Tihomir Podkonjak, profile picture
Uploaded byTihomir Podkonjak
956 views

Zajedništvo br. 23

U studenom 2010. godine, Požeška biskupija proslavila je trinaestu obljetnicu svog osnutka i đakonsko ređenje u katedrali, uz brojne događaje i sudjelovanje vjernika. Biskup Antun Škvorčević naglasio je važnost zajedništva u vjeri, te je potaknuo vjernike na aktivno sudjelovanje u crkvenom životu kao odgovor na izazove današnjice. Tijekom biskupijskog dana predstavljeni su i planovi za pastoralnu godinu pred nadolazeće aktivnosti.

Embed presentation

Download to read offline
Zajedništvo GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE POŽEGA , STUDENI 2010. GODIŠTE IV BROJ 23 CIJENA: 5 kn ISSN 1847-4076 5 DOGAĐAJNICA Trinaesta obljetnica uspostave Požeške biskupije Đakonsko ređenje u Katedrali Prvo hodočašće zdravstvenih djelatnika Biskupije u Voćin Proslava sv. Terezije Aviske, zaštitnice Katedrale Biskup Škvorčević u pastoralnom pohodu hrvatskim vjernicima u Australiji 16 ŽIVOT MLADIH Dječji crkveni zborovi hodočastili sv. Tereziji u Požegi Gimnazijalka Mirjana Potnar otišla u samostan Družbe kćeri Božje ljubavi 18 IZ NAŠEG CARITASA Nekadašnji policajac Ivica Grgić volontira u župskom Caritasu Požeška biskupija već sedam godina stipendira učenika i studente 20 GOSPODARSTVO Osim na zapovijedane blagdane ne radimo još na dane šest katoličkih svetaca 20 SPORT Marija Iveković iz Rešetara svjetska je rekorderka za osobe s invaliditetom proslava sv. Terezije avilske, zaštitnice Katedrale
2 DOG AĐAJNICA TrinaesTa obljeTniCa usposTave požešKe bisKupije i ređenja prvog bisKupa ne smijemo dopustiti da nas pokreću oluje ovoga Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Duško Mirković da nam pomogne u poniznosti srca živjeti iskrenost savjesti i opredjeljenja za njega, pa i onda kad smo ponižavani neistinama i nastojanjem oduzimanja dostojanstva. Zahvala za suradnju Kazao je da se želi danas ohrabriti Božjom riječju i potporom vjernika diljem Bisku- pije, osobito nazočnih u katedrali jer je u mnogima od njih tijekom minulih trinaest godina susreo veliku ljudsku pažnju i još veće vjerničko iskreno poštovanje kojim su pristupali biskupu i Crkvi, šireći među- sobno prostore Duha, pozitivno ozračje u kojem se osjetilo da ni u svojim nevoljama nismo sami. Biskup je zahvalio svećenici- ma na požrtvovnosti, vjernosti i suradnji tijekom minulih godina, a jednako tako i vjernicima te je daljnji povijesni hod Bi- skupije povjerio Isusovoj Majci, kojoj se po- sebno utječemo u Godini Gospe Voćinske. Pri svršetku slavlja biskup je predvodio U molitvu za Požešku biskupiju. Pjevanje je prigodi trinaeste obljetnice uspostave bog se ponekad služi i zlom predvodio i višeglasjem uveličao slavlje ka- Požeške biskupije i ređenja njezina U homiliji biskup je naglasio da Crkva tedralni zbor pod vodstvom i uz orguljašku prvog biskupa Antuna Škvorčevića gradi molitvene zgrade i oltare ali da je pratnju Alena Kopunovića Legetina. 27. rujna služeno je svečano euharistijsko izvornost i snaga kršćanstva u tome, što slavlje u požeškoj katedrali, a zatim je 2. živi uskrsli Gospodin na žrtveniku olta- biskupijski dan okupio svećenike, listopada održan Biskupijski dan . ra obnavlja svoju žrtvu ljubavi, on slavi đakone i vjeroučitelje sa svojima pobjedu uskrsnuća i da je u Drugi dio slavlja u prigodi 13. obljetnice Crkva je djelo živog Krista tom smislu euharistija kao djelo Kristovo uspostave Požeške biskupije održan je 2. Misno slavlje na dan uspostave Požeš- u snazi njegova Duha događaj u kojem listopada. U Požegi je toga dana održan ke biskupije predvodio je biskup Antun se očituje i ostvaruje Crkva. Pored toga, Biskupijski dan na kojem su se okupili u koncelebraciji s tridesetak svećenika, biskup je podsjetio na riječi sv. Augusti- svećenici, redovnici, đakoni, vjeroučitelji i biskupovih najbližih suradnika, članova na da je crkva izgrađena od materijalne predstavnici katoličkih udruga koji djelu- Stolnog kaptola, požeških župnika i sve- tvari mjesto molitve a da su vjernici hram ju na području biskupije. Susret u Dvorani ćenika iz župa Katedralnog arhiđakona- Duha Svetoga, odnosno duhovna građevi- sv. Terezije počeo je molitvom Trećeg časa ta. Istovremeno je proslavljena i obljetni- na Božja, kako to kaže sv. Pavao u navije- i pjevanjem biskupijskog gesla «Krist, da- ca posvete katedrale. Biskup je u svojoj štenom ulomku iz poslanice Korinćanima. nas i uvijeke» nakon čega je biskup Škvor- pozdravnoj riječi kazao brojnim vjernici- Protumačio je vjernicima da u tom smislu čević pozdravio nazočne te istaknuo da se ma da je prije trinaest godina pod geslom slavimo uspostavu svoje mjesne Crkve, na ovom susretu tradicionalno okupljaju koje su otpjevali za ulaznu pjesmu «Krist posvete oltara i katedralne crkve. Osvr- najvažniji biskupovi suradnici, a to su pri- danas i uvijeke» uspostavljena Požeška nuo se na činjenicu da čovjek kao hram je svega svećenici, đakoni i vjeroučitelji, biskupija te im je čestitao obljetnicu toga Duha Svetoga može biti razoren zloćom, u onom poslanju koje je Isus Krist preko događaja. Podsjetio ih je da je usposta- sebičnošću i pokvarenošću koje – kako za- apostola i njihovih nasljednika do danas vom Biskupije ujedno dotadašnja župna mjećujemo u svojoj svakodnevici – mogu ostvarivao na ovoj zemlji. crkva sv. Terezije Avilske uzdignuta na diktirati naše međuljudske odnose i uzro- dostojanstvo stolne crkve, čiju godišnji- kovati gubitak dostojanstva sinova i kćeri isus računa na nas cu posvete slavimo. Istaknuo je kako je Božjih. Kazao je da je osobno nastojao tije- – Želimo se na ovom susretu prije svega Crkva otajstveno djelo uskrsloga, živoga kom minulih trinaest godina osluškivati učvrstiti u uvjerenju da smo mi ti s ko- Isusa Krista, pred kojim i danas vjernič- u svom srcu Boga i ljude te da je svjestan jima Isus Krist u ovom dijelu Hrvatske ki stojimo i koji snagom svoga Duha u kako u tom nije bio onoliko pribran koliko posebno računa i koje svaki dan gleda nama izgrađuje svoj živi organizam te u je Bog od njega očekivao i da danas zajed- kao svoje suradnike. On želi da njegovo njegovoj snazi ostvaruje svoje postojanje no s vjernicima moli Božje milosrđe i pra- djelo ljubavi ne ostane daleko od čovjeka i naša požeška mjesna Crkva. Pozvao je štanje. Dodao je da je u tom osluškivanju današnjice nego da mu mi, ponajprije sve nazočne da u toj svijesti sudjeluju na pokatkad bio tužan što je bio svjedokom svojim osobnim životom, a onda i svojim ovom slavlju u zahvalnosti Bogu i svima kako su se mnogi ljudi nabacivali zlom, svjedočenjem i navještanjem to približi- koji svojim poslanjem doprinose duhov- klevetom i ocrnjivanjem jedni na druge mo – kazao je u uvodu susreta biskup. nom rastu i snazi Božjeg naroda. pa i na njega osobno. Istaknuo je kako je Crkva se nalazi u burama i olujama shvatio da se Bog pokatkad služi i zlom ovoga svijeta, dodao je, ali ona je nošena ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
3 svijeta nego snaga isusova duha snagom Duha Svetoga. Ovaj susret želi Kako se oduprijeti zlu? nam to posvjestiti. –Mi jesmo sudionici Biskupijski dan završio je euharistijskim bura i oluja koje pokatkad i mi u Crkvi slavljem u katedrali koje je predvodio bi­ jedni drugima pripravljamo. To je izraz skup Škvorčević. Zajedništvo prezbiterija samo neke naše slabosti. Ne smijemo jedne mjesne Crkve, istaknuo je biskup, dopustiti da nas pokreću oluje ovog svi­ utemeljeno je u Isusovu svećeništvu. – jeta nego snaga Isusova duha pa da u Želimo po ovoj svetoj misi zajednički kao tome prepoznajemo svoje dostojanstvo i prezbiterij povjeriti sebe, svoje teškoće, spoznamo tko smo te to znamo svjedočiti muke i nevolje, ali i svoje radosti Isusu svijetu ­ poručio je biskup te potaknuo Kristu, velikom Svećeniku – kazao je bi­ sve da na taj način svaki dan nastoje ži­ skup koji je na misnom slavlju pozdravio vjeti i djelovati u svojoj mjesnoj Crkvi. i vjeroučitelje te redovnice. Zamolio je sve da mole za dobro Požeške biskupije kako pasivnost vjernika bi ona bila zajedništvo vjere, nade i ljuba­ Nazočnima je zatim profesor Vladimir vi ukorijenjeno u Isusu Kristu. Dugalić održao predavanje na temu Kr- U homiliji je biskup kazao da je silno šćanski identitet pred suvremenim izazo- važno kako se osjećaju svećenici i vjerou­ vima. – Razmišljajući o raspetom Kristu, čitelji, odnosno oni koji naviještaju Isusa mi zapravo u njemu otkrivamo puninu Krista. A to kako se osjećaju, ne ovisi o našeg humanuma do kojeg ne dolazimo tome u kakvim okolnostima žive, već o samo čisto razumski, nego i vjerom. Ot­ tome kako im je u srcu. U dubini svakog krivajući puninu humanuma, osnaženi ljudskog srca može se nastaniti zlo, ali kristocentričnošću i sakramentalnim ži­ i dobro. Upozorio je svećenike da se bez votom, možemo doći do svoje vlastitosti, osobne molitve ne mogu oduprijeti bujici specifičnosti i onda imamo što ponuditi zla te da bez nje postaju nemoćni. Za du­ današnjem svijetu. Ona pred nas stavlja hovno učvršćenje Bog nam je dao sred­ pitanje odgovornosti, društvene angaži­ stva kao što su molitva, sveta ispovijed, ranosti, zahtijeva jaču karitativnu svijest sveta misa. Biskupijski dan, objasnio je i svijest solidarnosti. Tek kada iz te teo­ biskup, jest i dan naše svećeničke i vjero­ rije prijeđemo u praksu, ali u jednoj nuž­ učiteljske provjere u smislu kako stojimo noj povezanosti, odnosno kada snagu kr­ u dubini svoje duše i srca. Ne smijemo, šćanske ljubavi posvjedočimo djelom, tek nastavio je, zaboraviti da nam je Bog dao će tada naš kršćanski identitet doći do pratitelja anđela kako bismo bili u doslu­ punog izričaja i tada ćemo biti sakrament hu s njime i znali se oduprijeti anđelu spasenja u svijetu – poručio je dr. Dugalić mraka i zla. Kako se ovaj Biskupijski ujedno upozorivši da nas i te kako treba dan slavi u Godini Gospe Voćinske, bi­ zabrinuti sadašnja pasivnost vjernika, a skup je sve svećenike, đakone i vjerouči­ napisala knjige, održavala predavanja što potvrđuju i statistički podatci. telje povjerio njoj koja je dokazala koliko te objavljivala članke doprinoseći pro­ duhovnog dobra može učiniti onima koji micanju svetišta Gospe Voćinske. Misno Da božja stvar bude očitija joj se povjeravaju. slavlje završilo je molitvom za Požešku Predstavljeni su i zajednički biskupijski Na kraju slavlja zahvalio je svima biskupiju i pjevanjem pjesme Tebe Boga programi koji će se događati tijekom za­ koji svojim djelovanjem izgrađuju požeš­ hvalimo. počete pastoralne godine koja je posveće­ ku mjesnu crkvu na Gospi Voćinskoj. Programe različitih kao bi ona bila što biskupijskih povjerenstava predstavio sličnija djelu Isusa je Mario Rašić, predstojnik Katehetskog Krista. I ove kao i ureda dok je o programima katoličkih prijašnjih godina udruga govorio Pavle Bucić, predsjednik za Biskupijski dan Katoličkog društva prosvjetnih djelatni­ vjernicima laicima ka u Požeškoj biskupiji. Prvi dio Biskupij­ koji se na poseban skog dana biskup je zaključio porukom o način angažiraju potrebi međusobnog zajedništva te zajed­ uručena je bisku­ ništva s Bogom. – Kada zajednički, svako pijska plaketa sa svojim poslanjem i karizmom radimo, zahvalnosti. Do­ onda je Božja stvar očitija i vidljivija. To bila ju je Dragica je moguće ako tražimo snagu odozgo. Za­ Šuvak koja se po­ hvaljujem svima koji tako razmišljaju o sebno angažirala sebi, o nama, o biskupiji, o Crkvi. Došavši u istraživanju po­ na ovaj susret, vi ste posvjedočili da vam vijesti voćinskog je stalo do Božjega – poručio je biskup. svetišta i o tome Broj 23 STUDENI 2010.
4 DOG AĐAJNICA proslava sveTe TereZije avilsKe, ZašTiTniCe KaTeDrale, župe i graDa požege želimo se upisati u njezinu školu rada i molitve Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Duško Mirković S večanim euharistijskim slavljem koje je u požeškoj katedrali pred- vodio zadarski nadbiskup dr. Želi­ mir Puljić proslavljen je 15. listopada blagdan svete Terezije Avilske, zaštitni- ce istoimene župe, požeške katedrale i grada Požege. Misnom slavlju prethodila je svečana procesija od crkve sv. Lovre prema Katedarli u kojoj je nošen moćnik svete Terezije Avilske. snažan trag svetosti – Ostavila je za sobom snažan trag sve- tosti i po njoj svoju prisutnost uzora i za- govornice među vjernicima diljem svijeta županu Marijanu Aladroviću, požeškom stradale i obnovljene crkve diljem Slavoni- pa i ovdje u Požegi. Ona nas je okupila gradonačelniku i saborskom zastupniku je raste i obnavlja se živa Crkva Kristova, u svojoj gotovo dvije i pol stoljetnoj crkvi Zdravku Ronku, predstavnicima Hrvat- osobito u župnim središtima i Marijinim ljepotici, a od 1997. godine katedrali, ske vojske i policije, gradskih ustanova, svetištima – kazao je zadarski nadbiskup, te nam iz vječnosti i danas progovara o kulturnih i drugih udruga. Sa zahvalno- osvrnuvši se zatim na biografiju španjol- avanturi čiste i dosljedne vjere i vjernosti šću pozdravio je i akademike Đuru Sede- ske svetice, jedne od samo triju žena koje Isusu Kristu, u njegovoj dragoj zaručnici, ra i Šimu Vulasa, dr. Ivanku Reberski i su proglašene naučiteljicama Crkve. Crkvi po kojoj On i u današnjem svijetu prof. Miroslavu Dulčić. Djelatnicima i svjedoči svoju moć ljubavi jače od smrti učenicima Katoličke klasične gimnazije nadahnuće u euharistiji – istaknuo je biskup Antun Škvorčević u čestitao je blagdan svete Terezije Avilske – Kada se energično odlučila za reformu uvodu slavlja pozdravljajući sve nazočne čija je ona zaštitnica kao i župljanima ka- Karmela, nastojala je sve uskladiti sa među kojima je bio i nadbiskup, metropo- tedralne župe, a s posebnom radošću po- Srcem Kristovim. I postala je velikom lit i predsjednik HBK Marin Srakić, sri- zdravio je i učenike i djelatnike Katoličke osobom katoličke obnove u 16. stoljeću jemski biskup Đuro Gašparović, bjelovar- osnovne škole. s utjecajem koji još i danas traje. U tre- sko­križevački biskup Vjekoslav Huzjak nutcima mističnih doživljaja ona se nije i pomoći đakovačko­osječki biskup Đuro obnavlja se živa Crkva udaljavala od onoga što se tada u Crkvi Hranić. Biskup je ovom prigodom uputio Nadbiskup Puljić, koji je upravo u požeš- i u svijetu događalo. Dapače, ova je sve- pozdrav i nazočnom požeško­slavonskom koj prvostolnici 1974. godine slavio svoju ta redovnica u svojoj molitvi i mističnom mladu misu, kazao je kako ga uvijek izno- zanosu nosila sve brige i tjeskobe svoga va zadivljuje njezina ljepota. – Čestitam vremena – kazao je zadarski nadbiskup. Vam, preuzvišeni biskupe Antune, što Snagu i nadahnuće, dodao je, nalazila ste ovu katedralu uz druge objekte koji se je u euharistijskoj gozbi. Čvrsto je vjero- nalaze u njezinoj blizini ovako lijepo ob- vala kako onaj isti Isus, koji je prošao novili i obogatili novim orguljama. Velika zemljom čineći dobro, nastavlja i danas je blagodat jedne biskupije imati pastira liječiti i hraniti ljude, tješiti žalosne i tuž- koji osjeća ne samo pastoralne i liturgijske ne, te obraćati grješnike u stvarati svece. nego i kulturne potrebe svoga kraja. Po- ­ Želimo se upisati u njezinu školu rada sebice je lijepo vidjeti kako uz brojne na- i molitve. Časteći njezinu veličinu, želi- ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
NAŠI ML ADOMISNICI 5 Idućeg dana, 13. listopada, u katedralu su hodočastili vjernici župe sv. Leopolda Mandića na čelu sa župnikom i arhiđa­ konom msgr. Vjekoslavom Marićem. Bio je to dan posvećen prvopričesnicima i obitelji. Zadnjega dana trodnevnice, 14. listopada, vjernici župe Duha Svetoga predvođeni župnikom fra Josipom Pole­ tom pohodili su sv. Tereziju i sudjelovali na misnom slavlju. Nakon misnog slavlja biskup msgr. Antun Škvorčević u zajed­ ništvu sa zadarskim nadbiskupom msgr. Želimirom Puljićem i kanonicima Stolnog kaptola predvodio je svečanu večernju Službu hvala. Na kraju službe vjernicima je bila izložena na čašćenje relikvija sv. Terezije, primljena iz Avile 2004. godine. mo joj preporučiti sebe i svoje i sve druge se duhovno počeli pripremati od 27. ruj­ Neposredno nakon toga mladi katedralne koji su potrebni naše molitvene potpore i na kada je u katedrali služeno svečano župe zajedno s mladima grada Požege te ljubavi – poručio je nadbiskup Puljić. euharistijsko slavlje prigodom godišnjice učenicima Katoličke klasične gimnazije uspostave Požeške biskupije i godišnjice predvođeni svojim vjeroučiteljem Rober­ otklon zastranjenjima posvete katedrale. Priprema je nastav­ tom Mokrijem te katedralnim kapelanom Dodao je da je štovanje svetaca zapravo ljena kroz listopadski molitveni program Marijanom Pavelićem organizirali su du­ tihi, ali radikalni otklon svih zavođenja ko­ u sklopu kojeg je bilo i hodočašće dječjih hovno­molitveno bdijenje u katedrali. jima su današnji ljudi izloženi: od manipu­ crkvenih zborova sv. Tereziji 9. listopada. lacije, globalizacije, ateizacije, relativizma Na kulturnoj razini u katedrali su održa­ do indiferentizma i svih drugih suvreme­ ni orguljaški i zborni koncerti. nih ‘izama’ i zastranjenja. – Ono je potvrda nadnaravnom i milosnom kršćanstvu koje Hodočašće u katedralu su ispovijedali i prakticirali naši očevi kroz U neposrednoj trodnevnoj pripravi u ka­ stoljeća – kazao je nadbiskup Puljić. tedralu su hodočastile tri požeške župe. Misno slavlje završilo je molitvom Trodnevnica je započela 12. listopada ho­ Gospi Voćinskoj kojoj je posvećena ova dočašćem župe sv. Ivana Krstitelja. Euha­ godina u Požeškoj biskupiji. Vjernici su se ristijsko slavlje predvodio je njihov župnik nakon misnog slavlja imali prigode pomo­ i požeški dekan Nedjeljko Androš. Ujedno liti pred moćnikom svete Terezije Avilske je toga dana obilježen i Dan Caritasa ka­ koji je bio izložen na bočnom oltaru. Za tedralne župe te su se u katedrali okupili svetkovinu svoje zaštitnice župljani su svi Caritasovi volonteri grada Požege. blagoslov obnovljenog prostora Katoličke klasične gimnazije u požegi želimo vas naučiti kako da srcem dokučite božju stvarnost U sklopu Dana škole Katoličke klasične gimna- ti da se čuje ono što netko govori? Čovjek je biće Katolička gimnazija, nastavio je biskup, ne zije u Požegi koji se slavi uz svetkovinu sv. Te- srca, a kad to srce čuje i razumije Boga, postaje želi svesti učenike samo na pitanje pameti i zna- rezije Avilske, zaštitnice škole, blagoslovljeni su velik, pokatkad do neba – istaknuo je biskup. nja, nego ih želi naučiti kako da srcem dokuče 14. listopada obnovljeni prostori škole. Prostore Autoritet s kojim je Isus nastupao veći je od Božju stvarnost, njome se oduševe i s Bogom su- je blagoslovio biskup dr. Antun Škvorčević, na- bilo koje diplome koja se može dobiti. – On je rađuju u svome životu. Zaželio je svima da sveta zočni su bili učenici, njihovi profesori, ravnatelj utjelovljen onim silnim iskustvom Božjeg života Terezija bdije nad njima, moli za njih kako bi bili škole Pavao Filipović, ravnatelj Kolegija Robert koji je živio iznutra kao Sin Očev. On dolazi među škola ne samo znanja nego i mudrosti. (Lj.M. • Mokri, upravitelj Odgojno-obrazovnog centra nas, sjeda i naučava – kazao je biskup koji je po- Snimio: Tihomir Ivčetić Ivica Žuljević. tom objasnio što znače Isusove riječi da smo mi - Dragi učenici, radujem se zajedno s vama «sol zemlje i svjetlo svijeta». ovom danu kada slavimo sv. Tereziju Avilsku. Bog Zašto su dva i dva četiri ili zašto dva određe- je onih dana, u 16. stoljeću kada je živjela, u njoj na tona daju sklad, a neka druga dva to ne daju, mogao ostvariti svoj veliki naum. Ona je u surad- zapitao je biskup te odgovorio da na ta pitanja nji s njime baš u tome ostvarivanju Božjeg nau- znanstvenici ne znaju odgovor jer se on nalazi iza ma postala velika. Radujem se što ste upravo, ove stvarnosti. Ime joj je mudrost koja je utisnuta nju sv. Tereziju, uzeli za svoju zaštitnicu - kazao u svu stvarnost stvorenog. – Ona je odraz Božje je biskup na početku obreda blagoslova čestita- mudrosti Boga stvoritelja. Terezija Avilska baš jući učenicima i djelatnicima škole njihov dan. je tako prilazila stvarnosti te postala bliza snazi Nakon naviještene Božje riječi biskup je na- i svjetlu Božjega duha. U tom svjetlu dokučila je zočne upozorio da im se može dogoditi da ništa onu stvarnost koja je temelj svega postojećeg te ne razumiju od onoga što im netko govori. Isus je postala mističarka. Mistično iskustvo ne može je znao, nastavio je biskup, nakon što bi narod se doseći u školi, nego se ono dokučuje cjelovi- poučavao reći: «Tko ima uši neka čuje.» -On je bio tošću svoga bića, osobito svojim duhom koji je svjestan da ne će svi čuti. Kakve to uši treba ima- osnažen Božjim duhom – objasnio je biskup. Broj 23 STUDENI 2010.
6 DOG AĐAJNICA đaKonsKo ređenje u KaTeDrali pomozite hrvatskom narodu da ne potone u svojim nemoćima Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Duško Mirković ih da budu njegovi suradnici na njivi povežu s Njime. Od ovih naših ređenika, naše biskupije i naše hrvatske domovine dodao je biskup, Isus ne traži da svaki – istaknuo je na početku slavlja biskup dan okupljaju ljude i tjelesno ih ozdrav- Škvorčević te dodao kako vjeruje da su ljaju. Poručio im je da su krenuli putem, kandidati za red đakonata spremni ži- povjerenja i predanja Isusu Kristu, koji vjeti vjernost Isusu Kristu. će biti smisao njihova života i na kojem Homiliju je biskup počeo pitanjem što će moći pomoći tolikima u Hrvatskoj koji našoj zemlji najviše treba te odgovorio žele takvu pomoć. da joj najviše treba čudotvoraca. Božja Đakonima je poručio isto ono što je riječ, nastavio je, pomaže nam da dadne- sveti Pavao poručio Timoteju da se sva- mo baš takav odgovor. Naime, današnje koga dana spomenu uskrslog Krista te evanđelje progovara o Isusovom čudo- da vjeruju Njemu i samo Njemu te da u tvornom ozdravljenju desetorice gubava- Njegovoj snazi pomažu hrvatskom na- ca. Isus nije došao kako bi ljude tjelesno rodu da ne potone u ljudskim nemoćima. U izliječio, objasnio je biskup, nego kako Pavao uz to i hrabri mladoga Timoteja požeškoj katedrali sv. Terezije bi napravio cjelovitu dijagnozu čovjeka. da se ne boji jer Isus Krist nikada neće Avilske za vrijeme svečanog eu- Isus zna da tjelesnim ozdravljenjem čo- zanijekati nas niti nam otkazati svoju haristijskog slavlja 10. listopada vjek ne dobiva ono što mu najviše treba, vjernost jer on ju je dokazao odlazeći biskup dr. Antun Škvorčević za đakone zdravlje koje ga ozdravlja od smrti. U za čovjeka na križ. – Dragi kandidati je zaredio Dražena Zrile iz župe sv. Josi- Isusu je nastupio čudotvorac koji može za red đakonata, vaša najčvršća točka pa u Lipovljanima i Dragoslava Kozića iz prodrijeti u čovjekovo biće ranjeno smr- života jest Isus Krist. Ne dajte da vam župe bl. Alojzija Stepinca iz Novske. Uz ću i u toj ga dimenziji ozdraviti. bilo tko oduzme tu sigurnost i čvrstinu biskupa na misnom slavlju koncelebrirao – Čudotvorac je onaj koji ljudima po- vašeg života. Uvijek se znajte hrabriti i je msgr. Josip Bernatović, rektor Bogo- maže da u srcu i duši progledaju u onoj u nemoćima vraćati Isusu Kristu da on slovnog sjemeništa u Đakovu, generalni stvarnosti koja se zove vjera. Upravo bude vaša snaga. Ako iz naše katedrale vikar Josip Klarić, župnici župa iz kojih takvih čudotvoraca treba našoj Hrvat- danas otiđu dvojica čudotvoraca u naš dolaze ređenici i u kojima su obavljali skoj, kazao je biskup upozorivši kako i u hrvatski narod, nama se onda dogodi- praktikum te drugi svećenici i đakoni. Na Hrvatskoj ljudi često odlaze na duhovne lo najljepše u Hrvatskoj ­ istaknuo je slavlju su bili i bogoslovi, sjemeništarci i seminare samo s jednom svrhom – da biskup zamolivši Isusovu Majku u čijem aspiranti iz požeškog Kolegija te vjernici tjelesno ozdrave. Nije svrha ozdravlje- mjesecu se slavi ovo slavlje te Gospu Vo- iz župa ređenika i Požege. nja u samom sebi kao što je to smatra- ćinsku, čija godina je proglašena za Po- – Po ovom svetom slavlju uskrsli Isus lo onih devet gubavaca. Samo je jedan žešku biskupiju, da pomogne ovoj dvojici Krist snagom svoga Duha obući će naše smatrao da je svrha Isusova čina u tome mladih ljudi da ostanu čvrsto vezani uz đakone u djelo svoga poslanja i uputiti da shvati tko je Isus Krist, da se vjerom Isusa Krista. bisKup šKvorčević primio minisTra bišKupića biskupija se brine za očuvanje sakralne kulturne baštine U Biskupskom domu u Požegi 27. nja, podsjetivši na događaj kojem je i sam đu Crkve i Ministarstva. Istaknuo je da rujna biskup Antun Škvorčević bio dionik. Biskup je predstavio ono što nerijetko administrativni pristup kon- primio je ministra kulture Božu biskupija čini na području očuvanja i za- zervatorskih ureda stvara nesporazume Biškupića sa suradnicima. Ministar je štite sakralne kulturne baštine. Posebno jer očituje određeno nepoštivanje Crkve čestitao biskupu trinaestu obljetnicu us- je spomenuo obnovu katedrale, ponovnu u sakralnim pitanjima koja su isključivo postave Požeške biskupije i njegova ređe- izgradnju crkve u Voćinu u izvornom u njezinoj mjerodavnosti. obliku za koju se ministar zauzeo prije Ministar je sa suradnicima podsjetio desetak godina te za obnovu vrijednog na projekte koje Ministarstvo trenutač- crkvenog namještaja u jasenovačkoj žu- no pomaže. Razgovaralo se o izglednosti pnoj crkvi. Predstavio je i ono što Bisku- da neke obnove koje predugo traju budu pija nastoji činiti na području očuvanja ubrzane jer njihovim sporim postupkom povijesnih knjižnica i arhiva iz crkvenih ostavljaju sakralne prostore neprikladni- ustanova na njezinu području, projektu ma za sveta slavlja. Biskup je uzvanike dijecezanskog muzeja te konzerviranju i dopratio u Katedralu gdje ih je dočekao restauriranju crkvenog tekstila i metal- župnik Ivica Žuljević te su razgledali ono nih predmeta. Predstavljeno je i ono što što je u njoj obnovljeno i utvrdili potre- se čini na glazbenom području. Zahvalio bu daljnjih zahvata. Kratko su poslušali je ministru za pomoć koju Ministarstvo glazbu na novim katedralnim orguljama pruža u ostvarivanju pojedinih projeka- koje su zbog svoje kvalitete stavljene pod ta te se zauzeo za bolju suradnju izme- zaštitu. (G. L. • Snimio: D. Mirković) ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
7 prvo HoDočašće ZDravsTveniH DjelaTniKa požešKe bisKupije u voćin i u liječenju je neophodno računati na boga Piše i snimio: Goran Lukić sebe kao put kojim je Bog u Isusu Kristu pristupio tom našem stanju i svojom pat­ ničkom ljubavlju na križu darovao lijek besmrtnosti. Biskup je istaknuo kako su u liječenju bolesti važna znanstvena do­ stignuća na području medicine i njihova primjena, ali da je liječnička solidarnost s bolesnikom, njegova ljubav prema nje­ mu silna duhovna moć kojom prodire u bolesnikovo biće sve do njegova duha i dohvaća ga u njegovoj cjelovitosti te da je stoga duhovnost medicinskog osoblja bitna sastavnica njihova djelovanja. Za­ molio je Isusovu Majku da svakog medi­ cinskog djelatnika na hodočašću u Voći­ nu još snažnije poveže sa svojim Sinom, da mu on daruje svoga Duha ljubavi te Z njegova zdravstvena djelatnost bude još dravstveni djelatnici s područja Po­ uvodnoj riječi istaknuo vrijednost i važ­ moćnija, da po njoj liječi i onda kad medi­ žeške biskupije, udruženi u Hrvat­ nost služenja zdravstvenih djelatnika cina više ne može ništa učiniti. sko katoličko liječničko društvo, bolesnicima te je izrazio radost što su se Na svršetku misnoga slavlja biskup ogranak Požega, Nova Gradiška, Našice, u Godini Gospe Voćinske okupili na ho­ je u molitvi predanja sve zdravstvene Lipik, Pakrac i Daruvar, te Virovitica za­ dočašću u voćinskom Svetištu kako bi djelatnike i njihovo služenje bolesnicima jedno s Hrvatskom katoličkom udrugom molili zagovor Isusove Majke za duhov­ povjerio Isusovoj Majci. Nakon misnog medicinskih sestara u Požeškoj biskupiji, nu snagu u svom djelovanju. Podsjetio slavlja sudionici hodočašća nastavili su ogranci Požega, Nova Gradiška, Našice, je da su uz bolnice i marijanska sveti­ zajedničko druženje u prostorima Hrvat­ Lipik, Pakrac i Virovitica okupili su se 8. šta mjesta u kojima ljudi ozdravljaju, skoga doma. listopada u Voćinu na svom prvom bisku­ prvenstveno na razini duha te da nam pijskom hodočašću. hodočašća pomažu razumjeti čovjeka u njegovoj potrazi za cjelovitim zdravljem. u pleternici gostovao fra ilija barišić važno je povjerenje Istaknuo je da su prethodnih godina u U Hrvatskoj knjižnici i čitaonici u Pleternici 7. listopada gostovao je fra Među programskim sastavnicama ho­ Voćin hodočastili samo zdravstveni dje­ Ilija Barišić, hrvatski misionar koji već 40 godina živi u Kongu u Afri- dočašća bilo je predavanje dr. Tomislava latnici iz Virovitice na čelu s dr. Tvrtkom ci. Mnoštvu okupljenih Pleterničana dijapozitivima, dokumentarnim filmom te osobnim tumačenjem približio je život ljudi u toj dalekoj Ivančića o marijanskim svetištima i ljud­ Kovačevićem te im je zahvalio što su tako zemlji i nastojanje misionara da im pomognu i u materijalnom i u du- skom zdravlju. U svom je izlaganju dr. pomogli da se u Godini Gospe Voćinske hovnom smislu. U zemlji, ispričao je fra Ilija, u kojoj još vlada velika Ivančić kazao zdravstvenim djelatnicima održi prvo biskupijsko hodočašće. Pozvao nesigurnost, gdje su neredi, pljačke i silovanja svakodnevni i gdje je kako se u svom liječenju ne smiju osla­ je sve hodočasnike da na Dan hrvatske smrtnost među djecom od prve do pete godine starosti čak 62 posto, njati samo na vlastite snage i znanost, neovisnosti mole i za svoju domovinu da misionari pomažu gradnjom škola, bolnica i crkava, podučavaju lju- nego je neophodno računati s Bogom, ona bude zemlja zdravih ljudi u kojoj se de, nastoje ih zapošljavati, ali ponajprije među njima širiti Božju riječ. Stvoriteljem i Gospodarom ljudskog živo­ poštuje čovjek u svom dostojanstvu i pra­ Kongo danas ima 62 milijuna ljudi, a 52 posto su katolici. ta. „Vi liječite, a Bog ozdravlja“, podsje­ vima od začeća do prirodne smrti. – Kada sam došao tamo, shvatio sam da moram zajedno s dru- tio je predavač. „Sav naš život temelji se gim misionarima osposobiti domaće ljude koji će nam se pridružiti i na vjerovanju. Stoga je i u bolesti važno otajstvenost ljudske bolesti nastaviti naš rad. To mi je bio najvažniji cilj i mislim da sam u tome povjerenje u lijek i onoga koji liječi. Ma­ U homiliji je biskup podsjetio kako je uspio. Od 1985. godine intenzivno smo počeli odgajati mladiće koji će biti franjevci i sa zadovoljstvom mogu reći da sada tamo imamo rijanska svetišta u kojima se događaju znanost dugo vremena išla odvojenim 153 svećenika i 85 bogoslova. Samo ove godine imali smo 17 mlado- čudesna izliječenja najbolje svjedoče o putem od duhovnosti, ali da se u novije misnika – istaknuo je fra Ilija. (V. Milković • Snimila: Vesna Milković) tome“, zaključio je prof. Ivančić. vrijeme pokazalo koliko je važna duhov­ na dimenzija za istinit pristup stvarnosti u potrazi za cjelovitim zdravljem oko nas, osobito čovjeku. Kazao je kako Požeška udruga medicinskih sestara čovjek kao osoba, duhovno biće, nije do­ organizirala je molitveno­meditativni kraja dohvatljiv eksperimentalnim po­ program pred likom Gospe Voćinske. zitivističkim putovima i da su iskustvo Euharistijsko slavlje predvodio je biskup koje imamo o samima sebi i stvarnosti Antun Škvorčević, a koncelebrirao su oko nas daleko dublji. Ukazao je na otaj­ Mladen Štivin, voditelj Svetišta, Tomi­ stvenost ljudske patnje, bolesti i trplje­ slav Ivančić, Josip Devčić, predsjednik nja i na pitanje pristupa tom ljudskom Odbora za izgradnju svetišta u Voćinu stanju. Osvrnuo se na prikaz Izaije pro­ i duhovni asistenti navedenih udruga. roka o sluzi patniku koji predstavlja soli­ Voditelj Svetišta Štivin pozdravio je sve darnost prema patnicima, grješnicima i nazočne na čelu s biskupom. Biskup je u bolesnicima, preuzimanje njihove boli na Broj 23 STUDENI 2010.
8 DOG AĐAJNICA župa sTara graDišKa proslavila prvi puT sv. miHaela u novoj CrKvi Dajmo bogu više mjesta u osobnom i obiteljskom životu Piše i snimio: Goran Lukić N a blagdan sv. Mihaela Arkanđela, 29. rujna, župa Stara Gradiška pro- slavila je svoga nebeskog zaštitnika. Svečanu euharistiju, prvi put slavljenu na dan Zaštitnika u novoizgrađenoj župnoj cr- kvi, predvodio je biskup Antun Škvorčević. U koncelebraciji bili su svećenici Novogra- diškog dekanata na čelu s arhiđakonom Lukom Slobođancem i dekanom Pericom Matanovićem. Među brojnim vjernicima bio je nazočan i načelnik Općine Stara Gradiška Velimir Paušić sa suradnicima, predstavnici Hrvatske policije, vatrogasa- ca i drugih nositelja javnih službi. Zahvalni za žrtve Slavlje je započelo procesijom iz Osnov- ne škole u kojoj su bili biskup i svećenici, ministranti i osmoškolci, kandidati za sa- svojim prilogom sadašnji svećenici iz Hr- župnu crkvu, snažnije usvoje načelo na- krament svete Potvrde. U crkvi je župnik vatske i Bosne i Hercegovine u znak soli- značeno u imenu njihova nebeskog za- Josip Vračarić pozdravio biskupa i zahva- darnosti sa svojom subraćom koja su ovdje štitnika: «Tko kao Bog». Ohrabrio ih je da lio što je njegovom inicijativom izgrađena tamnovala. Pozvao je vjernike da i njima Bogu dadnu više mjesta u svom osobnom nova župna crkva. Biskup je pak u svojoj molitvom iskažu zahvalnost za dobrotu, i obiteljskom životu po trajnoj molitvi, slu- uvodnoj riječi podsjetio župljane da je mi- kako bi u sadašnjem hrvatskom trenutku šanju Božje riječi i sudjelovanju na svetoj nuloga 26. ožujka posvećena njihova nova mogli vjerno vršiti svoje poslanje. misi, ispovijedi i pričesti, da tako budu župna crkva, da tada zbog mnogih uzva- osposobljeni oduprijeti se zlu, ispunjeni nika oni nisu mogli doći do izražaja i da izgrađujete zajedništvo Božjim svjetlom, ljubavlju i mirom. Spo- je zbog toga obećao biti s njima na dan U homiliji biskup je vjernike podsjetio na menuo je da su mu poznate nevolje sta- njihova nebeskog zaštitnika. Podsjetio je misterij zla koji znanstvenici ne uspijeva- rogradiških ljudi, ali da se one ne mogu da im je stara župna crkva porušena 1948. ju protumačiti, ali Božja objava svjedoči olakšati niti izliječiti opredjeljenjima za godine po nalogu komunističkih vlasti i da da je on povezan sa slobodom duhovnih zlo nego za dobrotu, plemenitost i nese- su sve do danas slavili svetkovinu svoga bića, zvanih anđeli koji su se kao stvore- bičnost. Istaknuo je kako se uvijek isplati nebeskog zaštitnika u skromnim uvjetima nja mogli opredijeliti protiv Boga. Kazao biti na Božjoj strani, da i novoizgrađena kapele u župnom stanu i da se zajedno s je da pobunjeno anđeosko biće Pismo na- župna crkva u Staroj Gradiški svjedoči njima raduje što ga mogu sada prvi put ziva Zlim, Sotonom ili Đavlom, da je on kako nakon tolikih zala konačno uvijek dostojno slaviti u novoj crkvi. Spomenuo na djelu u svijetu, pristupa čovjekovoj pobjeđuje dobro. Na svršetku svete mise je da je u ulaznoj procesiji unesena knjiga slobodi, navodi je na zla opredjeljenja i biskup je pozvao vjernike da pjesmom u kojoj su zapisana imena 251 svećenika tako ga razara na duhovnoj razini, o kojoj «Tebe Boga hvalimo» izraze zahvalnost i devet bogoslova koji su u komunističko ovisi njegova konačna sudbina. Istaknuo Bogu za izgrađenu crkvu, za nove klupe, doba nedužno tamnovali u starogradiškom je da se Isus Krist, Očev utjelovljeni Sin, svijećnjake, procesijski križ i druge pred- zatvoru i da su neki od njih bili prisiljeni snagom Božje ljubavi jačom od zla suprot- mete koji su za blagdan sv. Mihaela ure- rušiti njihovu staru crkvu. Potaknuo je stavio Zlom, oduzeo mu moć te da svi koji sili njezinu unutrašnjost. Potaknuo je žu- vjernike na molitvenu zahvalnost tim sve- mu vjeruju ulaze u sferu njegove slobode, pljane da se nedjeljom iz svih filijala rado ćenicima za podnesenu žrtvu i poniženja zahvaćeni snagom njegova Duha postaju okupljaju na slavlja u svojoj župnoj crkvi, kao i na molitvu za mnoge druge koji su bića u kojima Zli nema zadnju riječ, nego da nakon više od šezdeset godina rasprše- nedužno bili zatvoreni u ovdašnjem zatvo- ljubav pobjednica s križa. Biskup je po- nosti zbog nedostatka župne crkve sada u ru. Dodao je da su crkvu pomogli graditi zvao nazočne da sada, kada imaju svoju njoj zauzeto izgrađuju svoje zajedništvo. Koncertom pomažu završetak uređenja crkve Novogradiška župa Kraljice Svete Krunice organizirala je 30. listopada koncert na kojemu su se prikupljali dobrovoljni prilozi za nastavak uređenja župne crkve. Izgradnju crkve, koja je iznu- tra samo ožbukana, do sada je pomogla Požeška biskupija, grad Nova Gradiška, „Kirche in“ Mot (Crkva u potrebi) iz Njemačke te sami župljani. Na koncertu su nastupili članovi KUD-a „Drežnik“ iz župe Zapolje, tamburaški sastav „Sjenke“, grupa „Kocka“ iz Požeštine. KUD iz Drežnika počeo je program marijanskom pjesmom „Kraljice Svete Krunice“. Posjetitelje i župljane u dvorani pozdravio je župnik Jozo Jurić i zahvalio svima koji su do sada pomogli gradnju župne crkve. Rekao je kako nije najvažniji iznos koji se te večeri prikupi u dvorani, nego to što je svatko od župljana, svojim, makar i najskromnijim prilogom, ugradio u crkvu „svoj kamenčić“, i to srcem. (V. Mikić) ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
9 proslava sTogoDišnjiCe iZgraDnje CrKve u poljani vjera je jedna od najvećih čovjekovih moći Piše: Goran Lukić • Snimio: Mario Barač ma zahvaliti Bogu za vjeru njihovih maj­ liti, kao i za ljubav, nadu i druge duhovne ki i otaca koja se očitovala u izgradnji ove moći. Potaknuo ih je da se današnjim crkve koja svojom veličinom nadilazi po­ slavljem pridruže Isusovim učenicima te trebe samoga mjesta. Čestitao je Poljan­ jedinstvenim i iskrenim srcem zavape: čanima stotu obljetnicu crkve i pozvao ih »Gospodine, umnoži nam vjeru«, kako bi da im taj jubilej bude prigoda obnoviti se po tom daru oni osobno i obiteljski, a po u vjeri, kako bi po njima crkva kao zgrada njima i hrvatska domovina bila duhovno postala još očitiji znak žive Crkve koju u snažnija. Budući da se slavlje odvija u U njima ostvaruje Isus Krist u snazi svoga mjesecu listopadu u Godini Gospe Voćin­ Poljani nedaleko od Pakraca, filijali Duha. Podsjetio ih je na Biskupijski dan ske, povjerio ih je Isusovoj Majci da ona s župe Gaj, proslavljena je 3. listopa­ koji je dan prije održan u Požegi prigo­ njima i za njih moli dragocjeni dar vjere. da stota obljetnica tamošnje crkve. dom trinaeste godišnjice uspostave Po­ Na svršetku slavlja biskup je izmolio Euharistijsko slavlje predvodio je biskup žeške biskupije, na pastoralne programe čin predanja vjernika Isusovoj Majci. U dr. Antun Škvorčević, a uz njega je bio koji su ondje obznanjeni, a ostvarivat će mjesnoj dvorani slijedio je objed za po­ Željko Strnak, domaći župnik iz Gaja, se tijekom Godine Gospe Voćinske te ih je sebne uzvanike gdje je župnik Strnak Matija Juraković, arhiđakon zapadno­ pozvao da se i oni u njih uključe i da mole podijelio zahvalnice onima koji su naj­ slavonski i pakrački župnik, Branko za duhovni rast i izgradnju župe Gaj i cije­ zaslužniji za obnovu crkve u Poljani. Od Gelemanović, dekan Pakračkog dekana­ le Biskupije. Biskup je zatim blagoslovio javnih dužnosnika na slavlju je uz lipič­ ta i daruvarski župnik, prijašnji župnici novi oltar i cjelovito obnovljenu crkvu. koga gradonačelnika Antuna Haramiju Stjepan Bakran i Ivan Herega, svećenici sudjelovao i saborski zastupnik i pakrač­ podrijetlom iz župe Gaj te iz župa Pa­ Za duhovno snažniju Hrvatsku ki gradonačelnik Davor Huška. kračkoga dekanata. Na početku slavlja U homiliji je biskup zapitao vjernike po župnik Strnak predstavio je sve što su čemu bi Hrvatska bila moćna i jaka te je vjernici Poljane učinili na obnovi svoje tumačeći naviještenu Božju riječ rekao crkve. U ime vjernika biskupa i nazoč­ kako je vjera jedna od čovjekovih najve­ ne pozdravio je Marijan Stakor. Djeca u ćih moći te ih je zapitao je li ona u Poljani narodnim mošnjama uručila su biskupu dovoljno živa i jaka. Spomenuo je kako darove mještana, a lipički gradonačelnik su apostoli u današnjem evanđelju svoje Antun Haramija darove Grada. iskustvo nemoći na razini vjere pretočili u vapaj: »Gospodine, umnoži nam vjeru. « blagoslov oltara i crkve Kazao je da su učenici time očitovali svi­ Biskup je potom u uvodu slavlja kazao da jest kako vjera nije naš ljudski proizvod, je došao u Poljanu s tamošnjim vjernici­ nego Božji dar te da je za nju potrebno mo­ sesTre milosrDniCe proslavile blagDan sv. vinKa paulsKog veliki trag sestre su ostavile na području školstva Sestre milosrdnice u požeškom samostanu Isusova križa, onda se događaju najsnažnije stoljeća i školu koja im je nakon II. svjetskog proslavile su 27. rujna blagdan sv. Vinka Paul- i najdublje preobrazbe. Jedan od onih koje rata oduzeta. U današnje vrijeme kada je ne- skog misnim slavljem koje je u samostanskoj je izabrao Bog bio je i Vinko Paulski. Bog ni dovoljno duhovnih zvanja biskup je milosrd- kapelici predvodio biskup Antun Škvorčević. danas ne miruje, On poziva, samo je pitanje nice zamolio da upravo mole na tu nakanu. -Prije 350 godina svoju plemenitu dušu Bogu da li ga dovoljno čujemo, odnosno postoje li (Lj M. • Snimio: Duško Mirković ) je predao Vinko Paulski. Zajedno s tolikima srca koja ga znaju osluškivati? Da bi se Boga diljem svijeta želimo mu i mi u Požegi iska- moglo slušati potrebna je molitva i sabrano zati svoju zahvalnost, a još više Bogu što je srce. u onim teškim vremenima prve polovice 17. Želimo danas, odgovorio je biskup, sa sv. stoljeća darovao Crkvi snažnu osobu u njego- Vinkom moliti da budemo zemlja i grad koji vom liku - istaknuo je biskup u uvodu slavlja. čuju Boga, razumiju ga i spremno ga slijede. U homiliji je objasnio kako postoji povijest Isto tako biskup je kazao kako na ovaj blag- naših ljudskih napora i nastojanja, a koja dan žele zahvaliti za sve ono što je Bog kroz se često očituje nemoćna te obično završa- sv. Vinka izveo, kroz njegove kongregacije, va u ratovima i sukobima. Međutim, postoji muške i ženske, osobito kroz zajednicu se- i povijest Božjih nauma koja se naziva povi- stara milosrdnica koja je u Požegi prisutna jest spasenja ukorijenjena u Isusu Kristu, u skoro 150 godina. Biskup je podsjetio kako ljubavi Božjoj koja je za nas išla na križ i u su sestre došle u Požegu i na sva ona po- kojoj leži sudbina svijeta, naša sadašnjost i dručja na kojima su djelovale, od školstva do budućnost. Kada mi svoje ljudsko, malo i sla- zdravstva. Posebno veliki trag ostavile su u bo, pridružimo tome Božjem naumu, snazi školstvu, izgradivši na samom početku 20. Broj 23 STUDENI 2010.
10 DOG AĐAJNICA lisTopaDsKe pobožnosTi u ZnaKu goDine gospe voćinsKe svojom majčinskom ljubavlju otvarala nam je božje perspektive Piše: Ljiljana Marić • Snimio: D. Mirković L istopadske pobožnosti u Požeškoj biskupiji ove godine odvijale su se u znaku Godine Gospe Voćinske pod geslom “Evo ti majke”. U svim župnim crkvama krunica se molila pred slikom Gospe Voćinske, a prvoga listopada u po- žeškoj katedrali krunicu je pred njezinim likom molio biskup dr. Antun Škvorčević. ­Želimo sjedinjeni s Marijom razmišljati o povijesti našega svetišta u Voćinu i o po- vijesti hrvatskog naroda, osobito u novije vrijeme u kojem je bilo silno mnogo pat- nji i trpljenja. Sve te narodne patnje i tr- pljenja, kao i svoje osobne nevolje, želimo združiti s Isusovim nevoljama po zagovoru njegove majke da bi sve to mučno i teško u naši vjernici pronalazili za sebe i svoj ži- po Isusovoj majci i tom srdačnošću nas ovom hrvatskom trenutku bilo blagoslov- vot odgovore iz Božje perspektive. Lik uvjerava da se ne bojimo jer Bog nas ljubi ljeno po njegovim patnjama – poručio je Gospe Voćinske podsjeća nas na veliku što je očitovao u svome Sinu. To je najčvr- biskup koji je zatim započeo molitvu kru- povijest njezine prisutnosti, ali i iskazi- šći temelj na kojem se može živjeti svoje nice koja se tijekom listopada molila za vanje majčinske ljubavi kojom je otvara- osobno i zajedničko postojanje. – Molimo obnovu i posvećenje naših svećenika te za la Božje perspektive rastuženim srcima Isusovu majku da nam kroz ove listopad- nova duhovna zvanja, osobito svećenička. i uvjeravala ih da se ne boje jer je Bog s ske pobožnosti otvara oči, srce i dušu za Na kraju molitve biskup je podsjetio kako njima – istaknuo je biskup. te Božje perspektive jer dok ljudski ne je tijekom četrnaest stoljeća povijesti Dodao je da o tome govori srce na vidimo kakva će biti budućnost, znamo našeg naroda bilo silno mnogo teških si- liku Gospe Voćinske i malom Isusu. Po- kakva će ona biti po Bogu – kazao je bi- tuacija. – Ali u marijanskim svetištima, ruka je to, nastavio je biskup, da nam Bog skup završavajući listopadsku pobožnost zagledani u lik Isusove majke, uvijek su pristupa nekim srdačnim raspoloženjem molitvom Gospi Voćinskoj. održani arhiđakonatski seminari za voditelje župne kateheze župa je mjesto rasta vjernika u vjeri Pišu: Ljiljana Marić i Višnja Mikić • Snimili: Duško Mirković sve je pozdravio generalni vikar Požeške i cilj sveukupnog katehetskog rada. Žu- biskupije msgr. Josip Klarić. pne zajednice stoga nisu i ne smiju biti – Želim da u Godini Gospe Voćinske, tek administrativna sjedišta traženja i u mjesecu listopadu, s ovoga susreta pružanja crkvenih usluga nego su pozva- odete ispunjenih srca te da ono što ste na ne potvrđivati se prije svega kao mjesta ovom susretu dobili što bolje prenesete u susreta i zajedništva svih župljana radi svoje župne zajednice te ih na taj način produbljenja osobne vjere, molitve i slav- izgrađujete. Vremena su teška, a kako ljenja spasenjskih otajstava – kazao je biste što bolje odgovorili na ta vremena i mr. Rašić ujedno podsjetivši što se radilo Božju riječ učinili što prisutnijom, pomo- na prošlim seminarima kojima je cilj što ći će vam i ovi susreti – poručio je msgr. više laike uključiti u župna događanja. Klarić. Susret je potom nastavljen u obliku Prvi dio susreta vodio je Mario Rašić, radionica za svaku pojedinu skupinu. U koordinator za župnu katehezu Požeške Pored skupine caritasovih volontera, Dvorani sv. Terezije Avilske u Po- biskupije. – Redovito mjesta rađanja i lektora, članova Djela za zvanja, vodite- žegi 21. listopada počeo je ciklus se- rasta vjernika u vjeri je župna zajednica. lja mladih i ministranata u župama, prvi minara za voditelje župne kateheze Stanje župne kateheze u pojedinoj žu- put su se okupili voditelji župnih zboro- u Požeškoj biskupiji. Prvi seminar održan pnoj zajednici stoga je odraz i slika njezi- va i orguljaši te članovi Djela za misije. je za voditelje katedralnog arhiđakonata, ne vitalnosti i njezinih evangelizacijskih Radionice su vodili Saša Paveljak, Josip 26. listopada slijedio je seminar za Posav- nastojanja. Osobni rast u vjeri, uz Božji Krpljević, Mladen Štivin, Marijan Pave- ski, idućeg dana za Zapadno­slavonski, a poziv i dar milosti svakoj pojedinoj osobi, lić, Mario Rašić, Zdravko Ticl, Danijel 28. listopada za Slavonsko­podravski ar- uvelike ovisi i o katehetskim nastojanji- Engelman, Željko Strnak i Alen Kopu- hiđakonat. Na početku susreta u Požegi ma naših župnih zajednica koje su izvor nović Legetin. ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
