Predavanje o evoluciji zvezda, o tome kako se zvezde rađaju, žive i umiru; kako nastaju hemijski elementi i šta se dešava posle smrti zvezda.
Održano 20. decembra 2013. godine u Zaječaru, na prvom Festivalu nauke u tom gradu, koji je organizovala OŠ "Desanka Maksimović"
Pedavanje održano na akreditovanom seminaru "Sa krova do zvezda" za nastavnike.
Seminar je organizovalo Društvo fizičara Niš, 4. i 5. decembra 2015. godine.
Predavanje o evoluciji zvezda, o tome kako se zvezde rađaju, žive i umiru; kako nastaju hemijski elementi i šta se dešava posle smrti zvezda.
Održano 20. decembra 2013. godine u Zaječaru, na prvom Festivalu nauke u tom gradu, koji je organizovala OŠ "Desanka Maksimović"
Pedavanje održano na akreditovanom seminaru "Sa krova do zvezda" za nastavnike.
Seminar je organizovalo Društvo fizičara Niš, 4. i 5. decembra 2015. godine.
24. decembar 2020
Drugo predavanje u okviru serije predavanja "Ekskurzija kroz Sunčev sistem" koju organizuje AD Alfa u okviru projekta "Malim koracima ka astronomiji" uz podršku Centra za promociju nauke
21. decembra 2017, Škola astrobiologije
PMF, Niš
Školu Astrobiologije organizuju AD Alfa i Departman za fiziku PMF-a, uz podršku Centra za promociju nauke
Kako videti nevidljivo? - prva fotografija crne rupeMilan Milošević
Predavač Milan Milošević.
Predavanje održano 31. oktobra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu, u okviru projekta “Između redova i van okvira: Seminar za mlade i ambiciozne fizičare” sekcije Young Minds Section Niš, čije finansiranje je odobrilo Evropsko društvo fizičara (EPS).
"Sunce - naša zvezda" - predavanje Milana Miloševića u okviru projekta "Astronomija selu u pohode".
Projekat "Astronomija selu u pohode" realizuje Astronomsko društvo "Alfa" iz Niša u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Nišu uz poršku Centra za promociju nauke.
"Nastanjive zone životom u svemiru" - predavanje Kristine Stanković u okviru projekta "Astronomija selu u pohode".
Projekat "Astronomija selu u pohode" realizuje Astronomsko društvo "Alfa" iz Niša u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Nišu uz poršku Centra za promociju nauke.
Evolucija zvezda i nastanak crnih rupa - kako smo videli nevidljivoMilan Milošević
Predavanje održano 6. novembra 2019. godine u gimnaziji u Zaječaru u okviru projekta "Apolo na mreži" koji realizuje AD Alfa uz podršku centra za promociju nauke.
"O Sunčevom sistemu" - predavanje prof. dr Draga Gajića u okviru projekta "Astronomija selu u pohode".
Projekat "Astronomija selu u pohode" realizuje Astronomsko društvo "Alfa" iz Niša u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Nišu uz poršku Centra za promociju nauke.
Prezentacija o postanku, životu i nestanku zvezda, o međuzvezdanoj materiji i najneobičnijim objektima u svemiru (džinovi, superdžinovi, nove, supernove)
24. decembar 2020
Drugo predavanje u okviru serije predavanja "Ekskurzija kroz Sunčev sistem" koju organizuje AD Alfa u okviru projekta "Malim koracima ka astronomiji" uz podršku Centra za promociju nauke
21. decembra 2017, Škola astrobiologije
PMF, Niš
Školu Astrobiologije organizuju AD Alfa i Departman za fiziku PMF-a, uz podršku Centra za promociju nauke
Kako videti nevidljivo? - prva fotografija crne rupeMilan Milošević
Predavač Milan Milošević.
Predavanje održano 31. oktobra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu, u okviru projekta “Između redova i van okvira: Seminar za mlade i ambiciozne fizičare” sekcije Young Minds Section Niš, čije finansiranje je odobrilo Evropsko društvo fizičara (EPS).
"Sunce - naša zvezda" - predavanje Milana Miloševića u okviru projekta "Astronomija selu u pohode".
Projekat "Astronomija selu u pohode" realizuje Astronomsko društvo "Alfa" iz Niša u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Nišu uz poršku Centra za promociju nauke.
"Nastanjive zone životom u svemiru" - predavanje Kristine Stanković u okviru projekta "Astronomija selu u pohode".
