1. Page1
Uvod
Prema pojedinim historicarima, srednjovjekovna bos. drzava se uz slabiji otpor predala
Osmanskoj vlašću. Zahvaljujući drugima mi znamo da nije. Upravo to zelim da pokazem, kako
je jedna samostalna, suverena kraljevina ostavljena da se sama, bez pomoći drugih, brani od
jakog neprijatelja. Zasto je to tako govori u prilog cinjenica da je srednjovjekovna bosanska
drzava bila podijeljena na manje vlastelinske posjede,koji su jacali do moci malih
drzavica.Njihovim jacanjem,slabila je drzava iz vana i bila pogodna za osvajanje,narocito
osmanlijama koji su tada bili najuticajnija vojna sila na Balkanu.
2. Page1
Pad srednjovjekovne bosanske drzave
Jos u posljednjoj deceniji Tvrtkove vladavine,u doba najveceg uspona bosanske
drzave,postavljeni su temelji moci trima vlastelinskim rodovima,knezovima:
Hrvatinicima,Hranicima Kosacama i Radinovicima Pavlovicima.Uz njih je postojao jos jedan
broj velmoza,ali ne tolike moci,snage i uticaja na bosansku politiku.Najmocniji medu njima bio
je Hrvoje Vukcic Hrvatinic,kojemu je kralj Tvrtko 1380.god. dodjelio titulu velikog bosanskog
vojvode,darujuci mu pri tome ,tri sela u zupi Lasva.Pored toga sto je vec imamo velike posjede u
Donjim Krajima,uz izricitu potvrdu da mu se darovani posjedi ne mogu oduzeti ni u slucaju
nevjere.Hrvoje je cvrsto drzao gradove: Kljuc na Sani,Hlivno sa istoimenom zupom,Kotor-Varos
u zupi Zemljenik i Jajce,gdje mu je uglavnom bilo sjediste.
Ova tri velikasa pristajali su uz vladara sve dok nisu dovoljno ojacali da velike feudalne bastine
i posjede pretvore u samostalne drzavice.Oni su na svojim posjedima ubirali jednako sve
prihode od zemlje i od regularnih i drugih prava i prihoda (rudnici,carine,novac itd.)koji su rasli
razvojom robno-novcanog prometa,a koji su,po definiciji pripadali iskljucivo vladaru.Oni su,radi
vlastitih interesa,srusili ideju"pravne drzave" u srednjovjekovnom smislu rijeci,koji su bosanski
vladari,od banova Borica i Kulina do kralja Tvrtka I uporno nastojali izgraditi i ocuvati.Bosanski
su vladari i prije uspostavljanja dinastije Kotromanica cuvali formalno-pravni kontinuitet i
autoritet bosanske drzave,priznavajuci svojim predhodnicima legitimitet i primajuci na sebe
njihove dugove,kako bi u medunarodnim odnosima odrzali vjerodostojnost Bosne.
Ugarska i Osmanska drzava borile su se u posljednjoj deceniji XIV st. za uticaj i prevlast u
Bosni,sto je samo pogodovalo jacanju i razvijanju u borbi za ugarsko prijestolje,primio 1387god.
Krunu sv.Stjepan,cijelim pojasom juzno od Drave gospodarili su njegovi protivnici.Hrvatska
vlastela stalno je zemlji odrzavala stanje pobune protiv budimskog dvora,u upornom nastojanju
da tamo dovede Ladislava Napuljskog.U tome je imala podrsku Tvrtka I i srpskog kneza Lazara I
izmirio se sa kraljem Sigismundom,kako bi ,se osigurao barem sa sjevera.Tvrtkov
nasljednik,kralja Stjepan Dabisa,bio je pod nejasnim okolnistima primoran da ugovorom u
Dakovu 1393god prizna Sigismundovu vlast.Slijedece,1394godine, Sigismund je savladao i
otpor hrvatske,pa se kralj Dabisa morao odreci Dalmacije i Hrvatske.
1
1
Grupa autora : Bosna I Hercegovina Od najstarih vremena do kraja drugog svijetskog rata
Sarajevo,1995 str.66
3. Page1
Besplatni Seminarski, Diplomski, Maturski Tekstovi i Pomoćna
Literatura.
RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGI
EDUKATIVNI MATERIJALI.
www.diplomski-radovi.com
www.seminarskirad.org
www.magistarski.com
www.maturskiradovi.net
www.maturski.net
www.seminarskirad.info
www.maturski.org
www.essaysx.com
NA NAŠIM SAJTOVIMA MOŽETE PRONAĆI SVE, BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI
ILI MATURSKI TEKST, POWERPOINT PREZENTACIJA I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJAL.
4. Page1
ZA RAZLIKU OD OSTALIH MI VAM PRUŽAMO DA POGLEDATE SVAKI RAD, NJEGOV SADRŽAJ I
PRVE TRI STRANE TAKO DA MOŽETE TAČNO DA ODABERETE ONO ŠTO VAM U POTPUNOSTI
ODGOVARA. U BAZI SE NALAZE SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI TEKSTOVI
KOJE MOŽETE SKINUTI I UZ NJIHOVU POMOĆ NAPRAVITI JEDINSTVEN I UNIKATAN RAD. AKO
U BAZI NE NAĐETE RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOŽETE NARUČITI
TEKST NA LINKU POMOĆ PRI IZRADI TEKSTOVA I POMOĆNE LITERATURE.