11 biskup škvorčević u pastoralnom pohodu hrvatskim vjernicima u australiji važnost opstanka hrvatskih katoličkih centara Zahvala za izgradnju voćinske crkve Idućega dana biskup se susreo s vjernicima sidneyskog Hrvatskog katoličkog centra u St. Johns Parku. Za brojne vjernike pred­ vodio je euharistijsko slavlje u crkvi sv. Nikole Tavelića. U homiliji se osvrnuo na tmurno sidneysko nebo toga jutra te pozvao vjernike da ne dopuste nikakvom mraku da potamni hrvatsko nebo u njihovim sr­ cima, nego da u svojim centrima ustrajno povezani s Crkvom u svjetlu Božje riječi iz­ građuju svoje duše, svjesni da je tijekom če­ trnaeststoljetne hrvatske povijesti upravo mali i jednostavni čovjek svojom vjernošću Bogu, braku i obitelji, te čestitim životom U sačuvao duhovnu čvrstinu svoga naroda okviru svoga jednomjesečnog pasto­ Biskup je spomenuo kako je prvi put u i osigurao mnoge povijesne pobjede, pa i ralnog pohoda hrvatskim vjernicima Australiji te kako je velik događaj kad se posljednju u Domovinskom ratu. Na svr­ u Australiji od 16. listopada biskup susretnu Hrvati iz domovine i iseljeniš­ šetku slavlja biskup je predvodio molitvu Antun Škvorčević održao je od 18. do 22. tva, ali da je najveći događaj kad oni za­ povjere vjernika Isusovoj Majci, a fra Ma­ listopada duhovne vježbe za hrvatske sve­ jedno stanu pred Boga, slave svetu misu rijan Glamočak biskupu je darovao upravo ćenike koji djeluju u Australiji. Pridružio i tako na najbolji način postanu dionicima objavljenu monografiju o njihovu Centru im se i biskup Gerard Zardin iz Hrvatske snažne četrnaeststoljetne duhovne bašti­ prigodom njegove dvadeset pete godišnjice. franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, ne koja je opečatila njihovo narodno biće. Istoga dana biskup je posjetio i treći dugogodišnji misionar, a sada biskup u U homiliji biskup je kazao kako je snaga sidneyski Hrvatski katolički centar u Peruu. Uz duhovni program svećenici su hrvatskog čovjeka tijekom njegove teške Blacktownu te je u crkvi Gospe Velikoga imali i susrete na kojima su razgovarali četrnaeststoljetne povijesti, u kojoj najve­ Hrvatskoga Krsnog Zavjeta služio svetu o pastoralnom stanju hrvatskih vjernika ćim dijelom nije imao svoje države, bila u misu i 38­orici mladih podijelio sakra­ koji su im povjereni te o budućnosti hrvat­ njegovu duhovnom identitetu, izgrađenom ment svete Potvrde. Na svršetku slavlja skih katoličkih centara. Jednodušno su po služenju Katoličke crkve. Podsjetio je zahvalio je franjevcima za njihovo služe­ potvrdili važnost njihova daljnjeg opstan­ na materijalna razaranja i u nedavnome nje hrvatskom čovjeku te svima koji su ka kao mjesta na kojima hrvatski vjernici Domovinskom ratu te im je za primjer pri­ na poticaj gosp. Ivana Međumorca da­ na svom materinskomm jeziku mogu sla­ kazao rušenje crkve Majke Božje u Voćinu rovali svoj prilog za izgradnju voćinske viti Boga, njegovati kulturu te u svom du­ i nastojanja oko njezine ponovne izgradnje crkve te je u znak priznanja svima daro­ hovnom identitetu ostvarivati pripadnost te je dodao kako su još teža ona razaranja vateljima uručio plaketu Gospe Voćinske. Katoličkoj crkvi u Australiji. koja se trenutačno događaju u srcu hr­ Tijekom boravka u Sidneyu biskup je 25. vatskog čovjeka. Potaknuo je vjernike da listopada u pratnji fra Zvonimira Križano­ najveći je događaj stati pred boga ustraju na putu duhovne izgradnje u svo­ vića posjetio hrvatski konzulat gdje ga je Tijekom mjeseca listopada biskup je poho­ jim hrvatskim katoličkim centrima te tako primila konzulica Mirjana Ana­Maria Piš­ dio u Sidneyu sva tri hrvatska katolička dadnu svoj doprinos australskom društvu. kulić sa suradnicima. (I. I.) centra. Prvo je posjetio Summerhill gdje Na svršetku slavlja sve je vjernike i njiho­ je 23. listopada predvodio euharistijsko vu hrvatsku domovinu te Bosnu i Hercego­ slavlje u crkvi sv. Antuna. Voditelj Centra vinu povjerio brižnoj skrbi Isusove Majke. fra Vladimir Novak izrazio mu je dobro­ Zahvalio je franjevcima što požrtvovno slu­ Znanstveni skup o djelovanju franjevaca došlicu istaknuvši značenje posjeta jednog že duši svoga naroda kao i vjernicima za u požegi i velikoj hrvatskog biskupa australskim Hrvatima. suradnju i slogu. Požega i Požeština kroz stoljeća – naziv je znanstvenoga skupa koji je u sklopu obilježavanja 800. obljetnice Županije požeške organizirao Zavod za znanost i umjetnički rad Požega. Na skupu je 16. listopa- da predstavljeno četrdesetak radova iz različitih područja djelovanja među kojima su bila i tri koja se odnose na djelovanje franjevaca u Požegi i Požeštini. Tako se prof. dr. sc. fra Franjo Emanuel Hoš- ko osvrnuo na požeške franjevce kao promicatelje crkveno-upravne samostalnosti Slavonije u tursko vrijeme. Gvardijan požeškog samo- stana fra Josip Poleto govorio je o franjevcima i Velikoj. U svom se izlaganju još je jednom istaknuo značenje veličkih franjevaca u borbi da Slavonija ne ostane pod jurisdikcijom bosanskih biskupa, nego da prijeđe pod jurisdikciju zagrebačkih biskupa. Fra Vatroslav Frkin osvrnuo se na značaj knjižnice Franjevačkog samostana u Požegi koja ima dvije inkunabule, više od 600 hrvatskih rijetkih knjiga, 90 stranih, 45 srpskih i 14 slovenskih rijetkih knjiga zbog čega je 1988. godine proglašena spomenikom kulture. Izlaganja sa znanstvenog skupa trebala bi biti objavljena u zborniku do kraja godine. (V. Milko- vić • Snimio: Duško Mirković) Broj 23 STUDENI 2010.
12 DOG AĐAJNICA HoDočašće DječjiH CrKveniH Zborova sv. TereZiji avilsKoj u požegu lijepo je bogu dati slavu i čast svojim glasom Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Duško Mirković pije došli su danas na hodočašće u našu živjeti – poručio je biskup pitajući djecu katedralu zahvaliti što je bila sva Tvoja i bi li i ona željela biti velika u svome srcu zamoliti da nama mladima pjevačima po- kao što je to bila sv. Terezija Avilska. mogne imati vremena za Tebe, s Tobom Nakon što su djeca dala potvrdan razgovarati, Tebi pjevati i moliti, biti odgovor, glasno su zahvalila Bogu za zajedno, jedni druge voljeti. Po Tereziji- Njegovu riječ koju nam daje, a po kojoj nu zagovoru daj nam danas veliko srce, se može postati velik ako ju se sluša i po ispunjeno Tvojim svjetlom, sposobno za njoj živi. Biskup je tada pročitao i misao dobrotu i plemenitost – molio je biskup sv. Terezije koja glasi: «Tko ima uza se Škvorčević. Isusa kao prijatelja sve može podnijeti. On nam pomaže i jača nas. Nikad nas ne pjesma koja ide do neba ostavlja. On je pravi i iskreni prijatelj.» Zatim se svaki zbor predstavio s dvije Sveta Terezijo, hvala ti za tako jedno- pjesme. Hodočašće je završilo misnim stavne, a jasne riječi – poručio je biskup U slavljem koje je predvodio biskup Škvor- koji je potom djeci protumačio značenje Požegi je 9. listopada održano čević u požeškoj katedrali, a koje je bilo prijateljstva. tradicionalno hodočašće dječjih cr- posebno radosno jer su na njemu pjevala Dodao je kako smo došli na hodočašće kvenih zborova Požeške biskupije djeca. Biskup je djeci kazao kako je lije- kako bismo sebi rekli tko možemo postati svetoj Tereziji Avilskoj, zaštitnici požeš- po što pjevaju u svojim župama te Bogu u životu kada s Isusom ozbiljno računa- ke katedrale. Hodočašće je počelo susre- daju slavu i čast svojim glasom. Zahvalio mo, kada svakodnevno molimo, slušamo tom u Dvorani sv. Terezije Avilske na im je što to čine kao i što su pjesmom i Riječ Božju i po njoj živimo. – Hrvatska kojem se predstavilo četrnaest zborova iz molitvom došli iskazati svoju počast sv. može postati najjača samo onda ako mi župa Pleternica, Jakšić, Kuzmica, Nova Tereziji Avilskoj. budemo bili takvi Isusovi prijatelji. Re- Kapela, Stari Gradac, Rešetari, Lipik, U homiliji je biskup kazao da se pje- cimo zajedno sa sv. Terezijom da nam je Davor, te iz novogradiške župe Bezgr- sma koja dolazi iz srca čuje do neba, do Isus najveći prijatelj i da s Njime želimo ješnog Začeća BDM, požeških župa sv. Boga. Poručio je djeci da bi bez njihove biti čvrsto povezani u svom životu kako Terezije Avilske, sv. Leopolda Mandića i pjesme, a još više bez njihova srca, naše bismo bili veliki u svome srcu poput sv. sv. Ivana Krstitelja, novljanske župe sv. župe i biskupija bile tužnije. Zatim im je Terezije – istaknuo je biskup. Luke, virovitičke župe sv. Roka te Kato- predstavio sv. Tereziju koja je živjela u Misno slavlje završilo je molitvom ličke osnovne škole u Požegi. Nakon što XVI. stoljeću, njezin život i djelovanje. Gospi Voćinskoj kojoj je posvećena ova su učenici Katoličke osnovne škole, čiji je Požežani pred njezinim likom već više od godina u Požeškoj biskupiji te molitvom zbor prvi put sudjelovao na ovom hodoča- dva stoljeća propituju svoj život i u njoj i pjesmom sv. Tereziji Avilskoj. šću, pročitali nekoliko misli sv. Terezije, pronalaze odgovor o čovjeku, svi sudionici su zapjevali pjesmu o ovoj biću koje je smislila Božja lju- najpoznatijoj španjolskoj svetici. Zatim je bav. sve pozdravio biskup dr. Antun Škvorče- vić. Svoje obraćanje počeo je molitvom u biti velik u srcu kojoj je kazao kako je sv. Terezija uvijek - U Svetom pismu koje smo i imala vremena za Boga, za Isusa Krista. danas navijestili sv. Terezija Iskreno je vjerovala Bogu, s njime prija- pronašla je Božji govor za sebe. teljevala, molila mu se i pjevala mu. On I svi koji su dolazili u Požegu joj je podario mnoge sposobnosti, među pred njezin lik shvatili su da je ostalim i da razumije ljude i moć da ih ona postala velika jer je sluša- voli. – Iz različitih župa Požeške bisku- la Božju riječ i po njoj nastojala Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje Učenici Katoličke osnovne škole zajedno sa svojim učiteljicama, vjeroučiteljicom i voditeljicom produženog boravka s. Karolinom Mićanović te volonterima koji rade u produženom boravku 22. listopada proslavili su Dan kruha i za- hvalnosti za plodove zemlje. Na prigodnoj svečanosti sudjelovali su i njihovi roditelji, braća i sestre, djedovi i bake. Na početku programa sve je pozdravio ravnatelj škole vlč. Ivica Žuljević. – Danas se na poseban način spominjemo Dana kruha, odnosno zahvalnosti dragome Bogu za sve ono što nam je dao od plodova zemlje. Njemu dugujemo zahvalnost jer sve što imamo Njegov je dar za nas. Ovim kratkim programom izreći ćemo zahvalnost dragom Bogu za plodove koje nam je darovao, ali i roditeljima, djedovima i bakama, rodbini i prijateljima, svima onima koji su se trudili da možemo uživati u različitim plodovima i hrani – istaknuo je ravnatelj Žuljević ujedno upozorivši kako je grijeh bacati hranu dok druga djeca i ljudi u svijetu gladuju i umiru od gladi. Potom su učenici prvog i drugog razreda izveli kratak program sastavljen od pjesama, recitacija i igrokaza. U drugom dijelu programa učenici su poveli svoje roditelje u učionice gdje su bile priređene radionice. Dok su prvašići zajedno s roditeljima pravili tijesto te od njega izrađivali različita peciva, učenici drugih razreda sa svojim roditeljima pravili su plakate na temu Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Sve je završilo blagovanjem blagoslovljene hrane koju su pripremile mame i bake učenika. Svi su se osladili, a sve što je preostalo darovali su Caritasu, odnosno siromašnima.. (Lj.M. • Snimio: Duško Mirković) ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
13 blagoslovljena Kapela u časT gospe voćinsKe u požešKom Kolegiju prijateljevanje s isusom pomaže nam da rastemo kao skladna bića Piše: Goran Lukić • Snimio: Robert Mokri U sklopu Doma pape Ivana Pavla II. tom smislu sv. Pavao govori o negativno­ u Požegi od 2006. godine djeluje stima kao djelima tijela i poziva da ih se Kolegij za srednjoškolske učenike klonimo. Biskup je dodao da mlad čovjek i svećeničke aspirante. Ove jeseni u pro­ snažno osjeća koliko je on duhovno biće, storima Kolegija završeno je uređenje jedinstvena i neponovljiva osoba i kako je kapele koju je biskup Antun Škvorčević silno važno da se on izgrađuje i raste u blagoslovio 13. listopada u čast Gospe Vo­ toj dimenziji. Naglasio je kako im Kolegij ćinske. Na početku euharistijskog slavlja želi poslužiti u cjelovitoj izgradnji njiho­ u kojem je koncelebrirao Robert Mokri, ve osobe. Spomenuo je kako Isus ustaje ravnatelj Kolegija, i Goran Lukić, tajnik, protiv farizejske prijetvornosti u kojoj va­ biskup je kolegijašima rekao kako je ovo njština nije u skladu s nutrinom, tijelo s janske pobožnosti za posvećenje svećeni­ važan dan za ustanovu u kojoj borave jer duhom te da im prijateljevanje s Isusom ka i nova svećenička zvanja, blagoslivlja se otvara prostor u kojem kao mladi ljudi može pomoći da rastu kao skladna bića. kapelu u čast Gospe Voćinske kako bi ih imaju mogućnost živjeti trenutke sabra­ Kazao je kako kapelica u Kolegiju od da­ ona pratila na njihovu životnom putu, nosti, molitvene povezanosti s Bogom te nas postaje mjesto Isusove euharistijske posebno aspirante u hodu prema sveće­ njegovati duhovnost, što su dragocjene prisutnosti i potaknuo ih da u toj prisut­ ništvu. Na svršetku slavlja kolegijaši su sastavnice u izgradnji njihove osobnosti. nosti promišljaju o svom vlastitom živo­ zajedno molili molitvu Gospi Voćinskoj. U homiliji biskup je podsjetio kako je čo­ tu, opredjeljuju se i učvršćuju za duhovne Svojim skladnim pjevanjem, popraćenim vjek tjelesno i duhovno biće, kako je tijelo vrijednosti, da po njima život u Hrvatskoj sviranjem Marka Taborskog, pitomci Ko­ također stvorio Bog i da ga stoga treba bude plemenitiji i čovječniji. Protumačio legija doprinijeli su da slavlje bude snaž­ poštivati i održavati zdravim, ali da je im je da u Godini Gospe Voćinske, u mje­ no duhovno iskustvo. Biskup se nakon ono ujedno izraz naše krhkosti, prolazno­ secu listopadu, kada sve župe Požeške slavlja zadržao s kolegijašima u razgovo­ sti i smrtnosti, ranjenosti zlom te da u biskupije pred tim likom obavljaju mari­ ru i na domjenku. pleterničanka mirjana potnar odlučila je pridružiti se časnim sestrama iz Družbe kćeri božje ljubavi “želim oko sebe okupljati mlade i usmjeravati ih više prema Crkvi” Piše: Vesna Milković • Snimio: Duško Mirković V jera, ufanje i ljubav, krjeposti su koji­ mladi udalje od Crkve. Odlučila sam ući titi i moju odluku ako tijekom priprema ma bi se svaki čovjek, a osobito mlad u Kandidaturu bez velikih očekivanja, a odustanem od te namjere. Nakon kandi­ čovjek, trebao voditi u životu – mišlje­ vrijeme će pokazati je li odluka bila do­ dature slijedi postulatura i novicijat i ne nja je 17­godišnja Pleterničanka Mirjana bra – rekla nam je uoči puta u Zagreb. znam što se u tom razdoblju može dogo­ Potnar koja je 1. rujna učinila važan pre­ Mirjana je prva dva razreda Katoličke diti, no moja želja je za sada čvrsta i kad okret u svom životu: odrekla se traperica, klasične gimnazije u Požegi završila s od­ maturiram, željela bih studirati na Kate­ osobnog mobitela i drugih sitnica karak­ ličnim uspjehom, a bila je i član dramske hetskom ili Pedagoškom fakultetu. Kao terističnih za mladu generaciju, postala grupe. Sada, nakon dva mjeseca u drugoj časna sestra nastojat ću oko sebe okuplja­ učenica 3. razreda Nadbiskupske klasične sredini, kaže kako se već privikla na novu ti mlade i usmjeravati ih da se više vežu gimnazije u Zagrebu te ušla u Kandida­ školu, ali i na samostanski život. Vreme­ uz Crkvu – istaknula je Mirjana. turu Družbe kćeri Božje ljubavi gdje će se na za slobodne aktivnosti u školi nema, pripremati za službu časne sestre. no, zato u samostanu uči svirati klavir, Mirjana je jedno od petero djece Bran­ a uskoro će početi pjevati i u zboru. Na­ kice i Slavka Potnara. Odmalena je bila ravno, tu je i obvezna molitva krunice, vezana uz aktivnosti pleterničke župe odlazak na svetu misu, klanjanje... a dio – čitala je na misama, pjevala u zboru, vremena određen je za učenje i privatne surađivala s časnim sestrama. aktivnosti. Spavanje je obično u 22 sata, ­ Družeći se s njima, shvatila sam da ukoliko joj još nešto nije ostalo za naučiti. mi se sviđa to što one rade i već u 6. ra­ Subota je rezervirana za uređenje pro­ zredu osnovne škole počela sam razmi­ storija Kandidature i pomaganje časnim šljati o mogućnosti da im se pridružim. sestrama u kući ili vrtu. ­ Kada sam ro­ Kada sam postala krizmanik, želja da diteljima rekla da želim biti časna sestra, se izgradim doista kao član Crkve bila je malo su se iznenadili, ali su mi potom dali još veća iako je to vrijeme kada se mnogi potporu. Kazali su također da će prihva­ Broj 23 STUDENI 2010.
14 IZ NAŠEG CARITASA nekadašnji policajac ivica grgić volontira u župnom Caritasu pomažući drugima lakše podnosim i pTsp Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Duško Mirković sjede vjeroučiteljice Jasne Krstanović, Veći je ‘gušt’ kada nekoga opomeneš i on a animirao sam još nekoliko osoba da se shvati tu svoju grešku te se raziđete kao uključe. Veliku pomoć u radu pružila mi prijatelji, nego kada ga kazniš ­ ističe Ivi- je dugogodišnja volonterka Ana Perout- ca kojem volontiranje uvelike pomaže da ka. Uključivanjem u Caritas počeo sam lakše podnosi i svoju bolest. spoznavati da čovjek što više daje dru- Svakoga četvrtka Ivica u župi dežura gima, dobiva više milosti od Gospodina kada dolaze oni kojima je potrebna bilo – ističe Ivica. Kao policajac sudjelovao u kakva pomoć. Sluša njihove sudbine i Domovinskom ratu, na ratištima u Pa- nastoji im pronaći bilo kakvu pomoć. Isto kracu i Okučanima. tako obilazi one koji dolaze tražiti pomoć Iako je odmalena uvijek osjećao potre- da bi vidio u kakvim uvjetima žive, a bu da pomogne drugima, posebno starci- rado se zadrži u razgovoru sa starijima ma i djeci, sada mu se kaže, pružila prili- i usamljenima kojima to mnogo znači. ­ ka da to čini još intenzivnije. ­ I dok sam Radost na licu čovjeka nakon što mu po- radio u policiji, nastojao sam ljudima po- mogneš ono je što se ne može ničim pla- D moći jer me uvijek dirnula svaka neprav- titi – kaže Ivica. Posebno ga je dirnula o prije dvije godine volonter Carita- da i nevolja koja je pogađala druge. Teško jedna 84­godišnja baka koja ga je pitala sa požeške župe sv. Terezije Avilske mi je bilo kada sam vidio da netko pati. može li ga poljubiti u znak zahvale što i njezin voditelj četrdesettrogodiš- Kada god sam mogao, pomagao sam jer i joj je donio paket s prehrambenim pro- nji Ivica Grgić nosio je policijsku odoru. kao policajac možeš djelovati karitativno. izvodima. U policiji bio od 1991. godine. Odlaskom u mirovinu zbog PTSP­a dobio je mnogo slobodnog vremena koje je odlučio iskori- siromašnima kupili drva od prodaje suvenira stiti za pomoć drugima. Kako bi siromašnima na području svoje župe za zimu nabavili ogrjev volonteri Caritasa župe ­ Često sam u životu znao Boga mo- sv. Terezije Avilske organizirali su prodaju prigodnih suvenira za blagdan zaštitnice svoje liti za ovo ili ono obećavajući mu da ću župe. Suvenire su uglavnom izrađivali sami volonteri. jednoga dana vratiti sve ono dobro što – Na taj način prikupili smo određeni iznos, a pomogla nam je i Požeška biskupija te sam primio. Bog se potrudio da mi pruži smo kupili ogrjev za potrebite u našoj župi. Nabavili smo nešto više od 50 metara drva koje priliku i tako sam se našao u Caritasu. dijelimo siromišnima – istaknuo je Ivica Žuljević, župnik požeške župe sv. Terezije Avilske, Uključio sam se na prijedlog svoje su- dodajući kako im je želja da i ubuduće blagdan svoje nebeske zaštitnice slave i uz kon- kretne akcije pomoći braći u nevolji. Starijima i nemoćnima Caritas je organizirao rezanje, cijepanje i slaganje drva. Tu su veliku pomoć pružili mladi iz župe. Jedna od onih kojima je Caritas nabavio drva je i samo- hrana majka Manuela Banko s troje male djece čija obitelj živi od dječjeg doplatka. Dok nije dobila drva. peć je ložila starim parketom koji je dobila od su- sjeda. – Ova, ali i svaka druga pomoć više nam je nego dobro došla. Zahvalna sam župniku, Caritasu, volonterima i njihovu voditelju Ivici Grgiću na ovoj po- moći, ali i na svemu što su mi do sada učinili – poručila je Manu- ela. (H.T. • Snimio: D, Mirković) u akciji žetva skupili deset tona pšenice U ovogodišnjoj već tradicionalnoj akciji Žetva Caritasa Požeške biskupije prikupljeno je 10 tona pšenice. -To je manje nego prošle godine kada smo prikupili 15 tona. Osnovni razlog tome je što je ove godine bilo i manje pšenice posijano, a i taj što su se u akciju uključila samo obiteljska poljoprivredna gospodarstva a ne i tvrtke – objasnio je vlč. Saša Paveljak, ravnatelj biskupijskog Caritasa zahvalan svima koji su se uključili kao i brojnim župskim Caritasima koji su na svome području organizirali akciju prikupljanja pšenice. Ona se sada nalazi u mlinovima gdje će biti samljevena u brašno koje će se po župskim Caritasima dije- liti u predbožićno vrijeme. Ovom akcijom Caritas želi potaknuti ljude na osjetljivost prema potrebitima i zahvalnost za plodove zemlje. (ljm • Snimio: Duško Mirković) ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
15 požeška biskupija već sedam godina stipendira učenike i studente pokušajmo pomoći onima koji imaju manje od nas Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Duško Mirković Povjerenstvo izabralo 55. Uz blagdan sv. Terezije Avilske, zaštitnice istoimene po­ žeške župe i požeške katedrale, biskup je odobrio još 12 stipendija. što usrećuje čovjeka? Inače, Požeška biskupija već sedmu godinu dodjeljuje stipendije učenicima i studentima plaćajući im smještaj u domu ili privatno te prijevoz do škole. Isto tako biskupija plaća i smještaj učenicima koji su u njezinu kolegiju te polovicu cijene produženog boravka za učenike koji po­ laze Katoličku osnovnu školu u Požegi. Ukupno je 137 takvih potpora učenicima i studentima. U Biskup je studentima i učenicima po­ Dvorani bl. Alojzija Stepinca 9. li­ nosno kroz drugoga možemo doseći onu ručio da kroz svoje školovanje, a i onda stopada Požeška je biskupija podi­ puninu života za kojom čeznemo. – Taj kada ga završe duboko budu povezani jelila 55 stipendija učenicima i stu­ drugi je ponajprije On, Isus Krist koji je s Bogom te da njihovo srce uvijek bude dentima iz obitelji s više djece, a koje su za nas iz ljubavi umro na križu. Sav je bio otvorena njiva koja čezne za Božjim sje­ materijalno u lošijem stanju. Učenike i za nas, za druge. Kada živimo za druge, menom. Bog će na taj način dati da kroz studente te njihove roditelje pozdravio je tada živimo nesebičnost i postajemo očo­ njih izraste pravi plod veličine čovjekova biskup Antun Škvorčević te kazao kako vječeniji. Ovo što mi nastojimo činiti i mi­ dostojanstva. Materijalno, objasnio je bi­ nas situacija da neki nemaju dovoljno sliti na druge u materijalnom smislu je skup, nije nažalost kadro usrećiti čovje­ materijalnih dobara potiče da mislimo višeslojevito. Unatoč poteškoćama i mno­ ka u onome što on nosi u sebi kao čežnju jedni na druge, da nastojimo druge vidje­ gim drugim problemima možemo reći da za smislom, nego tek ono što dolazi od ti i pružiti im ruku te ono materijalno što je život lijep, dostojan, velik i vrijedan Boga kao Njegova prisutnost u nama. imamo podijelimo s drugima. – Čovjek onoliko koliko ga darujemo drugima – Roditeljima je zaželio mnogo strpljivosti je vrijedan i dostojan u sebi samome bez kazao je biskup poručivši da čovjek nije u odgoju njihove djece kako bi ona išla obzira što materijalno ima ili nema. I baš izgubljen kada nema materijalno, nego pravim, Božjim putem. zbog toga njegova dostojanstva potrebno onda kada je sebičan. Jedan od onih koji već četvrtu godinu je da svatko od nas pokuša vidjeti kako Dodao je da nije sve u materijalnoj primaju stipendiju Požeške biskupije je i ga živi i ostvaruje te kako ga drugi po­ solidarnosti jer postoji i duhovna soli­ Marko Iličić iz župe Velika. – Oba rodi­ kraj njega ostvaruju pa da budemo jedni darnost. Kada ne možemo jedni drugima telja su u mirovini koja je prilično mala i s drugima solidarni – istaknuo je biskup materijalno pomoći, važno je da smo jed­ bez ove potpore teško da bih mogao stu­ Škvorčević. ni drugima duhovna potpora i ta svijest dirati. Stipendiju dobivam već četvrtu da čovjek nije napušten i ostavljen sam godinu, odnosno od početka studija – ka­ Duhovna slidarnost u svojoj teškoj situaciji već je dragocjena zao je Marko, student Katoličkog bogo­ Dodao je kako nas je Isus poučio da se činjenica. Naime, u biskupiju je stiglo slovnog fakulteta u Đakovu. samo kroz drugoga možemo spasiti, od­ preko 80 molbi za stipendije od kojih je Djeca prikupljala novac za bolesnog brata svoje kolegice Učenici prvoga i drugoga razreda Katoličke osnovne škole u Požegi organizirali su još jednu humanitarnu akciju. U vrijeme produženog boravka tjednima su marljivo izrađivali različite ukrasne predmete od kojih je većina napravljena od ekološkog materijala. Pomogla im je voditeljica produženog boravka i vjeroučiteljica s. Karolina Mićanović, učiteljica Lucija Lucić te volonterke Martina Čerti, Zvjezdana Budoš, Ma- rina Dimovski i Marijan Grubešić. Sve što su napravili djeca su prodavala za blagdan sv. Terezije Avilske i Dane kruha – Dane zahvalnosti za plodove zemlje. – Novac koji smo na taj način skupili odlučili smo namijeniti za teško bolesnog brata Martine Marinac, učenice 2.a razreda naše škole. Na taj način želimo kod djece razviti osjećaj za potrebite. Inače za njezinog brata učenici i roditelji prikupljaju novac od početka školske godine. Prošle godine imali smo akciju prikupljanja pomoći za našu teško bolesnu učenicu Luciju Morvaj – kazala je s. Karolina Mićanović. (H.T. • Snimio: Tihomir Ivčetić) Broj 23 STUDENI 2010.
16 BRAĆA NAŠA POTREBITA u posjeTi Dvjema obiTeljima u požešKoj župi sv. TereZije avilsKe jedni nemaju štednjak, a drugima je potrebna dječja hrana i pelene Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Duško Mirković katedralnog Caritasa koji su joj nabavili pomažu Caritasovi volonteri drva, a koji joj povremeno donesu i razli- Zahvaljujući Caritasu prošli mjesec mo- čitih namirnica što ju uvijek obraduje. gla je sa svojom djecom mirnije živjeti jer su se opskrbili hranom, ali i drvima. žive samo od doplatka Manuela povremeno obavi neko čišćenje, Istim volonterima kao i župniku Ivici Žu- ali stalni posao ne može ni tražiti jer joj ljeviću veliku zahvalnost upućuje i dva- nema tko čuvati troje djece, a niti bi to desetrogodišnja majka Manuela Banko mogla platiti. Najviše strahuje od Centra koja živi s jednaestomjesečnom kćerkom za socijalnu skrb koji obavljaju nadzor Dolores, godinu dana starijom kćerkom nad njom. –Kontroliraju jesu li djeca do- Angelikom te šestogodišnjim sinom. bro, imaju li hrane, jesu li čista, odnosno Kada nije vidjela izlaza prije dva mjeseca da li se ja o njima dovoljno dobro brinem. obratila se župniku Ivici Žuljeviću koji ju Stalno mi spominju da će mi uzeti djecu i je uputio na njihov Caritas. Volonteri su dati ih na udomljavanje ako se ne budem brzo izišli na teren, ‘snimili’ situaciju te brinula o njima. To su moja djeca, preu- ocijenili da joj treba pružiti pomoć. zela sam odgovornost za njih i ‘kopat’ ću – Jedino primanje nam je dječji do- rukama i nogama da ostanu sa mnom P platak od 1.440 kuna. Samo za stana- jer mislim da se o njima nitko ne može otrebitih je u našoj Biskupiji mno- rinu plaćam 750 kuna, a moram platiti bolje brinuti od majke. Brinem se za njih go, ima ih u svakoj župi, ovog puta još i režije. Ostane mi od doplatka 100 najbolje što mogu i nikom ih ne dam. Ne posjetili smo dvije obitelji u požeš- – 200 kuna. Otac djece koji je bio nasi- znam kako bi to proživjela moja Angelika koj Župi sv. Terezije Avilske. Katarina lan prema njima i meni ima policijsku koja boluje od epilepsije. Sin mi ima aler- Tomašičević živi u centru Požege zajed- zabranu pristupa. Prijetio je i da će nas gijsku astmu – zabrinuto priča Manuela no sa nezaposlenim 59­godišnjim sinom ubiti. Iz tih razloga iz Rijeke smo prije koja, nažalost, nije dobivala ni porodilj- Franjom. Njoj je 89 godina. Jedini izvor dvije godine došli u Požegu kako bi bili nu naknadu jer nije imala zdravstveno prihoda im je njezina mirovina od 1.430 što dalje od njega. Nekoliko puta sam osiguranje. U nekoliko navrata kroz na- kuna. Žive u dvije sobe od kojih je jedna mu se vraćala jer je obećavao da više bavku pelena i sličnih dječjih potrepština kuhinja. Nemaju ni kupaonice, a Kata­ neće dići ruku ni na njih ni na mene, ali pomogao joj je i grad Požega. rina nikada nije imala ni perilicu ru- obećanje nikada nije dugo trajalo. Mi- Roditelji kojoj žive u Rijeci ne mogu blja. Dvije skromno namještene sobe sa slila sam da će se promijeniti rođenjem joj pomoći jer i njima samima, kaže, tre- starim, ali urednim namještajem. Sve je najmlađeg djeteta, ali sve je ostalo isto. ba pomoć. Tata joj je nekad plovio na izuzetno uredno. Za djecu ništa ne plaća niti za njih po- brodu, ali već dulje vrijeme je na Zavo- kazuje bilo kakav interes. Jedino nam du za zapošljavanje dok je mama teški bez kupaonice njegova majka, odnosno njihova baka invalid. Manuela bi bila sretna kada bi – Vječno sam kod liječnika. Sva sreća pošalje mjesečno 200 ­300 kuna ­ ističe ponekad, na kraće vrijeme, dva –tri sata, pa mi je liječnik vrlo blizu. Inače nikuda Manuela kojoj su najpotrebnije pelene, mogla negdje nešto čistiti i tako barem ne izlazim van osim kod liječnika kojem mlijeko i dječja hrana. malo povećati kućni budžet. odem u pratnji sina. On je nekada radio u ciglani, ali kada se ona zatvorila za- vršio je na birou i od tada nema posla, a tko bi ga u ovim godinama zaposlio – objašnjava baka Katarina kojoj je su- prug umro prije deset godina. Dobro bi joj došao i nekakav štednjak jer se njezin pokvario te joj je unuk poklonio elek- trični rešo. Preko zime za kuhanje će joj poslužiti štednjak na drva kojeg koristi i za grijanje. –Od moje mirovine ne mogu ni kune uštedjeti i jednostavno nemam za što kupiti novi. Pukla nam je i ploča na štednjaku na drva, a kako se takav više ni ne proizvodi sin je uspio negdje nabaviti polovnu ploču – objašnjava svo- je muke baka Katarina koja se nada da će njezina djeca uspjeti joj kupiti lijes kada umre jer, kaže, na svu sreću grob- no mjesto ima. Zahvalna je volonterima ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
OBITELJ 17 mlada obitelj intelektualaca igora i aide Del vechio iz požeške župe sv. leopolda mandića uvijek smo bili spremni prihvatiti onoliko djece koliko nam bog da Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Duško Mirković kao braća i sestre. Ako se potuku, moraju se zagrliti, poljubiti i pomiriti. Onda im to na kraju izmami i osmijeh. Sve što dobiju moraju zajednički podijeliti jer nisu sami. Sve se dijeli na jednake dijelove iako im to nekada i ne odgovara – objašnjava majka Aida svoje pedagoške metode. Tata Igor dodaje da je obavezan od­ lazak na nedjeljnu svetu misu na koju po mogućnosti idu svi zajedno. – Nekad djeci nije jasno zašto moraju ići jer neki njihovi prijatelji i kolege ne moraju. Sma­ tramo da je važno da djeca idu na svetu misu iako možda u ovim godinama ne mogu shvatiti važnost toga čina, ali kada odrastu, to će shvatiti. Pokušavam im objasniti i na taj način da sam se molio Bogu za njih da se rode i da budu zdravi N i da sada idem na misu kako bih za to za­ aći obitelj u kojoj su otac i majka na histologiji. Za oko mi je zapela studen­ hvalio. Nastojimo im na različite načine visokoobrazovani, a koja ima više tica s punđom koja je uvijek sve znala ­ pomoći da spoznaju važnost toga. Obave­ od dvoje djece prava je rijetkost. prisjeća se Igor koji danas radi kao veteri­ zna je i molitva kada zajednički ručamo Upravo takva obitelj živi u požeškoj župi nar u požeškom Kaznenom zavodu. – napominje četrdesettrogodišnji Igor. sv. Leopolda Mandića. Igor i Aida Del Aida je jedno vrijeme radila u privat­ Vechio imaju četvero djece: jednaesto­ noj veterinarskoj ambulanti, a danas naučiti se pomagati godišnjeg Ivana, učenika petog razreda, radi kao profesor na požeškoj Poljopri­ Supružnici Del Vechio zadovoljni su što su desetogodišnju Klaru, učenicu četvrtoga vredno­prehrambenoj školi. Nije se mno­ svoju djecu naučili i da jedno drugom po­ razreda, osmogodišnjeg Luku, učenika go dvoumila oko dolaska u Požegu. Da­ mažu i priskoče u pomoć, pogotovo kada drugog razreda osnovne škole i tromje­ nas, kada je Zagreb postao još užurbaniji su u pitanju školske obaveze. – Iako se sečnog Martina. U braku su 12 godina. i prometniji grad, manja sredina kakva znaju i posvađati i potući, zanimljivo je da Njihov župnik msgr. Vjekoslav Marić za je Požega više joj odgovara znaju stati u obranu jedni drugih. Dogodi njih ima samo riječi pohvale. ­ Nikada nisam ni razmišljala da bih se kada netko od njih nešto zgriješi, pa do­ Igor je rođen u župi u kojoj i danas mogla imati manje od troje djece koliko bije kaznu, onda ostali lobiraju za njega živi. Od najmanjih nogu išao je s maj­ je bilo u mojoj obitelji. Imam još dva bra­ – kaže Igor dok supruga Aida dodaje da kom, vrlo pobožnom ženom, u crkvu. ta. Inače baka mi je imala desetero djece djecu kada nešto ne znaju, prvo uputi da Njegova supruga Aida je Zagrepčanka. Mi smo sretni što uopće možemo imati pomoć potraže kod brata ili sestre, a tek djecu. Znamo što to znači ne moći imati ako oni ne znaju pomoći, onda se uključe sretni smo što možemo imati djecu djecu jer imamo prijatelje i kolege koji su roditelji. Djeca, kada zatreba, pomažu ro­ ­ Upoznali smo se na fakultetu. Oboje smo silno željeli imati djecu, ali ih ne mogu diteljima i oko kućanskih poslova ili oko studirali veterinu. Od nje sam stariji dvije imati pa su neki i usvojili djecu. Uvijek najmlađeg člana obitelji. Nekada priskoče godine. Zapazio sam je kao demonstrator smo bili spremni prihvatiti onoliko djece u pomoć i tati koji uzgaja konje te je vrlo koliko nam Bog da – ističe 41­godišnja aktivan u požeškoj konjogojskoj udruzi Aida koja je trenutno na porodiljnom do­ Vallis aurea. Svako dijete osim najmlađeg pustu za četvrto dijete. Iako ima pravo ima i svoje slobodne aktivnosti, tako Ivan na trogodišnji dopust, bit će na njemu uči svirati tamburicu, Klara igra tenis, a godinu dana, a onda će Martin, kao i nje­ Luka, inače najživahniji, trenira džudo. gova braća i sestre, u vrtić sv. Leopolda Mandića koji se nalazi pri njihovoj župi. ako se potuku, moraju se poljubiti Djecu odgajaju u duhu kršćanskih vri­ jednosti te da budu odgovorni i savjesno obavljaju svoje školske obaveze. – Odlični su đaci. Učimo ih da budu samostalni te svoje zadaće i ostale školske obaveze sami naprave. Moraju znati sami rasporediti svoje vrijeme tako da stignu i sve naučiti i zabaviti se. Jako nam je važno da se slažu Broj 23 STUDENI 2010.
18 GOSPODARSTVO stipo lučić, vlasnik građevinskog obrta lučić iz bekteža u kutjevačkoj župi osim zapovijedanim blagdanima ne radimo još na dane šest katoličkih svetaca Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Tihomir Ivčetić Z aposleni u građevinskom obrtu Lučić iz Bekteža u kutjevačkoj župi jedini su zaposlenici u Hrvatskoj koji ne samo da ne rade na zapovijedane katolič- ke i državne blagdane te nedjelje nego uz to još ne rade i šest dana u godini. – Moja obitelj nikada nije radila na blagdan ro- đenja sv. Ivana Krstitelja kada smo od- lazili na hodočašće u Podmilačje, zatim na blagdan sv. Antuna, sv. Ilije proroka, sv. Roka kada je u Kotor Varošu veliko slavlje, sv. Josipa koji je zaštitnik naše države i na Blagovijest. Od kada imam svoj građevinski obrt unazad četiri godi- ne, ni moji zaposlenici, ukupno nas deset, ne radimo na te dane. Ne dolazi u obzir ni da nedjeljom radimo jer još su naši stari govorili što se nedjeljom zaradi, vrag od- nese – objašnjava Stipo Lučić, vlasnik jedna je redovnica, franjevka trenutno u što ne može riješiti na lijep način, onda građevinskog obrta Lučić. samostanu u Kloštar Ivaniću. se pogotovo ne može riješiti ni na ružan način – ističe Stipo kod kojega bi mnogi četiri složna brata vjera u boga na prvom mjestu htjeli raditi zbog njegova odnosa prema Ovaj tridesetšestogodišnji zidar zajedno ­ I kada je bilo najteže, uvijek sam imao radnicima. sa svojom obitelji prošao je izbjegličku povjerenja u Boga. Vjera u Boga uvijek Za pokretanje vlastitog obrta nije tra- kalvariju. Svoje rodno selo Bilice, u blizi- mi je na prvom mjestu. Vjerovao sam žio od države nikakve poticaje, odnosno ni Kotor Varoša, morao je napustiti 1992. da je On uvijek uz mene i ja to osjetim. nikada nije ni od koga ništa tražio pa ni godine. Ostalo je veliko imanje, tri kuće. S tim pouzdanjem sam krenuo i u otva- onda kada je imao status izbjeglice. Vje- Krenulo se od nule. Otišao je u Njemačku ranje vlastitog obrata. Hvala Bogu, po- rovao je da mu Bog može najviše pomoći. gdje je odmah kao zidar našao posao. Ni- sla ima preko glave. Ni u ovim kriznim Nikada mu nije palo napamet da svoju kada nije koristio nikakvu naknadu kao vremenima nismo ostali bez posla. Ide sudbinu izbjeglice koristi kako bi dobio izbjeglica. Zajedno s roditeljima i braćom nam jako dobro. Radimo visokogradnju neku socijalnu pomoć jer, kaže, radije bi nakon pet godina dolazi u Hrvatsku gdje i niskogradnju, gradimo kuće po siste- kopao i orao, nego tražio socijalnu pomoć nalazi svoj novi dom. Kao zidar radio je mu ‘ključ u ruke’, popločujemo dvorišta i koja je za njega tek nužno zlo. godinama kod privatnika, a onda je 2006. okoliš kuće, obavljamo žbukanje i slične pokrenuo vlastiti obrt u kojem pored nje- građevinske poslove. Radimo po cijeloj Tri puta na dan se moli ga rade još tri njegova brata: Ivo, Marko Požeštini – objašnjava Stipo. anđeoski pozdrav i Anto, jedan je kao i on po zanimanju zi- Nezamislivo mu je da netko tko radi, U obitelji Lučić svakodnevno se moli. U dar, ostala dvojica su tesari. Uvijek su sva a za svoj rad ne primi plaću zato prvo na- šest sati kada se prvi put oglase crkvena četvorica bili složni, pa tako i danas kada miri zaposlenike, zatim plati obveze pre- zvona, moli se anđeoski pozdrav, a ta mo- zajedno rade. Živi sa suprugom Silvanom, ma državi, a onda je na redu sve ostalo. litva ponovi se i u podne te kada se na- dvoje djece: Josipom koji ide u treći razred Nikome nije dužan, a nema ni kredita večer posljednji put oglasi zvono s njihove osnovne škole i prvašicom Marijom te ro- što u današnje vrijeme zvuči gotovo ne- kapele u Bektežu koja im je preko puta diteljima, ocem Jozom, koji je također bio vjerojatno. U poslu ga vodi moto pošte- kuće. Zbog blizine crkve posebno je sretna zidar, i majkom Marijom. Ima još četiri nog odnosa prema radniku, klijentu i Stipina majka Marija koja je uvijek želje- sestre, od kojih dvije i dalje žive u Nje- državi. ­ Sve na poslu uvijek rješavamo la živjeti u susjedstvu crkve. Sada joj se ta mačkoj, jedna je u okolici Varaždina, a na miran način. Mišljenja sam ako se ne- želja i ispunila. Obitelj se često okuplja i na molitvu krunice koja je neizostavna u Marijinim mjesecima svibnju i listopadu. Svake nedjelje i blagdana cijela obitelj od- lazi na misna slavlja, ako ponekad nema mise u Bektežu, idu u Kutjevo, a ako i tamo nema, onda se ide do tridesetak ki- lometara udaljene Požege. – U Njemačkoj smo svake nedjelje na misu išli u crkvu koja je bila udaljena 30 kilometara. Ne- djeljna misa nešto je što se u našoj obitelji nikada ne propušta – objašnjava Stipo. ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
ŽUPNI SLIKOPIS 19 požeška župa sv. ivana Krstitelja iz vidovaca jedna je od najmlađih u požeškoj biskupiji “ovdje većina ljudi živi sakramentalni, duhovni život pa crkva nikada nije prazna” Piše: Vesna Milković • Snimio: Duško Mirković i Antun Mandić P ožeška župa sv. Ivana Krstitelja u stavljeni. Dolaskom u župu 2005. godine Vidovcima jedna je od prvih koja je župnik Androš je nastavio poslove svog osnovana nakon uspostave Požeške prethodnika pa se unazad dvije godine biskupije, a od tog 28. kolovoza 1999.go­ vjernici okupljaju u novoj crkvi iako ona dine u njoj su službovala dva svećenika: nije u potpunosti uređena. U gradnju i Dražen Akmačić i Nedjeljko Androš. Na­ djelomično uređenje do sada je utrošeno stala je odcjepljenjem dijela teritorija koji 3 milijuna kuna što je najvećim dijelom je pripadao katedralnoj Župi sv. Terezije osigurala Biskupija, potom vjernici i lo­ Avilske u Požegi i prigradskog naselja Vi­ kalni poduzetnici te Grad Požega. dovci u kojemu je službeno sjedište župe. – Radnim danom na misu dolazi 40­ – Ovdje živi 830 obitelji i oko 2850 vjer­ ak ljudi a petkom, kada imamo klanja­ nika. Većina ljudi je zaposlena u Požegi nje pred Presvetim ili kada su listopad­ i drugim mjestima, a samo manji dio se ske i svibanjske pobožnosti, i 70. Dobro bavi poljoprivredom. Izrazitih siromaha je posjećena i devetnica uoči blagdana nema no, imamo nešto staračkih obitelji zaštitnika župe sv. Ivana Krstitelja. Ne­ i samaca. Kao i u mnogim drugim župa­ djeljom je na misi 200 do 300 ljudi a za ma i ovdje više ljudi umire nego što se većih blagdana dođe ih i 500 pa crkva ni­ tijelo, tako bi redovno trebao ići u crkvu da rađa djece. Prosječno godišnje umire tri­ kada nije prazna. Može se reći da većina nahrani dušu ­ mišljenja je gosp. Čolić. desetak ljudi, rađa se oko petero manje. ljudi ovdje doista živi taj sakramentalni, – Lijepo je to Dragun rekao i slažem Broj prvopričesnika i krizmanika kreće duhovni život iako naravno, nikada ne se s njim. Nažalost, dio mladih kao i u se između 35 i 40 – kratko je predstavio možemo i ne smijemo biti u potpunosti većini župa nakon krizme se, da li zbog svoju župu vlč. Androš. zadovoljni – kazao je vlč. Androš. daljnjeg školovanja ili nezainteresirano­ Njegov prethodnik, dodao je potom, sti, malo udalji od Crkve ali nakon par nakon osnivanja župe odmah se prihva­ Hrana za tijelo a crkva za dušu godina odrastanja vrate se i uvijek je tu tio obnove kapela na njenom teritori­ Ani Miri Mataić su 82 godine a većinu ži­ jedna skupina na koju mogu računati – ju, pa je tako kapela Snježne Gospe na vota je provela, i u bivšoj i u sadašnjoj župi, dodao je župnik. ulazu u Požegu sada ugodno okupljali­ kao orguljašica i pjevačica. I sada dolazi U župi trenutno djeluju dva pjevačka šte za vjernike gdje se svete mise služe u crkvu kad god joj to zdravlje dopusti. ­ zbora, mješoviti i zbor djece i mladih, koje i radnim danom i nedjeljom. Kapelica Mislim da bi se trebalo više djece i mladih vodi studentica teologije Ksenija Mikulčić sv.Valentina služi kao vjeronaučna dvo­ okupljati oko crkve. Prošli su cijeli ljetni a pomaže joj Uršula Bošnjaković. Za svi­ rana, a u njoj se misa služi jednom godiš­ praznici, a da se neki nisu ni približili crkvi ranje u crkvi zadužene su Barbara Bum­ nje. Treća kapelica nalazi se na Komuši­ – pomalo je kritična Mira. S njom se slaže ba i Katarina Marić. U župi je aktivna ni, a nosi ime sv. Petra i Pavla. i 80­godišnji Dragun Čolić koji je sve done­ skupina od 15­ak čitača, otprilike toliko je davno bio glavni sakristan u župi. ­ Padala i ministranata, potom molitvena skupina, nova se crkva još uređuje kiša ili snijeg, ja sam uvijek sat vremena Župno ekonomsko vijeće i Caritas. Kako u Vidovcima u vrijeme osnivanja prije mise dolazio i pripremao ono što je po­ – Naša župa je redovito aktivno župe nije bilo ni crkve ni župnog stana trebno za svećenika. Bila je to čast za koju uključena u sva biskupijska događanja, župnik Akmačić se prihvatio i gradnje nikada nisam uzeo naknadu. Svima mla­ a jednom godišnje samostalno odlazi­ tih objekata no, došlo je do poplave koja je dima bih poručio da uvijek imaju na umu: mo na hodočašće. Želio bih u sljedećim oštetila temelje za stan i poslovi su obu­ Kako čovjek redovno jede da bi nahranio godinama pokušati animirati mlade da ih se još više uključi u župne aktivnosti, a moramo, naravno, završiti i uređenje crkve i izgraditi župni stan – istaknuo je na kraju župnik Androš. župni Caritas pomaže dvadesetak obitelji Od 2006. godine u župi sv. Ivana Krstitelja iznimno je aktivan Cari- tas u čiji rad je uključeno dvadesetak vjernika a vodi ga Željka Pijević. – Osnovni nam je zadatak da obilazimo dvadesetak obitelji, uglavnom starijih, nemoćnih i socijalno ugroženih te im nastojimo pomoći na ra- zne načine. Za to nam treba novca pa ga nastojimo osigurati prodajom raznih stvari koje sami izrađujemo – svaki drugi vikend pravimo kola- če, rezance ili mlince, vezemo ručne radove, uoči Uskrsa izrađujemo trnove krune a sad već pripremamo adventske vjenčiće – rekla je čla- nica Caritasa i djelatnica u župi Marija Polanc. Broj 23 STUDENI 2010.