Projekat "Astronomija selu u pohode" realizuje Astronomsko društvo "Alfa" iz Niša u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Nišu uz poršku Centra za promociju nauke.
Evolucija zvezda i nastanak crnih rupa - kako smo videli nevidljivoMilan Milošević
Predavanje održano 6. novembra 2019. godine u gimnaziji u Zaječaru u okviru projekta "Apolo na mreži" koji realizuje AD Alfa uz podršku centra za promociju nauke.
"O Sunčevom sistemu" - predavanje prof. dr Draga Gajića u okviru projekta "Astronomija selu u pohode".
Projekat "Astronomija selu u pohode" realizuje Astronomsko društvo "Alfa" iz Niša u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Nišu uz poršku Centra za promociju nauke.
Prezentacija o postanku, životu i nestanku zvezda, o međuzvezdanoj materiji i najneobičnijim objektima u svemiru (džinovi, superdžinovi, nove, supernove)
Predavač prof. dr Dragan Gajić
Predavanje održano 18. jula 2019 povodom obeležavanja 50 godina leta prvog čoveka na Mesec, u okviru projekta "Apolo na mreži" koji realizuje AD Alfa uz podršku Centra za promociju nauke.
Observational tests of Tachyonic and Holographic Models of InflationMilan Milošević
- The document discusses inflationary cosmology and tachyon fields. It provides details on analytic calculations of spectra for different inflationary models using the first order approximation and the slow-roll and Dirac-Born-Infeld approximations.
- Tables in the document show the mean, standard deviation, median and range of values for the spectra calculated using the different approximations for various inflationary potentials in different cosmological models. The tables also show the relative distance between the approximations and the exact first order result.
Kako smo videli nevidljivo - od crne rupe do Nobelove nagrade za fizikuMilan Milošević
Predavanje održano 27. septembra 2021. godine u okviru serije naučno-popularnih predavanja povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana Prirodno-matematičkog fakultetu u Nišu.
10. oktobar 2019, PMF
Obeležavanje Svetske nedelje svemira, u okviru projekta "Apolo na mreži" koji realizuje AD Alfa uz podršku Centra za promociju nauke.
8. oktobar 2019, PMF Niš
Obeležavanje Svetske nedelje svemira, u okviru projekta "Apolo na mreži" koji realizuje AD Alfa uz podršku Centra za promociju nauke.
NETCHEM CPD: Audio prezentovanje jednosmerna i dvosmerna komunikacijaMilan Milošević
Predavanje održano 17. aprila 2019 na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu, u okviru CPD kursa "Virtual Learning Environment in University Laboratory Classes" koji se realizuje kao deo aktivnosti NETCHEM projekta.
NETCHEM CPD: Video konferencijsko povezivanjeMilan Milošević
Predavanje održano 10. aprila 2019 na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu, u okviru CPD kursa "Virtual Learning Environment in University Laboratory Classes" koji se realizuje kao deo aktivnosti NETCHEM projekta.
Predavanje održano u okviru programa Smotre najboljih radova prijavljenih na Konkurs za učenike srednjih škola „Mobilni telefon u fizičkom eksperimentu“
20. april 2019, Prirodno-matematički fakultet u Nišu
The document discusses a project funded by the European Commission on remote access to analytical chemistry instrumentation. It provides an overview of remote access data collected from the NETCHEM consortium. Important links to the NETCHEM website and a remote session request form are included. The project aims to overcome technical and social barriers in instrumental analytical chemistry education.
Overview of collected WARIAL data from NETCHEM consortiumMilan Milošević
ERASMUS+ PROJECT NETCHEM: ICT Networking for Overcoming Technical and Social Barriers in Instrumental Analytical Chemistry Education
University of Niš, Serbia, 24-25 September 2018
Agreement of protection of intellectual propertyMilan Milošević
ERASMUS+ PROJECT NETCHEM: ICT Networking for Overcoming Technical and Social Barriers in Instrumental Analytical Chemistry Education
University of Niš, Serbia, 24-25 September 2018
Observational Parameters in a Braneworld Inlationary ScenarioMilan Milošević
This document describes a study of observational parameters in a braneworld inflationary scenario. It provides background on standard cosmological models, inflationary theory, and observational parameters measured by Planck. It then discusses tachyon inflation models and the Randall-Sundrum braneworld model. The study extends the RS model to include a dynamical radion field and examines the dynamics and observational predictions of tachyon inflation in this braneworld model through numerical simulations.
