RAZLIKE U OBRANIOD STRESA PO SPOLU U prvih 10 godina dečaci su malo više osjetljiviji od djevojčica, dok je u adolescenciji obratno MASKULIN STIL – suočavanje usmjereno na problem FEMININ STIL – suočavane usmjereno na socijalnu podršku i izbegavanje
5.
RAZLIKE U REAKCIJINA STRES DJECE I ODRASLIH S dobi opada Korištenje obrambenih mehanizama, a rastu strategije suočavanja sa stresom koje uključuju punu upotrebu kognitivnih i emocionalnih kapaciteta Suočavanje dece postaje zrelije kako se povečava kontrola impulzivnosti kod male djece
6.
NAČIN REAKCIJE NASTRES OVISI O: Dobi Spolu Dimenziji OTPORNOST - RANJIVOST
7.
OTPORNOST - RANJIVOSTDOBRA PRILAGODBA USPRKOS IZLOŽENOSTI TEŠKOM ILI KRONIČNOM STRESU, SMISAO ŽIVOTA, ČVRSTOĆA DUHA, KORIŠTENJE ZAŠTITNIH FAKTORA
8.
Otpornost – PREMA Mastena i sur. (1990.) RIZIČNI FAKTORI ZAŠTITINI FAKTORI NEDOSTAAK BRIGE ODRASLIH STABILNA BRIGA ODRASLIH NESPOSOBNOST RJEŠAVANJA PROBLEMA SPOSOBNOST RJEŠAVANJA PROBLEMA SOCIJALNA IZOLIRANOST PRIVLAČNOST DJECI I ODRASLIMA – ŠIROKA SOC.MREŽA NEDOSTATAK KOMPETENTNOSTI I NEODSTATAK OSJEĆAJA SAMOEFIKASNOSTI MANIFESTNA KOMPETENTNOST I SAMOEFIKASNOST NEDOSTATAK SAMOPOUZDANJA SAMOPOUZDANOST NEDOSTATAK KOMPETENTNOG MODELA IDENTIFIKACIJA S KOMPETENTNIM MODELOM OSJEĆAJ BESCILJNOSTI USTRAJNOST I ASPIRACIJA, POSTOJANJE CILJA
9.
Otpornost je rel.trajnaosobina ličnosti Odbojnici – zaštitni faktori kod visoke razine stresa, povremeni su: Liječnička pomoć Psihološka pomoć Socijalna pomoć ...
10.
BOLEST STRES Bolest utječe na stres, ali i stres utječe na bolest Posredstvom stresa smanjuje se imunitet organizma, te se mogu pojaviti prvi simptomi lakših bolesti – kod dugotrajnijeg izlaganja stresu mogu se javiti psihosomatske bolesti – migrene, gastritis, astma, čir na želucu, probavne teškoće... Kronične bolesti su veliki stresori – psihijatrijske bolesti su dva puta veće kod kronično bolesne djece Pretjerani roditeljski nadzor poboljšava osjećaj pritiska zbog bolesti Uz kroničnu bolest veže se i soc. Izolacija, smanjeno tjel.samopoimanje zbog liječenja ili bolesti, što isto utječe na intenzitet stresa.
11.
Kronična bolest brataili sestre je veliki stresor u životu mlađeg ili starijeg brata ili sestre Tjelesne ozlijede (namjerne ili nenamjerne) su isto izvor stresa
12.
SPOLNI RAZVOJ Soc.okruženje i stav društva uzrokuju stres pri govoru o ovoj temi Ranije sazrele djevojčice i kasnije razvijeni dječaci – veći stres, emocionalna uznemirenost uzrokuje rizična ponašanja Svako odstupanje od normalnog perioda razvoja je stresno
13.
VRSTE STRESORA Razlikujuse ovisno o dobi Do14 godina – primarni su obiteljski stresori 15 do 17godina – stresori u vršnjačkim odnosima 18 do 20 godina – akademski stresori Neki stresori se zavisno od dobi percipiraju kao veliki ili mali, npr. Odvajanje od roditelja koje je stresno sa 5 godina starosti djeteta, a izazovno sa 15 godina starosti djeteta
14.
GUBITAK OBITELJI Prvestresne reakcije se bilježe sa 7 mjeseci, maksimum dobijaju sa 18 mjeseci – gubitak “glavne” osobe je najstresniji rezultat gubitka obitelji je smanjeni razvoj djeteta u svim aspektima – istraživanje djece u sirotištima Razvoj reakcija kod odvajanja Protest Depresivnost Ravnodušnost prema obitelji – ili represija ili aktivno suočavanje Smrt roditelja, a zatim bolest roditelja je najjači stresor kod djece
15.
NAČINI REAKCIJE NAGUBITAK BLISKE OSOBE plač teškoće spavanja maštanje somatske tegobe snažno vezivanje za preostalog roditelja gubitak motivacije za školu ponašajni problemi smanjuju se oko 6 mjeseci nakon gubitka
16.
GUBITAK BRATA ILISESTRE teže se djeci nositi s tim gubitkom jer su roditelji najčešće zaokupljeni svojom tugom pretjerana zaštita drugog djeteta idealiziranje preminulog djeteta
17.
RAZVOD RODITELJA metodološkopitanje je da li je razvod stresor ili je stresor roditeljski sukob razvod se sastoji od niza podstresora – smanjenje materijalnog statusa, čestina viđanja drugog roditelja, preseljenje... stres je to manji što je više faktora ostane istima o starosti djeteta, ali i o spolu ovisi i način suočavanja sa razvodom
18.
... pripisivanje uzrokasamom razvodu je važan prediktor podnošenja razvoda činjenica da li dijete pripisuje uzrok razvoda sebi, nekim drugim znanim ili neznanim faktorima roditelji majke iskazuju slabije razvijene roditeljske vještine nakon razvoda važan način nošenja sa stresom djece je i način komunikacije roditelja nakon razvoda
19.
ŠKOLA KAO STRESzavisi o tipu škole – kompetitivnost, pritisak učitelja/nastavnika/vršnjaka dječaci imaju više stresnih događaja u školi od djevojčica – način suočavanja sa stresom kao bitan faktor?
OBRAMBENI MEHANIZMI NegiranjeOdbijanje prihvaćanja postojanja neke prijetnje Regresija Pojava ponašanja karakterističnog za raniju fazu razvoja Racionalizacija Samozavaravajuća opravdanja za vlastito neprihvatljivo ponašanje Represija Izbacivanje iz svijesti misli koje izazivaju anksioznost
22.
Projekcija Pripisivanje vlastitihneprihvatljivih impulsa drugima. Premještanje Premještaje misli ili impulsa s prijetećih ili neprikaldnih objekata na manje prijeteće Formirana reakcija Ponašanje koje je upravo suprotno pravim impulsima osobe, kako bi ti impulsi ostali potisnuti Sublimacija Pretvaranje primitivnih impulsa u pozitivna, konstruktivna nastojanja