20 KULTURA oDržane ‘orguljašKe večeri u požešKoj KaTeDrali’ Zvukovna raskoš i vrhunske izvedbe Piše: Sanja Najvirt • Snimio: Duško Mirković večeri budu dionici glazbenih svečanosti, kako na koncertima u izvedbi domaćih tako stranih majstora. Međunarodnoj reputaciji požeškog fe- stivala neprijeporno je pridonijelo ovogo- dišnje gostovanje Gerharda Weinberge- ra, uglednog njemačkog interpretatora i pedagoga europske reputacije koji se publici predstavio poglavito izborom iz orguljaške romantičarske tradicije razli- čitih škola te djelima velikih skladatelja suvremene literature za orgulje poput M. Duprea i Oliviera Messiaena. sjajan instrument ­ Glazbeni svijet slavi 200. obljetnicu ro- đenja Roberta Schumanna koji je unatoč P svome velikom skladateljskom opusu tek Nastup Katedralnog opularizirajući već šesnaestu godi- nam je među ostalim prikazati raskoš malen dio posvetio orguljama, odnosno zbora pod ravnanjem nu zaredom nacionalnu i svjetsku koju novo, uistinu prvorazredno glazba- izvorno ih je uglavnom skladao za pedal. maestra Alena orguljašku baštinu, ‘Orguljaške lo može dati svojim zvukovnim bojama To su kanonske studije, četiri skice op. 58 Kopunovića Legetina večeri u požeškoj Katedrali’, koje se odr- i mogućnostima u suzvučju s ljudskim koje su na programu ovoga koncerta te žavaju prigodom blagdan sv. Terezije glasom, drugim glazbenim instrumen- šest fuga kao posveta Bachu i polifonom Avilske, zaštitnice katedrale, postale su tima. Nove orgulje požeške katedrale stilu. Nije nikako bio tipičan skladatelj kulturna priredba koja svojim karakte- izgrađene su upravo tako da se na nji- orguljskih djela i upravo ga je zato zani- rom, izvođačkim dosezima i glazbenom ma mogu izvoditi i najzahtjevnija djela mljivo čuti, a uvrstio sam ga u koncertni vrijednošću postaje međunarodno prepo- orguljske literature od rane glazbe do repertoar kako bih skrenuo pozornost na znatljiva. danas i u tome nema ograničenja“, ka- njegov kompletan doprinos glazbenoj ba- zao je orguljaš Alen Kopunović Legetin, štini. Nove požeške Eisenbarthove orgu- na veću slavu božju umjetnički ravnatelj ove priredbe koja je lje sjajan su instrument i moderna djela Podsjetivši na primarnu, liturgijsku ulo- Požegi priskrbila status jednog od naj- mogu se na njima odlično interpretirati. gu orgulja kroz misno slavlje koje je pret- prepoznatljivijih domaćih orguljaških Zapravo, mogućnosti su prvorazredne ­ hodilo svečanome koncertu otvorenja na središta. istaknuo je Weinberger, ocijenivši požeš- sam dan uspostave Požeške biskupije 27. ki festival još jednom važnom prigodom rujna, i sam je koncertni program kon- međunarodna reputacija za promociju orgulja kao iznimnog soli- cipiran na crkvenoj orguljaškoj baštini Na svršetku otvaranja orguljaških večeri stičkog instrumenta. Na njegovu koncer- različitih glazbenih epoha i stilova. S 13 biskup Antun Škvorčević spomenuo je da tu bio je graditelj orgulja Wolfgang Eise- skladbi sakralnog karaktera i utjelovlju- znamo na koji se način otvaraju vrata, nbarth iz Passaua u Njemačkoj. ju raznorodne pristupe slavljenja Boga knjiga ili neke druge materijalne datosti i Nakon solističkog koncerta Alena pod zajedničkom krilaticom ‘Ad maiorem kazao da su Orguljaške večeri u požeškoj Kopunovića Legetina te Marija Penzara, Dei gloriam’ ( ‘Na veću slavu Božju’), Katedrali najbolje otvorili svirači i pjeva- dvojice istaknutih domaćih orguljaških Njemački orguljaš predstavio se katedralni zbor, solisti i in- či svojim izvrsnim izvedbama, otvarajući imena, orguljaške su večeri u požeškoj Gerhard Weinberger strumentalisti – orgulje i puhači. nam tako iskustvo duhovne stvarnosti i katedrali zatvorene koncertom još jed- i zagrebački Krešmir ­ Odabrali smo skladbe u rasponu od uvodeći nas u nju. Zahvalio im je za taj nog uglednog domaćeg interpretatora Haas na Orguljaškim barokne baštine za orgulje do suvreme- dar kao i slušateljima koncerta za njiho- Krešimira Haasa. Ovogodišnje, trinaeste večerima u Požegi nih skladatelja 20. stoljeća, a namjera vu nazočnost te ih je pozvao da i idućih zaredom, koncertne večeri na požeškim katedralnim orguljama organizarala je Požeška biskupija. Podsjećajući na važ- nost orgulja kao liturgijskog glazbala, završene su vesperama u predvečerje svetkovine naslovnice katedrale sv. Te- rezije, a predvodio ih je biskup dr. Antun Škvorčević uz sudjelovanje zadarskog nadbiskupa dr. Želimira Puljića. I za ovogodišnje Orguljaške večeri u požeškoj katedrali Biskupski ordinarijat u Požegi tiskao je program u ukusnom vodiču koji na kraju sadrži i molitvu večernjih hvala u čast sv. Terezije Avilske. ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
SAKRALNA BAŠTINA 21 obnova vrijeDne goTičKe župne CrKve sv. augusTina u veliKoj jedinstveni zidni oslici prvorazredna su povijesno-kulturna vrijednost Piše: Sanja Najvirt • Snimio: D. Mirković oko dvije godine, a usredotočilo se tu na funkcionalni, liturgijski dio, prije svega na svetište i sakristiju. Restauracijom su obuhvaćeni i unutrašnjost elemenata go­ tičkog svetišta u kojemu se ističe gotička sedilija s oslikom križa u gornjemu dije­ lu, barokna oltarna pala sv. Augustina iz 18. stoljeća i sakristijski ormar iz istoga razdoblja ­ istaknuo je dr. Žarko Špani­ ček, pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Požegi. povratak originalnosti Svetište je tijekom vremena izgubilo na svojoj izvornosti u arhitektonskom i li­ kovnom smislu pa mu se sadašnjom ob­ novom vraća originalni izgled. ­ Ministarstvo kulture osiguralo je G pola milijuna kuna za restauratorsko­ olemi zidni oslik s dva prikaza, sta­ svetišta i broda gotičke crkve ­ kaže Josip ­konzervatorske radove, dok se najveći rijim iz 13. stoljeća i novijim iz 14. Marić, restaurator freske dodajući kako dio obnove financirao milodarima vjer­ stoljeća, nakon stručnoga je resta­ je u starijem slikanom sloju motiv ma­ nika te donacijama samih Veličana. Cr­ uratorsko­konzervatorskoga postupka, nje čitljiv dok je onaj mlađi ostao dobro kva u Velikoj jedna je od najstarijih na trajno prezentiran na vanjskome južnom očuvan u gornjem dijelu oslika. U stari­ ovome prostoru: potječe iz 1332. godine. pročelju gotičkoga svetišta veličke crkve jem je sloju fragmentarno vidljiva scena U njoj su djelovali franjevci, i to čak i za sv. Augustina. Monumentalan je to i go­ davne bitke sa strijelcima i konjima u turskoga razdoblja što joj daje dodatnu tovo jedinstven primjer gotičkoga fresko galopu dok je u onome novijemu motiv važnost jer u kontinuitetu ona ovdje živi slikarstva jer su vanjske srednjovjekovne sv. Kristofora koji u ruci drži Krista. Po­ i postoji gotovo sedam stoljeća ­ dodao je freske takvih razmjera u nas pravi rari­ sao obnove i zaštite trajao je mjesec i pol Mario Sanić, velički župnik podsjećajući tet pa su time i prvorazredna povijesno­ dana. U prvoj su fazi stručnjaci uklanjali kako je njezina uloga u povijesti cijeloga kulturna vrijednost. žbuku nanesenu za posljednje interven­ toga kraja, ali i duhovne izgradnje požeš­ cije na vanjskim zidovima crkve, i to za kih prostora i ljudi, iznimno velika. malo sačuvano od izvornika preventivne zaštite 1987. godine kada su ­ Iz razdoblja gotike naći ćete u nas neka i pronađeni ovi zidni oslici. dekorativna oslikavanja vanjskih povr­ šina, ali ovakve figurativne scene kakve barokni sakristijski ormar vidimo na veličkoj freski, uistinu su jako Nakon sanacije oštećenja stavljena je rijetke . Na žalost, malo je toga sačuva­ nova vapnena žbuka na kojoj su prezen­ no od izvornika pa se najveći dio zahvata tirani fragmenti freske. ­ Vrlo je to složen odnosio na konzervaciju, a manje resta­ i ozbiljan projekt i u građevinskom i u uraciju slikanih prikaza. Nastojalo se restauratorskom postupku koji s izra­ sačuvati ono što je ostalo, estetski ga pre­ dom konzervatorske studije traje i neko­ zentirati i uklopiti u cjelinu južnoga zida liko godina. Na samoj crkvi radovi traju iZ povijesTi CrKve i samosTana u veliKoj Prema povijesnim izvorima, prije same najezde osmanlijskih osvajača, u sačuvanim se arhivskim dokumentima spominje postojanje samostana u Velikoj još 1435. godi- ne, i to uz onovremenu crkvu. Ipak nije poznato kojemu je redu samostan prvobitno pripadao, jer franjevci dolaze u Veliku nešto kasnije preuzevši i crkvu sv. Augustina. Turcima služi Velika kao vojnička postaja, no u to je doba upravo ovo mjesto bilo središtem nepoturčenih Hrvata cijele Slavonije. U 17. stoljeću u veličkom samostanu djeluju novicijat i gimnazija, a jedno kraće vrijeme u Velikoj djeluje i studij filozofije. Velički je samostan bio i sjedištem biskupa pa su neki i pokopani u tamošnjoj crkvi. Nakon pada turske vladavine pa sve do tridesetih godina prošloga stoljeća, izmjenji- vali su se vlastelini u Velikoj, a samostan je bio u privatnom vlasništvu sve do 1924. godine kada je bio srušen. Bogata povijest Velike zbog svoje je posebnosti iznimno važna za šire područje Hrvatske, kao i sama crkva zbog svoje gotičke arhitekture čiji nastanak najnovija istraživanja struke povezuju s vremenom cistercita i njihova boravka u požeškom kraju. Broj 23 STUDENI 2010.
22 CRKVENO POVIJESNI PORTRETI stjepan Zimmermann – svećenik, teolog, filozof, akademik, rektor Zagrebačkog sveučilišta jedini hrvatski filozof koji je razvio konzistentan filozofski smjer Piše: Tomislav Radonić problem ljudskog života Stjepan Zimmermann rođen je u Virovitici 24. Njegova knjiga Filozofija života pisana je kao doprinos tisuću tristotoj godišnjici kr- prosinca 1884. godine, a umro je u Zagrebu šćanske kulture hrvatskog naroda. Djelo 13. travnja 1963. godine. U Virovitici je proveo je pisano za sadašnjost i budućnost, a izno- si najvažniji problem: problem ljudskog djetinjstvo i polazio pučku školu. Gimnaziju je života. Glavna su pitanja toga problema: pohađao u Varaždinu i Zagrebu gdje je maturirao otkuda je čovjek, čemu živi, što ima raditi i što iščekivati? Zatim pitanja o opstojnosti 1903. godine. Teologiju i filozofiju studirao je u i naravi Boga; o nastanku svijeta; o odno- Zagrebu i Beču, a za svećenika je zaređen 1907. su između Boga i svijeta, pa prema tomu i čovjeka; o duši ljudskoj i njezinoj naravi; godine. Školovanje je nastavio u Rimu gdje je na o religiji. Sve to ulazi u sklop problema u Papinskom sveučilištu Gregoriani 1910. godine životu, jer o svemu tomu zavisi ne samo smisao, nego i dužnost moralnog življe- doktorirao filozofiju. nja. Najveća je zadaća kulturnog čovjeka, V naglašava Zimmermann, da svoj život rativši se u Hrvatsku, započeo je ra- je spoznaje stjecanje sigurnosti o nekom smisleno osniva na istini. Osim naravne diti kao vjeroučitelj u Glini. Do 1918. stanju stvari, posljedica čega je pristaja- spoznaje Boga i naravnog reda, pojavljuje godine predavao je logiku i psihologi- nje uz neki sud. Pretpostavka je isprav- se u svijetu i kršćanstvo kao vrhunaravna ju u Nadbiskupskoj gimnaziji u Zagrebu, noga suđenja poznavanje razloga koji mu religija sa spoznajom Boga po objavi kao i a iste godine habilitirao je „za cjelokunu prethode, tj. kriterija i mjerila istine. Time njegovih odredaba za vrhunaravnu svrhu filozofiju“ s temom „Opća noetika“. Kao svakoj spoznaji prethodi odluka o tome što ljudskoga roda. svećenik nije prihvaćen na Filozofskom se podrazumijeva pod istinom. Razumskoj fakultetu, pa je ubrzo postao izvanrednim istini prethodi objavljena istina vjere i ona Filozofija kulture i redovnim profesorom filozofije te nosite- je posljednje mjerilo prosudbe valjanosti Zimmermann je jedini hrvatski filozof koji ljem katedre za filozofiju na Bogoslovnom spoznaja. Kultura i civilizacija trebaju je razvio konzistentan filozofski smjer. fakultetu u Zagrebu. Naslov akademika počivati na jednoj istini koja je zajednička To nije uspjelo nikome drugome. Djelima stekao je 1921. godine. Obnašao je i duž- cjelokupnom čovječanstvu, a čovječnost čo- koja su nastala početkom 40­ih godina nost rektora Sveučilišta u Zagrebu od vjeka sastoji se u ljubavi prema istini, koja 20. stoljeća uspio je cijeli sustav zaokru- 1923. do 1924. godine te akademske godi- je neizostavna pretpostavka uspostave žiti, a za svaku od tih disciplina uspio je ne 1924./1925. kao prorektor, jer je rektor humanoga društva. U razmatranju filozo- objaviti po jedno djelo. Temeljna znanost Ladislav Polić bio umirovljen iz političkih fije K. Jaspersa i M. Heideggera, Zimmer- ili disciplina je etika, na to se nadograđu- razloga na početku svog mandata. mann im prigovara nijekanje mogućnosti je nešto što je ontologija, na temelju toga objektivne spoznaje i svođenje smisla čo- se gradi sustav filozofije života i sve na prosudba valjanosti spoznaje vjekova bitka isključivo na „ovosvjetni“ kraju završava, što Zimmermann prvi Dr. Zimmermann na U svojim radovima zastupao je neosko- život. Razmišljajući o slobodnoj volji, Zim- kod nas zove, filozofija kulture. Bogoslovnom fakultetu lastičku teoriju objektivne spoznaje i mermann ističe da je pitanje o slobodnoj Djelovao je kao član Matice hrvat- u Zagrebu bio je nositelj nastojao je osuvremeniti neoskolastičku volji u tijesnoj vezi s psihološkim shvaća- ske. Surađivao je u časopisima, a bio je katedre za filozofiju. spoznajno­teorijsku problematiku. Cilj njem ljudskog bića uopće, te odgovor na i član uredništva Hrvatske enciklopedi- ovo pitanje ovisi o je. Upamćen je kao vodeći predstavnik raznolikosti filozo­ hrvatske neoskolastike, a mnogi ga pro- fijskih naziva o du­ glašavaju vodećim hrvatskim filozofom ši čovječjoj, nego li dvadesetog stoljeća. Dana 26. svibnja o samom sadržaju 2010. godine Katolički bogoslovni fakul- ovog pitanja. Sva- tet Sveučilišta u Zagrebu organizirao je ko dobro djelo u Okrugli stol u čast 125. godišnjice njego- čovjeka jest učinak va rođenja na kojem su sudjelovali prof. Božje svemoći, a emeritus Ivan Golub, prof. emeritus fra udes ljudski ovisi Bonaventura Duda, akademik Vladimir isključivo o Božjem Stipetić, prof. dr. Ivan Čehok i prof. dr. odabranju. Josip Oslić. glavna djela Kant i neoskolastika (I-II, 1920-1921.) • Uvod u filozofiju (1922.) • Temelji psihologije (1923.) • Opća noetika (1926.) • Psihologija za srednja učilišta (1927.) • Duševni život (1932.) • Filozofija kršćanstva (1930.) • Temelji filozofije (1934.) • Filozofija i religija (1936.) • Filozofija života (1941.) • Nauka o spoznaji (1942.) • Kriza kulture (1943.) • Putem života (1945.) ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
SPORT 23 marija iveković iz rešetara svjetska je rekorderka u petoboju i troskoku za osobe s invaliditetom uz boga i skladnu obitelj sve mogu Piše: Višnja Mikić • Fotografije: iz arhive Marije Iveković S vjetska rekorderka u petoboju i tro­ i njezina obitelj, ali navraća i u Rešetare. skoku za osobe s invaliditetom te U svom rodnom selu kao osnovnoškolka dobitnica brojnih medalja sa svjet­ igrala je rukomet od kojeg je nakon bole­ skih i europskih natjecanja Marija Iveko­ sti morala odustati. Njezina prof. Selma, vić živi u župi Rešetari. Rođena 1981. go­ koju naziva i drugom mjakom, pronašla dine, djetinjstvo je provela u Rešetarima joj je prvog trenera Sinišu Ergotića. – U s ocem Vladimirom, majkom Veronikom atletici sam od 1997. godine i moje su dis­ i bratom Marijanom. cipline svih ovih godina bile petoboj, skok u dalj i disk. To su ujedno discipline u ko­ gubitak vida jima sam postigla najznačajnije rezultate. – Osnovnu školu pohađala sam u Rešeta­ Moj put prema vrhu bio je mukotrpan i rima. Odrasla sam u predivnom okruže­ trnovit jer u početcima treneri redovne nju, moglo bi se reći idiličnom. Roditelji su atletike nisu baš imali osjećaj i preveliki se uvijek prekrasno slagali i meni i bratu interes za sport osoba s invaliditetom kao pružili najviše što su mogli. No, s trinaest što je to sada. Zahvaljujući našim rezulta­ godina sam se razboljela i izgubila velik tima i razumijevanju države, šport osoba postotak vida. Tri mjeseca sam bila na s invaliditetom izjednačen je s redovnim kliničkom liječenju u Zagrebu. Nakon sportom. Ima jako puno mladih koji su mog povratka, nitko u obitelji nije se svoj put i, recimo, utjehu našli u sportu prema meni ponašao drugačije. Rodite­ – objašnjava Marija koja još čezne za me­ lji su mi i dalje davali obveze kao prije, daljom na paraolimpijskim igrama. a prijatelji u školi i profesori ostali su isti. Puno su mi pomagali nadoknaditi sve sportašica godine izgubljeno kako se ne bih osjećala druga­ Najdraža joj je prva medalja sa svjetskog čija od ostale djece u školi. To je sigurno prvenstva u Španjolskoj gdje je osvojila i razlog što nisam stekla nikakve kom­ broncu u petoboju, a najdraži joj je rezul­ plekse i što sam svoju bolest prihvatila tat svjetski rekord. Dobitnica je i godišnje kao nešto normalno jer potpora okoline nagrade „Franjo Bučar“, a u više navra­ Trenira sa sandrom perković u odrastanju takva djeteta najbitnija je – ta je proglašavana sportašicom godine Marija Iveković trenira u Atletskom klubu „Dinamo – Zrinjevac“. Trener joj ističe Marija. Nakon osnovne škole obra­ za osobe s invaliditetom, i to od strane je Ivan Ivančić koji trenira još samo Sandru Perković, europsku prvakinju u bacanju diska i najbolju mladu atletičarku Europe. – S njome sam jako zovanje je nastavila u Zagrebu. Olimpijskog odbora i Paraolimpijskog dobra prijateljica i sretna sam zbog svega što je ona postigla jer nije imala odbora. Za sve te uspjehe zahvalna je lak život i zaslužila je biti sretna. S ostalim športašima „funkcioniram“ otkriven atletski talent dragom Bogu. odlično, imam jako puno prijatelja diljem svijeta i u Hrvatskoj, a sve sam U Zagrebu počinje i njezin sportski ži­ ­ Iz vjerničke sam obitelji i vjera nam ih stekla putem športa – kaže Marija. vot. Profesorica tjelesnog odgoja Selma je uvijek bila na prvom mjestu. Teško Dobrijević­Pili otkrila je njezin talent za je uspjeti u životu općenito, a posebice u atletiku te je nagovorila da počne tre­ športu, ako ne vjeruješ u sebe i u Boga. Trudim se što više živjeti pod tim mo­ nirati. – U početcima nije bilo sve tako Meni je vjera uvijek bila vrlo bitna i u tom. Naravno da nije uvijek lako jer svi sjajno kao sad, morala sam se dokazati najtežim trenutcima, a naravno i u oni­ smo mi ljudi od krvi i mesa i nismo bez i zaslužiti financijsku i logističku pomoć ma sretnima. Kad nam se nešto loše grijeha, ali bitno je to koliko si svjestan saveza i krovnih institucija. Kroz to vri­ dogodi, mi ljudi se uvijek pitamo:“ Bože, svojih slabosti. Dakle, nije dovoljno vje­ jeme moji roditelji su mi najviše pomo­ a zašto baš meni?“. Ali rijetko se tko od rovati samo kad nam je teško, treba se gli . Unatoč tome što nisu imali puno, nas to isto pita kad nam se dogodi nešto Boga sjetiti i kad smo sretni – ističe Ma­ vjerovali su u mene i u moj uspjeh te lijepo. Ja smatram da smo sami kreatori rija kojoj je najteže bilo za vrijeme Do­ uložili novac, ljubav i strpljenje – kaže svoje sreće jer Bog nam je dao život i svo­ movinskog rata jer je jedno vrijeme bila Marija koja trenutno živi u Zagrebu kao je zapovijedi da živimo u skladu s njima. razdvojena od svoje obitelji. Broj 23 STUDENI 2010.
Ukorak s liturgijskim vremenom 24 DUHOVNA MISAO TRIDESET I DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU Biblijski tekstovi ove nedjelje – pred vra- i junaštvo u obrani domovine Hrvatske. Nakon slušanja, neka žive po proglaše- tima Nove godine – otvaraju se smionim Samo se sjetite: kolike su hrvatske majke nim riječima! Bog je čovjeka obdario uši- odlomkom iz knjige o Makabejcima. Pred pratile i ispratile svoje sinove na branik ma i srcem, da sluša i vjeruje. Te i takve nama je opis smione hrabrosti i nečuvena domovine! Mnoge su imale sreću da su molitve nikada dosta! junaštva, kako sedmorice braće, tako još im se sinovi vratili živi i zdravi. Druge I u evanđelju je riječ o sedmorici bra- više njihove majke, majke mučenice! Ču- su suznih očiju slušale i naslušale se o ju- će, kojima je tek na kraju kazano ono Piše: fra Zlatko Papac desni preludij smione hrabrosti i junaš- naštvo svojih i tuđih sinovâ, koji su bra- što je o Makabejcima rečeno odmah na tva majke, mučenice i njezinih sedam si- nili i obranili domovinu Hrvatsku. Možda početku. Ova sedmorica življahu za ovaj nova, mučenika! Odlomak se jedva može nikad u povijesti nije bilo pokazano ova- svijet i za stvarnosti ovoga svijeta. Kao čitati bez suzâ. Još manje se može bez kvo junaštvo i sinovâ, i majki, junakinjâ. da su bili zaboravili: ovaj je svijet ispit i suza ovo primjenjivati, bilo na svoj život, Ponovila su se i na tlu Hrvatske čudesna put u vječnost. Na kraju je to toliko jasno bilo na hrvatsku povijest. Kao da su naši vremena davne makabejske povijesti. kazano da jedva jasnije može biti. Nama velejunaci u obrambenom Domovinskom Pavlov odlomak je čudesno­divna mo- se ovo proglašava, da ne bismo mislili ratu ovaj odlomak imali pred očima i u lba za hrabrost. Pavao potiče da riječ trči samo o zemaljskoj povijesti, nego i o vječ- njemu nalazili svjetlo za svoju smionost po krugu zemaljskom; i da bude slušana! noj i nebeskoj stvarnosti. TRIDESET I TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU Malahija nas vodi pred vrata Sudnjega da zemlju i život na njoj učinimo hodoča- dana. Iz te i takve situacije prorok se šćem u nebo. Jedini je pravi smisao ze- obara na oholice, koji su zaboravili svoj mlje i života na njoj: da smo ovdje i sada hodočasnički status na ovome svijetu. hodočasnici u nebesku domovinu. Oni se zaustavljaju samo na vremenu i Isus sa svojim učenicima stoji pred vremenitosti, a o nebu i o vječnosti niti veličanstvenom građevinom hrama u misle, niti za njih žive. Prorok nas pri Jeruzalemu. Bijaše to zdanje čudesno i kraju ovog divnog odlomka upozorava veličajno – kako veličinom, tako građe- na vječnu stvarnost. Uči nas da se bojimo vinskim stilom. Ponos naroda izraelskog! Imena Božjega, jer samo takvima – sunce To čudesno­divno zdanje doživjet će svoje će pravde ogranuti. razaranje. Tu vijest i proglas Isus kazuje Pavao spominje ono, što već znamo – svojim učenicima: Doći će dani, u kojima ili bismo trebali znati – da slijedimo Pa- se od ovoga, što motrite, ne će ostaviti ni vla, koji nasljeduje Isusa Krista. Pa kao kamen na kamenu nerazvaljen. Prene- što je Krist na zemlji i među nama bio site samo ovu vijest na svoje zemaljsko nošen jednom jedinom mišlju: da nam biće. Nestat će u dubinama bezdana, prenese istinu i svijest o Bogu, nebu i ne bude li u njemu duh, okrenut nebu i vječnoj stvarnosti, tako smo i mi pozvani osvojen nebeskim svijetom. TRIDESET I ČETVRTA NEDJELJA KROZ GODINU Evo nas na kraju još jedne godine. Sama NZ poznaje. Ima ih četiri – jedan je ljepši ta činjenica prenosi nas na svršetak naše od drugoga, i jedan divniji od drugoga. zemaljske povijesti i života. Zar nam život U ovom je današnjem slika i lik našega nije hodočašće svršetku i kraju zemaljske Spasitelja i Boga Isusa Krista – ali ne povijesti? Budući da je to uvijek sudbono- bez nas, nego s nama. Dok slušamo ovaj san životni trenutak, nikad dosta misli i veličajni himan, već se nekako nalazimo djelovanja za taj dan i događaj. I kao što i snalazimo u novom Božjem svijetu, koji su ondašnja plemena došla Davidu da se je sazdan i za nas i za sve nebesnike, koji konačno od dva kraljevstva sazda jed- će iz vremena – i sa zemlje – stići u nj i u no, tako će biti i na svršetku svijeta: Od njemu se naći i nastaniti. svih narodâ, kraljevstavâ, pukâ i jezikâ, Evanđelje je najveličajnije djelo Isusa nastat će jedan narod – nebeski i Božji. Krista za nas i za naše spasenje. On je u Sve druge zemaljske i vremenite oznake ovom evanđelju – Umirući za nas! Toliko nestat će i iščeznuti, a ostat će samo ono nas je volio i cijenio, da nam je pokazao Božje i nebesko. Ne prestajmo misliti o i dokazao ljubav nadspoznatljivu. On – toj sudbonosnoj i sudbinskoj stvarnosti! Stvoritelj i Bog – umro je i uskrsnuo za Graditelj je i arhitekt novog Božjeg nas! Križ je najblistavije svjedočanstvo i nebeskog svijeta sâm Bog po Isusu njegove ljubavi prema nama. U isto je Kristu. Pavao o tom svijetu progovara vrijeme i poziv da i mi ljubimo Boga! u jednom od najsvečanijih himanâ koje ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
SAKRALNA BAŠTINA 25 PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA Evo nas u novoj crkvenoj godini, koja se uključimo u hodočasničku procesiju u taj u neznanju: što nam je činiti, Pavao nas uči: Odložimo djela otvara viđenjem proroka Izaije. Smijemo novi Božji svijet, kojem je naš zemaljsko­ tame i zaodjenimo se oružjem svjetlosti. I nastavlja poučavati: to prevesti u naš govor. Ova gora svr­ božićni najsličniji. Kao po danu pristojno hodimo, što znači: zaodjenite se Gospo- šetak je i vrh sve povijesti. K tom vrhu I Pavao nas odmah na početku budi, dinom Isusom Kristom. Koje li smionosti u izričaju: Zaodjeni- hodočasti sva povijest i svi puci i narodi. kao što svaka mati ujutro budi svoje mi­ te se Gospodinom Isusom Kristom. Tako se sprema za Božić! Drugim riječima: to je vječna nebeska do­ ljenče, da se digne i za školu spremi. Pa­ Tako se putuje u vječnost! Tako se slavi Isusov Rođendan! movina. Sa svih krajeva zemlje i iz svih vao baš rabi i izraze: prenuti se, probudi- Evanđelist nas upozorava o iznenadnosti ljudskog svršetka vremenâ hodočaste pojedinci i narodi ti se – da budni budemo i živimo s punom i kraja. Svi planiramo dugo živjeti i dugo ostati na ovoj zemlji. u taj nebeski zbor, da otpočne vječnost. sviješću kršćanskog postojanja. To čak i A Pavao nam veli: U hipu ćemo izići s ove zemlje i u hipu ćemo Stoga Izaija i zove da ne ostanemo neg­ preriče, tj. drukčije kazuje: Noć pood- se naći na samim vratima vječnosti. Blago onome, tko na to dje po strani, nego da se odmah spočetka mače, dan se približi! A da ne ostanemo misli i tko se svakog dana iznova sprema za konačni ulazak u vječnost. Samo se sjetite posljednjih riječi evanđelja: Sin čo- vječji dolazi – nama u susret. Mi hodočastimo iz vremena u vječnost, a on nam dolazi u susret. Koji i kakav li će to susret biti. Ne dajmo se ničim smesti niti iznenaditi. Uvijek smo na putu – ususret času – u kojem nas čeka Gospodar i Kralj vječ­ nosti, Isus Krist! TREĆA NEDJELJA DOŠAŠĆA Smije li se barem željeti, iako je to teško prevesti u život: da ovaj Izaijin tekst bude putokaz, i vođa na putu. Put je u nebo označen radošću i budnošću. A prate ih vjera i molitva. Samo se sjetite: kad ste zvani na neko slavlje: krštenje, vjenčanje, imen­ dan, godišnjicu mature… kako se radujete i pozivu i hodu na to DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA slavlje. A ovdje je sve dignuto ne na kvadrat, nego na nebesku potenciju. Sve je odjeveno i ogrnuto nebom i nebeskim sadržaji­ Prorok Izaija donosi veličajni spjev o mla­ samâ! Pisma su vodiči u nebo i nebeski ma. U središtu ovog odlomka stoji: Evo Boga vašega. On nas dici s Jišajeva panja. U spjevu je ispjevana svijet. Stoga kršćani ne smiju nikad biti ovdje na zemlji zove i poziva; a u nebu će nam biti Domaćin. sva povijest spasenja: stvoreni smo u vre­ bez čitanja i slušanja Pisamâ. U njima je Kojeg li čuda i svečanosti! menu i stanovnici smo zemlje! U isto smo zacrtan put u nebo i nebeski svijet. Apostol nas upozorava da moramo biti strpljivi. To izriče vrijeme i hodočasnici u nebo i nebeski svi­ Evanđelje nam pokazuje divnog moli­ slikom: kao što ratar iščekuje dragocjeni urod zemlje, tako je i jet. Izaija nam kazuje kakvi bismo morali telja i pokornika, Ivana Krstitelja, kojim nama iščekivati nebeski svijet! Nitko ne sije iz zabave ili igre, biti, dok živimo: najljudskiji, najbratskiji, završava Stari, a u isto se vrijeme otvara nego sijač već očekuje čas žetve ili berbe. U to je i više, nego si­ nebeski! Da bi nam to rekao, Izaija rabi Novi zavjet. Divnog li prijelaza iz Staroga guran. Samo zato ore, kopa, sije, sadi … jer očekuje urod i nada slike iz zemaljske stvarnosti, krajnosti u Novi zavjet. Ljepšeg i sadržajnijeg ne se berbi. A za razmak od sjetve do žetve veli: Strpite se! slaže i stavlja zajedno: vuk i janje, tele i la- možemo ni zamisliti. I odmah prevedimo Evanđelje nam donosi svečani čas, kad se izmjenjuju svje­ vić, krava i medvjedica, lav i govedo, zmi- to u svoj život: da bismo bili kršćani, mo­ tovi i povijest. Ivan Krstitelj silazi sa zemaljske pozornice, a ja i djetešce. Ni u književnosti nisu znane ramo se vladati poput Ivana Krstitelja: nastupa Isus Krist. Ivan se želi uvjeriti, je li već na pragu Onaj, ovakve slike, a evo ih, da nam ponazoče Pokorničkim djelima i molitvom moramo kojega je on naviještao. Kad su mu prenijeli ono i onako, kako tajnu nebeskog i budućeg svijeta, gdje se se spremati se za susret s vječnošću i ne­ je poslanicima sâm Isus rekao: Slijepi progledaju, hromi hode, zlo više ne će činiti; a spoznaja će Božja biti beskim svijetom. Molitva i pokornički ži­ gubavi se čiste, mrtvi ustaju … Ivan je čuo i pročitao: Stigao je prisutna i prezentna nebesnicima. vot u isto je vrijeme: i pravi put i sadržaj onaj, kojega je on naviještao. I smireno je čekao svršetak­smrt Pavao nam otkriva cilj i sadržaj Pi­ na putu. Jednoga bez drugoga nema. svoga života i svoje povijesti ovdje na zemlji. ČETVRTA NEDJELJA DOŠAŠĆA Pred sam Božić – Dolazak Isusa Krista Apostolski spis donosi Pavlov svečani njega i nas stoji pre- na zemlju i u našu povijest – Izaija izvo­ proslov Poslanice Rimljanima. U njemu sveta Djevica Marija. di na pozornicu svijeta izraelskog kralja izriče i definira sebe i svoju ulogu u po­ Ona je vrh zemlje i Ahaza, koji je prečuo poruku Božju; a pa­ vijesti spasenja. I čim je izrekao sebe ljudske povijesti. Po met i srce okrenuo poganskom savezni­ i svoju ulogu, donosi čudesnu i divnu njoj je sâm Bog ušao ku. Da se to dogodilo samo tada – bila bi blagovijest o Isusu Kristu, koji je ušao u u našu povijest, i po­ to velesreća svijeta i povijesti! Koliko li se rodbinske veze s ljudima i ljudskom po­ stao stanovnikom ze­ puta u pojedinačnim, obiteljskim i narod­ viješću, da bi nas sabrao i skupio sa svih mlje. Sedam stoljeća nim situacijama ovo ponovilo: Bog i Božji zemaljskih dijelovâ i iz svih povijesnih prije toga Izaija na­ put se ostavljaju, a pouzdanje se stavlja epohâ, da budemo jedan u Kristu Isusu. viješta: Evo Djevica u nekoga drugog ili u nešto drugo. Tužna Pavlov je proslov himna ljudskome rodu će začeti i roditi sina je to činjenica ljudî na zemlji, čak i onda i njegovoj povijesti u vremenu. i nadjenut će mu ime kad bude k nama na zemlju stigao sâm Evanđelje je velevijest o Utjelovljenju Emanuel – što znači: Bog u Marijinu Isusu, ljudi će se okretati Sina Božjega, koji ulazi u ljudsku po­ S nama Bog! To već od njega, a svoja će srca vezivati uz neko­ vijest da bude Učiteljem i Spasiteljem bijaše došašće prije ga drugog. ljudskome rodu. Na razmeđu između božićnog slavlja! Broj 23 STUDENI 2010.
26 NAŠI RAZGOVORI DeseTljeće požešKiH Klarisa, jeDinog KonTemplaTivnog reDa u bisKupiji i noću ustaju kako bi molile za sve nas Pišu: Ljiljana Marić i fra Petar Cvekan • Snimili: fra Petar Cvekan i Duško Mirković T očno u ponoć kada počinje novi dan one ustaju i sat vremena mole za domovinu i naš narod, za obraćanje onih koji su daleko od Boga, za koje nitko ne moli, za dobročinitelje, za Požešku bi- skupiju, za biskupa, za svećenike, za zva- nja, za bolesne i za sve ljude. One su kla- rise. U Požegu su došle prije deset godina na poziv biskupa dr. Antuna Škvorčevića i jedini su kontemplativni red u biskupiji. Trenutno je u samostanu sedam sestara, pored poglavarice s.Pie Kozjak tu je još njezina zamjenica i savjetnica s. Veroni- ka Ivančić, savjetnica s. Rahela Ban, s. Josipa Kozjak, s. Krstijana Tutić, s. Da- mjana Mlinarić i s. Klara Lisac. samostanski radni dan ­ Ustajemo u pet i trideset te u šest sati počinjemo s jutarnjim hvalama nakon koji mogu provesti u šetnji vrtom, čitaju- su zgrade u vrlo lošemu stanju. Osobito čega slijedi priprema za svetu misu u 7 ći ili se samo odmarajući. Slijedi molitva im je u lošem stanju kuhinja. Knjižnica sati koju predvodi mons. Josip Klarić, ge- Srednjeg časa, odnosno mole se litanije i je u sobi gdje drže liturgijski pribor. Se- neralni vikar Požeške biskupije. Nedjeljno za sve one koji su se preporučili i za dobro- stre su odlučile stoga sagraditi sjevero- misno slavlje predvode braća franjevci iz činitelje. Od 15 do 17 sati radni je dio dana zapadno i jugozapadno krilo samostana, požeškog samostana koji su nam ujed- te prilika da se sestre susretnu s onima gdje bi imale novicijat, kuhinju, blago- no duhovnici i ispovjednici. Nakon svete koji traže od njih savjet ili duhovnu pomoć vaonicu, knjižnicu, praonicu, radionice mise ostajemo pola sata u molitvi zahvale. i razgovor. Slijedi večernja molitva koja se za pečenje hostija, za šivanje i druge po- Slijedi doručak, a od 8.30 sati počinje rad- sastoji od klanjanja pred Presvetim, pje- slove, sobu za bolesne sestre te nekoliko ni dio dana. Kuhamo, čistimo samostan, vanja večernjih pohvala i krunice. U 18.30 soba za stanovanje. Sve to zahtijeva nji- pravimo hostije, obavljamo poslove u vrtu, sati je večera, a od 19 do 20 sati zajednička hovo Pravilo i Konstitucije. Nacrt je već radimo ručni rad. U 11.30 sati započinje- rekreacija svih sestara u vrijeme kada se izradio projektant Milko Puncer, a izvo- mo podnevnu molitvu s franjevačkom sluša Radio Vatikan, čita, rade ručni ra- đač radova bit će Krešimir Raguž koji im krunicom te molimo šesti čas. Nakon ruč- dovi i razgovara. Dan završava molitvom je i dosad radio sve građevinske poslove. ka sestre čitaju neki dokument Crkve ili povečerja u kojoj molimo Božji blagoslov Želja sestara je da počnu s radovima na evanđelje ili nešto o svecima. Od 13.30 do za sve. Slijedi osobna higijena i počinak u proljeće te da do jeseni postave krov, a 14.30 sati traje kanonska šutnja. Za to vri- 21 sat da bi se ustale u ponoć i ponovno potom prema mogućnostima dovrše sa- jeme sestre imaju fizički i duhovni odmor molile – opisale su samostanski radni dan mostan za rad, stanovanje i život. poglavarica s. Pia i s. Josipa. molitva, rad i zajedništvo Život sestara u požeškom samostanu ka- nonski je uspostavljen 25. ožujka 2007. godine. Obilježen je molitvom, radom i zajedništvom. ­ Zahvalne smo Bogu što je htio da živimo upravo u ovome vreme- nu i što možemo otkrivati jedni drugima Njegovo lice. Vjerujemo čvrsto da nas je Njegova ljubav pozvala, da nas Njegova ljubav vodi i da Njegova ljubav hoće da u ovome vremenu sagradimo sjeveroza- u svijeTu je 20.000 Klarisa padno i jugozapadno krilo samostana. Utemeljitelj klarisa je sv. Franjo zajedno sa sv. Klarom. Živjeli su u Asizu u Vjerujemo da ništa što će nam se dogo- 12./13. stoljeću. Sv. Franjo i sv. Klara jedno drugo su promatrali u Bogu diti neće biti drugo nego Njegova ljubav i kroz Boga i tako su zajedno surađivali i nadopunjavali se. Dok su braća – ističe poglavarica samostana s. Pia Ko- išla propovijedati, sv. Klara je sa sestrama molila, i na taj način s njima zjak. Ona je naslijedila prvu poglavaricu sudjelovala u evangelizaciji. Sv. Klara je bila potpora braći, a braća su samostana s. Celinu Princip koja je pre- bila njezina potpora. Sv. Klara živjela je od 1193. do 1253. godine. Još minula u travnju prošle godine. za njezina života bilo je već 120 samostana klarisa. Danas ima oko 850 Naime, u sjeverozapadnom i jugoza- samostana klarisa u svijetu s oko 20 tisuća sestara. U Hrvatskoj sestre klarise žive u Požegi, Splitu i u Zagrebu. padnom dijelu samostana gospodarske ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
PRIKAZI I KRŠTENJA 27 pavle primorac o knjizi Tužaljke kamenja hrvatske pustinje KR Š T E N JA pravi odgovor nalazi se u izgradnji “unutrašnjeg čovjeka” P roročki je govor onaj koji svojom bi­ strinom i britkošću prodire duboko u dušu onome kojemu je upućena te na temelju te upućenosti ne ostavlja ravnodušnim. Drugim riječima, kada govorimo o proročkom govoru, on ne čini ništa drugo nego da svojom slojevitošću, analitikom, poziva na promišljanje i obraćenje, promjenu života – metamor­ fozu svojega vlastitoga jastva. Zbog toga, upravo taj govor koji je natopljen Kristom DARUVAR • U župnoj crkvi Presvetog Trojstva u snagom Duha Božjega želi preobraziti lice Daruvaru biskup Antun Škvorčević predvodio je zemlje, i to na upravo onaj način kako to euharistijsko slavlje 8. listopada i krstio Marka, naglašava biblijski svijet. U hrvatskom je šesto dijete u obitelji Drage i Manduše Zec. Nakon društvu prisutan evanđeoski govor poje­ pozdrava župnika Branka Gelemanovića biskup je dinaca, prisutan je poziv na obraćenje i u uvodu u slavlje istaknuo kako danas slavimo Dan promjenu života, prisutni su ljudi, istin­ drugim djelima i teološkim prikazima naše hrvatske neovisnosti i kako je Marko, šesto dijete u ski kršćani koji imaju viziju ove naše hr­ hrvatske i crkvene zbilje kako bi potkrijepio obitelji Zec, tom prigodom najbolji dar i najradosni- vatske domovine, a ta vizija utemeljena je svoja razmišljanja u svjetlu Biblije i teolo- ja čestitka. Zahvalio je roditeljima što su ponovno posvjedočili da vjeruju Bogu i životu. Potaknuo je na djelovanju Duha Božjega. U kontekstu gije. Knjiga sadrži analitički pristup hrvat­ vjernike da mole za hrvatske obitelji i promiču vri- prisutnosti takvih osoba u našem druš­ skoj situaciji u zadnjih dvadesetak godina jednost braka između muškarca i žene kao Božju tvu, svakako bismo mogli navesti prof. od nastanka hrvatske države, fenomenu ustanovu i temelj budućnosti Crkve i naroda. dr. Tončija Matulića, svećenika i teologa, Domovinskog rata, političkoj i društvenoj autora mnogih analitičkih teološko­pu­ situaciji u Hrvatskoj te na osobit način ak­ blicističkih djela iz područja moralne te­ tualnoj situaciji u našem društvu. U Hrvat­ ologije, bioetike i društvenosti. Jedna od skoj su isprepleteni mnogi politički pristu­ tih djela koje su na osobit način obilježile pi, ideje, svjetonazori, gledišta koji žele dati našu hrvatsku javnost jest nova knjiga svoj doprinos rješavanju problema u kojima Tužaljke kamenja hrvatske pustinje. se nalazimo. U svoj toj analitici pokušaja kako riješiti probleme u Hrvatskoj i uz dija­ posadašnjenje biblijske poruke loško poštovanje tih sadržaja, autor prona­ Ovu knjigu mogli bismo odlično razumjeti lazi pravi odgovor u izgradnji „unutrašnjeg ako bismo lijepo i sabrano pokušali analizi­ čovjeka“(Gal 5,16) u Duhu Kristovu. rati njezin naslov. Ali prije same analitike naslova nužno je naglasiti određene izvore snažan duhovni poticaj kojima se autor služi u društvenoj anali­ Zašto ovaj naslov? Tužaljke kamenja hr- tici zbilje u kojoj živimo. Tužaljke, onako, vatske pustinje? Izvor i nadahnuće za po nekakvu mojem shvaćanju, imaju tri naslov autor nalazi u sintagmi iz Lukina izvora iz kojega su nastale. Prvi izvor je evanđelja o kamenju koje viče. Biblija za VRBJE • Biskup Antun Škvorčević 26. rujna pred- Biblija, kao Božja Riječ. Snažnim svetopi­ samoga Isusa kaže da je „kamen“, a svoju vodio je središnje župno euharistijsko slavlje u samskim pristupom, posadašnjenjem bi­ Crkvu „živo kamenje“. „Tužaljke“ su govor župnoj crkvi u Vrbju tijekom kojega je krstio Doru, blijske poruke, te aktualizacijom biblijske iz konkretne, teške situacije u kojima se peto dijete u obitelji Vlade i Mire Strinović. Nakon riječi dobiva se bistrina i jasnoća situacije kao društvo nalazimo. „Hrvatska pustinja“ pozdrava župnika Željka Volarića biskup je, zapo- činjući slavlje, podsjetio na trinaestu obljetnicu u kojoj se nalazimo kao narod i država, izraz je za jednu vrstu duhovne i moralne uspostave Požeške biskupije i kazao kako je jedna kao hrvatsko društvo. Nadalje, drugi izvor krize te besperspektivnosti u kojoj se kao od najljepših čestitki za tu prigodu upravo dar pe- jesu dokumenti Drugoga vatikanskoga društvo i narod nalazimo. Ovaj naslov tre­ tog djeteta u obitelji i njegovo krštenje, kojim naša sabora, osobito pastoralna konstitucija o bao bi za sve nas koji se nazivamo kršćani­ mjesna Crkva postaje obogaćena sa svim onim Crkvi u suvremenom svijetu (Gaudium et ma, članovima Crkve, biti snažan duhovni što Isus Krist u snazi Duha po krštenju ostvaruje. spes). Treći izvor ove knjige jest jednostav­ i intelektualni poticaj, putokaz kako i na no, ništa drugo nego autorova intelektual­ koji način mi kao kršćani možemo raditi na nadarenost i bistrina te britak prisup na svojoj unutrašnjoj metamorfozi, preo­ Zajedništvo GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE stvarnosti u kojoj se nalazimo. brazbi vlasitoga bića te na temelju te preo­ OSNIVAČ I IZDAVAČ: Biskupski ordinarijat Požega brazbe primiti nadahnuća kako djelovati. GLAVNI UREDNIK: Ivica Žuljević, v.d. analitički pristup Eto, vjerujem da će ova knjiga, koja je pit­ UREDNIČKI KOLEGIJ: Ivica Žuljević, Ljiljana Marić, Pavle Primorac, Višnja Mikić Knjiga se sastoji od četiri dijela i četrnaest ka, duboka, jednostavna i brzo čitljiva, biti LEKTOR: Marina Čubrić poglavlja, a ti dijelovi i poglavlja uglavnom prepoznata kao ona koja će dati svoj dopri­ GRAFIČKA PRIPREMA: Tomislav Košćak se sastoje iz konkretnih i jasnih biblijskih nos da Crkva u našoj domovini u pravom TISAK: Grafika Markulin, Lukavec citata i citata utemeljenih na crkvenim smislu riječi bude proročka i potakne na ISSN: 1846-4047 dokumentima. Ne treba ni reći da se autor preobražaj svake kršćanske duše po mjeri ADRESA UREDNIŠTVA: Trg Svetog Trojstva 18, 34000 Požega Tel. 034-290-300; fax. 034-274-295 • e-mail: pbzajednistvo@gmail.com u nastanku ove knjige poslužio i raznim „unutrašnjeg čovjeka“ (Gal, 5,16). Broj 23 STUDENI 2010.
Fra Drago rašKović iZ novoKapelačKe župe ima neobičan Hobi Crkve dariva misnicama, albama, kaležima, monstrancama… Piše i snimila: Višnja Mikić u Jasenovcu, Remetama, Rijeci (trsatskom svetištu, zatim crkvi sv. Jurja te kapucinskoj crkvi). Nadbi- skupu dr. Ivanu Devčiću poklonio je četiri mitre i zlatnu misnicu, požeš- kom biskupu dr. Antunu Škvorče- viću mitru i dvije misnice – crvenu i od zlatnog brokata, zagrebačkom kaptolu dvije misnice. Pokloni­ misnice uslijedili su župi Kraljice Svete Krunice u Novoj Gradiški, zatim crkvama u Novogradiškom i Novokapelačkom dekanatu. Novo- kapelačkoj župi poklonio je četiri uvijek druge nedjelje kolovoza, po- misnice, pa još deset jednakih – klonio je fra Drago Gospinu kipu tri svečanih bijelih, za crkvu u rodnim svečane haljine. Uz obiteljsku kuću, F Sičama čak 24. Nećemo sada spo- prema njegovoj želji, podignuta je ra Drago Rašković, brat laik na časnici iz njegove drage Slavonije. minjati albe, rokete i drugo jer bi mala kapelica u čast svetom Antu- zagrebačkom Kaptolu i sakri- Sav se „davao“ skupinama, usluž- nam ponestalo prostora, a poklonio nu Padovanskom. „Bog ljubi vesela stan u samostanu i crkvi Sve- no, strpljivo, pomažući gdje i koliko je fra Drago nekim crkvama i ve- darovatelja“, to je poznato. Vjeruje- tog Franje, rodom je iz Siča u no- može. Sklapao prijateljstva, čuvao lume, svečane kaleže, monstrance, mo kako će dobri Bog nagraditi i fra vokapelačkoj župi gdje rado svrati. uspomene na brojne susrete. Sada oltarnike, križeve za procesiju, ka- Dragin trud i nastojanja da uljepša Voli fra Drago tradiciju i narodnu je već dvije godine u samostanu na dionice, jaslice, kip Isusa u grobu, tolike kuće Božje novim crkvenim baštinu, čuva uspomene na svoje Kaptolu i kaže kako mu vrijeme Aleluju i još puno toga. U 37. godini ruhom i priborom. ­ Volim to i da- selo i djetinjstvo. Nekada je čitao i prebrzo prolazi uz molitvu, obveze života, dosta radi, puno poklanja, rivanje crkvama meni je najveća slušao pripovijedanje starijih o po- sakristana, susrete s vjernicima, sebi gotovo ništa ne ostavlja. Do radost. Dokle god budem mogao, vijesti Siča i novokapelačke župe, aktivnosti i poslove koje obavlja sada je sveukupno poklonio pre- činit ću to, ne da bi mi netko zahva- danas rado čita duhovno štivo, pr- zajedno s drugom braćom redov- ko 60 misnica. U rodnim Sičama, ljivao, nego da se i na taj način Bog venstveno starija izdanja, kad do nicima. Živi kao pravi sin svetog gdje se Majka Božja Bistrička časti proslavi – kaže fra Drago. njih dođe. Franje: nenavezan na materijalno, skroman, uvijek nasmijan i dobre nenavezan na materijalno volje „radosno kročeći stazom živo- Nakon postulature u Samoboru, ta“. Svaki milodar koji dobije, on novicijata na Trsatu, proveo je dvije odmah usmjerava u svoj neobični godine na Kaptolu, učinio zavjete hobi. Naime, posebna mu je radost kao brat laik. Svečanost je uprili- kad može nešto pokloniti crkvi ili čena i u rodnim Sičama. Kasnije je župi. Drago otišao na Trsat, gdje je šest godina bio vratar u samostanu, pod mitre za nadbiskupa i biskupa plaštem Kraljice Jadrana, Gospe Tako je do sada u svom „redovnič- Trsatske. Rado je dočekivao hodo- kom stažu“ poklonio misnice crkva- časničke skupine, a posebno mu je ma u Fojnici i Podmilačju u Bosni srce zaigralo kad su stizali hodo- i Hercegovini, u Imotskom, potom marijana Zovko, poznata pjevačica duhovnih skladbi, rodom je iz župe vrbova pjeva srcem i sve oko sebe potiče na molitvu Marijana Zovko, pjevačica duhovnih skladbi, rodom je iz pjevati još kao djevojka, sada se još zauzetije dala na po- vrbovačke župe: tata je iz Bilog Briga, mama iz Vrbove. sao. Svojim vlastitim skladbama, ali i skladbama drugih Žive u Njemačkoj. Rođena je sa srčanom manom i već je autora, slavila je Boga, zahvaljivala mu i predavala svoj ži- sa 6 godina operirana. Nakon udaje i rođenja sina Domi- vot i život svoje obitelji. Nastupala je i na festivalima du- nika, stanje se pogoršalo, srce je oslabilo i više je ležala hovne glazbe, na “Uskrsfestu”, “Bonofestu” i drugima. Na nego hodala. Imala je 29 godina i liječnici su predlagali seminarima fra Zvjezdana Linića u Njemačkoj sudjeluje transplantaciju. Marijanina majka žurno je okupila žene u glazbenom dijelu programa. Pjeva cijelim srcem i sve u molitvenu zajednicu. Redale su se devetnice za Marija- oko sebe potiče na molitvu i predanje. Suprug joj je vjer- nino ozdravljenje, prikazivale svete mise. Hrabra žena i na podrška i kroči s njom od crkve do crkve, od grada do mlada majka uspješno se oporavila, srce ojačalo. Liječni- grada, zahvalan za njezino poboljšano zdravlje. Vodeći ci se nisu mogli načuditi, a Marijanina majka samo joj je brigu o zdravlju, obitelji i brojnim obvezama, Marijana bar ponavljala: “Molitva, moja kćeri, ništa drugo, nego moli- dva puta godišnje dolazi u Slavoniju prolazeći stazama tva je pomogla.” Marijana je postala svjesna prolaznosti djetinjstva svojih roditelja, udiše miris ravnice. Želja joj života. Najvažniji njezin cilj postao je Gospodin Bog. Svje- je i dalje pjevati, slaviti Gospodina i zahvaljivati mu. Tako sna kako joj je on svojom milošću vratio snagu i zdravlje, želi snimiti s jednim tamburaškim sastavom i pjesmu omogućio daljnju brigu za sina i supruga, Marijana mu je „Gospi s Gospina polja“. Ova se pjesma, naime, pjeva na neprekidno zahvaljivala. Iako je duhovne pjesme počela Gospinu polju na kraju svake svete mise. (V. Mikić)