Numerical Calculation of the Hubble Hierarchy Parameters and the Observationa...Milan Milošević
This document discusses the numerical calculation of observational parameters for inflationary cosmology models, specifically tachyon inflation models and Randall-Sundrum braneworld models. The author develops software to solve the dynamical equations for tachyon scalar fields and radion fields during inflation. The software allows calculation of the scalar spectral index, tensor-to-scalar ratio, and number of e-folds for different model parameters. The best fitting results are obtained for tachyon potentials with 60 ≤ N ≤ 90 e-folds and dimensionless parameter 1≤ κ ≤ 10. The software provides a tool to test a wide range of inflationary models by inputting the corresponding Hamiltonian and Friedmann equations.
This document discusses the history and features of internet forums. It begins by explaining how forums originated from bulletin boards and early online discussion sites. It then covers key aspects of forums like their hierarchical structure, user permissions, and moderation. The document also compares forums to other social media, noting forums allow more control over content. It concludes by providing an overview of Invision Power Board, a popular forum software.
Multilingual approach for video-clips and learning material for courses offer...Milan Milošević
ERASMUS+ PROJECT NETCHEM: ICT Networking for Overcoming Technical and Social Barriers in Instrumental Analytical Chemistry Education
Brno University of Technology, Brno, Czech Republic (03-06 September 2018)
6. Zvezda je rođena
Temperatura:
10 miliona stepeni
www.svetnauke.org
7. Kako sijaju zvezde?
Sunce - svake
sekunde 700
miliona tona
vodonika
fuzijom prelazi
u 695 miliona
tona helijuma,
a od 5 miliona
tona nastaje
energija
Nekoliko puta više energije nego ukupna potrošnja
energije na Zemlji!
www.svetnauke.org
8. Početak kraja
“Sagorevanje” vodonika u ljusci oko jezgra
Jezgro
Temperatura 100 miliona stepeni
“sagorevanje” helijuma
“pepeo”: ugljenik i kiseonik
Zvezda raste, površina hladi
Zapremina oko milijardu puta veća
Crveni džin
www.svetnauke.org
9. Crveni džin
Aldebaran (Bik)
15 najsjajnijih zvezda, 15x veći od Sunca; orbita Merkura
Antares (Škorpija)
13. po sjaju, 12000x sjajniji od Sunca, ¾ rastojanja do Jupitera
Betelgez (Orion)
11. po sjaju, 15000x sjajniji od Sunca, 20x veća masa
www.svetnauke.org
10. Male i velike zvezde
Većina zezda – slične Suncu
Postoje i druge zvezde – plavičaste, blještavo sjajne
Spika (Devica), Aherar (Eridan), skoro sve sjajne u Orionu
Masa zvezda:
mala – žive dugo, evoluiraju polako
velika – žive kratko, evoluiraju brzo
Crveni džin – teško se razlikuju
Mala masa – jezgro (ugljenik, kiseonik) – inertno
Velika masa – termonuklearne reakcije se nastavljaj
www.svetnauke.org
www.svetnauke.org
16. Velike brzo žive...
Brzina:
20 solarnih masa
vodonik - 10 miliona god.
helijum – milion godina
Ugljenik – 1000 godina
Kiseonik – 1 godina
Silicijum → gvozdeno jezgro za 1 dan
Temperatura raste
700 miliona – ugljenik
milijardu – kiseonik
3 milijarde – silicijum
Inertno gvožđe!
www.svetnauke.org
19. 100 miliona
milijardi triliona
atomskih bombi
www.svetnauke.org
20. Supernova
Udarni talas – brzina nekoliko
desetina hiljada km/s
Eksplozija – odbacivanje
spoljašnjih slojeva
Ogromna oslobođena energija
Sjajnija od čitave galaksije!
Bljesak svetlosti jednak sjaju
milijardi Sunaca i taj sjaj dostiže za
nekoliko sati.
Ista zvezda može postati nova
nekoliko puta, ali zvezda može biti
supernova samo jednom!
www.svetnauke.org SN 2006gy
21. Neutronska zvezda
“Pritisak” neutrona
Uvećana verzija belog patuljka
Beli patuljak 10.000 km,
neutronska zvezda 30 km.
Kašičica materijala – 40 milijardi
tona
1967. godina → LGM1 → pulsari
www.svetnauke.org
22.
23. Supernove Ia
• Dva moguća mehanizma
• Teleskop Čandra (X-spektar)
• SN1572 (Tiho Brahe)
• 1/10 rastojanja Sunce-Zemlja; period 5 dana
ostatak supernove ~20 sv. god.
