SlideShare a Scribd company logo
• Reč civilizacija označava
viši stepen razvoja ljudskog
društva.
 Civilizovano društvo u odnosu na praistorijsko
 koristi pismo;
 poseduje visok stepen specijalizovanih znanja i
umeća;
 ima zajedničku upravu koja nastaje iz prirodne
potrebe ljudi da žive bezbedno i prema ustaljenom
redu.
• Civilizacije se mogu podeliti na više perioda.
• U drevne civilizacije spadaju :
 Maje, Inke, Tolteci, Asteci, Anasazi, Rapa Nui, San
Agustin (Američke);
 Kina, Indija, Japan, Tibet, Dilmun, Mongoli
(Azijske);
 Dogoni, Egipat, Nubija, Zulu, Axum, Nok (Afričke);
 Etruščani, Grci, Rimljani, Vikinzi, Gali , Germani
(Evropske);
 Aboridžani, Maori (Australijske)...
Geografski prikaz civilizacije Maja
Kontinent Amerika
Regija Srednja Amerika
Zemlje Meksiko, Gvatemala,
Belize, Honduras, El
Salvador
Glavni lokalitet Tikal, Kalakmul, Kopan,
Palenke, Čičen Ica, itd.
Zastava
• Civilizacija Maja, najpoznatija od drevnih
civilizacija, razvijala se na području koje se danas
naziva Mezoamerika (Srednje Amerike).
• Svoju kulturu su zasnovali na znanjima i idejama
ranijih civilizacija, poput Olmeka.
• Poznate su po svojim gradovima, arhitekturi,
umetnosti, religiji, kalendaru, matematici i
astronomiji.
• Period u kome je živeo ovaj narod možemo podeliti
na tri razdoblja: preklasični, klasični i postklasični
period, u čijem je sklopu i kolonijalni period.
 Kalendar i pismo ne potiču samo od Maja, ali su
oni najviše doprineli njihovom potpunom razvoju.
 Španski, katolički sveštenici su spalili većinu
knjiga napisanih na pismu Maja. Njihovo pismo je
tek u novije vreme velikim delom dešifrovano.
Preklasični period
 Obuhvata otprilike 15 vekova pre nove ere i 3 veka
nove ere, tj. traje do 317. godine naše ere.
 U ovom periodu Maje su zemljoradnici, izgrađuju se
sela pored jetera i močvara, nastaju prvi
ceremonijalni centri i različiti religijski običaji.
Hram u Tikalu
 Prvi dokazi o postojanju Maja pronađeni su na
Jukatanu (Meksiko), u pećini Loltun.
 Dokazi su bili ostaci kostiju od praistorijskih
životinja i slike po zidovima pećine.
 Gradili su i stepeničaste piramide. Mnoge od njih
su imale na vrhu platformu na kojoj je bila
sagrađene male građevine posvećene nekom od
božanstava majanske mitologije.
 Prvi jezik Maja nazivao se ‘protomaya’, i on se
govorio u Gvatemali.
Čuvene Majske piramide
Klasični period
 Trajao je od 317. do 889. godine. Ovo je bilo
najblistavije razdoblje Majanske civilizacije u
kome cveta kultura.
 Maje su bile organizovan narod koji je gradio velike
ceremonijalne i religiozne centre-gradove, kao što
su:
 Palenke, Ćićen, Ica, Ušmal, Koba, Tulum – u
Meksičkim državama;
 Tikal, Pijedeaas, Negras, Uašaktun, Jašćilan – u
Gvatemali;
 Kopan – u Hondurasu.
Postklasični peropd
 Počinje dolaskom osvajača sa zapada ili
jugozapada, iz doline Meksika.
 Osvajači su bili ratoborni narod Tolteke koji je
pokorio Maje.
 Ovaj period se može produžiti do vremena posle
dolaska Španaca i moglo bi se reći da traje do
1697. godine.
 1697. godine je i poslednja ratoborna grana stabla
nacije Maja pala pod udarcem Iberskih osvajača.
 Predklasični period je počeo velikim naprecima u
ekonomiji, politici, umetnosti, a završio se
ratovima i unoštenjem onoga što je vekovima
bilo građeno.
Ruševine grada Palanke
 Carstvo Inka je najveće carstvo u
pretkolumbovskoj Americi, nastalo je u 14. veku.
 Tokom 15-og veka Inke su se proširile duž planine
Anda.
Pogled na Maču Pikču
 Maču Pikču je drevno utvrđenje Inka smešteno između
dva oštra vrha u Andima na visini od 2350m. U blizini
se nalazi Kusko.
 Administrativni, politički i vojni centar je bio Kusko.
 Kusko je nastao na visoravnima Perua oko 1200.
godine.
 Od 1438. do 1533. godine Inke su koristile osvajanja i
miroljubivu asimilaciju šireći svoje carstvo na velike
delove zapadne Južne Amerije.
 U sastavu carstva su bili delovi Ekvadora, Perua,
Bolivije, Argentine i Čilea.
Mapa ekspanzije carstva Inka (1438 - 1527)
Zastava
Položaj Carstva Inka
Geografija
Kontinent Amerika
Regija Južna Amerika
Glavni grad Kusko
Društvo
Zvanični jezik Kečua
Religija Religija Inka
Vladavina
Oblik vladavine Carstvo
Titula vladara Car
Istorijsko doba Srednji vek, Novi
vek
Osnivanje 1438.
Prestanak 1533.
Status Bivša država
 Atavalpa je bio poslednji car Inka.
 Ubio ga je 1533. godine konkvistador Fransisko
Pizaro označavajući time početak Španske
vladavine.
 Tokom Španske uprave otvoren je najveći rudnik
srebra, Potosi, ukome su Inke radile kao robovi.
 Pod teškim uslovima rada u rudniku umirali bi
već za godinu ili dve.
Glava Inka
Bog Inka
Proslava praznika Inti
Rajmi
MačuPikču
Carstvo Asteka 1519. godine
Zastava
Geografija
Kontinent Amerika
Regija Srednja Amerika
Glavni grad Tenočtitlan
Društvo
Zvaničan
jezik
Nauatl
Religija Astečka
religija
Vladavina
Oblik Carstvo
Titula vladara Car
Istorijsko doba Srednji vek, Novi vek
Osnivanje 1428.
Prestanak 1521.
Status Bivša država
 Asteci ili Mešike su bili jedan od starosedelačkih
naroda američkog kontinenta koji je osnovao
Tenočtitlan.
 Drevni grad na ostrvcetu u jezeru Teškoko (danas
je skoro isušeno) odgovara geografskom položaju
mesta gde se nalazi današnji Meksiko Siti.
 Uz pomoć drugih gradova-država iz Meksičke
dolone, Tlakopan i Teškoko, potčinili su veliki broj
drugih naroda koji su naseljavali središnji i južni
deo današnjeg Meksika.
 Astečko carstvo je bilo uništeno u 16. veku,
kada su u Ameriku stigli španski konkistadori.
 Osvajanje astečkog carstva, koje je predvodio
španski konkistador Ernan Kortes, otpočelo je
1519. i završilo se 1521. totalnim uništenjem
astečke države.
Velika piramida u Tenoćtitlanu
 Danas su Asteci indijski narodi kkoji pretožno žive u
Meksiku i većinom su katoličke veroispovest.
 Sačuvali su tradicionalan verovanja (veru u duhove,
kult predaka...).
 Govore jezikom nauatl, koji spada u juto-astečko-
tanoansku grupu amerindijske porodice jezika.
Ukupno ih ima 1.652.000.
Astečko božanstvo
Astečko
predstavljanje
bogova
Ritual žrtvovanja
HVALA NA PAŽNJI !!!
Dejan Petrović
Nikola Kolarić