More Related Content

PDF
pokus
byguestd60faf
 
PDF
X profesor
byStojan Bucic
 
PDF
Jak se darilo Hame v roce 2013
byhame1
 
PDF
STRACH (FEAR)
byZiduliak
 
PPT
Derren Brown-ova kritika NLP-a
byNLP Centar Beograd
 
PDF
Zajedništvo br. 24
byTihomir Podkonjak
 
PPT
Bahan ajar tik
byzaviro
 
PPTX
KIS pre bezdomovcov
bySilvia Horáková
 
pokus
byguestd60faf
 
X profesor
byStojan Bucic
 
Jak se darilo Hame v roce 2013
byhame1
 
STRACH (FEAR)
byZiduliak
 
Derren Brown-ova kritika NLP-a
byNLP Centar Beograd
 
Zajedništvo br. 24
byTihomir Podkonjak
 
Bahan ajar tik
byzaviro
 
KIS pre bezdomovcov
bySilvia Horáková
 

Viewers also liked

PPS
01 Pohledy Dubai Arabské EmiráTy
byjedlickak01
 
PDF
Michel foucault
byDaniel Szabó
 
PDF
Kreativita
byCEINVE
 
PDF
Abraxas
byPetr Sedlacek
 
PPT
Programare Web - Arhitectura WWW
bySabin Buraga
 
PPT
Človek - Vonkajšie orgány
byBlazena_Medvidova
 
DOC
Az ateista filozófia
bytimoterik
 
PDF
Porovnání Splunk / Arcsight Logger
byKamil Brzak
 
DOCX
100591
byИван Иванов
 
PDF
VESMIRNY KOLOTOC
byOldřich NAVRÁTIL
 
PPSX
Elan Hodnotil akcie r.2009
byPavel pavel
 
PPTX
خالد حشيفان العتيبي
bykhashman
 
PPTX
French 8D
bySophiaMansager
 
PDF
Dp dolezalova forrest_gump
byDaniel Szabó
 
PDF
COFI - Koncept nového interiéru ÚMK
byCup Of Inspiration
 
PDF
Vzpomínky Josefa Bukovského - příběh
byJiří Sankot
 
DOCX
100738
byИван Иванов
 
PPTX
E-Bezpečí - výzkum 2010
byKamil Kopecky
 
PDF
13335 49346-1-pb
bysantop123456
 
PPTX
Hnilicka tomas zemak
byjanafelcmanova
 
01 Pohledy Dubai Arabské EmiráTy
byjedlickak01
 
Michel foucault
byDaniel Szabó
 
Kreativita
byCEINVE
 
Abraxas
byPetr Sedlacek
 
Programare Web - Arhitectura WWW
bySabin Buraga
 
Človek - Vonkajšie orgány
byBlazena_Medvidova
 
Az ateista filozófia
bytimoterik
 
Porovnání Splunk / Arcsight Logger
byKamil Brzak
 
100591
byИван Иванов
 
VESMIRNY KOLOTOC
byOldřich NAVRÁTIL
 
Elan Hodnotil akcie r.2009
byPavel pavel
 
خالد حشيفان العتيبي
bykhashman
 
French 8D
bySophiaMansager
 
Dp dolezalova forrest_gump
byDaniel Szabó
 
COFI - Koncept nového interiéru ÚMK
byCup Of Inspiration
 
Vzpomínky Josefa Bukovského - příběh
byJiří Sankot
 
100738
byИван Иванов
 
E-Bezpečí - výzkum 2010
byKamil Kopecky
 
13335 49346-1-pb
bysantop123456
 
Hnilicka tomas zemak
byjanafelcmanova
 

Similar to Zajedništvo br. 23

PDF
Vlatko Lacković - Obličje Božje zajednice
byVlatko Lacković
 
PDF
499-4.2025. - PETA I ŠESTA NEDJELJA KROZ GODINU.pdf
bycgn4tzpgst
 
PDF
Tjedan molitve za duhovna zvanja
byTihomir Podkonjak
 
PDF
Vijesnik Marijinih sestara - Božić 2014
bySlavica Tubak
 
PDF
Zupni listic-11-12
byTihomir Podkonjak
 
PPTX
Vjeronauk - Običaji (sadašnjost)
byDarko Rakić
 
PDF
Pozvani na ljubav
byTihomir Podkonjak
 
PPS
Petar stijena
byEmil Čić
 
PDF
Astrologija Hriscanstvo. Branko zivotin
byguest7bffe3
 
PPS
Bog I čOvjek...
bybarunicakk
 
PPS
Ivan Merz
byguestfc9e6a
 
PPT
Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga
byvjero_anda
 
DOC
Oporuka, pisma i molitve
byivantzz
 
DOCX
Skriveni smisao Adventa
byŠk Ivan Dvoržak
 
PDF
Biskup cestitka 2014.
byHrvatsko građansko društvo Crne Gore
 
PDF
Zupni listic 1011
byTihomir Podkonjak
 
PDF
Župni listić 2013.
byTihomir Podkonjak
 
DOCX
Skriveni smisao Adventa
byŠk Ivan Dvoržak
 
PDF
Bosnian - Titus.pdf
byFilipino Tracts and Literature Society Inc.
 