Credit: NASA/CXC/Chinese Academy of Sciences/F. Lu et al
Objavljeno: 1. maj 2011, The Astrophysical Journal
24.
25. SN I SN II
Maksimum dostižu za nedelju dana, ‘uži’ maksimum
traje nekolio dana
Krive sjaja – slične Krive sjaja – međusobno razlikuju
20-30 dana sjaj opada brzinom 0,1m Prvih 100 dana – opada sporo, zatim
na dan, zatim usporava mnogo brže nego kod SNI
Apsolutni sjaj: -19m (retko -21m), razlika Apsolutni sjaj, manji: -17m
pre eksplozije i maksimuma u proseku
19m-20m
U svim galaksijama, jednom u 650 g. Kraci spiralnih galaksija, češće od SNI
Starost zvezda oko 1010 god. Zvezda O i B klase, starost 106-108 g.
26. SN I SN II
Masa – manja od 1,2 solarne Velika masa, nekad više od 8 solarnih
Izbaci manje od 0,1 solarnih masa Izbaci 1-10 solarnih masa
Spektar maksimuma – kontinualan Spektar maksimuma – kontinualan
Pojavljuju linije Fe, Ca, Si, S, He, Pojavljuju linije vodonika i drugih
nema H elemenata
Temperatura 20.000K, opada 5.500K Širi brzinom 6-12 hiljada km/s
Plavi pomak, 5-20 hiljada km/s
29. Betelgez – Alfa Orionis
Druga po sjaju u sazvežđu Orion
Nekad sjajnija od zvezde Rigel
Sjaj: od 0,2 do 1,2 magnitude
Prvi opis kao “crvenkasta” zvezda
još u antičko doba (Ptolomej)
Heršel – 1836. god opisao
promeni sjaja
www.svetnauke.org
30. Betelgez – Alfa Orionis
Masa: 18-19 masa Sunca
Prečnik: ~1000 puta veći Sunca
Sjaj: ~150.000 puta veći
Temperatura: 3500K
Daljina: 650 sv. godina
www.svetnauke.org
31. Betelgez – Alfa Orionis
Sjaj tokom prethodnih 5000 dana
(www.aavso.org/data/lcg/)
Umetnička vizija; VLT (ESO)
www.svetnauke.org
32. Šta će biti?
Hoće li Zemlja dobiti drugo Sunce?
NE!
Hoće li Betelgez da eksplodira?
DA!
Kad?
Niko ne zna. Možda već jeste...
Šta će se dogoditi?
....
www.svetnauke.org
33. Kako znamo?
Već se događalo
Priroda nije toliko opasna i
mrzovoljna kako je neki
predstavljaju
6 supernova u našoj galaksiji u
poslednjih 1000 godina
2007. godine!
100 pc ispod ili iznad galaktičke ravni
Najmlađa – pre 140 godina
Krug 100 pc – 1 supernova svakih
500.000 god.
Udaljena 23.000 sv. god.
Najmlađa (?) – CasA, pre 330 god
Ako su procene tačne treba da
postoji oko 10 supernova mlađih
Avgust 1680. - nova zvezda u katalogu
od CasA
www.svetnauke.org
35. M1 – Maglina Rak (SN1054)
(NGC 1952; Taurus; +8,4 mag; 6300 s.g.)
• 4. jula 1054. g. kineski
astronomi na istočnom
delu neba
• Dostigla -6m (1/4 Meseca)
• naredna 23 dana – videla
po danu
• opažena i na drugom kraju
sveta – iznad današnjeg
Novog Meksika i Arizone,
zabeležili je indijanski
slikari
36. “Na dan či-ču, petog meseca prve godine vladavine Či-ho,
pojavila se 'gostujuća zvezda' na jugoistoku Tijen-huana,
veličine nekoliko palaca. Posle više od godine dana, ona se
ugasila” – Toktaga, Istorija dinastije Sung
37. M1 – Maglina Rak (SN1054)
(NGC 1952; Taurus; +8,4 mag; 6300 s.g.)
• Daljina 6.300 s.v. god.
• 28. avgust 1758. – Š. Mesije
• maglina 10 s.g. u prečniku,
brzina 1800 km/s
• Sjaj -3.2m (1000 x Sunce)
• 1948. – jak radio izvor
• 1964. – izvor X-zraka
38. M1 – Maglina Rak (SN1054)
(NGC 1952; Taurus; +8,4 mag; 6300 s.g.)
