Učenice JU Gimnazija Dobrinja, Čelik Anisa i Karović Aida, napravile su prezentaciju o Svjetskom danu štednje u okviru istoimenog eTwinning projekta.

1. Radile: Karović Aida i
Čelik Anisa

2. • Štednja je čuvanje materijalnih dobara ili novca.
•
• Veliko ekonomsko značenje ima štednja sredstava za rad, predmeta rada i radne snage.
• Provodi se odgađanjem odnosno ograničavanjem potrošnje za određeno vrijeme ili tako što se
čuvaju dobra od beskorisnog ili društveno manje korisnog trošenja u odnosu na druge potrebe.
ŠTEDNJA
materijalna novčana individualnakolektivnadobrovoljnaprisilna

3.  U uvjetima visoke inflacije građani i poduzeća nisu zainteresirani za štednju
pošto svaki dan mogu dobiti sve manje robe za istu količinu novca.
 Zbog toga nastoje što prije potrošiti novac, ili ga promijeniti u stranu valutu,
što dovodi do povećanja obrtaja novca, čime se stopa inflacije dodatno
povećava.
 Kako bi se to spriječilo potrebno je kamatu na štednju povećati iznad stope
inflacije kako bi se povećala motiviranost za štednju čime se smanjuje broj
obrtaja novca što smanjuje inflaciju i stabilizira privredu.

4. • U uvjetima kad cijene roba padaju interes za štednju se naglo povećava pošto
građani i poduzeća očekuju kako će odgođenom kupnjom moći sa manjom
količinom novca kupiti više robe.
• To se zove paradoks štednje i vrlo je štetan pošto smanjuje broj obrtaja
novca, povećava deflaciju, smanjuje potražnju za robama, smanjuje prodaju
i proizvodnju što dovodi do smanjenja dohotka stanovništva i povećava stopu
nezaposlenosti, a sve zajedno može izazvati tešku privrednu krizu.
• Kako bi se smanjila štednja u uvjetima deflacije moguće je poticati štediše na
ulaganja u osnivanja poduzeća, kupnju dionica, ili kupovinu trajnih dobara što
je također štednja u obliku materijalne imovine.

5. • Zbog njena velikog značenja za društvo svaka zemlja vodi brigu o štednji, osniva za to
posebne ustanove, različitim mjerama potiče stanovništvo da štedi i brine se da uštede budu
racionalno iskorištene.
• Osobito je rasprostranjena štednja novca, i to redovito
ulaganjem novca u štedne ustanove, banke ili poštanske
štedionice.
• Za tu svrhu štedne ustanove izdaju posebne štedne knjižice.
• Gomilanjem mnogobrojnih sitnih štednih uloga prikupljaju se
velika novčana sredstva, koja se mogu iskoristiti za postizanje
krupnih ekonomskih ili drugih društvenih ciljeva.

6.  Godine 1924. u Milanu osnovan je Međunarodni institut
za štednju.
 31. oktobra 1924. je uveden i Svjetski dan štenje.
 Na taj dan se osobito zapaža propaganda štednje
preko najrazličitijih sredstava javnog komuniciranja,
dodjeljuju se štedišama različite nagrade i sl.

7. Kako je došlo do uvođenja tog dana ?
 Financijska je kriza nakon Prvog svjetskog rata prilično pogodila svjetska
gospodarstva, a naročito stanovništvo.
 Banke su se našle na udaru, a nedostatak sredstava najviše im je kočio
poslovanje.
 Stoga su se dosjetili da 31. oktobra 1924. godine, na sastanku u Milanu
proglasile Svjetski dan štednje, s ciljem popularizacije štednje širom svijeta.

8. • Sudionici sastanka saglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva te
je Svjetski dan štednje ustanovljen za najšire svjetsko populariziranje te spoznaje i za,
kako su rekli, oživljavanje borbe protiv rasipništva.
• Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja, koji su predstavljali oko stotinu milijuna
štediša.
• Ovaj dan se obilježava i dan danas širom svijeta, na način da kreditne institucije najčešće daruju
štedne kasice, nagrađuju najvjernije štediše, doniraju određena sredstva u dobrotvorne svrhe i
sl.

9. o Građani su uvijek nastojali štednjom novca ostvariti osobnu materijalnu neovisnost i
sigurnost zbog čega je štednja novca imala i ima gotovo uvijek jasan cilj, smisao i svrhu
te nije riječ samo o odgađanju potrošnje, nego o planiranju stanovitih želja i potreba.
o Na Svjetski se dan štednje cijeli svijet još snažnije okreće samom pojmu
štednja, starom koliko i čovječanstvo.
o Negdje je riječ o velikim proslavama popraćenim prigodnim
darovima, a drugdje o skromnijim proslavama primjerenim
društvenom i gospodarskom trenutku.
o 87 godina nakon kongresa u Milanu, Svjetski se dan štednje,
obilježava i dalje širom svijeta.