PDF
Croatian - Titus.pdf
byFilipino Tracts and Literature Society Inc.
 
Vlatko Lacković - Obličje Božje zajednice
byVlatko Lacković
 
499-4.2025. - PETA I ŠESTA NEDJELJA KROZ GODINU.pdf
bycgn4tzpgst
 
Tjedan molitve za duhovna zvanja
byTihomir Podkonjak
 
Vijesnik Marijinih sestara - Božić 2014
bySlavica Tubak
 
Zupni listic-11-12
byTihomir Podkonjak
 
Vjeronauk - Običaji (sadašnjost)
byDarko Rakić
 
Pozvani na ljubav
byTihomir Podkonjak
 
Petar stijena
byEmil Čić
 
Astrologija Hriscanstvo. Branko zivotin
byguest7bffe3
 
Bog I čOvjek...
bybarunicakk
 
Ivan Merz
byguestfc9e6a
 
Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga
byvjero_anda
 
Oporuka, pisma i molitve
byivantzz
 
Skriveni smisao Adventa
byŠk Ivan Dvoržak
 
Biskup cestitka 2014.
byHrvatsko građansko društvo Crne Gore
 
Zupni listic 1011
byTihomir Podkonjak
 
Župni listić 2013.
byTihomir Podkonjak
 
Skriveni smisao Adventa
byŠk Ivan Dvoržak
 
Bosnian - Titus.pdf
byFilipino Tracts and Literature Society Inc.
 
Croatian - Titus.pdf
byFilipino Tracts and Literature Society Inc.
 

