korištenja rasvjete za razdoblje noći tN: radnih sati godišnje; iz energetskog pregleda (mjerenja) ili prema Tablici 6 ukoliko se vrijednosti ne mogu generirati iz energetskog pregleda (mjerenja); Vrijeme punjenja baterija sigurnosne rasvjete te: radni sati godišnje Vrijeme rada scenske rasvjete (dekoracija) ts: radni sati godišnje •Korisna neto površina A: površina etaže unutar vanjskih zidova isključujudi podrume u kojima nema boravka ljudi i neosvijetljene prostore, izraženo u m2
- Utjecajni koeficijenti (faktori) Faktor ovisnosti umjetne rasvjete o dnevnom osvjetljenju FD: ovisnost korištenja ukupno instalirane snage za napajanje rasvjete u prostoriji ili zoni dnevnog svjetla; Faktor okupiranosti pojedinog prostora ili zone FO: ovisnost korištenja srednje snage rasvjete u odnosu na ukupno instaliranu snagu za napajanje rasvjete u prostoriji ili zoni; Ako ne postoji kontrolni sustav, odn.sustav upravljanja rasvjetom, Fo = 1 Faktor odsutnosti FA: ovisnost o vremenu kada nema ljudi u prostoriji Faktor konstantne osvijetljenosti FC: ovisnost utroška energije kada je u funkciji kontrolni sustav rasvjete ugođen za postizanje stalne razine osvijetljenosti prostorije ili zone ; Ako ne postoji kontrolni sustav, odn.sustav upravljanja rasvjetom, FC = 1 Faktor održavanja MF : odnos srednje osvijetljenosti radne ravnine nakon određenog perioda korištenja rasvjetne instalacije prema početnoj srednjoj vrijednosti osvijetljenosti dobivenoj pod istim uvjetima. Vrijednost faktora MF se temelji na planskom održavanju. Rasvjeta vremenom slabi pa kontrolni sustav može povećati ulaznu snagu kako bi osvijetljenost ostala ista. Lighting Energy Numeric Indicator (LENI) – numerički indikator energije potrebne za ukupnu godišnju rasvjetu u zgradi LENI indikator se može koristiti za neposrednu usporedbu energije potrebne za rasvjetu zgrada koje imaju sličnu manjenu ali su različite veličine i/ili konfiguracije.
- Utjecajni koeficijenti (faktori) Faktor ovisnosti umjetne rasvjete o dnevnom osvjetljenju FD: ovisnost korištenja ukupno instalirane snage za napajanje rasvjete u prostoriji ili zoni dnevnog svjetla; Faktor okupiranosti pojedinog prostora ili zone FO: ovisnost korištenja srednje snage rasvjete u odnosu na ukupno instaliranu snagu za napajanje rasvjete u prostoriji ili zoni; Ako ne postoji kontrolni sustav, odn.sustav upravljanja rasvjetom, Fo = 1 Faktor odsutnosti FA: ovisnost o vremenu kada nema ljudi u prostoriji Faktor konstantne osvijetljenosti FC: ovisnost utroška energije kada je u funkciji kontrolni sustav rasvjete ugođen za postizanje stalne razine osvijetljenosti prostorije ili zone ; Ako ne postoji kontrolni sustav, odn.sustav upravljanja rasvjetom, FC = 1 Faktor održavanja MF : odnos srednje osvijetljenosti radne ravnine nakon određenog perioda korištenja rasvjetne instalacije prema početnoj srednjoj vrijednosti osvijetljenosti dobivenoj pod istim uvjetima. Vrijednost faktora MF se temelji na planskom održavanju. Rasvjeta vremenom slabi pa kontrolni sustav može povećati ulaznu snagu kako bi osvijetljenost ostala ista. Lighting Energy Numeric Indicator (LENI) – numerički indikator energije potrebne za ukupnu godišnju rasvjetu u zgradi LENI indikator se može koristiti za neposrednu usporedbu energije potrebne za rasvjetu zgrada koje imaju sličnu manjenu ali su različite veličine i/ili konfiguracije.
- Utjecajni koeficijenti (faktori) Faktor konstantne osvijetljenosti FC: ovisnost utroška energije kada je u funkciji kontrolni sustav rasvjete ugođen za postizanje stalne razine osvijetljenosti prostorije ili zone ; Ako ne postoji kontrolni sustav, odn.sustav upravljanja rasvjetom, FC = 1 Faktor održavanja MF : odnos srednje osvijetljenosti radne ravnine nakon određenog perioda korištenja rasvjetne instalacije prema početnoj srednjoj vrijednosti osvijetljenosti dobivenoj pod istim uvjetima. Vrijednost faktora MF se temelji na planskom održavanju. Rasvjeta vremenom slabi pa kontrolni sustav može povećati ulaznu snagu kako bi osvijetljenost ostala ista. Instalacija rasvjete mora biti predimenzionirana za faktor održavanja FM, kako bi se zadovoljila predviđena minimalna rasvijetljenost tijekom radnog vijeka, sukladno standardu HRN EN 12464-1:2012. Dakle kroz efektivno vrijeme životnog vijeka izvora svjetlosti, koje je npr.za fluorescentne izvore cca 2.g., svjetlosni tok opada na 80% nominalne vrijednosti, no kroz svo to vrijeme, svjetiljka u klasičnom sustavu troši punu energiju. Odn.zbog uračunatog MF, svjetiljka troši za cca 20% više el.energije, obzirom da će svjetlosni tok tek kroz cca 2 god. opasti na zadanu srednju vrijednost. Sa inteligentnim sustavima upravljanja rasvjetom, koji imaju funkciju upravljanja smanjenjem ulazne el.energije u ovisnosti o faktoru održavanja (engl.Maitanace control), početno podesimo ulaznu vrijednost snage na 80% nominalne. Sustav sam s vremenom podiže vrijednost el.energije na predspojnoj napravi, kako bi cijelo vrijeme svjetiljka radila na optimalnoj vrijednosti svjetlosnog toka, koji je potreban da bi se postigla zadana vrijednost srednje rasvjetljenosti u prostoru, prema HRN EN 12464-1:2012.
- Potencijali ušteda: Godišnje uštede na energiji korištenoj za rasvjetu