• X-zračenje oko 100 puta
intenzivnije nego VIS
• 1968 - pulsar (NP0532)
• 30 obr/sec – najmlađi
pulsar
• mala zvezda, apsolutni sjaj
približno kao Sunce
39. M1 – Maglina Rak (SN1054)
(NGC 1952; Taurus; +8,4 mag; 6300 s.g.)
• slika snimljena VLT-om
• boje pokazuju šta se dešava
sa elektronima u različitim
delovima magline
– crvena – rekombinacija sa
protonima, nastaje vodonik
– plava – elektroni osciluju
usled delovanja jakog
magnetnog polja
40. SN 1181
• 4 – 6 avgusta
• Kineski i Japanski
astronomi
• Sazvežđe: Cassiopeia
• Vidljiva 185 dana
• Radio izvor 3C58
– Rotira 15 puta u sec
– Prva “kvark-zvezda”
• Sjaj supernove: -1m
41. SN 1572
• 11. novembar
• Tiho Brahe
• Sjajnija od Venere (-4m)
• Mart 1574 – nevidljiva
golim okom
• Mlečni put, Cassiopeia
• Supernova Ia
• Gas – 9000 km/h
• Zvezda – G2
– “pomogla” nastanku SN
– 10.000 svetlosnih
godina
42. SN 1604
• 9. oktobra 1604
• Keplerova SN (zvezda),
17. oktobar 1604
• Poslednja SN u Galaksiji
• 20.000 svetlosnih godina
• Sjajnija od svih planeta
osim Venere (-2.5m)
43. Supernova SN1987A
• Noć 23.-24. februar 1987. godine
• Jan Šelton, opservatorija Las Kampanas (čileanski Andi)
• Veliki Magelanov oblak
• Rudnik cinka – Kamioka (Japan)
– 11 događaja u istoj sekundi
– Rudnik u Ohaju – istovremeno 6 događaja
– Verovatnoća nezamislivo mala!
– Sudar sa neutrinima
• Nekoliko sati kasnije – australijski astronomi prepoznali
zvezdu:
– super-džin B3, 40 puta veći prečnik od Sunca
– Sanduleak-69202
44. • Daljina 186.000 sv. God
• Sjaj +3m
• Prva fotografija snimljena HST-om, kraj
1990. god
– Crvena boja – ostatak zvezde
– Zeleno – usijani gas
• 1994. godina – dva dodatna prstena
zbunila naučnike, još ne postoji
prihvatljivo objašnjenje
45.
46. SN1006
• Najsjajniji događaj u
istoriji
• 1. maj 1006. godine
• Švajcarska, Egipat, Irak,
Kina, Japan, S. Amerika
• Egipatski astronom Ali
bin Ridwan
– 2.5-3 puta veći disk od
Venere
– ¼ sjaja Meseca
• Supernova tipa Ia
• Neki izvori - senka
47. SN 1006
• Sjaj -7.5m
• U centru – pulsar ili crna
rupa – nepoznato
• Oblak – 2.800 km/h
48. Deca zvezda! • Pre 15 milijardi godina – nastali
samo vodonik i helijum
• 110 različitih hemijskih
elemenata
• Prvih 81 – stabilni, nalaze na
Zemlji, izgrađuju većinu
objekata u vasioni
• Sledećih 10 – radioaktivno,
nalaze na Zemlji, dug period
poluraspada (milion ili milijardu
godina); prilično retki, nisu
zabeleženi na drugim
zvezdama
• Poslednji – radioaktivni, samo
veštački, mnogo kraći period
poluraspada
www.svetnauke.org
50. Carina nebula (NGC 3372)
http://heritage.stsci.edu/2007/16/supplemental.html
• Nekoliko ogromnih plavih zvezda
• 6500 – 10000 sv. god od Zemlje; široka ~300 sv. god.
• Prvi put 1751. god, jedna od najvećih; vidi se sa južne hemisfere
www.svetnauke.org
51. Eta Carinae
• 7500-8000 sv. god.
• Dve zvezde?
• 4 miliona puta veći sjaj
od Sunca; 100 puta
veća masa!
• Vidi do 30oN širine
• 85-195 prečnika Sunca,
40000K, 3 miliona god
• Supernova ili hipernova
• Možda gama blesak!
~1kT TNT/km2 (10x
smrtonosna doza)
www.svetnauke.org
52. Na kraju je ponovo početak...
E-mail: mmilan@svetnauke.org
Facebook profil: http://www.facebook.com/mmilan
Sajt: http://www.svetnauke.org
Facebook strana: http://www.facebook.com/univerzum
www.svetnauke.org