More from Tihomir Podkonjak

PDF
250 godina školstva u Cerniku
byTihomir Podkonjak
 
PDF
Julije Jančula: Franjevci u Cerniku
byTihomir Podkonjak
 
PDF
100 godina HPD "Tomislav" Cernik
byTihomir Podkonjak
 
PDF
20 godina općine Cernik
byTihomir Podkonjak
 
DOC
Stari zavjet
byTihomir Podkonjak
 
PDF
EU fondovi za sve
byTihomir Podkonjak
 
PPSX
Iii nkg a ev mt 4,12 23
byTihomir Podkonjak
 
DOC
Novi zavjet
byTihomir Podkonjak
 
PPS
Cetiri svijece
byTihomir Podkonjak
 
PPS
Korizma je - želiš li postiti?
byTihomir Podkonjak
 
DOCX
Zupni listic 10-11
byTihomir Podkonjak
 
DOC
Izvjesce strucnog-povjerenstva
byTihomir Podkonjak
 
PDF
Campus Space Journey - Chernik Campus
byTihomir Podkonjak
 
PPS
Božićna čestitka
byTihomir Podkonjak
 
PPS
Bizarni interview
byTihomir Podkonjak
 
PDF
Plan i kalendar natječaja za udruge u 2014.
byTihomir Podkonjak
 
250 godina školstva u Cerniku
byTihomir Podkonjak
 
Julije Jančula: Franjevci u Cerniku
byTihomir Podkonjak
 
100 godina HPD "Tomislav" Cernik
byTihomir Podkonjak
 
20 godina općine Cernik
byTihomir Podkonjak
 
Stari zavjet
byTihomir Podkonjak
 
EU fondovi za sve
byTihomir Podkonjak
 
Iii nkg a ev mt 4,12 23
byTihomir Podkonjak
 
Novi zavjet
byTihomir Podkonjak
 
Cetiri svijece
byTihomir Podkonjak
 
Korizma je - želiš li postiti?
byTihomir Podkonjak
 
Zupni listic 10-11
byTihomir Podkonjak
 
Izvjesce strucnog-povjerenstva
byTihomir Podkonjak
 
Campus Space Journey - Chernik Campus
byTihomir Podkonjak
 
Božićna čestitka
byTihomir Podkonjak
 
Bizarni interview
byTihomir Podkonjak
 
Plan i kalendar natječaja za udruge u 2014.
byTihomir Podkonjak
 

Zajedništvo br. 23

  • 1.
    Zajedništvo GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE POŽEGA , STUDENI 2010. GODIŠTE IV BROJ 23 CIJENA: 5 kn ISSN 1847-4076 5 DOGAĐAJNICA Trinaesta obljetnica uspostave Požeške biskupije Đakonsko ređenje u Katedrali Prvo hodočašće zdravstvenih djelatnika Biskupije u Voćin Proslava sv. Terezije Aviske, zaštitnice Katedrale Biskup Škvorčević u pastoralnom pohodu hrvatskim vjernicima u Australiji 16 ŽIVOT MLADIH Dječji crkveni zborovi hodočastili sv. Tereziji u Požegi Gimnazijalka Mirjana Potnar otišla u samostan Družbe kćeri Božje ljubavi 18 IZ NAŠEG CARITASA Nekadašnji policajac Ivica Grgić volontira u župskom Caritasu Požeška biskupija već sedam godina stipendira učenika i studente 20 GOSPODARSTVO Osim na zapovijedane blagdane ne radimo još na dane šest katoličkih svetaca 20 SPORT Marija Iveković iz Rešetara svjetska je rekorderka za osobe s invaliditetom proslava sv. Terezije avilske, zaštitnice Katedrale
  • 2.
    2 DOG AĐAJNICA TrinaesTa obljeTniCa usposTave požešKe bisKupije i ređenja prvog bisKupa ne smijemo dopustiti da nas pokreću oluje ovoga Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Duško Mirković da nam pomogne u poniznosti srca živjeti iskrenost savjesti i opredjeljenja za njega, pa i onda kad smo ponižavani neistinama i nastojanjem oduzimanja dostojanstva. Zahvala za suradnju Kazao je da se želi danas ohrabriti Božjom riječju i potporom vjernika diljem Bisku- pije, osobito nazočnih u katedrali jer je u mnogima od njih tijekom minulih trinaest godina susreo veliku ljudsku pažnju i još veće vjerničko iskreno poštovanje kojim su pristupali biskupu i Crkvi, šireći među- sobno prostore Duha, pozitivno ozračje u kojem se osjetilo da ni u svojim nevoljama nismo sami. Biskup je zahvalio svećenici- ma na požrtvovnosti, vjernosti i suradnji tijekom minulih godina, a jednako tako i vjernicima te je daljnji povijesni hod Bi- skupije povjerio Isusovoj Majci, kojoj se po- sebno utječemo u Godini Gospe Voćinske. Pri svršetku slavlja biskup je predvodio U molitvu za Požešku biskupiju. Pjevanje je prigodi trinaeste obljetnice uspostave bog se ponekad služi i zlom predvodio i višeglasjem uveličao slavlje ka- Požeške biskupije i ređenja njezina U homiliji biskup je naglasio da Crkva tedralni zbor pod vodstvom i uz orguljašku prvog biskupa Antuna Škvorčevića gradi molitvene zgrade i oltare ali da je pratnju Alena Kopunovića Legetina. 27. rujna služeno je svečano euharistijsko izvornost i snaga kršćanstva u tome, što slavlje u požeškoj katedrali, a zatim je 2. živi uskrsli Gospodin na žrtveniku olta- biskupijski dan okupio svećenike, listopada održan Biskupijski dan . ra obnavlja svoju žrtvu ljubavi, on slavi đakone i vjeroučitelje sa svojima pobjedu uskrsnuća i da je u Drugi dio slavlja u prigodi 13. obljetnice Crkva je djelo živog Krista tom smislu euharistija kao djelo Kristovo uspostave Požeške biskupije održan je 2. Misno slavlje na dan uspostave Požeš- u snazi njegova Duha događaj u kojem listopada. U Požegi je toga dana održan ke biskupije predvodio je biskup Antun se očituje i ostvaruje Crkva. Pored toga, Biskupijski dan na kojem su se okupili u koncelebraciji s tridesetak svećenika, biskup je podsjetio na riječi sv. Augusti- svećenici, redovnici, đakoni, vjeroučitelji i biskupovih najbližih suradnika, članova na da je crkva izgrađena od materijalne predstavnici katoličkih udruga koji djelu- Stolnog kaptola, požeških župnika i sve- tvari mjesto molitve a da su vjernici hram ju na području biskupije. Susret u Dvorani ćenika iz župa Katedralnog arhiđakona- Duha Svetoga, odnosno duhovna građevi- sv. Terezije počeo je molitvom Trećeg časa ta. Istovremeno je proslavljena i obljetni- na Božja, kako to kaže sv. Pavao u navije- i pjevanjem biskupijskog gesla «Krist, da- ca posvete katedrale. Biskup je u svojoj štenom ulomku iz poslanice Korinćanima. nas i uvijeke» nakon čega je biskup Škvor- pozdravnoj riječi kazao brojnim vjernici- Protumačio je vjernicima da u tom smislu čević pozdravio nazočne te istaknuo da se ma da je prije trinaest godina pod geslom slavimo uspostavu svoje mjesne Crkve, na ovom susretu tradicionalno okupljaju koje su otpjevali za ulaznu pjesmu «Krist posvete oltara i katedralne crkve. Osvr- najvažniji biskupovi suradnici, a to su pri- danas i uvijeke» uspostavljena Požeška nuo se na činjenicu da čovjek kao hram je svega svećenici, đakoni i vjeroučitelji, biskupija te im je čestitao obljetnicu toga Duha Svetoga može biti razoren zloćom, u onom poslanju koje je Isus Krist preko događaja. Podsjetio ih je da je usposta- sebičnošću i pokvarenošću koje – kako za- apostola i njihovih nasljednika do danas vom Biskupije ujedno dotadašnja župna mjećujemo u svojoj svakodnevici – mogu ostvarivao na ovoj zemlji. crkva sv. Terezije Avilske uzdignuta na diktirati naše međuljudske odnose i uzro- dostojanstvo stolne crkve, čiju godišnji- kovati gubitak dostojanstva sinova i kćeri isus računa na nas cu posvete slavimo. Istaknuo je kako je Božjih. Kazao je da je osobno nastojao tije- – Želimo se na ovom susretu prije svega Crkva otajstveno djelo uskrsloga, živoga kom minulih trinaest godina osluškivati učvrstiti u uvjerenju da smo mi ti s ko- Isusa Krista, pred kojim i danas vjernič- u svom srcu Boga i ljude te da je svjestan jima Isus Krist u ovom dijelu Hrvatske ki stojimo i koji snagom svoga Duha u kako u tom nije bio onoliko pribran koliko posebno računa i koje svaki dan gleda nama izgrađuje svoj živi organizam te u je Bog od njega očekivao i da danas zajed- kao svoje suradnike. On želi da njegovo njegovoj snazi ostvaruje svoje postojanje no s vjernicima moli Božje milosrđe i pra- djelo ljubavi ne ostane daleko od čovjeka i naša požeška mjesna Crkva. Pozvao je štanje. Dodao je da je u tom osluškivanju današnjice nego da mu mi, ponajprije sve nazočne da u toj svijesti sudjeluju na pokatkad bio tužan što je bio svjedokom svojim osobnim životom, a onda i svojim ovom slavlju u zahvalnosti Bogu i svima kako su se mnogi ljudi nabacivali zlom, svjedočenjem i navještanjem to približi- koji svojim poslanjem doprinose duhov- klevetom i ocrnjivanjem jedni na druge mo – kazao je u uvodu susreta biskup. nom rastu i snazi Božjeg naroda. pa i na njega osobno. Istaknuo je kako je Crkva se nalazi u burama i olujama shvatio da se Bog pokatkad služi i zlom ovoga svijeta, dodao je, ali ona je nošena ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
  • 3.
    3 svijeta nego snagaisusova duha snagom Duha Svetoga. Ovaj susret želi Kako se oduprijeti zlu? nam to posvjestiti. –Mi jesmo sudionici Biskupijski dan završio je euharistijskim bura i oluja koje pokatkad i mi u Crkvi slavljem u katedrali koje je predvodio bi­ jedni drugima pripravljamo. To je izraz skup Škvorčević. Zajedništvo prezbiterija samo neke naše slabosti. Ne smijemo jedne mjesne Crkve, istaknuo je biskup, dopustiti da nas pokreću oluje ovog svi­ utemeljeno je u Isusovu svećeništvu. – jeta nego snaga Isusova duha pa da u Želimo po ovoj svetoj misi zajednički kao tome prepoznajemo svoje dostojanstvo i prezbiterij povjeriti sebe, svoje teškoće, spoznamo tko smo te to znamo svjedočiti muke i nevolje, ali i svoje radosti Isusu svijetu ­ poručio je biskup te potaknuo Kristu, velikom Svećeniku – kazao je bi­ sve da na taj način svaki dan nastoje ži­ skup koji je na misnom slavlju pozdravio vjeti i djelovati u svojoj mjesnoj Crkvi. i vjeroučitelje te redovnice. Zamolio je sve da mole za dobro Požeške biskupije kako pasivnost vjernika bi ona bila zajedništvo vjere, nade i ljuba­ Nazočnima je zatim profesor Vladimir vi ukorijenjeno u Isusu Kristu. Dugalić održao predavanje na temu Kr- U homiliji je biskup kazao da je silno šćanski identitet pred suvremenim izazo- važno kako se osjećaju svećenici i vjerou­ vima. – Razmišljajući o raspetom Kristu, čitelji, odnosno oni koji naviještaju Isusa mi zapravo u njemu otkrivamo puninu Krista. A to kako se osjećaju, ne ovisi o našeg humanuma do kojeg ne dolazimo tome u kakvim okolnostima žive, već o samo čisto razumski, nego i vjerom. Ot­ tome kako im je u srcu. U dubini svakog krivajući puninu humanuma, osnaženi ljudskog srca može se nastaniti zlo, ali kristocentričnošću i sakramentalnim ži­ i dobro. Upozorio je svećenike da se bez votom, možemo doći do svoje vlastitosti, osobne molitve ne mogu oduprijeti bujici specifičnosti i onda imamo što ponuditi zla te da bez nje postaju nemoćni. Za du­ današnjem svijetu. Ona pred nas stavlja hovno učvršćenje Bog nam je dao sred­ pitanje odgovornosti, društvene angaži­ stva kao što su molitva, sveta ispovijed, ranosti, zahtijeva jaču karitativnu svijest sveta misa. Biskupijski dan, objasnio je i svijest solidarnosti. Tek kada iz te teo­ biskup, jest i dan naše svećeničke i vjero­ rije prijeđemo u praksu, ali u jednoj nuž­ učiteljske provjere u smislu kako stojimo noj povezanosti, odnosno kada snagu kr­ u dubini svoje duše i srca. Ne smijemo, šćanske ljubavi posvjedočimo djelom, tek nastavio je, zaboraviti da nam je Bog dao će tada naš kršćanski identitet doći do pratitelja anđela kako bismo bili u doslu­ punog izričaja i tada ćemo biti sakrament hu s njime i znali se oduprijeti anđelu spasenja u svijetu – poručio je dr. Dugalić mraka i zla. Kako se ovaj Biskupijski ujedno upozorivši da nas i te kako treba dan slavi u Godini Gospe Voćinske, bi­ zabrinuti sadašnja pasivnost vjernika, a skup je sve svećenike, đakone i vjerouči­ napisala knjige, održavala predavanja što potvrđuju i statistički podatci. telje povjerio njoj koja je dokazala koliko te objavljivala članke doprinoseći pro­ duhovnog dobra može učiniti onima koji micanju svetišta Gospe Voćinske. Misno Da božja stvar bude očitija joj se povjeravaju. slavlje završilo je molitvom za Požešku Predstavljeni su i zajednički biskupijski Na kraju slavlja zahvalio je svima biskupiju i pjevanjem pjesme Tebe Boga programi koji će se događati tijekom za­ koji svojim djelovanjem izgrađuju požeš­ hvalimo. počete pastoralne godine koja je posveće­ ku mjesnu crkvu na Gospi Voćinskoj. Programe različitih kao bi ona bila što biskupijskih povjerenstava predstavio sličnija djelu Isusa je Mario Rašić, predstojnik Katehetskog Krista. I ove kao i ureda dok je o programima katoličkih prijašnjih godina udruga govorio Pavle Bucić, predsjednik za Biskupijski dan Katoličkog društva prosvjetnih djelatni­ vjernicima laicima ka u Požeškoj biskupiji. Prvi dio Biskupij­ koji se na poseban skog dana biskup je zaključio porukom o način angažiraju potrebi međusobnog zajedništva te zajed­ uručena je bisku­ ništva s Bogom. – Kada zajednički, svako pijska plaketa sa svojim poslanjem i karizmom radimo, zahvalnosti. Do­ onda je Božja stvar očitija i vidljivija. To bila ju je Dragica je moguće ako tražimo snagu odozgo. Za­ Šuvak koja se po­ hvaljujem svima koji tako razmišljaju o sebno angažirala sebi, o nama, o biskupiji, o Crkvi. Došavši u istraživanju po­ na ovaj susret, vi ste posvjedočili da vam vijesti voćinskog je stalo do Božjega – poručio je biskup. svetišta i o tome Broj 23 STUDENI 2010.
  • 4.
    4 DOG AĐAJNICA proslava sveTe TereZije avilsKe, ZašTiTniCe KaTeDrale, župe i graDa požege želimo se upisati u njezinu školu rada i molitve Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Duško Mirković S večanim euharistijskim slavljem koje je u požeškoj katedrali pred- vodio zadarski nadbiskup dr. Želi­ mir Puljić proslavljen je 15. listopada blagdan svete Terezije Avilske, zaštitni- ce istoimene župe, požeške katedrale i grada Požege. Misnom slavlju prethodila je svečana procesija od crkve sv. Lovre prema Katedarli u kojoj je nošen moćnik svete Terezije Avilske. snažan trag svetosti – Ostavila je za sobom snažan trag sve- tosti i po njoj svoju prisutnost uzora i za- govornice među vjernicima diljem svijeta županu Marijanu Aladroviću, požeškom stradale i obnovljene crkve diljem Slavoni- pa i ovdje u Požegi. Ona nas je okupila gradonačelniku i saborskom zastupniku je raste i obnavlja se živa Crkva Kristova, u svojoj gotovo dvije i pol stoljetnoj crkvi Zdravku Ronku, predstavnicima Hrvat- osobito u župnim središtima i Marijinim ljepotici, a od 1997. godine katedrali, ske vojske i policije, gradskih ustanova, svetištima – kazao je zadarski nadbiskup, te nam iz vječnosti i danas progovara o kulturnih i drugih udruga. Sa zahvalno- osvrnuvši se zatim na biografiju španjol- avanturi čiste i dosljedne vjere i vjernosti šću pozdravio je i akademike Đuru Sede- ske svetice, jedne od samo triju žena koje Isusu Kristu, u njegovoj dragoj zaručnici, ra i Šimu Vulasa, dr. Ivanku Reberski i su proglašene naučiteljicama Crkve. Crkvi po kojoj On i u današnjem svijetu prof. Miroslavu Dulčić. Djelatnicima i svjedoči svoju moć ljubavi jače od smrti učenicima Katoličke klasične gimnazije nadahnuće u euharistiji – istaknuo je biskup Antun Škvorčević u čestitao je blagdan svete Terezije Avilske – Kada se energično odlučila za reformu uvodu slavlja pozdravljajući sve nazočne čija je ona zaštitnica kao i župljanima ka- Karmela, nastojala je sve uskladiti sa među kojima je bio i nadbiskup, metropo- tedralne župe, a s posebnom radošću po- Srcem Kristovim. I postala je velikom lit i predsjednik HBK Marin Srakić, sri- zdravio je i učenike i djelatnike Katoličke osobom katoličke obnove u 16. stoljeću jemski biskup Đuro Gašparović, bjelovar- osnovne škole. s utjecajem koji još i danas traje. U tre- sko­križevački biskup Vjekoslav Huzjak nutcima mističnih doživljaja ona se nije i pomoći đakovačko­osječki biskup Đuro obnavlja se živa Crkva udaljavala od onoga što se tada u Crkvi Hranić. Biskup je ovom prigodom uputio Nadbiskup Puljić, koji je upravo u požeš- i u svijetu događalo. Dapače, ova je sve- pozdrav i nazočnom požeško­slavonskom koj prvostolnici 1974. godine slavio svoju ta redovnica u svojoj molitvi i mističnom mladu misu, kazao je kako ga uvijek izno- zanosu nosila sve brige i tjeskobe svoga va zadivljuje njezina ljepota. – Čestitam vremena – kazao je zadarski nadbiskup. Vam, preuzvišeni biskupe Antune, što Snagu i nadahnuće, dodao je, nalazila ste ovu katedralu uz druge objekte koji se je u euharistijskoj gozbi. Čvrsto je vjero- nalaze u njezinoj blizini ovako lijepo ob- vala kako onaj isti Isus, koji je prošao novili i obogatili novim orguljama. Velika zemljom čineći dobro, nastavlja i danas je blagodat jedne biskupije imati pastira liječiti i hraniti ljude, tješiti žalosne i tuž- koji osjeća ne samo pastoralne i liturgijske ne, te obraćati grješnike u stvarati svece. nego i kulturne potrebe svoga kraja. Po- ­ Želimo se upisati u njezinu školu rada sebice je lijepo vidjeti kako uz brojne na- i molitve. Časteći njezinu veličinu, želi- ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
  • 5.
    NAŠI ML ADOMISNICI 5 Idućeg dana, 13. listopada, u katedralu su hodočastili vjernici župe sv. Leopolda Mandića na čelu sa župnikom i arhiđa­ konom msgr. Vjekoslavom Marićem. Bio je to dan posvećen prvopričesnicima i obitelji. Zadnjega dana trodnevnice, 14. listopada, vjernici župe Duha Svetoga predvođeni župnikom fra Josipom Pole­ tom pohodili su sv. Tereziju i sudjelovali na misnom slavlju. Nakon misnog slavlja biskup msgr. Antun Škvorčević u zajed­ ništvu sa zadarskim nadbiskupom msgr. Želimirom Puljićem i kanonicima Stolnog kaptola predvodio je svečanu večernju Službu hvala. Na kraju službe vjernicima je bila izložena na čašćenje relikvija sv. Terezije, primljena iz Avile 2004. godine. mo joj preporučiti sebe i svoje i sve druge se duhovno počeli pripremati od 27. ruj­ Neposredno nakon toga mladi katedralne koji su potrebni naše molitvene potpore i na kada je u katedrali služeno svečano župe zajedno s mladima grada Požege te ljubavi – poručio je nadbiskup Puljić. euharistijsko slavlje prigodom godišnjice učenicima Katoličke klasične gimnazije uspostave Požeške biskupije i godišnjice predvođeni svojim vjeroučiteljem Rober­ otklon zastranjenjima posvete katedrale. Priprema je nastav­ tom Mokrijem te katedralnim kapelanom Dodao je da je štovanje svetaca zapravo ljena kroz listopadski molitveni program Marijanom Pavelićem organizirali su du­ tihi, ali radikalni otklon svih zavođenja ko­ u sklopu kojeg je bilo i hodočašće dječjih hovno­molitveno bdijenje u katedrali. jima su današnji ljudi izloženi: od manipu­ crkvenih zborova sv. Tereziji 9. listopada. lacije, globalizacije, ateizacije, relativizma Na kulturnoj razini u katedrali su održa­ do indiferentizma i svih drugih suvreme­ ni orguljaški i zborni koncerti. nih ‘izama’ i zastranjenja. – Ono je potvrda nadnaravnom i milosnom kršćanstvu koje Hodočašće u katedralu su ispovijedali i prakticirali naši očevi kroz U neposrednoj trodnevnoj pripravi u ka­ stoljeća – kazao je nadbiskup Puljić. tedralu su hodočastile tri požeške župe. Misno slavlje završilo je molitvom Trodnevnica je započela 12. listopada ho­ Gospi Voćinskoj kojoj je posvećena ova dočašćem župe sv. Ivana Krstitelja. Euha­ godina u Požeškoj biskupiji. Vjernici su se ristijsko slavlje predvodio je njihov župnik nakon misnog slavlja imali prigode pomo­ i požeški dekan Nedjeljko Androš. Ujedno liti pred moćnikom svete Terezije Avilske je toga dana obilježen i Dan Caritasa ka­ koji je bio izložen na bočnom oltaru. Za tedralne župe te su se u katedrali okupili svetkovinu svoje zaštitnice župljani su svi Caritasovi volonteri grada Požege. blagoslov obnovljenog prostora Katoličke klasične gimnazije u požegi želimo vas naučiti kako da srcem dokučite božju stvarnost U sklopu Dana škole Katoličke klasične gimna- ti da se čuje ono što netko govori? Čovjek je biće Katolička gimnazija, nastavio je biskup, ne zije u Požegi koji se slavi uz svetkovinu sv. Te- srca, a kad to srce čuje i razumije Boga, postaje želi svesti učenike samo na pitanje pameti i zna- rezije Avilske, zaštitnice škole, blagoslovljeni su velik, pokatkad do neba – istaknuo je biskup. nja, nego ih želi naučiti kako da srcem dokuče 14. listopada obnovljeni prostori škole. Prostore Autoritet s kojim je Isus nastupao veći je od Božju stvarnost, njome se oduševe i s Bogom su- je blagoslovio biskup dr. Antun Škvorčević, na- bilo koje diplome koja se može dobiti. – On je rađuju u svome životu. Zaželio je svima da sveta zočni su bili učenici, njihovi profesori, ravnatelj utjelovljen onim silnim iskustvom Božjeg života Terezija bdije nad njima, moli za njih kako bi bili škole Pavao Filipović, ravnatelj Kolegija Robert koji je živio iznutra kao Sin Očev. On dolazi među škola ne samo znanja nego i mudrosti. (Lj.M. • Mokri, upravitelj Odgojno-obrazovnog centra nas, sjeda i naučava – kazao je biskup koji je po- Snimio: Tihomir Ivčetić Ivica Žuljević. tom objasnio što znače Isusove riječi da smo mi - Dragi učenici, radujem se zajedno s vama «sol zemlje i svjetlo svijeta». ovom danu kada slavimo sv. Tereziju Avilsku. Bog Zašto su dva i dva četiri ili zašto dva određe- je onih dana, u 16. stoljeću kada je živjela, u njoj na tona daju sklad, a neka druga dva to ne daju, mogao ostvariti svoj veliki naum. Ona je u surad- zapitao je biskup te odgovorio da na ta pitanja nji s njime baš u tome ostvarivanju Božjeg nau- znanstvenici ne znaju odgovor jer se on nalazi iza ma postala velika. Radujem se što ste upravo, ove stvarnosti. Ime joj je mudrost koja je utisnuta nju sv. Tereziju, uzeli za svoju zaštitnicu - kazao u svu stvarnost stvorenog. – Ona je odraz Božje je biskup na početku obreda blagoslova čestita- mudrosti Boga stvoritelja. Terezija Avilska baš jući učenicima i djelatnicima škole njihov dan. je tako prilazila stvarnosti te postala bliza snazi Nakon naviještene Božje riječi biskup je na- i svjetlu Božjega duha. U tom svjetlu dokučila je zočne upozorio da im se može dogoditi da ništa onu stvarnost koja je temelj svega postojećeg te ne razumiju od onoga što im netko govori. Isus je postala mističarka. Mistično iskustvo ne može je znao, nastavio je biskup, nakon što bi narod se doseći u školi, nego se ono dokučuje cjelovi- poučavao reći: «Tko ima uši neka čuje.» -On je bio tošću svoga bića, osobito svojim duhom koji je svjestan da ne će svi čuti. Kakve to uši treba ima- osnažen Božjim duhom – objasnio je biskup. Broj 23 STUDENI 2010.
  • 6.
    6 DOG AĐAJNICA đaKonsKo ređenje u KaTeDrali pomozite hrvatskom narodu da ne potone u svojim nemoćima Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Duško Mirković ih da budu njegovi suradnici na njivi povežu s Njime. Od ovih naših ređenika, naše biskupije i naše hrvatske domovine dodao je biskup, Isus ne traži da svaki – istaknuo je na početku slavlja biskup dan okupljaju ljude i tjelesno ih ozdrav- Škvorčević te dodao kako vjeruje da su ljaju. Poručio im je da su krenuli putem, kandidati za red đakonata spremni ži- povjerenja i predanja Isusu Kristu, koji vjeti vjernost Isusu Kristu. će biti smisao njihova života i na kojem Homiliju je biskup počeo pitanjem što će moći pomoći tolikima u Hrvatskoj koji našoj zemlji najviše treba te odgovorio žele takvu pomoć. da joj najviše treba čudotvoraca. Božja Đakonima je poručio isto ono što je riječ, nastavio je, pomaže nam da dadne- sveti Pavao poručio Timoteju da se sva- mo baš takav odgovor. Naime, današnje koga dana spomenu uskrslog Krista te evanđelje progovara o Isusovom čudo- da vjeruju Njemu i samo Njemu te da u tvornom ozdravljenju desetorice gubava- Njegovoj snazi pomažu hrvatskom na- ca. Isus nije došao kako bi ljude tjelesno rodu da ne potone u ljudskim nemoćima. U izliječio, objasnio je biskup, nego kako Pavao uz to i hrabri mladoga Timoteja požeškoj katedrali sv. Terezije bi napravio cjelovitu dijagnozu čovjeka. da se ne boji jer Isus Krist nikada neće Avilske za vrijeme svečanog eu- Isus zna da tjelesnim ozdravljenjem čo- zanijekati nas niti nam otkazati svoju haristijskog slavlja 10. listopada vjek ne dobiva ono što mu najviše treba, vjernost jer on ju je dokazao odlazeći biskup dr. Antun Škvorčević za đakone zdravlje koje ga ozdravlja od smrti. U za čovjeka na križ. – Dragi kandidati je zaredio Dražena Zrile iz župe sv. Josi- Isusu je nastupio čudotvorac koji može za red đakonata, vaša najčvršća točka pa u Lipovljanima i Dragoslava Kozića iz prodrijeti u čovjekovo biće ranjeno smr- života jest Isus Krist. Ne dajte da vam župe bl. Alojzija Stepinca iz Novske. Uz ću i u toj ga dimenziji ozdraviti. bilo tko oduzme tu sigurnost i čvrstinu biskupa na misnom slavlju koncelebrirao – Čudotvorac je onaj koji ljudima po- vašeg života. Uvijek se znajte hrabriti i je msgr. Josip Bernatović, rektor Bogo- maže da u srcu i duši progledaju u onoj u nemoćima vraćati Isusu Kristu da on slovnog sjemeništa u Đakovu, generalni stvarnosti koja se zove vjera. Upravo bude vaša snaga. Ako iz naše katedrale vikar Josip Klarić, župnici župa iz kojih takvih čudotvoraca treba našoj Hrvat- danas otiđu dvojica čudotvoraca u naš dolaze ređenici i u kojima su obavljali skoj, kazao je biskup upozorivši kako i u hrvatski narod, nama se onda dogodi- praktikum te drugi svećenici i đakoni. Na Hrvatskoj ljudi često odlaze na duhovne lo najljepše u Hrvatskoj ­ istaknuo je slavlju su bili i bogoslovi, sjemeništarci i seminare samo s jednom svrhom – da biskup zamolivši Isusovu Majku u čijem aspiranti iz požeškog Kolegija te vjernici tjelesno ozdrave. Nije svrha ozdravlje- mjesecu se slavi ovo slavlje te Gospu Vo- iz župa ređenika i Požege. nja u samom sebi kao što je to smatra- ćinsku, čija godina je proglašena za Po- – Po ovom svetom slavlju uskrsli Isus lo onih devet gubavaca. Samo je jedan žešku biskupiju, da pomogne ovoj dvojici Krist snagom svoga Duha obući će naše smatrao da je svrha Isusova čina u tome mladih ljudi da ostanu čvrsto vezani uz đakone u djelo svoga poslanja i uputiti da shvati tko je Isus Krist, da se vjerom Isusa Krista. bisKup šKvorčević primio minisTra bišKupića biskupija se brine za očuvanje sakralne kulturne baštine U Biskupskom domu u Požegi 27. nja, podsjetivši na događaj kojem je i sam đu Crkve i Ministarstva. Istaknuo je da rujna biskup Antun Škvorčević bio dionik. Biskup je predstavio ono što nerijetko administrativni pristup kon- primio je ministra kulture Božu biskupija čini na području očuvanja i za- zervatorskih ureda stvara nesporazume Biškupića sa suradnicima. Ministar je štite sakralne kulturne baštine. Posebno jer očituje određeno nepoštivanje Crkve čestitao biskupu trinaestu obljetnicu us- je spomenuo obnovu katedrale, ponovnu u sakralnim pitanjima koja su isključivo postave Požeške biskupije i njegova ređe- izgradnju crkve u Voćinu u izvornom u njezinoj mjerodavnosti. obliku za koju se ministar zauzeo prije Ministar je sa suradnicima podsjetio desetak godina te za obnovu vrijednog na projekte koje Ministarstvo trenutač- crkvenog namještaja u jasenovačkoj žu- no pomaže. Razgovaralo se o izglednosti pnoj crkvi. Predstavio je i ono što Bisku- da neke obnove koje predugo traju budu pija nastoji činiti na području očuvanja ubrzane jer njihovim sporim postupkom povijesnih knjižnica i arhiva iz crkvenih ostavljaju sakralne prostore neprikladni- ustanova na njezinu području, projektu ma za sveta slavlja. Biskup je uzvanike dijecezanskog muzeja te konzerviranju i dopratio u Katedralu gdje ih je dočekao restauriranju crkvenog tekstila i metal- župnik Ivica Žuljević te su razgledali ono nih predmeta. Predstavljeno je i ono što što je u njoj obnovljeno i utvrdili potre- se čini na glazbenom području. Zahvalio bu daljnjih zahvata. Kratko su poslušali je ministru za pomoć koju Ministarstvo glazbu na novim katedralnim orguljama pruža u ostvarivanju pojedinih projeka- koje su zbog svoje kvalitete stavljene pod ta te se zauzeo za bolju suradnju izme- zaštitu. (G. L. • Snimio: D. Mirković) ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
  • 7.
    7 prvo HoDočašće ZDravsTveniHDjelaTniKa požešKe bisKupije u voćin i u liječenju je neophodno računati na boga Piše i snimio: Goran Lukić sebe kao put kojim je Bog u Isusu Kristu pristupio tom našem stanju i svojom pat­ ničkom ljubavlju na križu darovao lijek besmrtnosti. Biskup je istaknuo kako su u liječenju bolesti važna znanstvena do­ stignuća na području medicine i njihova primjena, ali da je liječnička solidarnost s bolesnikom, njegova ljubav prema nje­ mu silna duhovna moć kojom prodire u bolesnikovo biće sve do njegova duha i dohvaća ga u njegovoj cjelovitosti te da je stoga duhovnost medicinskog osoblja bitna sastavnica njihova djelovanja. Za­ molio je Isusovu Majku da svakog medi­ cinskog djelatnika na hodočašću u Voći­ nu još snažnije poveže sa svojim Sinom, da mu on daruje svoga Duha ljubavi te Z njegova zdravstvena djelatnost bude još dravstveni djelatnici s područja Po­ uvodnoj riječi istaknuo vrijednost i važ­ moćnija, da po njoj liječi i onda kad medi­ žeške biskupije, udruženi u Hrvat­ nost služenja zdravstvenih djelatnika cina više ne može ništa učiniti. sko katoličko liječničko društvo, bolesnicima te je izrazio radost što su se Na svršetku misnoga slavlja biskup ogranak Požega, Nova Gradiška, Našice, u Godini Gospe Voćinske okupili na ho­ je u molitvi predanja sve zdravstvene Lipik, Pakrac i Daruvar, te Virovitica za­ dočašću u voćinskom Svetištu kako bi djelatnike i njihovo služenje bolesnicima jedno s Hrvatskom katoličkom udrugom molili zagovor Isusove Majke za duhov­ povjerio Isusovoj Majci. Nakon misnog medicinskih sestara u Požeškoj biskupiji, nu snagu u svom djelovanju. Podsjetio slavlja sudionici hodočašća nastavili su ogranci Požega, Nova Gradiška, Našice, je da su uz bolnice i marijanska sveti­ zajedničko druženje u prostorima Hrvat­ Lipik, Pakrac i Virovitica okupili su se 8. šta mjesta u kojima ljudi ozdravljaju, skoga doma. listopada u Voćinu na svom prvom bisku­ prvenstveno na razini duha te da nam pijskom hodočašću. hodočašća pomažu razumjeti čovjeka u njegovoj potrazi za cjelovitim zdravljem. u pleternici gostovao fra ilija barišić važno je povjerenje Istaknuo je da su prethodnih godina u U Hrvatskoj knjižnici i čitaonici u Pleternici 7. listopada gostovao je fra Među programskim sastavnicama ho­ Voćin hodočastili samo zdravstveni dje­ Ilija Barišić, hrvatski misionar koji već 40 godina živi u Kongu u Afri- dočašća bilo je predavanje dr. Tomislava latnici iz Virovitice na čelu s dr. Tvrtkom ci. Mnoštvu okupljenih Pleterničana dijapozitivima, dokumentarnim filmom te osobnim tumačenjem približio je život ljudi u toj dalekoj Ivančića o marijanskim svetištima i ljud­ Kovačevićem te im je zahvalio što su tako zemlji i nastojanje misionara da im pomognu i u materijalnom i u du- skom zdravlju. U svom je izlaganju dr. pomogli da se u Godini Gospe Voćinske hovnom smislu. U zemlji, ispričao je fra Ilija, u kojoj još vlada velika Ivančić kazao zdravstvenim djelatnicima održi prvo biskupijsko hodočašće. Pozvao nesigurnost, gdje su neredi, pljačke i silovanja svakodnevni i gdje je kako se u svom liječenju ne smiju osla­ je sve hodočasnike da na Dan hrvatske smrtnost među djecom od prve do pete godine starosti čak 62 posto, njati samo na vlastite snage i znanost, neovisnosti mole i za svoju domovinu da misionari pomažu gradnjom škola, bolnica i crkava, podučavaju lju- nego je neophodno računati s Bogom, ona bude zemlja zdravih ljudi u kojoj se de, nastoje ih zapošljavati, ali ponajprije među njima širiti Božju riječ. Stvoriteljem i Gospodarom ljudskog živo­ poštuje čovjek u svom dostojanstvu i pra­ Kongo danas ima 62 milijuna ljudi, a 52 posto su katolici. ta. „Vi liječite, a Bog ozdravlja“, podsje­ vima od začeća do prirodne smrti. – Kada sam došao tamo, shvatio sam da moram zajedno s dru- tio je predavač. „Sav naš život temelji se gim misionarima osposobiti domaće ljude koji će nam se pridružiti i na vjerovanju. Stoga je i u bolesti važno otajstvenost ljudske bolesti nastaviti naš rad. To mi je bio najvažniji cilj i mislim da sam u tome povjerenje u lijek i onoga koji liječi. Ma­ U homiliji je biskup podsjetio kako je uspio. Od 1985. godine intenzivno smo počeli odgajati mladiće koji će biti franjevci i sa zadovoljstvom mogu reći da sada tamo imamo rijanska svetišta u kojima se događaju znanost dugo vremena išla odvojenim 153 svećenika i 85 bogoslova. Samo ove godine imali smo 17 mlado- čudesna izliječenja najbolje svjedoče o putem od duhovnosti, ali da se u novije misnika – istaknuo je fra Ilija. (V. Milković • Snimila: Vesna Milković) tome“, zaključio je prof. Ivančić. vrijeme pokazalo koliko je važna duhov­ na dimenzija za istinit pristup stvarnosti u potrazi za cjelovitim zdravljem oko nas, osobito čovjeku. Kazao je kako Požeška udruga medicinskih sestara čovjek kao osoba, duhovno biće, nije do­ organizirala je molitveno­meditativni kraja dohvatljiv eksperimentalnim po­ program pred likom Gospe Voćinske. zitivističkim putovima i da su iskustvo Euharistijsko slavlje predvodio je biskup koje imamo o samima sebi i stvarnosti Antun Škvorčević, a koncelebrirao su oko nas daleko dublji. Ukazao je na otaj­ Mladen Štivin, voditelj Svetišta, Tomi­ stvenost ljudske patnje, bolesti i trplje­ slav Ivančić, Josip Devčić, predsjednik nja i na pitanje pristupa tom ljudskom Odbora za izgradnju svetišta u Voćinu stanju. Osvrnuo se na prikaz Izaije pro­ i duhovni asistenti navedenih udruga. roka o sluzi patniku koji predstavlja soli­ Voditelj Svetišta Štivin pozdravio je sve darnost prema patnicima, grješnicima i nazočne na čelu s biskupom. Biskup je u bolesnicima, preuzimanje njihove boli na Broj 23 STUDENI 2010.
  • 8.
    8 DOG AĐAJNICA župa sTara graDišKa proslavila prvi puT sv. miHaela u novoj CrKvi Dajmo bogu više mjesta u osobnom i obiteljskom životu Piše i snimio: Goran Lukić N a blagdan sv. Mihaela Arkanđela, 29. rujna, župa Stara Gradiška pro- slavila je svoga nebeskog zaštitnika. Svečanu euharistiju, prvi put slavljenu na dan Zaštitnika u novoizgrađenoj župnoj cr- kvi, predvodio je biskup Antun Škvorčević. U koncelebraciji bili su svećenici Novogra- diškog dekanata na čelu s arhiđakonom Lukom Slobođancem i dekanom Pericom Matanovićem. Među brojnim vjernicima bio je nazočan i načelnik Općine Stara Gradiška Velimir Paušić sa suradnicima, predstavnici Hrvatske policije, vatrogasa- ca i drugih nositelja javnih službi. Zahvalni za žrtve Slavlje je započelo procesijom iz Osnov- ne škole u kojoj su bili biskup i svećenici, ministranti i osmoškolci, kandidati za sa- svojim prilogom sadašnji svećenici iz Hr- župnu crkvu, snažnije usvoje načelo na- krament svete Potvrde. U crkvi je župnik vatske i Bosne i Hercegovine u znak soli- značeno u imenu njihova nebeskog za- Josip Vračarić pozdravio biskupa i zahva- darnosti sa svojom subraćom koja su ovdje štitnika: «Tko kao Bog». Ohrabrio ih je da lio što je njegovom inicijativom izgrađena tamnovala. Pozvao je vjernike da i njima Bogu dadnu više mjesta u svom osobnom nova župna crkva. Biskup je pak u svojoj molitvom iskažu zahvalnost za dobrotu, i obiteljskom životu po trajnoj molitvi, slu- uvodnoj riječi podsjetio župljane da je mi- kako bi u sadašnjem hrvatskom trenutku šanju Božje riječi i sudjelovanju na svetoj nuloga 26. ožujka posvećena njihova nova mogli vjerno vršiti svoje poslanje. misi, ispovijedi i pričesti, da tako budu župna crkva, da tada zbog mnogih uzva- osposobljeni oduprijeti se zlu, ispunjeni nika oni nisu mogli doći do izražaja i da izgrađujete zajedništvo Božjim svjetlom, ljubavlju i mirom. Spo- je zbog toga obećao biti s njima na dan U homiliji biskup je vjernike podsjetio na menuo je da su mu poznate nevolje sta- njihova nebeskog zaštitnika. Podsjetio je misterij zla koji znanstvenici ne uspijeva- rogradiških ljudi, ali da se one ne mogu da im je stara župna crkva porušena 1948. ju protumačiti, ali Božja objava svjedoči olakšati niti izliječiti opredjeljenjima za godine po nalogu komunističkih vlasti i da da je on povezan sa slobodom duhovnih zlo nego za dobrotu, plemenitost i nese- su sve do danas slavili svetkovinu svoga bića, zvanih anđeli koji su se kao stvore- bičnost. Istaknuo je kako se uvijek isplati nebeskog zaštitnika u skromnim uvjetima nja mogli opredijeliti protiv Boga. Kazao biti na Božjoj strani, da i novoizgrađena kapele u župnom stanu i da se zajedno s je da pobunjeno anđeosko biće Pismo na- župna crkva u Staroj Gradiški svjedoči njima raduje što ga mogu sada prvi put ziva Zlim, Sotonom ili Đavlom, da je on kako nakon tolikih zala konačno uvijek dostojno slaviti u novoj crkvi. Spomenuo na djelu u svijetu, pristupa čovjekovoj pobjeđuje dobro. Na svršetku svete mise je da je u ulaznoj procesiji unesena knjiga slobodi, navodi je na zla opredjeljenja i biskup je pozvao vjernike da pjesmom u kojoj su zapisana imena 251 svećenika tako ga razara na duhovnoj razini, o kojoj «Tebe Boga hvalimo» izraze zahvalnost i devet bogoslova koji su u komunističko ovisi njegova konačna sudbina. Istaknuo Bogu za izgrađenu crkvu, za nove klupe, doba nedužno tamnovali u starogradiškom je da se Isus Krist, Očev utjelovljeni Sin, svijećnjake, procesijski križ i druge pred- zatvoru i da su neki od njih bili prisiljeni snagom Božje ljubavi jačom od zla suprot- mete koji su za blagdan sv. Mihaela ure- rušiti njihovu staru crkvu. Potaknuo je stavio Zlom, oduzeo mu moć te da svi koji sili njezinu unutrašnjost. Potaknuo je žu- vjernike na molitvenu zahvalnost tim sve- mu vjeruju ulaze u sferu njegove slobode, pljane da se nedjeljom iz svih filijala rado ćenicima za podnesenu žrtvu i poniženja zahvaćeni snagom njegova Duha postaju okupljaju na slavlja u svojoj župnoj crkvi, kao i na molitvu za mnoge druge koji su bića u kojima Zli nema zadnju riječ, nego da nakon više od šezdeset godina rasprše- nedužno bili zatvoreni u ovdašnjem zatvo- ljubav pobjednica s križa. Biskup je po- nosti zbog nedostatka župne crkve sada u ru. Dodao je da su crkvu pomogli graditi zvao nazočne da sada, kada imaju svoju njoj zauzeto izgrađuju svoje zajedništvo. Koncertom pomažu završetak uređenja crkve Novogradiška župa Kraljice Svete Krunice organizirala je 30. listopada koncert na kojemu su se prikupljali dobrovoljni prilozi za nastavak uređenja župne crkve. Izgradnju crkve, koja je iznu- tra samo ožbukana, do sada je pomogla Požeška biskupija, grad Nova Gradiška, „Kirche in“ Mot (Crkva u potrebi) iz Njemačke te sami župljani. Na koncertu su nastupili članovi KUD-a „Drežnik“ iz župe Zapolje, tamburaški sastav „Sjenke“, grupa „Kocka“ iz Požeštine. KUD iz Drežnika počeo je program marijanskom pjesmom „Kraljice Svete Krunice“. Posjetitelje i župljane u dvorani pozdravio je župnik Jozo Jurić i zahvalio svima koji su do sada pomogli gradnju župne crkve. Rekao je kako nije najvažniji iznos koji se te večeri prikupi u dvorani, nego to što je svatko od župljana, svojim, makar i najskromnijim prilogom, ugradio u crkvu „svoj kamenčić“, i to srcem. (V. Mikić) ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
  • 9.
    9 proslava sTogoDišnjiCe iZgraDnje CrKve u poljani vjera je jedna od najvećih čovjekovih moći Piše: Goran Lukić • Snimio: Mario Barač ma zahvaliti Bogu za vjeru njihovih maj­ liti, kao i za ljubav, nadu i druge duhovne ki i otaca koja se očitovala u izgradnji ove moći. Potaknuo ih je da se današnjim crkve koja svojom veličinom nadilazi po­ slavljem pridruže Isusovim učenicima te trebe samoga mjesta. Čestitao je Poljan­ jedinstvenim i iskrenim srcem zavape: čanima stotu obljetnicu crkve i pozvao ih »Gospodine, umnoži nam vjeru«, kako bi da im taj jubilej bude prigoda obnoviti se po tom daru oni osobno i obiteljski, a po u vjeri, kako bi po njima crkva kao zgrada njima i hrvatska domovina bila duhovno postala još očitiji znak žive Crkve koju u snažnija. Budući da se slavlje odvija u U njima ostvaruje Isus Krist u snazi svoga mjesecu listopadu u Godini Gospe Voćin­ Poljani nedaleko od Pakraca, filijali Duha. Podsjetio ih je na Biskupijski dan ske, povjerio ih je Isusovoj Majci da ona s župe Gaj, proslavljena je 3. listopa­ koji je dan prije održan u Požegi prigo­ njima i za njih moli dragocjeni dar vjere. da stota obljetnica tamošnje crkve. dom trinaeste godišnjice uspostave Po­ Na svršetku slavlja biskup je izmolio Euharistijsko slavlje predvodio je biskup žeške biskupije, na pastoralne programe čin predanja vjernika Isusovoj Majci. U dr. Antun Škvorčević, a uz njega je bio koji su ondje obznanjeni, a ostvarivat će mjesnoj dvorani slijedio je objed za po­ Željko Strnak, domaći župnik iz Gaja, se tijekom Godine Gospe Voćinske te ih je sebne uzvanike gdje je župnik Strnak Matija Juraković, arhiđakon zapadno­ pozvao da se i oni u njih uključe i da mole podijelio zahvalnice onima koji su naj­ slavonski i pakrački župnik, Branko za duhovni rast i izgradnju župe Gaj i cije­ zaslužniji za obnovu crkve u Poljani. Od Gelemanović, dekan Pakračkog dekana­ le Biskupije. Biskup je zatim blagoslovio javnih dužnosnika na slavlju je uz lipič­ ta i daruvarski župnik, prijašnji župnici novi oltar i cjelovito obnovljenu crkvu. koga gradonačelnika Antuna Haramiju Stjepan Bakran i Ivan Herega, svećenici sudjelovao i saborski zastupnik i pakrač­ podrijetlom iz župe Gaj te iz župa Pa­ Za duhovno snažniju Hrvatsku ki gradonačelnik Davor Huška. kračkoga dekanata. Na početku slavlja U homiliji je biskup zapitao vjernike po župnik Strnak predstavio je sve što su čemu bi Hrvatska bila moćna i jaka te je vjernici Poljane učinili na obnovi svoje tumačeći naviještenu Božju riječ rekao crkve. U ime vjernika biskupa i nazoč­ kako je vjera jedna od čovjekovih najve­ ne pozdravio je Marijan Stakor. Djeca u ćih moći te ih je zapitao je li ona u Poljani narodnim mošnjama uručila su biskupu dovoljno živa i jaka. Spomenuo je kako darove mještana, a lipički gradonačelnik su apostoli u današnjem evanđelju svoje Antun Haramija darove Grada. iskustvo nemoći na razini vjere pretočili u vapaj: »Gospodine, umnoži nam vjeru. « blagoslov oltara i crkve Kazao je da su učenici time očitovali svi­ Biskup je potom u uvodu slavlja kazao da jest kako vjera nije naš ljudski proizvod, je došao u Poljanu s tamošnjim vjernici­ nego Božji dar te da je za nju potrebno mo­ sesTre milosrDniCe proslavile blagDan sv. vinKa paulsKog veliki trag sestre su ostavile na području školstva Sestre milosrdnice u požeškom samostanu Isusova križa, onda se događaju najsnažnije stoljeća i školu koja im je nakon II. svjetskog proslavile su 27. rujna blagdan sv. Vinka Paul- i najdublje preobrazbe. Jedan od onih koje rata oduzeta. U današnje vrijeme kada je ne- skog misnim slavljem koje je u samostanskoj je izabrao Bog bio je i Vinko Paulski. Bog ni dovoljno duhovnih zvanja biskup je milosrd- kapelici predvodio biskup Antun Škvorčević. danas ne miruje, On poziva, samo je pitanje nice zamolio da upravo mole na tu nakanu. -Prije 350 godina svoju plemenitu dušu Bogu da li ga dovoljno čujemo, odnosno postoje li (Lj M. • Snimio: Duško Mirković ) je predao Vinko Paulski. Zajedno s tolikima srca koja ga znaju osluškivati? Da bi se Boga diljem svijeta želimo mu i mi u Požegi iska- moglo slušati potrebna je molitva i sabrano zati svoju zahvalnost, a još više Bogu što je srce. u onim teškim vremenima prve polovice 17. Želimo danas, odgovorio je biskup, sa sv. stoljeća darovao Crkvi snažnu osobu u njego- Vinkom moliti da budemo zemlja i grad koji vom liku - istaknuo je biskup u uvodu slavlja. čuju Boga, razumiju ga i spremno ga slijede. U homiliji je objasnio kako postoji povijest Isto tako biskup je kazao kako na ovaj blag- naših ljudskih napora i nastojanja, a koja dan žele zahvaliti za sve ono što je Bog kroz se često očituje nemoćna te obično završa- sv. Vinka izveo, kroz njegove kongregacije, va u ratovima i sukobima. Međutim, postoji muške i ženske, osobito kroz zajednicu se- i povijest Božjih nauma koja se naziva povi- stara milosrdnica koja je u Požegi prisutna jest spasenja ukorijenjena u Isusu Kristu, u skoro 150 godina. Biskup je podsjetio kako ljubavi Božjoj koja je za nas išla na križ i u su sestre došle u Požegu i na sva ona po- kojoj leži sudbina svijeta, naša sadašnjost i dručja na kojima su djelovale, od školstva do budućnost. Kada mi svoje ljudsko, malo i sla- zdravstva. Posebno veliki trag ostavile su u bo, pridružimo tome Božjem naumu, snazi školstvu, izgradivši na samom početku 20. Broj 23 STUDENI 2010.
  • 10.
    10 DOG AĐAJNICA lisTopaDsKe pobožnosTi u ZnaKu goDine gospe voćinsKe svojom majčinskom ljubavlju otvarala nam je božje perspektive Piše: Ljiljana Marić • Snimio: D. Mirković L istopadske pobožnosti u Požeškoj biskupiji ove godine odvijale su se u znaku Godine Gospe Voćinske pod geslom “Evo ti majke”. U svim župnim crkvama krunica se molila pred slikom Gospe Voćinske, a prvoga listopada u po- žeškoj katedrali krunicu je pred njezinim likom molio biskup dr. Antun Škvorčević. ­Želimo sjedinjeni s Marijom razmišljati o povijesti našega svetišta u Voćinu i o po- vijesti hrvatskog naroda, osobito u novije vrijeme u kojem je bilo silno mnogo pat- nji i trpljenja. Sve te narodne patnje i tr- pljenja, kao i svoje osobne nevolje, želimo združiti s Isusovim nevoljama po zagovoru njegove majke da bi sve to mučno i teško u naši vjernici pronalazili za sebe i svoj ži- po Isusovoj majci i tom srdačnošću nas ovom hrvatskom trenutku bilo blagoslov- vot odgovore iz Božje perspektive. Lik uvjerava da se ne bojimo jer Bog nas ljubi ljeno po njegovim patnjama – poručio je Gospe Voćinske podsjeća nas na veliku što je očitovao u svome Sinu. To je najčvr- biskup koji je zatim započeo molitvu kru- povijest njezine prisutnosti, ali i iskazi- šći temelj na kojem se može živjeti svoje nice koja se tijekom listopada molila za vanje majčinske ljubavi kojom je otvara- osobno i zajedničko postojanje. – Molimo obnovu i posvećenje naših svećenika te za la Božje perspektive rastuženim srcima Isusovu majku da nam kroz ove listopad- nova duhovna zvanja, osobito svećenička. i uvjeravala ih da se ne boje jer je Bog s ske pobožnosti otvara oči, srce i dušu za Na kraju molitve biskup je podsjetio kako njima – istaknuo je biskup. te Božje perspektive jer dok ljudski ne je tijekom četrnaest stoljeća povijesti Dodao je da o tome govori srce na vidimo kakva će biti budućnost, znamo našeg naroda bilo silno mnogo teških si- liku Gospe Voćinske i malom Isusu. Po- kakva će ona biti po Bogu – kazao je bi- tuacija. – Ali u marijanskim svetištima, ruka je to, nastavio je biskup, da nam Bog skup završavajući listopadsku pobožnost zagledani u lik Isusove majke, uvijek su pristupa nekim srdačnim raspoloženjem molitvom Gospi Voćinskoj. održani arhiđakonatski seminari za voditelje župne kateheze župa je mjesto rasta vjernika u vjeri Pišu: Ljiljana Marić i Višnja Mikić • Snimili: Duško Mirković sve je pozdravio generalni vikar Požeške i cilj sveukupnog katehetskog rada. Žu- biskupije msgr. Josip Klarić. pne zajednice stoga nisu i ne smiju biti – Želim da u Godini Gospe Voćinske, tek administrativna sjedišta traženja i u mjesecu listopadu, s ovoga susreta pružanja crkvenih usluga nego su pozva- odete ispunjenih srca te da ono što ste na ne potvrđivati se prije svega kao mjesta ovom susretu dobili što bolje prenesete u susreta i zajedništva svih župljana radi svoje župne zajednice te ih na taj način produbljenja osobne vjere, molitve i slav- izgrađujete. Vremena su teška, a kako ljenja spasenjskih otajstava – kazao je biste što bolje odgovorili na ta vremena i mr. Rašić ujedno podsjetivši što se radilo Božju riječ učinili što prisutnijom, pomo- na prošlim seminarima kojima je cilj što ći će vam i ovi susreti – poručio je msgr. više laike uključiti u župna događanja. Klarić. Susret je potom nastavljen u obliku Prvi dio susreta vodio je Mario Rašić, radionica za svaku pojedinu skupinu. U koordinator za župnu katehezu Požeške Pored skupine caritasovih volontera, Dvorani sv. Terezije Avilske u Po- biskupije. – Redovito mjesta rađanja i lektora, članova Djela za zvanja, vodite- žegi 21. listopada počeo je ciklus se- rasta vjernika u vjeri je župna zajednica. lja mladih i ministranata u župama, prvi minara za voditelje župne kateheze Stanje župne kateheze u pojedinoj žu- put su se okupili voditelji župnih zboro- u Požeškoj biskupiji. Prvi seminar održan pnoj zajednici stoga je odraz i slika njezi- va i orguljaši te članovi Djela za misije. je za voditelje katedralnog arhiđakonata, ne vitalnosti i njezinih evangelizacijskih Radionice su vodili Saša Paveljak, Josip 26. listopada slijedio je seminar za Posav- nastojanja. Osobni rast u vjeri, uz Božji Krpljević, Mladen Štivin, Marijan Pave- ski, idućeg dana za Zapadno­slavonski, a poziv i dar milosti svakoj pojedinoj osobi, lić, Mario Rašić, Zdravko Ticl, Danijel 28. listopada za Slavonsko­podravski ar- uvelike ovisi i o katehetskim nastojanji- Engelman, Željko Strnak i Alen Kopu- hiđakonat. Na početku susreta u Požegi ma naših župnih zajednica koje su izvor nović Legetin. ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
  • 11.
    11 biskup škvorčević upastoralnom pohodu hrvatskim vjernicima u australiji važnost opstanka hrvatskih katoličkih centara Zahvala za izgradnju voćinske crkve Idućega dana biskup se susreo s vjernicima sidneyskog Hrvatskog katoličkog centra u St. Johns Parku. Za brojne vjernike pred­ vodio je euharistijsko slavlje u crkvi sv. Nikole Tavelića. U homiliji se osvrnuo na tmurno sidneysko nebo toga jutra te pozvao vjernike da ne dopuste nikakvom mraku da potamni hrvatsko nebo u njihovim sr­ cima, nego da u svojim centrima ustrajno povezani s Crkvom u svjetlu Božje riječi iz­ građuju svoje duše, svjesni da je tijekom če­ trnaeststoljetne hrvatske povijesti upravo mali i jednostavni čovjek svojom vjernošću Bogu, braku i obitelji, te čestitim životom U sačuvao duhovnu čvrstinu svoga naroda okviru svoga jednomjesečnog pasto­ Biskup je spomenuo kako je prvi put u i osigurao mnoge povijesne pobjede, pa i ralnog pohoda hrvatskim vjernicima Australiji te kako je velik događaj kad se posljednju u Domovinskom ratu. Na svr­ u Australiji od 16. listopada biskup susretnu Hrvati iz domovine i iseljeniš­ šetku slavlja biskup je predvodio molitvu Antun Škvorčević održao je od 18. do 22. tva, ali da je najveći događaj kad oni za­ povjere vjernika Isusovoj Majci, a fra Ma­ listopada duhovne vježbe za hrvatske sve­ jedno stanu pred Boga, slave svetu misu rijan Glamočak biskupu je darovao upravo ćenike koji djeluju u Australiji. Pridružio i tako na najbolji način postanu dionicima objavljenu monografiju o njihovu Centru im se i biskup Gerard Zardin iz Hrvatske snažne četrnaeststoljetne duhovne bašti­ prigodom njegove dvadeset pete godišnjice. franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, ne koja je opečatila njihovo narodno biće. Istoga dana biskup je posjetio i treći dugogodišnji misionar, a sada biskup u U homiliji biskup je kazao kako je snaga sidneyski Hrvatski katolički centar u Peruu. Uz duhovni program svećenici su hrvatskog čovjeka tijekom njegove teške Blacktownu te je u crkvi Gospe Velikoga imali i susrete na kojima su razgovarali četrnaeststoljetne povijesti, u kojoj najve­ Hrvatskoga Krsnog Zavjeta služio svetu o pastoralnom stanju hrvatskih vjernika ćim dijelom nije imao svoje države, bila u misu i 38­orici mladih podijelio sakra­ koji su im povjereni te o budućnosti hrvat­ njegovu duhovnom identitetu, izgrađenom ment svete Potvrde. Na svršetku slavlja skih katoličkih centara. Jednodušno su po služenju Katoličke crkve. Podsjetio je zahvalio je franjevcima za njihovo služe­ potvrdili važnost njihova daljnjeg opstan­ na materijalna razaranja i u nedavnome nje hrvatskom čovjeku te svima koji su ka kao mjesta na kojima hrvatski vjernici Domovinskom ratu te im je za primjer pri­ na poticaj gosp. Ivana Međumorca da­ na svom materinskomm jeziku mogu sla­ kazao rušenje crkve Majke Božje u Voćinu rovali svoj prilog za izgradnju voćinske viti Boga, njegovati kulturu te u svom du­ i nastojanja oko njezine ponovne izgradnje crkve te je u znak priznanja svima daro­ hovnom identitetu ostvarivati pripadnost te je dodao kako su još teža ona razaranja vateljima uručio plaketu Gospe Voćinske. Katoličkoj crkvi u Australiji. koja se trenutačno događaju u srcu hr­ Tijekom boravka u Sidneyu biskup je 25. vatskog čovjeka. Potaknuo je vjernike da listopada u pratnji fra Zvonimira Križano­ najveći je događaj stati pred boga ustraju na putu duhovne izgradnje u svo­ vića posjetio hrvatski konzulat gdje ga je Tijekom mjeseca listopada biskup je poho­ jim hrvatskim katoličkim centrima te tako primila konzulica Mirjana Ana­Maria Piš­ dio u Sidneyu sva tri hrvatska katolička dadnu svoj doprinos australskom društvu. kulić sa suradnicima. (I. I.) centra. Prvo je posjetio Summerhill gdje Na svršetku slavlja sve je vjernike i njiho­ je 23. listopada predvodio euharistijsko vu hrvatsku domovinu te Bosnu i Hercego­ slavlje u crkvi sv. Antuna. Voditelj Centra vinu povjerio brižnoj skrbi Isusove Majke. fra Vladimir Novak izrazio mu je dobro­ Zahvalio je franjevcima što požrtvovno slu­ Znanstveni skup o djelovanju franjevaca došlicu istaknuvši značenje posjeta jednog že duši svoga naroda kao i vjernicima za u požegi i velikoj hrvatskog biskupa australskim Hrvatima. suradnju i slogu. Požega i Požeština kroz stoljeća – naziv je znanstvenoga skupa koji je u sklopu obilježavanja 800. obljetnice Županije požeške organizirao Zavod za znanost i umjetnički rad Požega. Na skupu je 16. listopa- da predstavljeno četrdesetak radova iz različitih područja djelovanja među kojima su bila i tri koja se odnose na djelovanje franjevaca u Požegi i Požeštini. Tako se prof. dr. sc. fra Franjo Emanuel Hoš- ko osvrnuo na požeške franjevce kao promicatelje crkveno-upravne samostalnosti Slavonije u tursko vrijeme. Gvardijan požeškog samo- stana fra Josip Poleto govorio je o franjevcima i Velikoj. U svom se izlaganju još je jednom istaknuo značenje veličkih franjevaca u borbi da Slavonija ne ostane pod jurisdikcijom bosanskih biskupa, nego da prijeđe pod jurisdikciju zagrebačkih biskupa. Fra Vatroslav Frkin osvrnuo se na značaj knjižnice Franjevačkog samostana u Požegi koja ima dvije inkunabule, više od 600 hrvatskih rijetkih knjiga, 90 stranih, 45 srpskih i 14 slovenskih rijetkih knjiga zbog čega je 1988. godine proglašena spomenikom kulture. Izlaganja sa znanstvenog skupa trebala bi biti objavljena u zborniku do kraja godine. (V. Milko- vić • Snimio: Duško Mirković) Broj 23 STUDENI 2010.
  • 12.
    12 DOG AĐAJNICA HoDočašće DječjiH CrKveniH Zborova sv. TereZiji avilsKoj u požegu lijepo je bogu dati slavu i čast svojim glasom Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Duško Mirković pije došli su danas na hodočašće u našu živjeti – poručio je biskup pitajući djecu katedralu zahvaliti što je bila sva Tvoja i bi li i ona željela biti velika u svome srcu zamoliti da nama mladima pjevačima po- kao što je to bila sv. Terezija Avilska. mogne imati vremena za Tebe, s Tobom Nakon što su djeca dala potvrdan razgovarati, Tebi pjevati i moliti, biti odgovor, glasno su zahvalila Bogu za zajedno, jedni druge voljeti. Po Tereziji- Njegovu riječ koju nam daje, a po kojoj nu zagovoru daj nam danas veliko srce, se može postati velik ako ju se sluša i po ispunjeno Tvojim svjetlom, sposobno za njoj živi. Biskup je tada pročitao i misao dobrotu i plemenitost – molio je biskup sv. Terezije koja glasi: «Tko ima uza se Škvorčević. Isusa kao prijatelja sve može podnijeti. On nam pomaže i jača nas. Nikad nas ne pjesma koja ide do neba ostavlja. On je pravi i iskreni prijatelj.» Zatim se svaki zbor predstavio s dvije Sveta Terezijo, hvala ti za tako jedno- pjesme. Hodočašće je završilo misnim stavne, a jasne riječi – poručio je biskup U slavljem koje je predvodio biskup Škvor- koji je potom djeci protumačio značenje Požegi je 9. listopada održano čević u požeškoj katedrali, a koje je bilo prijateljstva. tradicionalno hodočašće dječjih cr- posebno radosno jer su na njemu pjevala Dodao je kako smo došli na hodočašće kvenih zborova Požeške biskupije djeca. Biskup je djeci kazao kako je lije- kako bismo sebi rekli tko možemo postati svetoj Tereziji Avilskoj, zaštitnici požeš- po što pjevaju u svojim župama te Bogu u životu kada s Isusom ozbiljno računa- ke katedrale. Hodočašće je počelo susre- daju slavu i čast svojim glasom. Zahvalio mo, kada svakodnevno molimo, slušamo tom u Dvorani sv. Terezije Avilske na im je što to čine kao i što su pjesmom i Riječ Božju i po njoj živimo. – Hrvatska kojem se predstavilo četrnaest zborova iz molitvom došli iskazati svoju počast sv. može postati najjača samo onda ako mi župa Pleternica, Jakšić, Kuzmica, Nova Tereziji Avilskoj. budemo bili takvi Isusovi prijatelji. Re- Kapela, Stari Gradac, Rešetari, Lipik, U homiliji je biskup kazao da se pje- cimo zajedno sa sv. Terezijom da nam je Davor, te iz novogradiške župe Bezgr- sma koja dolazi iz srca čuje do neba, do Isus najveći prijatelj i da s Njime želimo ješnog Začeća BDM, požeških župa sv. Boga. Poručio je djeci da bi bez njihove biti čvrsto povezani u svom životu kako Terezije Avilske, sv. Leopolda Mandića i pjesme, a još više bez njihova srca, naše bismo bili veliki u svome srcu poput sv. sv. Ivana Krstitelja, novljanske župe sv. župe i biskupija bile tužnije. Zatim im je Terezije – istaknuo je biskup. Luke, virovitičke župe sv. Roka te Kato- predstavio sv. Tereziju koja je živjela u Misno slavlje završilo je molitvom ličke osnovne škole u Požegi. Nakon što XVI. stoljeću, njezin život i djelovanje. Gospi Voćinskoj kojoj je posvećena ova su učenici Katoličke osnovne škole, čiji je Požežani pred njezinim likom već više od godina u Požeškoj biskupiji te molitvom zbor prvi put sudjelovao na ovom hodoča- dva stoljeća propituju svoj život i u njoj i pjesmom sv. Tereziji Avilskoj. šću, pročitali nekoliko misli sv. Terezije, pronalaze odgovor o čovjeku, svi sudionici su zapjevali pjesmu o ovoj biću koje je smislila Božja lju- najpoznatijoj španjolskoj svetici. Zatim je bav. sve pozdravio biskup dr. Antun Škvorče- vić. Svoje obraćanje počeo je molitvom u biti velik u srcu kojoj je kazao kako je sv. Terezija uvijek - U Svetom pismu koje smo i imala vremena za Boga, za Isusa Krista. danas navijestili sv. Terezija Iskreno je vjerovala Bogu, s njime prija- pronašla je Božji govor za sebe. teljevala, molila mu se i pjevala mu. On I svi koji su dolazili u Požegu joj je podario mnoge sposobnosti, među pred njezin lik shvatili su da je ostalim i da razumije ljude i moć da ih ona postala velika jer je sluša- voli. – Iz različitih župa Požeške bisku- la Božju riječ i po njoj nastojala Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje Učenici Katoličke osnovne škole zajedno sa svojim učiteljicama, vjeroučiteljicom i voditeljicom produženog boravka s. Karolinom Mićanović te volonterima koji rade u produženom boravku 22. listopada proslavili su Dan kruha i za- hvalnosti za plodove zemlje. Na prigodnoj svečanosti sudjelovali su i njihovi roditelji, braća i sestre, djedovi i bake. Na početku programa sve je pozdravio ravnatelj škole vlč. Ivica Žuljević. – Danas se na poseban način spominjemo Dana kruha, odnosno zahvalnosti dragome Bogu za sve ono što nam je dao od plodova zemlje. Njemu dugujemo zahvalnost jer sve što imamo Njegov je dar za nas. Ovim kratkim programom izreći ćemo zahvalnost dragom Bogu za plodove koje nam je darovao, ali i roditeljima, djedovima i bakama, rodbini i prijateljima, svima onima koji su se trudili da možemo uživati u različitim plodovima i hrani – istaknuo je ravnatelj Žuljević ujedno upozorivši kako je grijeh bacati hranu dok druga djeca i ljudi u svijetu gladuju i umiru od gladi. Potom su učenici prvog i drugog razreda izveli kratak program sastavljen od pjesama, recitacija i igrokaza. U drugom dijelu programa učenici su poveli svoje roditelje u učionice gdje su bile priređene radionice. Dok su prvašići zajedno s roditeljima pravili tijesto te od njega izrađivali različita peciva, učenici drugih razreda sa svojim roditeljima pravili su plakate na temu Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Sve je završilo blagovanjem blagoslovljene hrane koju su pripremile mame i bake učenika. Svi su se osladili, a sve što je preostalo darovali su Caritasu, odnosno siromašnima.. (Lj.M. • Snimio: Duško Mirković) ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
  • 13.
    13 blagoslovljena Kapela učasT gospe voćinsKe u požešKom Kolegiju prijateljevanje s isusom pomaže nam da rastemo kao skladna bića Piše: Goran Lukić • Snimio: Robert Mokri U sklopu Doma pape Ivana Pavla II. tom smislu sv. Pavao govori o negativno­ u Požegi od 2006. godine djeluje stima kao djelima tijela i poziva da ih se Kolegij za srednjoškolske učenike klonimo. Biskup je dodao da mlad čovjek i svećeničke aspirante. Ove jeseni u pro­ snažno osjeća koliko je on duhovno biće, storima Kolegija završeno je uređenje jedinstvena i neponovljiva osoba i kako je kapele koju je biskup Antun Škvorčević silno važno da se on izgrađuje i raste u blagoslovio 13. listopada u čast Gospe Vo­ toj dimenziji. Naglasio je kako im Kolegij ćinske. Na početku euharistijskog slavlja želi poslužiti u cjelovitoj izgradnji njiho­ u kojem je koncelebrirao Robert Mokri, ve osobe. Spomenuo je kako Isus ustaje ravnatelj Kolegija, i Goran Lukić, tajnik, protiv farizejske prijetvornosti u kojoj va­ biskup je kolegijašima rekao kako je ovo njština nije u skladu s nutrinom, tijelo s janske pobožnosti za posvećenje svećeni­ važan dan za ustanovu u kojoj borave jer duhom te da im prijateljevanje s Isusom ka i nova svećenička zvanja, blagoslivlja se otvara prostor u kojem kao mladi ljudi može pomoći da rastu kao skladna bića. kapelu u čast Gospe Voćinske kako bi ih imaju mogućnost živjeti trenutke sabra­ Kazao je kako kapelica u Kolegiju od da­ ona pratila na njihovu životnom putu, nosti, molitvene povezanosti s Bogom te nas postaje mjesto Isusove euharistijske posebno aspirante u hodu prema sveće­ njegovati duhovnost, što su dragocjene prisutnosti i potaknuo ih da u toj prisut­ ništvu. Na svršetku slavlja kolegijaši su sastavnice u izgradnji njihove osobnosti. nosti promišljaju o svom vlastitom živo­ zajedno molili molitvu Gospi Voćinskoj. U homiliji biskup je podsjetio kako je čo­ tu, opredjeljuju se i učvršćuju za duhovne Svojim skladnim pjevanjem, popraćenim vjek tjelesno i duhovno biće, kako je tijelo vrijednosti, da po njima život u Hrvatskoj sviranjem Marka Taborskog, pitomci Ko­ također stvorio Bog i da ga stoga treba bude plemenitiji i čovječniji. Protumačio legija doprinijeli su da slavlje bude snaž­ poštivati i održavati zdravim, ali da je im je da u Godini Gospe Voćinske, u mje­ no duhovno iskustvo. Biskup se nakon ono ujedno izraz naše krhkosti, prolazno­ secu listopadu, kada sve župe Požeške slavlja zadržao s kolegijašima u razgovo­ sti i smrtnosti, ranjenosti zlom te da u biskupije pred tim likom obavljaju mari­ ru i na domjenku. pleterničanka mirjana potnar odlučila je pridružiti se časnim sestrama iz Družbe kćeri božje ljubavi “želim oko sebe okupljati mlade i usmjeravati ih više prema Crkvi” Piše: Vesna Milković • Snimio: Duško Mirković V jera, ufanje i ljubav, krjeposti su koji­ mladi udalje od Crkve. Odlučila sam ući titi i moju odluku ako tijekom priprema ma bi se svaki čovjek, a osobito mlad u Kandidaturu bez velikih očekivanja, a odustanem od te namjere. Nakon kandi­ čovjek, trebao voditi u životu – mišlje­ vrijeme će pokazati je li odluka bila do­ dature slijedi postulatura i novicijat i ne nja je 17­godišnja Pleterničanka Mirjana bra – rekla nam je uoči puta u Zagreb. znam što se u tom razdoblju može dogo­ Potnar koja je 1. rujna učinila važan pre­ Mirjana je prva dva razreda Katoličke diti, no moja želja je za sada čvrsta i kad okret u svom životu: odrekla se traperica, klasične gimnazije u Požegi završila s od­ maturiram, željela bih studirati na Kate­ osobnog mobitela i drugih sitnica karak­ ličnim uspjehom, a bila je i član dramske hetskom ili Pedagoškom fakultetu. Kao terističnih za mladu generaciju, postala grupe. Sada, nakon dva mjeseca u drugoj časna sestra nastojat ću oko sebe okuplja­ učenica 3. razreda Nadbiskupske klasične sredini, kaže kako se već privikla na novu ti mlade i usmjeravati ih da se više vežu gimnazije u Zagrebu te ušla u Kandida­ školu, ali i na samostanski život. Vreme­ uz Crkvu – istaknula je Mirjana. turu Družbe kćeri Božje ljubavi gdje će se na za slobodne aktivnosti u školi nema, pripremati za službu časne sestre. no, zato u samostanu uči svirati klavir, Mirjana je jedno od petero djece Bran­ a uskoro će početi pjevati i u zboru. Na­ kice i Slavka Potnara. Odmalena je bila ravno, tu je i obvezna molitva krunice, vezana uz aktivnosti pleterničke župe odlazak na svetu misu, klanjanje... a dio – čitala je na misama, pjevala u zboru, vremena određen je za učenje i privatne surađivala s časnim sestrama. aktivnosti. Spavanje je obično u 22 sata, ­ Družeći se s njima, shvatila sam da ukoliko joj još nešto nije ostalo za naučiti. mi se sviđa to što one rade i već u 6. ra­ Subota je rezervirana za uređenje pro­ zredu osnovne škole počela sam razmi­ storija Kandidature i pomaganje časnim šljati o mogućnosti da im se pridružim. sestrama u kući ili vrtu. ­ Kada sam ro­ Kada sam postala krizmanik, želja da diteljima rekla da želim biti časna sestra, se izgradim doista kao član Crkve bila je malo su se iznenadili, ali su mi potom dali još veća iako je to vrijeme kada se mnogi potporu. Kazali su također da će prihva­ Broj 23 STUDENI 2010.
  • 14.
    14 IZ NAŠEG CARITASA nekadašnji policajac ivica grgić volontira u župnom Caritasu pomažući drugima lakše podnosim i pTsp Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Duško Mirković sjede vjeroučiteljice Jasne Krstanović, Veći je ‘gušt’ kada nekoga opomeneš i on a animirao sam još nekoliko osoba da se shvati tu svoju grešku te se raziđete kao uključe. Veliku pomoć u radu pružila mi prijatelji, nego kada ga kazniš ­ ističe Ivi- je dugogodišnja volonterka Ana Perout- ca kojem volontiranje uvelike pomaže da ka. Uključivanjem u Caritas počeo sam lakše podnosi i svoju bolest. spoznavati da čovjek što više daje dru- Svakoga četvrtka Ivica u župi dežura gima, dobiva više milosti od Gospodina kada dolaze oni kojima je potrebna bilo – ističe Ivica. Kao policajac sudjelovao u kakva pomoć. Sluša njihove sudbine i Domovinskom ratu, na ratištima u Pa- nastoji im pronaći bilo kakvu pomoć. Isto kracu i Okučanima. tako obilazi one koji dolaze tražiti pomoć Iako je odmalena uvijek osjećao potre- da bi vidio u kakvim uvjetima žive, a bu da pomogne drugima, posebno starci- rado se zadrži u razgovoru sa starijima ma i djeci, sada mu se kaže, pružila prili- i usamljenima kojima to mnogo znači. ­ ka da to čini još intenzivnije. ­ I dok sam Radost na licu čovjeka nakon što mu po- radio u policiji, nastojao sam ljudima po- mogneš ono je što se ne može ničim pla- D moći jer me uvijek dirnula svaka neprav- titi – kaže Ivica. Posebno ga je dirnula o prije dvije godine volonter Carita- da i nevolja koja je pogađala druge. Teško jedna 84­godišnja baka koja ga je pitala sa požeške župe sv. Terezije Avilske mi je bilo kada sam vidio da netko pati. može li ga poljubiti u znak zahvale što i njezin voditelj četrdesettrogodiš- Kada god sam mogao, pomagao sam jer i joj je donio paket s prehrambenim pro- nji Ivica Grgić nosio je policijsku odoru. kao policajac možeš djelovati karitativno. izvodima. U policiji bio od 1991. godine. Odlaskom u mirovinu zbog PTSP­a dobio je mnogo slobodnog vremena koje je odlučio iskori- siromašnima kupili drva od prodaje suvenira stiti za pomoć drugima. Kako bi siromašnima na području svoje župe za zimu nabavili ogrjev volonteri Caritasa župe ­ Često sam u životu znao Boga mo- sv. Terezije Avilske organizirali su prodaju prigodnih suvenira za blagdan zaštitnice svoje liti za ovo ili ono obećavajući mu da ću župe. Suvenire su uglavnom izrađivali sami volonteri. jednoga dana vratiti sve ono dobro što – Na taj način prikupili smo određeni iznos, a pomogla nam je i Požeška biskupija te sam primio. Bog se potrudio da mi pruži smo kupili ogrjev za potrebite u našoj župi. Nabavili smo nešto više od 50 metara drva koje priliku i tako sam se našao u Caritasu. dijelimo siromišnima – istaknuo je Ivica Žuljević, župnik požeške župe sv. Terezije Avilske, Uključio sam se na prijedlog svoje su- dodajući kako im je želja da i ubuduće blagdan svoje nebeske zaštitnice slave i uz kon- kretne akcije pomoći braći u nevolji. Starijima i nemoćnima Caritas je organizirao rezanje, cijepanje i slaganje drva. Tu su veliku pomoć pružili mladi iz župe. Jedna od onih kojima je Caritas nabavio drva je i samo- hrana majka Manuela Banko s troje male djece čija obitelj živi od dječjeg doplatka. Dok nije dobila drva. peć je ložila starim parketom koji je dobila od su- sjeda. – Ova, ali i svaka druga pomoć više nam je nego dobro došla. Zahvalna sam župniku, Caritasu, volonterima i njihovu voditelju Ivici Grgiću na ovoj po- moći, ali i na svemu što su mi do sada učinili – poručila je Manu- ela. (H.T. • Snimio: D, Mirković) u akciji žetva skupili deset tona pšenice U ovogodišnjoj već tradicionalnoj akciji Žetva Caritasa Požeške biskupije prikupljeno je 10 tona pšenice. -To je manje nego prošle godine kada smo prikupili 15 tona. Osnovni razlog tome je što je ove godine bilo i manje pšenice posijano, a i taj što su se u akciju uključila samo obiteljska poljoprivredna gospodarstva a ne i tvrtke – objasnio je vlč. Saša Paveljak, ravnatelj biskupijskog Caritasa zahvalan svima koji su se uključili kao i brojnim župskim Caritasima koji su na svome području organizirali akciju prikupljanja pšenice. Ona se sada nalazi u mlinovima gdje će biti samljevena u brašno koje će se po župskim Caritasima dije- liti u predbožićno vrijeme. Ovom akcijom Caritas želi potaknuti ljude na osjetljivost prema potrebitima i zahvalnost za plodove zemlje. (ljm • Snimio: Duško Mirković) ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
  • 15.
    15 požeška biskupija većsedam godina stipendira učenike i studente pokušajmo pomoći onima koji imaju manje od nas Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Duško Mirković Povjerenstvo izabralo 55. Uz blagdan sv. Terezije Avilske, zaštitnice istoimene po­ žeške župe i požeške katedrale, biskup je odobrio još 12 stipendija. što usrećuje čovjeka? Inače, Požeška biskupija već sedmu godinu dodjeljuje stipendije učenicima i studentima plaćajući im smještaj u domu ili privatno te prijevoz do škole. Isto tako biskupija plaća i smještaj učenicima koji su u njezinu kolegiju te polovicu cijene produženog boravka za učenike koji po­ laze Katoličku osnovnu školu u Požegi. Ukupno je 137 takvih potpora učenicima i studentima. U Biskup je studentima i učenicima po­ Dvorani bl. Alojzija Stepinca 9. li­ nosno kroz drugoga možemo doseći onu ručio da kroz svoje školovanje, a i onda stopada Požeška je biskupija podi­ puninu života za kojom čeznemo. – Taj kada ga završe duboko budu povezani jelila 55 stipendija učenicima i stu­ drugi je ponajprije On, Isus Krist koji je s Bogom te da njihovo srce uvijek bude dentima iz obitelji s više djece, a koje su za nas iz ljubavi umro na križu. Sav je bio otvorena njiva koja čezne za Božjim sje­ materijalno u lošijem stanju. Učenike i za nas, za druge. Kada živimo za druge, menom. Bog će na taj način dati da kroz studente te njihove roditelje pozdravio je tada živimo nesebičnost i postajemo očo­ njih izraste pravi plod veličine čovjekova biskup Antun Škvorčević te kazao kako vječeniji. Ovo što mi nastojimo činiti i mi­ dostojanstva. Materijalno, objasnio je bi­ nas situacija da neki nemaju dovoljno sliti na druge u materijalnom smislu je skup, nije nažalost kadro usrećiti čovje­ materijalnih dobara potiče da mislimo višeslojevito. Unatoč poteškoćama i mno­ ka u onome što on nosi u sebi kao čežnju jedni na druge, da nastojimo druge vidje­ gim drugim problemima možemo reći da za smislom, nego tek ono što dolazi od ti i pružiti im ruku te ono materijalno što je život lijep, dostojan, velik i vrijedan Boga kao Njegova prisutnost u nama. imamo podijelimo s drugima. – Čovjek onoliko koliko ga darujemo drugima – Roditeljima je zaželio mnogo strpljivosti je vrijedan i dostojan u sebi samome bez kazao je biskup poručivši da čovjek nije u odgoju njihove djece kako bi ona išla obzira što materijalno ima ili nema. I baš izgubljen kada nema materijalno, nego pravim, Božjim putem. zbog toga njegova dostojanstva potrebno onda kada je sebičan. Jedan od onih koji već četvrtu godinu je da svatko od nas pokuša vidjeti kako Dodao je da nije sve u materijalnoj primaju stipendiju Požeške biskupije je i ga živi i ostvaruje te kako ga drugi po­ solidarnosti jer postoji i duhovna soli­ Marko Iličić iz župe Velika. – Oba rodi­ kraj njega ostvaruju pa da budemo jedni darnost. Kada ne možemo jedni drugima telja su u mirovini koja je prilično mala i s drugima solidarni – istaknuo je biskup materijalno pomoći, važno je da smo jed­ bez ove potpore teško da bih mogao stu­ Škvorčević. ni drugima duhovna potpora i ta svijest dirati. Stipendiju dobivam već četvrtu da čovjek nije napušten i ostavljen sam godinu, odnosno od početka studija – ka­ Duhovna slidarnost u svojoj teškoj situaciji već je dragocjena zao je Marko, student Katoličkog bogo­ Dodao je kako nas je Isus poučio da se činjenica. Naime, u biskupiju je stiglo slovnog fakulteta u Đakovu. samo kroz drugoga možemo spasiti, od­ preko 80 molbi za stipendije od kojih je Djeca prikupljala novac za bolesnog brata svoje kolegice Učenici prvoga i drugoga razreda Katoličke osnovne škole u Požegi organizirali su još jednu humanitarnu akciju. U vrijeme produženog boravka tjednima su marljivo izrađivali različite ukrasne predmete od kojih je većina napravljena od ekološkog materijala. Pomogla im je voditeljica produženog boravka i vjeroučiteljica s. Karolina Mićanović, učiteljica Lucija Lucić te volonterke Martina Čerti, Zvjezdana Budoš, Ma- rina Dimovski i Marijan Grubešić. Sve što su napravili djeca su prodavala za blagdan sv. Terezije Avilske i Dane kruha – Dane zahvalnosti za plodove zemlje. – Novac koji smo na taj način skupili odlučili smo namijeniti za teško bolesnog brata Martine Marinac, učenice 2.a razreda naše škole. Na taj način želimo kod djece razviti osjećaj za potrebite. Inače za njezinog brata učenici i roditelji prikupljaju novac od početka školske godine. Prošle godine imali smo akciju prikupljanja pomoći za našu teško bolesnu učenicu Luciju Morvaj – kazala je s. Karolina Mićanović. (H.T. • Snimio: Tihomir Ivčetić) Broj 23 STUDENI 2010.
  • 16.
    16 BRAĆA NAŠA POTREBITA u posjeTi Dvjema obiTeljima u požešKoj župi sv. TereZije avilsKe jedni nemaju štednjak, a drugima je potrebna dječja hrana i pelene Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Duško Mirković katedralnog Caritasa koji su joj nabavili pomažu Caritasovi volonteri drva, a koji joj povremeno donesu i razli- Zahvaljujući Caritasu prošli mjesec mo- čitih namirnica što ju uvijek obraduje. gla je sa svojom djecom mirnije živjeti jer su se opskrbili hranom, ali i drvima. žive samo od doplatka Manuela povremeno obavi neko čišćenje, Istim volonterima kao i župniku Ivici Žu- ali stalni posao ne može ni tražiti jer joj ljeviću veliku zahvalnost upućuje i dva- nema tko čuvati troje djece, a niti bi to desetrogodišnja majka Manuela Banko mogla platiti. Najviše strahuje od Centra koja živi s jednaestomjesečnom kćerkom za socijalnu skrb koji obavljaju nadzor Dolores, godinu dana starijom kćerkom nad njom. –Kontroliraju jesu li djeca do- Angelikom te šestogodišnjim sinom. bro, imaju li hrane, jesu li čista, odnosno Kada nije vidjela izlaza prije dva mjeseca da li se ja o njima dovoljno dobro brinem. obratila se župniku Ivici Žuljeviću koji ju Stalno mi spominju da će mi uzeti djecu i je uputio na njihov Caritas. Volonteri su dati ih na udomljavanje ako se ne budem brzo izišli na teren, ‘snimili’ situaciju te brinula o njima. To su moja djeca, preu- ocijenili da joj treba pružiti pomoć. zela sam odgovornost za njih i ‘kopat’ ću – Jedino primanje nam je dječji do- rukama i nogama da ostanu sa mnom P platak od 1.440 kuna. Samo za stana- jer mislim da se o njima nitko ne može otrebitih je u našoj Biskupiji mno- rinu plaćam 750 kuna, a moram platiti bolje brinuti od majke. Brinem se za njih go, ima ih u svakoj župi, ovog puta još i režije. Ostane mi od doplatka 100 najbolje što mogu i nikom ih ne dam. Ne posjetili smo dvije obitelji u požeš- – 200 kuna. Otac djece koji je bio nasi- znam kako bi to proživjela moja Angelika koj Župi sv. Terezije Avilske. Katarina lan prema njima i meni ima policijsku koja boluje od epilepsije. Sin mi ima aler- Tomašičević živi u centru Požege zajed- zabranu pristupa. Prijetio je i da će nas gijsku astmu – zabrinuto priča Manuela no sa nezaposlenim 59­godišnjim sinom ubiti. Iz tih razloga iz Rijeke smo prije koja, nažalost, nije dobivala ni porodilj- Franjom. Njoj je 89 godina. Jedini izvor dvije godine došli u Požegu kako bi bili nu naknadu jer nije imala zdravstveno prihoda im je njezina mirovina od 1.430 što dalje od njega. Nekoliko puta sam osiguranje. U nekoliko navrata kroz na- kuna. Žive u dvije sobe od kojih je jedna mu se vraćala jer je obećavao da više bavku pelena i sličnih dječjih potrepština kuhinja. Nemaju ni kupaonice, a Kata­ neće dići ruku ni na njih ni na mene, ali pomogao joj je i grad Požega. rina nikada nije imala ni perilicu ru- obećanje nikada nije dugo trajalo. Mi- Roditelji kojoj žive u Rijeci ne mogu blja. Dvije skromno namještene sobe sa slila sam da će se promijeniti rođenjem joj pomoći jer i njima samima, kaže, tre- starim, ali urednim namještajem. Sve je najmlađeg djeteta, ali sve je ostalo isto. ba pomoć. Tata joj je nekad plovio na izuzetno uredno. Za djecu ništa ne plaća niti za njih po- brodu, ali već dulje vrijeme je na Zavo- kazuje bilo kakav interes. Jedino nam du za zapošljavanje dok je mama teški bez kupaonice njegova majka, odnosno njihova baka invalid. Manuela bi bila sretna kada bi – Vječno sam kod liječnika. Sva sreća pošalje mjesečno 200 ­300 kuna ­ ističe ponekad, na kraće vrijeme, dva –tri sata, pa mi je liječnik vrlo blizu. Inače nikuda Manuela kojoj su najpotrebnije pelene, mogla negdje nešto čistiti i tako barem ne izlazim van osim kod liječnika kojem mlijeko i dječja hrana. malo povećati kućni budžet. odem u pratnji sina. On je nekada radio u ciglani, ali kada se ona zatvorila za- vršio je na birou i od tada nema posla, a tko bi ga u ovim godinama zaposlio – objašnjava baka Katarina kojoj je su- prug umro prije deset godina. Dobro bi joj došao i nekakav štednjak jer se njezin pokvario te joj je unuk poklonio elek- trični rešo. Preko zime za kuhanje će joj poslužiti štednjak na drva kojeg koristi i za grijanje. –Od moje mirovine ne mogu ni kune uštedjeti i jednostavno nemam za što kupiti novi. Pukla nam je i ploča na štednjaku na drva, a kako se takav više ni ne proizvodi sin je uspio negdje nabaviti polovnu ploču – objašnjava svo- je muke baka Katarina koja se nada da će njezina djeca uspjeti joj kupiti lijes kada umre jer, kaže, na svu sreću grob- no mjesto ima. Zahvalna je volonterima ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
  • 17.
    OBITELJ 17 mlada obitelj intelektualaca igora i aide Del vechio iz požeške župe sv. leopolda mandića uvijek smo bili spremni prihvatiti onoliko djece koliko nam bog da Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Duško Mirković kao braća i sestre. Ako se potuku, moraju se zagrliti, poljubiti i pomiriti. Onda im to na kraju izmami i osmijeh. Sve što dobiju moraju zajednički podijeliti jer nisu sami. Sve se dijeli na jednake dijelove iako im to nekada i ne odgovara – objašnjava majka Aida svoje pedagoške metode. Tata Igor dodaje da je obavezan od­ lazak na nedjeljnu svetu misu na koju po mogućnosti idu svi zajedno. – Nekad djeci nije jasno zašto moraju ići jer neki njihovi prijatelji i kolege ne moraju. Sma­ tramo da je važno da djeca idu na svetu misu iako možda u ovim godinama ne mogu shvatiti važnost toga čina, ali kada odrastu, to će shvatiti. Pokušavam im objasniti i na taj način da sam se molio Bogu za njih da se rode i da budu zdravi N i da sada idem na misu kako bih za to za­ aći obitelj u kojoj su otac i majka na histologiji. Za oko mi je zapela studen­ hvalio. Nastojimo im na različite načine visokoobrazovani, a koja ima više tica s punđom koja je uvijek sve znala ­ pomoći da spoznaju važnost toga. Obave­ od dvoje djece prava je rijetkost. prisjeća se Igor koji danas radi kao veteri­ zna je i molitva kada zajednički ručamo Upravo takva obitelj živi u požeškoj župi nar u požeškom Kaznenom zavodu. – napominje četrdesettrogodišnji Igor. sv. Leopolda Mandića. Igor i Aida Del Aida je jedno vrijeme radila u privat­ Vechio imaju četvero djece: jednaesto­ noj veterinarskoj ambulanti, a danas naučiti se pomagati godišnjeg Ivana, učenika petog razreda, radi kao profesor na požeškoj Poljopri­ Supružnici Del Vechio zadovoljni su što su desetogodišnju Klaru, učenicu četvrtoga vredno­prehrambenoj školi. Nije se mno­ svoju djecu naučili i da jedno drugom po­ razreda, osmogodišnjeg Luku, učenika go dvoumila oko dolaska u Požegu. Da­ mažu i priskoče u pomoć, pogotovo kada drugog razreda osnovne škole i tromje­ nas, kada je Zagreb postao još užurbaniji su u pitanju školske obaveze. – Iako se sečnog Martina. U braku su 12 godina. i prometniji grad, manja sredina kakva znaju i posvađati i potući, zanimljivo je da Njihov župnik msgr. Vjekoslav Marić za je Požega više joj odgovara znaju stati u obranu jedni drugih. Dogodi njih ima samo riječi pohvale. ­ Nikada nisam ni razmišljala da bih se kada netko od njih nešto zgriješi, pa do­ Igor je rođen u župi u kojoj i danas mogla imati manje od troje djece koliko bije kaznu, onda ostali lobiraju za njega živi. Od najmanjih nogu išao je s maj­ je bilo u mojoj obitelji. Imam još dva bra­ – kaže Igor dok supruga Aida dodaje da kom, vrlo pobožnom ženom, u crkvu. ta. Inače baka mi je imala desetero djece djecu kada nešto ne znaju, prvo uputi da Njegova supruga Aida je Zagrepčanka. Mi smo sretni što uopće možemo imati pomoć potraže kod brata ili sestre, a tek djecu. Znamo što to znači ne moći imati ako oni ne znaju pomoći, onda se uključe sretni smo što možemo imati djecu djecu jer imamo prijatelje i kolege koji su roditelji. Djeca, kada zatreba, pomažu ro­ ­ Upoznali smo se na fakultetu. Oboje smo silno željeli imati djecu, ali ih ne mogu diteljima i oko kućanskih poslova ili oko studirali veterinu. Od nje sam stariji dvije imati pa su neki i usvojili djecu. Uvijek najmlađeg člana obitelji. Nekada priskoče godine. Zapazio sam je kao demonstrator smo bili spremni prihvatiti onoliko djece u pomoć i tati koji uzgaja konje te je vrlo koliko nam Bog da – ističe 41­godišnja aktivan u požeškoj konjogojskoj udruzi Aida koja je trenutno na porodiljnom do­ Vallis aurea. Svako dijete osim najmlađeg pustu za četvrto dijete. Iako ima pravo ima i svoje slobodne aktivnosti, tako Ivan na trogodišnji dopust, bit će na njemu uči svirati tamburicu, Klara igra tenis, a godinu dana, a onda će Martin, kao i nje­ Luka, inače najživahniji, trenira džudo. gova braća i sestre, u vrtić sv. Leopolda Mandića koji se nalazi pri njihovoj župi. ako se potuku, moraju se poljubiti Djecu odgajaju u duhu kršćanskih vri­ jednosti te da budu odgovorni i savjesno obavljaju svoje školske obaveze. – Odlični su đaci. Učimo ih da budu samostalni te svoje zadaće i ostale školske obaveze sami naprave. Moraju znati sami rasporediti svoje vrijeme tako da stignu i sve naučiti i zabaviti se. Jako nam je važno da se slažu Broj 23 STUDENI 2010.
  • 18.
    18 GOSPODARSTVO stipo lučić, vlasnik građevinskog obrta lučić iz bekteža u kutjevačkoj župi osim zapovijedanim blagdanima ne radimo još na dane šest katoličkih svetaca Piše: Ljiljana Marić • Snimio: Tihomir Ivčetić Z aposleni u građevinskom obrtu Lučić iz Bekteža u kutjevačkoj župi jedini su zaposlenici u Hrvatskoj koji ne samo da ne rade na zapovijedane katolič- ke i državne blagdane te nedjelje nego uz to još ne rade i šest dana u godini. – Moja obitelj nikada nije radila na blagdan ro- đenja sv. Ivana Krstitelja kada smo od- lazili na hodočašće u Podmilačje, zatim na blagdan sv. Antuna, sv. Ilije proroka, sv. Roka kada je u Kotor Varošu veliko slavlje, sv. Josipa koji je zaštitnik naše države i na Blagovijest. Od kada imam svoj građevinski obrt unazad četiri godi- ne, ni moji zaposlenici, ukupno nas deset, ne radimo na te dane. Ne dolazi u obzir ni da nedjeljom radimo jer još su naši stari govorili što se nedjeljom zaradi, vrag od- nese – objašnjava Stipo Lučić, vlasnik jedna je redovnica, franjevka trenutno u što ne može riješiti na lijep način, onda građevinskog obrta Lučić. samostanu u Kloštar Ivaniću. se pogotovo ne može riješiti ni na ružan način – ističe Stipo kod kojega bi mnogi četiri složna brata vjera u boga na prvom mjestu htjeli raditi zbog njegova odnosa prema Ovaj tridesetšestogodišnji zidar zajedno ­ I kada je bilo najteže, uvijek sam imao radnicima. sa svojom obitelji prošao je izbjegličku povjerenja u Boga. Vjera u Boga uvijek Za pokretanje vlastitog obrta nije tra- kalvariju. Svoje rodno selo Bilice, u blizi- mi je na prvom mjestu. Vjerovao sam žio od države nikakve poticaje, odnosno ni Kotor Varoša, morao je napustiti 1992. da je On uvijek uz mene i ja to osjetim. nikada nije ni od koga ništa tražio pa ni godine. Ostalo je veliko imanje, tri kuće. S tim pouzdanjem sam krenuo i u otva- onda kada je imao status izbjeglice. Vje- Krenulo se od nule. Otišao je u Njemačku ranje vlastitog obrata. Hvala Bogu, po- rovao je da mu Bog može najviše pomoći. gdje je odmah kao zidar našao posao. Ni- sla ima preko glave. Ni u ovim kriznim Nikada mu nije palo napamet da svoju kada nije koristio nikakvu naknadu kao vremenima nismo ostali bez posla. Ide sudbinu izbjeglice koristi kako bi dobio izbjeglica. Zajedno s roditeljima i braćom nam jako dobro. Radimo visokogradnju neku socijalnu pomoć jer, kaže, radije bi nakon pet godina dolazi u Hrvatsku gdje i niskogradnju, gradimo kuće po siste- kopao i orao, nego tražio socijalnu pomoć nalazi svoj novi dom. Kao zidar radio je mu ‘ključ u ruke’, popločujemo dvorišta i koja je za njega tek nužno zlo. godinama kod privatnika, a onda je 2006. okoliš kuće, obavljamo žbukanje i slične pokrenuo vlastiti obrt u kojem pored nje- građevinske poslove. Radimo po cijeloj Tri puta na dan se moli ga rade još tri njegova brata: Ivo, Marko Požeštini – objašnjava Stipo. anđeoski pozdrav i Anto, jedan je kao i on po zanimanju zi- Nezamislivo mu je da netko tko radi, U obitelji Lučić svakodnevno se moli. U dar, ostala dvojica su tesari. Uvijek su sva a za svoj rad ne primi plaću zato prvo na- šest sati kada se prvi put oglase crkvena četvorica bili složni, pa tako i danas kada miri zaposlenike, zatim plati obveze pre- zvona, moli se anđeoski pozdrav, a ta mo- zajedno rade. Živi sa suprugom Silvanom, ma državi, a onda je na redu sve ostalo. litva ponovi se i u podne te kada se na- dvoje djece: Josipom koji ide u treći razred Nikome nije dužan, a nema ni kredita večer posljednji put oglasi zvono s njihove osnovne škole i prvašicom Marijom te ro- što u današnje vrijeme zvuči gotovo ne- kapele u Bektežu koja im je preko puta diteljima, ocem Jozom, koji je također bio vjerojatno. U poslu ga vodi moto pošte- kuće. Zbog blizine crkve posebno je sretna zidar, i majkom Marijom. Ima još četiri nog odnosa prema radniku, klijentu i Stipina majka Marija koja je uvijek želje- sestre, od kojih dvije i dalje žive u Nje- državi. ­ Sve na poslu uvijek rješavamo la živjeti u susjedstvu crkve. Sada joj se ta mačkoj, jedna je u okolici Varaždina, a na miran način. Mišljenja sam ako se ne- želja i ispunila. Obitelj se često okuplja i na molitvu krunice koja je neizostavna u Marijinim mjesecima svibnju i listopadu. Svake nedjelje i blagdana cijela obitelj od- lazi na misna slavlja, ako ponekad nema mise u Bektežu, idu u Kutjevo, a ako i tamo nema, onda se ide do tridesetak ki- lometara udaljene Požege. – U Njemačkoj smo svake nedjelje na misu išli u crkvu koja je bila udaljena 30 kilometara. Ne- djeljna misa nešto je što se u našoj obitelji nikada ne propušta – objašnjava Stipo. ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
  • 19.
    ŽUPNI SLIKOPIS 19 požeška župa sv. ivana Krstitelja iz vidovaca jedna je od najmlađih u požeškoj biskupiji “ovdje većina ljudi živi sakramentalni, duhovni život pa crkva nikada nije prazna” Piše: Vesna Milković • Snimio: Duško Mirković i Antun Mandić P ožeška župa sv. Ivana Krstitelja u stavljeni. Dolaskom u župu 2005. godine Vidovcima jedna je od prvih koja je župnik Androš je nastavio poslove svog osnovana nakon uspostave Požeške prethodnika pa se unazad dvije godine biskupije, a od tog 28. kolovoza 1999.go­ vjernici okupljaju u novoj crkvi iako ona dine u njoj su službovala dva svećenika: nije u potpunosti uređena. U gradnju i Dražen Akmačić i Nedjeljko Androš. Na­ djelomično uređenje do sada je utrošeno stala je odcjepljenjem dijela teritorija koji 3 milijuna kuna što je najvećim dijelom je pripadao katedralnoj Župi sv. Terezije osigurala Biskupija, potom vjernici i lo­ Avilske u Požegi i prigradskog naselja Vi­ kalni poduzetnici te Grad Požega. dovci u kojemu je službeno sjedište župe. – Radnim danom na misu dolazi 40­ – Ovdje živi 830 obitelji i oko 2850 vjer­ ak ljudi a petkom, kada imamo klanja­ nika. Većina ljudi je zaposlena u Požegi nje pred Presvetim ili kada su listopad­ i drugim mjestima, a samo manji dio se ske i svibanjske pobožnosti, i 70. Dobro bavi poljoprivredom. Izrazitih siromaha je posjećena i devetnica uoči blagdana nema no, imamo nešto staračkih obitelji zaštitnika župe sv. Ivana Krstitelja. Ne­ i samaca. Kao i u mnogim drugim župa­ djeljom je na misi 200 do 300 ljudi a za ma i ovdje više ljudi umire nego što se većih blagdana dođe ih i 500 pa crkva ni­ tijelo, tako bi redovno trebao ići u crkvu da rađa djece. Prosječno godišnje umire tri­ kada nije prazna. Može se reći da većina nahrani dušu ­ mišljenja je gosp. Čolić. desetak ljudi, rađa se oko petero manje. ljudi ovdje doista živi taj sakramentalni, – Lijepo je to Dragun rekao i slažem Broj prvopričesnika i krizmanika kreće duhovni život iako naravno, nikada ne se s njim. Nažalost, dio mladih kao i u se između 35 i 40 – kratko je predstavio možemo i ne smijemo biti u potpunosti većini župa nakon krizme se, da li zbog svoju župu vlč. Androš. zadovoljni – kazao je vlč. Androš. daljnjeg školovanja ili nezainteresirano­ Njegov prethodnik, dodao je potom, sti, malo udalji od Crkve ali nakon par nakon osnivanja župe odmah se prihva­ Hrana za tijelo a crkva za dušu godina odrastanja vrate se i uvijek je tu tio obnove kapela na njenom teritori­ Ani Miri Mataić su 82 godine a većinu ži­ jedna skupina na koju mogu računati – ju, pa je tako kapela Snježne Gospe na vota je provela, i u bivšoj i u sadašnjoj župi, dodao je župnik. ulazu u Požegu sada ugodno okupljali­ kao orguljašica i pjevačica. I sada dolazi U župi trenutno djeluju dva pjevačka šte za vjernike gdje se svete mise služe u crkvu kad god joj to zdravlje dopusti. ­ zbora, mješoviti i zbor djece i mladih, koje i radnim danom i nedjeljom. Kapelica Mislim da bi se trebalo više djece i mladih vodi studentica teologije Ksenija Mikulčić sv.Valentina služi kao vjeronaučna dvo­ okupljati oko crkve. Prošli su cijeli ljetni a pomaže joj Uršula Bošnjaković. Za svi­ rana, a u njoj se misa služi jednom godiš­ praznici, a da se neki nisu ni približili crkvi ranje u crkvi zadužene su Barbara Bum­ nje. Treća kapelica nalazi se na Komuši­ – pomalo je kritična Mira. S njom se slaže ba i Katarina Marić. U župi je aktivna ni, a nosi ime sv. Petra i Pavla. i 80­godišnji Dragun Čolić koji je sve done­ skupina od 15­ak čitača, otprilike toliko je davno bio glavni sakristan u župi. ­ Padala i ministranata, potom molitvena skupina, nova se crkva još uređuje kiša ili snijeg, ja sam uvijek sat vremena Župno ekonomsko vijeće i Caritas. Kako u Vidovcima u vrijeme osnivanja prije mise dolazio i pripremao ono što je po­ – Naša župa je redovito aktivno župe nije bilo ni crkve ni župnog stana trebno za svećenika. Bila je to čast za koju uključena u sva biskupijska događanja, župnik Akmačić se prihvatio i gradnje nikada nisam uzeo naknadu. Svima mla­ a jednom godišnje samostalno odlazi­ tih objekata no, došlo je do poplave koja je dima bih poručio da uvijek imaju na umu: mo na hodočašće. Želio bih u sljedećim oštetila temelje za stan i poslovi su obu­ Kako čovjek redovno jede da bi nahranio godinama pokušati animirati mlade da ih se još više uključi u župne aktivnosti, a moramo, naravno, završiti i uređenje crkve i izgraditi župni stan – istaknuo je na kraju župnik Androš. župni Caritas pomaže dvadesetak obitelji Od 2006. godine u župi sv. Ivana Krstitelja iznimno je aktivan Cari- tas u čiji rad je uključeno dvadesetak vjernika a vodi ga Željka Pijević. – Osnovni nam je zadatak da obilazimo dvadesetak obitelji, uglavnom starijih, nemoćnih i socijalno ugroženih te im nastojimo pomoći na ra- zne načine. Za to nam treba novca pa ga nastojimo osigurati prodajom raznih stvari koje sami izrađujemo – svaki drugi vikend pravimo kola- če, rezance ili mlince, vezemo ručne radove, uoči Uskrsa izrađujemo trnove krune a sad već pripremamo adventske vjenčiće – rekla je čla- nica Caritasa i djelatnica u župi Marija Polanc. Broj 23 STUDENI 2010.
  • 20.
    20 KULTURA oDržane ‘orguljašKe večeri u požešKoj KaTeDrali’ Zvukovna raskoš i vrhunske izvedbe Piše: Sanja Najvirt • Snimio: Duško Mirković večeri budu dionici glazbenih svečanosti, kako na koncertima u izvedbi domaćih tako stranih majstora. Međunarodnoj reputaciji požeškog fe- stivala neprijeporno je pridonijelo ovogo- dišnje gostovanje Gerharda Weinberge- ra, uglednog njemačkog interpretatora i pedagoga europske reputacije koji se publici predstavio poglavito izborom iz orguljaške romantičarske tradicije razli- čitih škola te djelima velikih skladatelja suvremene literature za orgulje poput M. Duprea i Oliviera Messiaena. sjajan instrument ­ Glazbeni svijet slavi 200. obljetnicu ro- đenja Roberta Schumanna koji je unatoč P svome velikom skladateljskom opusu tek Nastup Katedralnog opularizirajući već šesnaestu godi- nam je među ostalim prikazati raskoš malen dio posvetio orguljama, odnosno zbora pod ravnanjem nu zaredom nacionalnu i svjetsku koju novo, uistinu prvorazredno glazba- izvorno ih je uglavnom skladao za pedal. maestra Alena orguljašku baštinu, ‘Orguljaške lo može dati svojim zvukovnim bojama To su kanonske studije, četiri skice op. 58 Kopunovića Legetina večeri u požeškoj Katedrali’, koje se odr- i mogućnostima u suzvučju s ljudskim koje su na programu ovoga koncerta te žavaju prigodom blagdan sv. Terezije glasom, drugim glazbenim instrumen- šest fuga kao posveta Bachu i polifonom Avilske, zaštitnice katedrale, postale su tima. Nove orgulje požeške katedrale stilu. Nije nikako bio tipičan skladatelj kulturna priredba koja svojim karakte- izgrađene su upravo tako da se na nji- orguljskih djela i upravo ga je zato zani- rom, izvođačkim dosezima i glazbenom ma mogu izvoditi i najzahtjevnija djela mljivo čuti, a uvrstio sam ga u koncertni vrijednošću postaje međunarodno prepo- orguljske literature od rane glazbe do repertoar kako bih skrenuo pozornost na znatljiva. danas i u tome nema ograničenja“, ka- njegov kompletan doprinos glazbenoj ba- zao je orguljaš Alen Kopunović Legetin, štini. Nove požeške Eisenbarthove orgu- na veću slavu božju umjetnički ravnatelj ove priredbe koja je lje sjajan su instrument i moderna djela Podsjetivši na primarnu, liturgijsku ulo- Požegi priskrbila status jednog od naj- mogu se na njima odlično interpretirati. gu orgulja kroz misno slavlje koje je pret- prepoznatljivijih domaćih orguljaških Zapravo, mogućnosti su prvorazredne ­ hodilo svečanome koncertu otvorenja na središta. istaknuo je Weinberger, ocijenivši požeš- sam dan uspostave Požeške biskupije 27. ki festival još jednom važnom prigodom rujna, i sam je koncertni program kon- međunarodna reputacija za promociju orgulja kao iznimnog soli- cipiran na crkvenoj orguljaškoj baštini Na svršetku otvaranja orguljaških večeri stičkog instrumenta. Na njegovu koncer- različitih glazbenih epoha i stilova. S 13 biskup Antun Škvorčević spomenuo je da tu bio je graditelj orgulja Wolfgang Eise- skladbi sakralnog karaktera i utjelovlju- znamo na koji se način otvaraju vrata, nbarth iz Passaua u Njemačkoj. ju raznorodne pristupe slavljenja Boga knjiga ili neke druge materijalne datosti i Nakon solističkog koncerta Alena pod zajedničkom krilaticom ‘Ad maiorem kazao da su Orguljaške večeri u požeškoj Kopunovića Legetina te Marija Penzara, Dei gloriam’ ( ‘Na veću slavu Božju’), Katedrali najbolje otvorili svirači i pjeva- dvojice istaknutih domaćih orguljaških Njemački orguljaš predstavio se katedralni zbor, solisti i in- či svojim izvrsnim izvedbama, otvarajući imena, orguljaške su večeri u požeškoj Gerhard Weinberger strumentalisti – orgulje i puhači. nam tako iskustvo duhovne stvarnosti i katedrali zatvorene koncertom još jed- i zagrebački Krešmir ­ Odabrali smo skladbe u rasponu od uvodeći nas u nju. Zahvalio im je za taj nog uglednog domaćeg interpretatora Haas na Orguljaškim barokne baštine za orgulje do suvreme- dar kao i slušateljima koncerta za njiho- Krešimira Haasa. Ovogodišnje, trinaeste večerima u Požegi nih skladatelja 20. stoljeća, a namjera vu nazočnost te ih je pozvao da i idućih zaredom, koncertne večeri na požeškim katedralnim orguljama organizarala je Požeška biskupija. Podsjećajući na važ- nost orgulja kao liturgijskog glazbala, završene su vesperama u predvečerje svetkovine naslovnice katedrale sv. Te- rezije, a predvodio ih je biskup dr. Antun Škvorčević uz sudjelovanje zadarskog nadbiskupa dr. Želimira Puljića. I za ovogodišnje Orguljaške večeri u požeškoj katedrali Biskupski ordinarijat u Požegi tiskao je program u ukusnom vodiču koji na kraju sadrži i molitvu večernjih hvala u čast sv. Terezije Avilske. ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
  • 21.
    SAKRALNA BAŠTINA 21 obnova vrijeDne goTičKe župne CrKve sv. augusTina u veliKoj jedinstveni zidni oslici prvorazredna su povijesno-kulturna vrijednost Piše: Sanja Najvirt • Snimio: D. Mirković oko dvije godine, a usredotočilo se tu na funkcionalni, liturgijski dio, prije svega na svetište i sakristiju. Restauracijom su obuhvaćeni i unutrašnjost elemenata go­ tičkog svetišta u kojemu se ističe gotička sedilija s oslikom križa u gornjemu dije­ lu, barokna oltarna pala sv. Augustina iz 18. stoljeća i sakristijski ormar iz istoga razdoblja ­ istaknuo je dr. Žarko Špani­ ček, pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Požegi. povratak originalnosti Svetište je tijekom vremena izgubilo na svojoj izvornosti u arhitektonskom i li­ kovnom smislu pa mu se sadašnjom ob­ novom vraća originalni izgled. ­ Ministarstvo kulture osiguralo je G pola milijuna kuna za restauratorsko­ olemi zidni oslik s dva prikaza, sta­ svetišta i broda gotičke crkve ­ kaže Josip ­konzervatorske radove, dok se najveći rijim iz 13. stoljeća i novijim iz 14. Marić, restaurator freske dodajući kako dio obnove financirao milodarima vjer­ stoljeća, nakon stručnoga je resta­ je u starijem slikanom sloju motiv ma­ nika te donacijama samih Veličana. Cr­ uratorsko­konzervatorskoga postupka, nje čitljiv dok je onaj mlađi ostao dobro kva u Velikoj jedna je od najstarijih na trajno prezentiran na vanjskome južnom očuvan u gornjem dijelu oslika. U stari­ ovome prostoru: potječe iz 1332. godine. pročelju gotičkoga svetišta veličke crkve jem je sloju fragmentarno vidljiva scena U njoj su djelovali franjevci, i to čak i za sv. Augustina. Monumentalan je to i go­ davne bitke sa strijelcima i konjima u turskoga razdoblja što joj daje dodatnu tovo jedinstven primjer gotičkoga fresko galopu dok je u onome novijemu motiv važnost jer u kontinuitetu ona ovdje živi slikarstva jer su vanjske srednjovjekovne sv. Kristofora koji u ruci drži Krista. Po­ i postoji gotovo sedam stoljeća ­ dodao je freske takvih razmjera u nas pravi rari­ sao obnove i zaštite trajao je mjesec i pol Mario Sanić, velički župnik podsjećajući tet pa su time i prvorazredna povijesno­ dana. U prvoj su fazi stručnjaci uklanjali kako je njezina uloga u povijesti cijeloga kulturna vrijednost. žbuku nanesenu za posljednje interven­ toga kraja, ali i duhovne izgradnje požeš­ cije na vanjskim zidovima crkve, i to za kih prostora i ljudi, iznimno velika. malo sačuvano od izvornika preventivne zaštite 1987. godine kada su ­ Iz razdoblja gotike naći ćete u nas neka i pronađeni ovi zidni oslici. dekorativna oslikavanja vanjskih povr­ šina, ali ovakve figurativne scene kakve barokni sakristijski ormar vidimo na veličkoj freski, uistinu su jako Nakon sanacije oštećenja stavljena je rijetke . Na žalost, malo je toga sačuva­ nova vapnena žbuka na kojoj su prezen­ no od izvornika pa se najveći dio zahvata tirani fragmenti freske. ­ Vrlo je to složen odnosio na konzervaciju, a manje resta­ i ozbiljan projekt i u građevinskom i u uraciju slikanih prikaza. Nastojalo se restauratorskom postupku koji s izra­ sačuvati ono što je ostalo, estetski ga pre­ dom konzervatorske studije traje i neko­ zentirati i uklopiti u cjelinu južnoga zida liko godina. Na samoj crkvi radovi traju iZ povijesTi CrKve i samosTana u veliKoj Prema povijesnim izvorima, prije same najezde osmanlijskih osvajača, u sačuvanim se arhivskim dokumentima spominje postojanje samostana u Velikoj još 1435. godi- ne, i to uz onovremenu crkvu. Ipak nije poznato kojemu je redu samostan prvobitno pripadao, jer franjevci dolaze u Veliku nešto kasnije preuzevši i crkvu sv. Augustina. Turcima služi Velika kao vojnička postaja, no u to je doba upravo ovo mjesto bilo središtem nepoturčenih Hrvata cijele Slavonije. U 17. stoljeću u veličkom samostanu djeluju novicijat i gimnazija, a jedno kraće vrijeme u Velikoj djeluje i studij filozofije. Velički je samostan bio i sjedištem biskupa pa su neki i pokopani u tamošnjoj crkvi. Nakon pada turske vladavine pa sve do tridesetih godina prošloga stoljeća, izmjenji- vali su se vlastelini u Velikoj, a samostan je bio u privatnom vlasništvu sve do 1924. godine kada je bio srušen. Bogata povijest Velike zbog svoje je posebnosti iznimno važna za šire područje Hrvatske, kao i sama crkva zbog svoje gotičke arhitekture čiji nastanak najnovija istraživanja struke povezuju s vremenom cistercita i njihova boravka u požeškom kraju. Broj 23 STUDENI 2010.
  • 22.
    22 CRKVENO POVIJESNI PORTRETI stjepan Zimmermann – svećenik, teolog, filozof, akademik, rektor Zagrebačkog sveučilišta jedini hrvatski filozof koji je razvio konzistentan filozofski smjer Piše: Tomislav Radonić problem ljudskog života Stjepan Zimmermann rođen je u Virovitici 24. Njegova knjiga Filozofija života pisana je kao doprinos tisuću tristotoj godišnjici kr- prosinca 1884. godine, a umro je u Zagrebu šćanske kulture hrvatskog naroda. Djelo 13. travnja 1963. godine. U Virovitici je proveo je pisano za sadašnjost i budućnost, a izno- si najvažniji problem: problem ljudskog djetinjstvo i polazio pučku školu. Gimnaziju je života. Glavna su pitanja toga problema: pohađao u Varaždinu i Zagrebu gdje je maturirao otkuda je čovjek, čemu živi, što ima raditi i što iščekivati? Zatim pitanja o opstojnosti 1903. godine. Teologiju i filozofiju studirao je u i naravi Boga; o nastanku svijeta; o odno- Zagrebu i Beču, a za svećenika je zaređen 1907. su između Boga i svijeta, pa prema tomu i čovjeka; o duši ljudskoj i njezinoj naravi; godine. Školovanje je nastavio u Rimu gdje je na o religiji. Sve to ulazi u sklop problema u Papinskom sveučilištu Gregoriani 1910. godine životu, jer o svemu tomu zavisi ne samo smisao, nego i dužnost moralnog življe- doktorirao filozofiju. nja. Najveća je zadaća kulturnog čovjeka, V naglašava Zimmermann, da svoj život rativši se u Hrvatsku, započeo je ra- je spoznaje stjecanje sigurnosti o nekom smisleno osniva na istini. Osim naravne diti kao vjeroučitelj u Glini. Do 1918. stanju stvari, posljedica čega je pristaja- spoznaje Boga i naravnog reda, pojavljuje godine predavao je logiku i psihologi- nje uz neki sud. Pretpostavka je isprav- se u svijetu i kršćanstvo kao vrhunaravna ju u Nadbiskupskoj gimnaziji u Zagrebu, noga suđenja poznavanje razloga koji mu religija sa spoznajom Boga po objavi kao i a iste godine habilitirao je „za cjelokunu prethode, tj. kriterija i mjerila istine. Time njegovih odredaba za vrhunaravnu svrhu filozofiju“ s temom „Opća noetika“. Kao svakoj spoznaji prethodi odluka o tome što ljudskoga roda. svećenik nije prihvaćen na Filozofskom se podrazumijeva pod istinom. Razumskoj fakultetu, pa je ubrzo postao izvanrednim istini prethodi objavljena istina vjere i ona Filozofija kulture i redovnim profesorom filozofije te nosite- je posljednje mjerilo prosudbe valjanosti Zimmermann je jedini hrvatski filozof koji ljem katedre za filozofiju na Bogoslovnom spoznaja. Kultura i civilizacija trebaju je razvio konzistentan filozofski smjer. fakultetu u Zagrebu. Naslov akademika počivati na jednoj istini koja je zajednička To nije uspjelo nikome drugome. Djelima stekao je 1921. godine. Obnašao je i duž- cjelokupnom čovječanstvu, a čovječnost čo- koja su nastala početkom 40­ih godina nost rektora Sveučilišta u Zagrebu od vjeka sastoji se u ljubavi prema istini, koja 20. stoljeća uspio je cijeli sustav zaokru- 1923. do 1924. godine te akademske godi- je neizostavna pretpostavka uspostave žiti, a za svaku od tih disciplina uspio je ne 1924./1925. kao prorektor, jer je rektor humanoga društva. U razmatranju filozo- objaviti po jedno djelo. Temeljna znanost Ladislav Polić bio umirovljen iz političkih fije K. Jaspersa i M. Heideggera, Zimmer- ili disciplina je etika, na to se nadograđu- razloga na početku svog mandata. mann im prigovara nijekanje mogućnosti je nešto što je ontologija, na temelju toga objektivne spoznaje i svođenje smisla čo- se gradi sustav filozofije života i sve na prosudba valjanosti spoznaje vjekova bitka isključivo na „ovosvjetni“ kraju završava, što Zimmermann prvi Dr. Zimmermann na U svojim radovima zastupao je neosko- život. Razmišljajući o slobodnoj volji, Zim- kod nas zove, filozofija kulture. Bogoslovnom fakultetu lastičku teoriju objektivne spoznaje i mermann ističe da je pitanje o slobodnoj Djelovao je kao član Matice hrvat- u Zagrebu bio je nositelj nastojao je osuvremeniti neoskolastičku volji u tijesnoj vezi s psihološkim shvaća- ske. Surađivao je u časopisima, a bio je katedre za filozofiju. spoznajno­teorijsku problematiku. Cilj njem ljudskog bića uopće, te odgovor na i član uredništva Hrvatske enciklopedi- ovo pitanje ovisi o je. Upamćen je kao vodeći predstavnik raznolikosti filozo­ hrvatske neoskolastike, a mnogi ga pro- fijskih naziva o du­ glašavaju vodećim hrvatskim filozofom ši čovječjoj, nego li dvadesetog stoljeća. Dana 26. svibnja o samom sadržaju 2010. godine Katolički bogoslovni fakul- ovog pitanja. Sva- tet Sveučilišta u Zagrebu organizirao je ko dobro djelo u Okrugli stol u čast 125. godišnjice njego- čovjeka jest učinak va rođenja na kojem su sudjelovali prof. Božje svemoći, a emeritus Ivan Golub, prof. emeritus fra udes ljudski ovisi Bonaventura Duda, akademik Vladimir isključivo o Božjem Stipetić, prof. dr. Ivan Čehok i prof. dr. odabranju. Josip Oslić. glavna djela Kant i neoskolastika (I-II, 1920-1921.) • Uvod u filozofiju (1922.) • Temelji psihologije (1923.) • Opća noetika (1926.) • Psihologija za srednja učilišta (1927.) • Duševni život (1932.) • Filozofija kršćanstva (1930.) • Temelji filozofije (1934.) • Filozofija i religija (1936.) • Filozofija života (1941.) • Nauka o spoznaji (1942.) • Kriza kulture (1943.) • Putem života (1945.) ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
  • 23.
    SPORT 23 marija iveković iz rešetara svjetska je rekorderka u petoboju i troskoku za osobe s invaliditetom uz boga i skladnu obitelj sve mogu Piše: Višnja Mikić • Fotografije: iz arhive Marije Iveković S vjetska rekorderka u petoboju i tro­ i njezina obitelj, ali navraća i u Rešetare. skoku za osobe s invaliditetom te U svom rodnom selu kao osnovnoškolka dobitnica brojnih medalja sa svjet­ igrala je rukomet od kojeg je nakon bole­ skih i europskih natjecanja Marija Iveko­ sti morala odustati. Njezina prof. Selma, vić živi u župi Rešetari. Rođena 1981. go­ koju naziva i drugom mjakom, pronašla dine, djetinjstvo je provela u Rešetarima joj je prvog trenera Sinišu Ergotića. – U s ocem Vladimirom, majkom Veronikom atletici sam od 1997. godine i moje su dis­ i bratom Marijanom. cipline svih ovih godina bile petoboj, skok u dalj i disk. To su ujedno discipline u ko­ gubitak vida jima sam postigla najznačajnije rezultate. – Osnovnu školu pohađala sam u Rešeta­ Moj put prema vrhu bio je mukotrpan i rima. Odrasla sam u predivnom okruže­ trnovit jer u početcima treneri redovne nju, moglo bi se reći idiličnom. Roditelji su atletike nisu baš imali osjećaj i preveliki se uvijek prekrasno slagali i meni i bratu interes za sport osoba s invaliditetom kao pružili najviše što su mogli. No, s trinaest što je to sada. Zahvaljujući našim rezulta­ godina sam se razboljela i izgubila velik tima i razumijevanju države, šport osoba postotak vida. Tri mjeseca sam bila na s invaliditetom izjednačen je s redovnim kliničkom liječenju u Zagrebu. Nakon sportom. Ima jako puno mladih koji su mog povratka, nitko u obitelji nije se svoj put i, recimo, utjehu našli u sportu prema meni ponašao drugačije. Rodite­ – objašnjava Marija koja još čezne za me­ lji su mi i dalje davali obveze kao prije, daljom na paraolimpijskim igrama. a prijatelji u školi i profesori ostali su isti. Puno su mi pomagali nadoknaditi sve sportašica godine izgubljeno kako se ne bih osjećala druga­ Najdraža joj je prva medalja sa svjetskog čija od ostale djece u školi. To je sigurno prvenstva u Španjolskoj gdje je osvojila i razlog što nisam stekla nikakve kom­ broncu u petoboju, a najdraži joj je rezul­ plekse i što sam svoju bolest prihvatila tat svjetski rekord. Dobitnica je i godišnje kao nešto normalno jer potpora okoline nagrade „Franjo Bučar“, a u više navra­ Trenira sa sandrom perković u odrastanju takva djeteta najbitnija je – ta je proglašavana sportašicom godine Marija Iveković trenira u Atletskom klubu „Dinamo – Zrinjevac“. Trener joj ističe Marija. Nakon osnovne škole obra­ za osobe s invaliditetom, i to od strane je Ivan Ivančić koji trenira još samo Sandru Perković, europsku prvakinju u bacanju diska i najbolju mladu atletičarku Europe. – S njome sam jako zovanje je nastavila u Zagrebu. Olimpijskog odbora i Paraolimpijskog dobra prijateljica i sretna sam zbog svega što je ona postigla jer nije imala odbora. Za sve te uspjehe zahvalna je lak život i zaslužila je biti sretna. S ostalim športašima „funkcioniram“ otkriven atletski talent dragom Bogu. odlično, imam jako puno prijatelja diljem svijeta i u Hrvatskoj, a sve sam U Zagrebu počinje i njezin sportski ži­ ­ Iz vjerničke sam obitelji i vjera nam ih stekla putem športa – kaže Marija. vot. Profesorica tjelesnog odgoja Selma je uvijek bila na prvom mjestu. Teško Dobrijević­Pili otkrila je njezin talent za je uspjeti u životu općenito, a posebice u atletiku te je nagovorila da počne tre­ športu, ako ne vjeruješ u sebe i u Boga. Trudim se što više živjeti pod tim mo­ nirati. – U početcima nije bilo sve tako Meni je vjera uvijek bila vrlo bitna i u tom. Naravno da nije uvijek lako jer svi sjajno kao sad, morala sam se dokazati najtežim trenutcima, a naravno i u oni­ smo mi ljudi od krvi i mesa i nismo bez i zaslužiti financijsku i logističku pomoć ma sretnima. Kad nam se nešto loše grijeha, ali bitno je to koliko si svjestan saveza i krovnih institucija. Kroz to vri­ dogodi, mi ljudi se uvijek pitamo:“ Bože, svojih slabosti. Dakle, nije dovoljno vje­ jeme moji roditelji su mi najviše pomo­ a zašto baš meni?“. Ali rijetko se tko od rovati samo kad nam je teško, treba se gli . Unatoč tome što nisu imali puno, nas to isto pita kad nam se dogodi nešto Boga sjetiti i kad smo sretni – ističe Ma­ vjerovali su u mene i u moj uspjeh te lijepo. Ja smatram da smo sami kreatori rija kojoj je najteže bilo za vrijeme Do­ uložili novac, ljubav i strpljenje – kaže svoje sreće jer Bog nam je dao život i svo­ movinskog rata jer je jedno vrijeme bila Marija koja trenutno živi u Zagrebu kao je zapovijedi da živimo u skladu s njima. razdvojena od svoje obitelji. Broj 23 STUDENI 2010.
  • 24.
    Ukorak s liturgijskimvremenom 24 DUHOVNA MISAO TRIDESET I DRUGA NEDJELJA KROZ GODINU Biblijski tekstovi ove nedjelje – pred vra- i junaštvo u obrani domovine Hrvatske. Nakon slušanja, neka žive po proglaše- tima Nove godine – otvaraju se smionim Samo se sjetite: kolike su hrvatske majke nim riječima! Bog je čovjeka obdario uši- odlomkom iz knjige o Makabejcima. Pred pratile i ispratile svoje sinove na branik ma i srcem, da sluša i vjeruje. Te i takve nama je opis smione hrabrosti i nečuvena domovine! Mnoge su imale sreću da su molitve nikada dosta! junaštva, kako sedmorice braće, tako još im se sinovi vratili živi i zdravi. Druge I u evanđelju je riječ o sedmorici bra- više njihove majke, majke mučenice! Ču- su suznih očiju slušale i naslušale se o ju- će, kojima je tek na kraju kazano ono Piše: fra Zlatko Papac desni preludij smione hrabrosti i junaš- naštvo svojih i tuđih sinovâ, koji su bra- što je o Makabejcima rečeno odmah na tva majke, mučenice i njezinih sedam si- nili i obranili domovinu Hrvatsku. Možda početku. Ova sedmorica življahu za ovaj nova, mučenika! Odlomak se jedva može nikad u povijesti nije bilo pokazano ova- svijet i za stvarnosti ovoga svijeta. Kao čitati bez suzâ. Još manje se može bez kvo junaštvo i sinovâ, i majki, junakinjâ. da su bili zaboravili: ovaj je svijet ispit i suza ovo primjenjivati, bilo na svoj život, Ponovila su se i na tlu Hrvatske čudesna put u vječnost. Na kraju je to toliko jasno bilo na hrvatsku povijest. Kao da su naši vremena davne makabejske povijesti. kazano da jedva jasnije može biti. Nama velejunaci u obrambenom Domovinskom Pavlov odlomak je čudesno­divna mo- se ovo proglašava, da ne bismo mislili ratu ovaj odlomak imali pred očima i u lba za hrabrost. Pavao potiče da riječ trči samo o zemaljskoj povijesti, nego i o vječ- njemu nalazili svjetlo za svoju smionost po krugu zemaljskom; i da bude slušana! noj i nebeskoj stvarnosti. TRIDESET I TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU Malahija nas vodi pred vrata Sudnjega da zemlju i život na njoj učinimo hodoča- dana. Iz te i takve situacije prorok se šćem u nebo. Jedini je pravi smisao ze- obara na oholice, koji su zaboravili svoj mlje i života na njoj: da smo ovdje i sada hodočasnički status na ovome svijetu. hodočasnici u nebesku domovinu. Oni se zaustavljaju samo na vremenu i Isus sa svojim učenicima stoji pred vremenitosti, a o nebu i o vječnosti niti veličanstvenom građevinom hrama u misle, niti za njih žive. Prorok nas pri Jeruzalemu. Bijaše to zdanje čudesno i kraju ovog divnog odlomka upozorava veličajno – kako veličinom, tako građe- na vječnu stvarnost. Uči nas da se bojimo vinskim stilom. Ponos naroda izraelskog! Imena Božjega, jer samo takvima – sunce To čudesno­divno zdanje doživjet će svoje će pravde ogranuti. razaranje. Tu vijest i proglas Isus kazuje Pavao spominje ono, što već znamo – svojim učenicima: Doći će dani, u kojima ili bismo trebali znati – da slijedimo Pa- se od ovoga, što motrite, ne će ostaviti ni vla, koji nasljeduje Isusa Krista. Pa kao kamen na kamenu nerazvaljen. Prene- što je Krist na zemlji i među nama bio site samo ovu vijest na svoje zemaljsko nošen jednom jedinom mišlju: da nam biće. Nestat će u dubinama bezdana, prenese istinu i svijest o Bogu, nebu i ne bude li u njemu duh, okrenut nebu i vječnoj stvarnosti, tako smo i mi pozvani osvojen nebeskim svijetom. TRIDESET I ČETVRTA NEDJELJA KROZ GODINU Evo nas na kraju još jedne godine. Sama NZ poznaje. Ima ih četiri – jedan je ljepši ta činjenica prenosi nas na svršetak naše od drugoga, i jedan divniji od drugoga. zemaljske povijesti i života. Zar nam život U ovom je današnjem slika i lik našega nije hodočašće svršetku i kraju zemaljske Spasitelja i Boga Isusa Krista – ali ne povijesti? Budući da je to uvijek sudbono- bez nas, nego s nama. Dok slušamo ovaj san životni trenutak, nikad dosta misli i veličajni himan, već se nekako nalazimo djelovanja za taj dan i događaj. I kao što i snalazimo u novom Božjem svijetu, koji su ondašnja plemena došla Davidu da se je sazdan i za nas i za sve nebesnike, koji konačno od dva kraljevstva sazda jed- će iz vremena – i sa zemlje – stići u nj i u no, tako će biti i na svršetku svijeta: Od njemu se naći i nastaniti. svih narodâ, kraljevstavâ, pukâ i jezikâ, Evanđelje je najveličajnije djelo Isusa nastat će jedan narod – nebeski i Božji. Krista za nas i za naše spasenje. On je u Sve druge zemaljske i vremenite oznake ovom evanđelju – Umirući za nas! Toliko nestat će i iščeznuti, a ostat će samo ono nas je volio i cijenio, da nam je pokazao Božje i nebesko. Ne prestajmo misliti o i dokazao ljubav nadspoznatljivu. On – toj sudbonosnoj i sudbinskoj stvarnosti! Stvoritelj i Bog – umro je i uskrsnuo za Graditelj je i arhitekt novog Božjeg nas! Križ je najblistavije svjedočanstvo i nebeskog svijeta sâm Bog po Isusu njegove ljubavi prema nama. U isto je Kristu. Pavao o tom svijetu progovara vrijeme i poziv da i mi ljubimo Boga! u jednom od najsvečanijih himanâ koje ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
  • 25.
    SAKRALNA BAŠTINA 25 PRVA NEDJELJA DOŠAŠĆA Evo nas u novoj crkvenoj godini, koja se uključimo u hodočasničku procesiju u taj u neznanju: što nam je činiti, Pavao nas uči: Odložimo djela otvara viđenjem proroka Izaije. Smijemo novi Božji svijet, kojem je naš zemaljsko­ tame i zaodjenimo se oružjem svjetlosti. I nastavlja poučavati: to prevesti u naš govor. Ova gora svr­ božićni najsličniji. Kao po danu pristojno hodimo, što znači: zaodjenite se Gospo- šetak je i vrh sve povijesti. K tom vrhu I Pavao nas odmah na početku budi, dinom Isusom Kristom. Koje li smionosti u izričaju: Zaodjeni- hodočasti sva povijest i svi puci i narodi. kao što svaka mati ujutro budi svoje mi­ te se Gospodinom Isusom Kristom. Tako se sprema za Božić! Drugim riječima: to je vječna nebeska do­ ljenče, da se digne i za školu spremi. Pa­ Tako se putuje u vječnost! Tako se slavi Isusov Rođendan! movina. Sa svih krajeva zemlje i iz svih vao baš rabi i izraze: prenuti se, probudi- Evanđelist nas upozorava o iznenadnosti ljudskog svršetka vremenâ hodočaste pojedinci i narodi ti se – da budni budemo i živimo s punom i kraja. Svi planiramo dugo živjeti i dugo ostati na ovoj zemlji. u taj nebeski zbor, da otpočne vječnost. sviješću kršćanskog postojanja. To čak i A Pavao nam veli: U hipu ćemo izići s ove zemlje i u hipu ćemo Stoga Izaija i zove da ne ostanemo neg­ preriče, tj. drukčije kazuje: Noć pood- se naći na samim vratima vječnosti. Blago onome, tko na to dje po strani, nego da se odmah spočetka mače, dan se približi! A da ne ostanemo misli i tko se svakog dana iznova sprema za konačni ulazak u vječnost. Samo se sjetite posljednjih riječi evanđelja: Sin čo- vječji dolazi – nama u susret. Mi hodočastimo iz vremena u vječnost, a on nam dolazi u susret. Koji i kakav li će to susret biti. Ne dajmo se ničim smesti niti iznenaditi. Uvijek smo na putu – ususret času – u kojem nas čeka Gospodar i Kralj vječ­ nosti, Isus Krist! TREĆA NEDJELJA DOŠAŠĆA Smije li se barem željeti, iako je to teško prevesti u život: da ovaj Izaijin tekst bude putokaz, i vođa na putu. Put je u nebo označen radošću i budnošću. A prate ih vjera i molitva. Samo se sjetite: kad ste zvani na neko slavlje: krštenje, vjenčanje, imen­ dan, godišnjicu mature… kako se radujete i pozivu i hodu na to DRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA slavlje. A ovdje je sve dignuto ne na kvadrat, nego na nebesku potenciju. Sve je odjeveno i ogrnuto nebom i nebeskim sadržaji­ Prorok Izaija donosi veličajni spjev o mla­ samâ! Pisma su vodiči u nebo i nebeski ma. U središtu ovog odlomka stoji: Evo Boga vašega. On nas dici s Jišajeva panja. U spjevu je ispjevana svijet. Stoga kršćani ne smiju nikad biti ovdje na zemlji zove i poziva; a u nebu će nam biti Domaćin. sva povijest spasenja: stvoreni smo u vre­ bez čitanja i slušanja Pisamâ. U njima je Kojeg li čuda i svečanosti! menu i stanovnici smo zemlje! U isto smo zacrtan put u nebo i nebeski svijet. Apostol nas upozorava da moramo biti strpljivi. To izriče vrijeme i hodočasnici u nebo i nebeski svi­ Evanđelje nam pokazuje divnog moli­ slikom: kao što ratar iščekuje dragocjeni urod zemlje, tako je i jet. Izaija nam kazuje kakvi bismo morali telja i pokornika, Ivana Krstitelja, kojim nama iščekivati nebeski svijet! Nitko ne sije iz zabave ili igre, biti, dok živimo: najljudskiji, najbratskiji, završava Stari, a u isto se vrijeme otvara nego sijač već očekuje čas žetve ili berbe. U to je i više, nego si­ nebeski! Da bi nam to rekao, Izaija rabi Novi zavjet. Divnog li prijelaza iz Staroga guran. Samo zato ore, kopa, sije, sadi … jer očekuje urod i nada slike iz zemaljske stvarnosti, krajnosti u Novi zavjet. Ljepšeg i sadržajnijeg ne se berbi. A za razmak od sjetve do žetve veli: Strpite se! slaže i stavlja zajedno: vuk i janje, tele i la- možemo ni zamisliti. I odmah prevedimo Evanđelje nam donosi svečani čas, kad se izmjenjuju svje­ vić, krava i medvjedica, lav i govedo, zmi- to u svoj život: da bismo bili kršćani, mo­ tovi i povijest. Ivan Krstitelj silazi sa zemaljske pozornice, a ja i djetešce. Ni u književnosti nisu znane ramo se vladati poput Ivana Krstitelja: nastupa Isus Krist. Ivan se želi uvjeriti, je li već na pragu Onaj, ovakve slike, a evo ih, da nam ponazoče Pokorničkim djelima i molitvom moramo kojega je on naviještao. Kad su mu prenijeli ono i onako, kako tajnu nebeskog i budućeg svijeta, gdje se se spremati se za susret s vječnošću i ne­ je poslanicima sâm Isus rekao: Slijepi progledaju, hromi hode, zlo više ne će činiti; a spoznaja će Božja biti beskim svijetom. Molitva i pokornički ži­ gubavi se čiste, mrtvi ustaju … Ivan je čuo i pročitao: Stigao je prisutna i prezentna nebesnicima. vot u isto je vrijeme: i pravi put i sadržaj onaj, kojega je on naviještao. I smireno je čekao svršetak­smrt Pavao nam otkriva cilj i sadržaj Pi­ na putu. Jednoga bez drugoga nema. svoga života i svoje povijesti ovdje na zemlji. ČETVRTA NEDJELJA DOŠAŠĆA Pred sam Božić – Dolazak Isusa Krista Apostolski spis donosi Pavlov svečani njega i nas stoji pre- na zemlju i u našu povijest – Izaija izvo­ proslov Poslanice Rimljanima. U njemu sveta Djevica Marija. di na pozornicu svijeta izraelskog kralja izriče i definira sebe i svoju ulogu u po­ Ona je vrh zemlje i Ahaza, koji je prečuo poruku Božju; a pa­ vijesti spasenja. I čim je izrekao sebe ljudske povijesti. Po met i srce okrenuo poganskom savezni­ i svoju ulogu, donosi čudesnu i divnu njoj je sâm Bog ušao ku. Da se to dogodilo samo tada – bila bi blagovijest o Isusu Kristu, koji je ušao u u našu povijest, i po­ to velesreća svijeta i povijesti! Koliko li se rodbinske veze s ljudima i ljudskom po­ stao stanovnikom ze­ puta u pojedinačnim, obiteljskim i narod­ viješću, da bi nas sabrao i skupio sa svih mlje. Sedam stoljeća nim situacijama ovo ponovilo: Bog i Božji zemaljskih dijelovâ i iz svih povijesnih prije toga Izaija na­ put se ostavljaju, a pouzdanje se stavlja epohâ, da budemo jedan u Kristu Isusu. viješta: Evo Djevica u nekoga drugog ili u nešto drugo. Tužna Pavlov je proslov himna ljudskome rodu će začeti i roditi sina je to činjenica ljudî na zemlji, čak i onda i njegovoj povijesti u vremenu. i nadjenut će mu ime kad bude k nama na zemlju stigao sâm Evanđelje je velevijest o Utjelovljenju Emanuel – što znači: Bog u Marijinu Isusu, ljudi će se okretati Sina Božjega, koji ulazi u ljudsku po­ S nama Bog! To već od njega, a svoja će srca vezivati uz neko­ vijest da bude Učiteljem i Spasiteljem bijaše došašće prije ga drugog. ljudskome rodu. Na razmeđu između božićnog slavlja! Broj 23 STUDENI 2010.
  • 26.
    26 NAŠI RAZGOVORI DeseTljeće požešKiH Klarisa, jeDinog KonTemplaTivnog reDa u bisKupiji i noću ustaju kako bi molile za sve nas Pišu: Ljiljana Marić i fra Petar Cvekan • Snimili: fra Petar Cvekan i Duško Mirković T očno u ponoć kada počinje novi dan one ustaju i sat vremena mole za domovinu i naš narod, za obraćanje onih koji su daleko od Boga, za koje nitko ne moli, za dobročinitelje, za Požešku bi- skupiju, za biskupa, za svećenike, za zva- nja, za bolesne i za sve ljude. One su kla- rise. U Požegu su došle prije deset godina na poziv biskupa dr. Antuna Škvorčevića i jedini su kontemplativni red u biskupiji. Trenutno je u samostanu sedam sestara, pored poglavarice s.Pie Kozjak tu je još njezina zamjenica i savjetnica s. Veroni- ka Ivančić, savjetnica s. Rahela Ban, s. Josipa Kozjak, s. Krstijana Tutić, s. Da- mjana Mlinarić i s. Klara Lisac. samostanski radni dan ­ Ustajemo u pet i trideset te u šest sati počinjemo s jutarnjim hvalama nakon koji mogu provesti u šetnji vrtom, čitaju- su zgrade u vrlo lošemu stanju. Osobito čega slijedi priprema za svetu misu u 7 ći ili se samo odmarajući. Slijedi molitva im je u lošem stanju kuhinja. Knjižnica sati koju predvodi mons. Josip Klarić, ge- Srednjeg časa, odnosno mole se litanije i je u sobi gdje drže liturgijski pribor. Se- neralni vikar Požeške biskupije. Nedjeljno za sve one koji su se preporučili i za dobro- stre su odlučile stoga sagraditi sjevero- misno slavlje predvode braća franjevci iz činitelje. Od 15 do 17 sati radni je dio dana zapadno i jugozapadno krilo samostana, požeškog samostana koji su nam ujed- te prilika da se sestre susretnu s onima gdje bi imale novicijat, kuhinju, blago- no duhovnici i ispovjednici. Nakon svete koji traže od njih savjet ili duhovnu pomoć vaonicu, knjižnicu, praonicu, radionice mise ostajemo pola sata u molitvi zahvale. i razgovor. Slijedi večernja molitva koja se za pečenje hostija, za šivanje i druge po- Slijedi doručak, a od 8.30 sati počinje rad- sastoji od klanjanja pred Presvetim, pje- slove, sobu za bolesne sestre te nekoliko ni dio dana. Kuhamo, čistimo samostan, vanja večernjih pohvala i krunice. U 18.30 soba za stanovanje. Sve to zahtijeva nji- pravimo hostije, obavljamo poslove u vrtu, sati je večera, a od 19 do 20 sati zajednička hovo Pravilo i Konstitucije. Nacrt je već radimo ručni rad. U 11.30 sati započinje- rekreacija svih sestara u vrijeme kada se izradio projektant Milko Puncer, a izvo- mo podnevnu molitvu s franjevačkom sluša Radio Vatikan, čita, rade ručni ra- đač radova bit će Krešimir Raguž koji im krunicom te molimo šesti čas. Nakon ruč- dovi i razgovara. Dan završava molitvom je i dosad radio sve građevinske poslove. ka sestre čitaju neki dokument Crkve ili povečerja u kojoj molimo Božji blagoslov Želja sestara je da počnu s radovima na evanđelje ili nešto o svecima. Od 13.30 do za sve. Slijedi osobna higijena i počinak u proljeće te da do jeseni postave krov, a 14.30 sati traje kanonska šutnja. Za to vri- 21 sat da bi se ustale u ponoć i ponovno potom prema mogućnostima dovrše sa- jeme sestre imaju fizički i duhovni odmor molile – opisale su samostanski radni dan mostan za rad, stanovanje i život. poglavarica s. Pia i s. Josipa. molitva, rad i zajedništvo Život sestara u požeškom samostanu ka- nonski je uspostavljen 25. ožujka 2007. godine. Obilježen je molitvom, radom i zajedništvom. ­ Zahvalne smo Bogu što je htio da živimo upravo u ovome vreme- nu i što možemo otkrivati jedni drugima Njegovo lice. Vjerujemo čvrsto da nas je Njegova ljubav pozvala, da nas Njegova ljubav vodi i da Njegova ljubav hoće da u ovome vremenu sagradimo sjeveroza- u svijeTu je 20.000 Klarisa padno i jugozapadno krilo samostana. Utemeljitelj klarisa je sv. Franjo zajedno sa sv. Klarom. Živjeli su u Asizu u Vjerujemo da ništa što će nam se dogo- 12./13. stoljeću. Sv. Franjo i sv. Klara jedno drugo su promatrali u Bogu diti neće biti drugo nego Njegova ljubav i kroz Boga i tako su zajedno surađivali i nadopunjavali se. Dok su braća – ističe poglavarica samostana s. Pia Ko- išla propovijedati, sv. Klara je sa sestrama molila, i na taj način s njima zjak. Ona je naslijedila prvu poglavaricu sudjelovala u evangelizaciji. Sv. Klara je bila potpora braći, a braća su samostana s. Celinu Princip koja je pre- bila njezina potpora. Sv. Klara živjela je od 1193. do 1253. godine. Još minula u travnju prošle godine. za njezina života bilo je već 120 samostana klarisa. Danas ima oko 850 Naime, u sjeverozapadnom i jugoza- samostana klarisa u svijetu s oko 20 tisuća sestara. U Hrvatskoj sestre klarise žive u Požegi, Splitu i u Zagrebu. padnom dijelu samostana gospodarske ZAJEDNIŠTVO GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE
  • 27.
    PRIKAZI I KRŠTENJA 27 pavle primorac o knjizi Tužaljke kamenja hrvatske pustinje KR Š T E N JA pravi odgovor nalazi se u izgradnji “unutrašnjeg čovjeka” P roročki je govor onaj koji svojom bi­ strinom i britkošću prodire duboko u dušu onome kojemu je upućena te na temelju te upućenosti ne ostavlja ravnodušnim. Drugim riječima, kada govorimo o proročkom govoru, on ne čini ništa drugo nego da svojom slojevitošću, analitikom, poziva na promišljanje i obraćenje, promjenu života – metamor­ fozu svojega vlastitoga jastva. Zbog toga, upravo taj govor koji je natopljen Kristom DARUVAR • U župnoj crkvi Presvetog Trojstva u snagom Duha Božjega želi preobraziti lice Daruvaru biskup Antun Škvorčević predvodio je zemlje, i to na upravo onaj način kako to euharistijsko slavlje 8. listopada i krstio Marka, naglašava biblijski svijet. U hrvatskom je šesto dijete u obitelji Drage i Manduše Zec. Nakon društvu prisutan evanđeoski govor poje­ pozdrava župnika Branka Gelemanovića biskup je dinaca, prisutan je poziv na obraćenje i u uvodu u slavlje istaknuo kako danas slavimo Dan promjenu života, prisutni su ljudi, istin­ drugim djelima i teološkim prikazima naše hrvatske neovisnosti i kako je Marko, šesto dijete u ski kršćani koji imaju viziju ove naše hr­ hrvatske i crkvene zbilje kako bi potkrijepio obitelji Zec, tom prigodom najbolji dar i najradosni- vatske domovine, a ta vizija utemeljena je svoja razmišljanja u svjetlu Biblije i teolo- ja čestitka. Zahvalio je roditeljima što su ponovno posvjedočili da vjeruju Bogu i životu. Potaknuo je na djelovanju Duha Božjega. U kontekstu gije. Knjiga sadrži analitički pristup hrvat­ vjernike da mole za hrvatske obitelji i promiču vri- prisutnosti takvih osoba u našem druš­ skoj situaciji u zadnjih dvadesetak godina jednost braka između muškarca i žene kao Božju tvu, svakako bismo mogli navesti prof. od nastanka hrvatske države, fenomenu ustanovu i temelj budućnosti Crkve i naroda. dr. Tončija Matulića, svećenika i teologa, Domovinskog rata, političkoj i društvenoj autora mnogih analitičkih teološko­pu­ situaciji u Hrvatskoj te na osobit način ak­ blicističkih djela iz područja moralne te­ tualnoj situaciji u našem društvu. U Hrvat­ ologije, bioetike i društvenosti. Jedna od skoj su isprepleteni mnogi politički pristu­ tih djela koje su na osobit način obilježile pi, ideje, svjetonazori, gledišta koji žele dati našu hrvatsku javnost jest nova knjiga svoj doprinos rješavanju problema u kojima Tužaljke kamenja hrvatske pustinje. se nalazimo. U svoj toj analitici pokušaja kako riješiti probleme u Hrvatskoj i uz dija­ posadašnjenje biblijske poruke loško poštovanje tih sadržaja, autor prona­ Ovu knjigu mogli bismo odlično razumjeti lazi pravi odgovor u izgradnji „unutrašnjeg ako bismo lijepo i sabrano pokušali analizi­ čovjeka“(Gal 5,16) u Duhu Kristovu. rati njezin naslov. Ali prije same analitike naslova nužno je naglasiti određene izvore snažan duhovni poticaj kojima se autor služi u društvenoj anali­ Zašto ovaj naslov? Tužaljke kamenja hr- tici zbilje u kojoj živimo. Tužaljke, onako, vatske pustinje? Izvor i nadahnuće za po nekakvu mojem shvaćanju, imaju tri naslov autor nalazi u sintagmi iz Lukina izvora iz kojega su nastale. Prvi izvor je evanđelja o kamenju koje viče. Biblija za VRBJE • Biskup Antun Škvorčević 26. rujna pred- Biblija, kao Božja Riječ. Snažnim svetopi­ samoga Isusa kaže da je „kamen“, a svoju vodio je središnje župno euharistijsko slavlje u samskim pristupom, posadašnjenjem bi­ Crkvu „živo kamenje“. „Tužaljke“ su govor župnoj crkvi u Vrbju tijekom kojega je krstio Doru, blijske poruke, te aktualizacijom biblijske iz konkretne, teške situacije u kojima se peto dijete u obitelji Vlade i Mire Strinović. Nakon riječi dobiva se bistrina i jasnoća situacije kao društvo nalazimo. „Hrvatska pustinja“ pozdrava župnika Željka Volarića biskup je, zapo- činjući slavlje, podsjetio na trinaestu obljetnicu u kojoj se nalazimo kao narod i država, izraz je za jednu vrstu duhovne i moralne uspostave Požeške biskupije i kazao kako je jedna kao hrvatsko društvo. Nadalje, drugi izvor krize te besperspektivnosti u kojoj se kao od najljepših čestitki za tu prigodu upravo dar pe- jesu dokumenti Drugoga vatikanskoga društvo i narod nalazimo. Ovaj naslov tre­ tog djeteta u obitelji i njegovo krštenje, kojim naša sabora, osobito pastoralna konstitucija o bao bi za sve nas koji se nazivamo kršćani­ mjesna Crkva postaje obogaćena sa svim onim Crkvi u suvremenom svijetu (Gaudium et ma, članovima Crkve, biti snažan duhovni što Isus Krist u snazi Duha po krštenju ostvaruje. spes). Treći izvor ove knjige jest jednostav­ i intelektualni poticaj, putokaz kako i na no, ništa drugo nego autorova intelektual­ koji način mi kao kršćani možemo raditi na nadarenost i bistrina te britak prisup na svojoj unutrašnjoj metamorfozi, preo­ Zajedništvo GLASILO POŽEŠKE BISKUPIJE stvarnosti u kojoj se nalazimo. brazbi vlasitoga bića te na temelju te preo­ OSNIVAČ I IZDAVAČ: Biskupski ordinarijat Požega brazbe primiti nadahnuća kako djelovati. GLAVNI UREDNIK: Ivica Žuljević, v.d. analitički pristup Eto, vjerujem da će ova knjiga, koja je pit­ UREDNIČKI KOLEGIJ: Ivica Žuljević, Ljiljana Marić, Pavle Primorac, Višnja Mikić Knjiga se sastoji od četiri dijela i četrnaest ka, duboka, jednostavna i brzo čitljiva, biti LEKTOR: Marina Čubrić poglavlja, a ti dijelovi i poglavlja uglavnom prepoznata kao ona koja će dati svoj dopri­ GRAFIČKA PRIPREMA: Tomislav Košćak se sastoje iz konkretnih i jasnih biblijskih nos da Crkva u našoj domovini u pravom TISAK: Grafika Markulin, Lukavec citata i citata utemeljenih na crkvenim smislu riječi bude proročka i potakne na ISSN: 1846-4047 dokumentima. Ne treba ni reći da se autor preobražaj svake kršćanske duše po mjeri ADRESA UREDNIŠTVA: Trg Svetog Trojstva 18, 34000 Požega Tel. 034-290-300; fax. 034-274-295 • e-mail: pbzajednistvo@gmail.com u nastanku ove knjige poslužio i raznim „unutrašnjeg čovjeka“ (Gal, 5,16). Broj 23 STUDENI 2010.
  • 28.
    Fra Drago rašKovićiZ novoKapelačKe župe ima neobičan Hobi Crkve dariva misnicama, albama, kaležima, monstrancama… Piše i snimila: Višnja Mikić u Jasenovcu, Remetama, Rijeci (trsatskom svetištu, zatim crkvi sv. Jurja te kapucinskoj crkvi). Nadbi- skupu dr. Ivanu Devčiću poklonio je četiri mitre i zlatnu misnicu, požeš- kom biskupu dr. Antunu Škvorče- viću mitru i dvije misnice – crvenu i od zlatnog brokata, zagrebačkom kaptolu dvije misnice. Pokloni­ misnice uslijedili su župi Kraljice Svete Krunice u Novoj Gradiški, zatim crkvama u Novogradiškom i Novokapelačkom dekanatu. Novo- kapelačkoj župi poklonio je četiri uvijek druge nedjelje kolovoza, po- misnice, pa još deset jednakih – klonio je fra Drago Gospinu kipu tri svečanih bijelih, za crkvu u rodnim svečane haljine. Uz obiteljsku kuću, F Sičama čak 24. Nećemo sada spo- prema njegovoj želji, podignuta je ra Drago Rašković, brat laik na časnici iz njegove drage Slavonije. minjati albe, rokete i drugo jer bi mala kapelica u čast svetom Antu- zagrebačkom Kaptolu i sakri- Sav se „davao“ skupinama, usluž- nam ponestalo prostora, a poklonio nu Padovanskom. „Bog ljubi vesela stan u samostanu i crkvi Sve- no, strpljivo, pomažući gdje i koliko je fra Drago nekim crkvama i ve- darovatelja“, to je poznato. Vjeruje- tog Franje, rodom je iz Siča u no- može. Sklapao prijateljstva, čuvao lume, svečane kaleže, monstrance, mo kako će dobri Bog nagraditi i fra vokapelačkoj župi gdje rado svrati. uspomene na brojne susrete. Sada oltarnike, križeve za procesiju, ka- Dragin trud i nastojanja da uljepša Voli fra Drago tradiciju i narodnu je već dvije godine u samostanu na dionice, jaslice, kip Isusa u grobu, tolike kuće Božje novim crkvenim baštinu, čuva uspomene na svoje Kaptolu i kaže kako mu vrijeme Aleluju i još puno toga. U 37. godini ruhom i priborom. ­ Volim to i da- selo i djetinjstvo. Nekada je čitao i prebrzo prolazi uz molitvu, obveze života, dosta radi, puno poklanja, rivanje crkvama meni je najveća slušao pripovijedanje starijih o po- sakristana, susrete s vjernicima, sebi gotovo ništa ne ostavlja. Do radost. Dokle god budem mogao, vijesti Siča i novokapelačke župe, aktivnosti i poslove koje obavlja sada je sveukupno poklonio pre- činit ću to, ne da bi mi netko zahva- danas rado čita duhovno štivo, pr- zajedno s drugom braćom redov- ko 60 misnica. U rodnim Sičama, ljivao, nego da se i na taj način Bog venstveno starija izdanja, kad do nicima. Živi kao pravi sin svetog gdje se Majka Božja Bistrička časti proslavi – kaže fra Drago. njih dođe. Franje: nenavezan na materijalno, skroman, uvijek nasmijan i dobre nenavezan na materijalno volje „radosno kročeći stazom živo- Nakon postulature u Samoboru, ta“. Svaki milodar koji dobije, on novicijata na Trsatu, proveo je dvije odmah usmjerava u svoj neobični godine na Kaptolu, učinio zavjete hobi. Naime, posebna mu je radost kao brat laik. Svečanost je uprili- kad može nešto pokloniti crkvi ili čena i u rodnim Sičama. Kasnije je župi. Drago otišao na Trsat, gdje je šest godina bio vratar u samostanu, pod mitre za nadbiskupa i biskupa plaštem Kraljice Jadrana, Gospe Tako je do sada u svom „redovnič- Trsatske. Rado je dočekivao hodo- kom stažu“ poklonio misnice crkva- časničke skupine, a posebno mu je ma u Fojnici i Podmilačju u Bosni srce zaigralo kad su stizali hodo- i Hercegovini, u Imotskom, potom marijana Zovko, poznata pjevačica duhovnih skladbi, rodom je iz župe vrbova pjeva srcem i sve oko sebe potiče na molitvu Marijana Zovko, pjevačica duhovnih skladbi, rodom je iz pjevati još kao djevojka, sada se još zauzetije dala na po- vrbovačke župe: tata je iz Bilog Briga, mama iz Vrbove. sao. Svojim vlastitim skladbama, ali i skladbama drugih Žive u Njemačkoj. Rođena je sa srčanom manom i već je autora, slavila je Boga, zahvaljivala mu i predavala svoj ži- sa 6 godina operirana. Nakon udaje i rođenja sina Domi- vot i život svoje obitelji. Nastupala je i na festivalima du- nika, stanje se pogoršalo, srce je oslabilo i više je ležala hovne glazbe, na “Uskrsfestu”, “Bonofestu” i drugima. Na nego hodala. Imala je 29 godina i liječnici su predlagali seminarima fra Zvjezdana Linića u Njemačkoj sudjeluje transplantaciju. Marijanina majka žurno je okupila žene u glazbenom dijelu programa. Pjeva cijelim srcem i sve u molitvenu zajednicu. Redale su se devetnice za Marija- oko sebe potiče na molitvu i predanje. Suprug joj je vjer- nino ozdravljenje, prikazivale svete mise. Hrabra žena i na podrška i kroči s njom od crkve do crkve, od grada do mlada majka uspješno se oporavila, srce ojačalo. Liječni- grada, zahvalan za njezino poboljšano zdravlje. Vodeći ci se nisu mogli načuditi, a Marijanina majka samo joj je brigu o zdravlju, obitelji i brojnim obvezama, Marijana bar ponavljala: “Molitva, moja kćeri, ništa drugo, nego moli- dva puta godišnje dolazi u Slavoniju prolazeći stazama tva je pomogla.” Marijana je postala svjesna prolaznosti djetinjstva svojih roditelja, udiše miris ravnice. Želja joj života. Najvažniji njezin cilj postao je Gospodin Bog. Svje- je i dalje pjevati, slaviti Gospodina i zahvaljivati mu. Tako sna kako joj je on svojom milošću vratio snagu i zdravlje, želi snimiti s jednim tamburaškim sastavom i pjesmu omogućio daljnju brigu za sina i supruga, Marijana mu je „Gospi s Gospina polja“. Ova se pjesma, naime, pjeva na neprekidno zahvaljivala. Iako je duhovne pjesme počela Gospinu polju na kraju svake svete mise. (V. Mikić)