More Related Content

What's hot

Prezentacija Severne Amerike
Prezentacija Severne  AmerikePrezentacija Severne  Amerike
Prezentacija Severne AmerikeTanja Milanović
 
Severna Amerika
Severna AmerikaSeverna Amerika
Severna Amerika
tanjamz
 
Klimatske promene
Klimatske promeneKlimatske promene
Klimatske promene
Ivana Damnjanović
 
Severna Amerika - Saša Stojanović
Severna Amerika - Saša StojanovićSeverna Amerika - Saša Stojanović
Severna Amerika - Saša Stojanović
Edukacija Obrazovni portal
 
Klima i vegetacija Evrope Tanja Notaroš Gagić
Klima i vegetacija Evrope Tanja Notaroš GagićKlima i vegetacija Evrope Tanja Notaroš Gagić
Klima i vegetacija Evrope Tanja Notaroš Gagić
Edukacija Obrazovni portal
 
Srbija u doba Nemanjića
Srbija u doba NemanjićaSrbija u doba Nemanjića
Srbija u doba Nemanjića
Šule Malićević
 
Zemljiste Tanja Gagić
Zemljiste Tanja GagićZemljiste Tanja Gagić
Zemljiste Tanja Gagić
Edukacija Obrazovni portal
 
Demografska tranzicija
Demografska tranzicijaDemografska tranzicija
Demografska tranzicija
Dragan Antić
 
Unutrasnje sile zemlje
Unutrasnje sile zemljeUnutrasnje sile zemlje
Unutrasnje sile zemljedusanjerkovic
 
Južna Amerika - Saša Stojanović
Južna Amerika - Saša StojanovićJužna Amerika - Saša Stojanović
Južna Amerika - Saša Stojanović
Edukacija Obrazovni portal
 
Prva industrijska revolucija
Prva industrijska revolucijaPrva industrijska revolucija
Prva industrijska revolucija
Историјска ризница
 
Srednjovekovna kultura
Srednjovekovna kulturaSrednjovekovna kultura
Srednjovekovna kulturaandjelan
 
Franačka država
Franačka državaFranačka država
Franačka državaandjelan
 
Apsolutističke monarhije
Apsolutističke monarhijeApsolutističke monarhije
Apsolutističke monarhijeandjelan
 
Zanimljivosti Azije
Zanimljivosti AzijeZanimljivosti Azije
Zanimljivosti Azije
suncokrili
 
Vulkani
Vulkani Vulkani
Vulkani
prijicsolar
 

What's hot (20)

стари исток
стари истокстари исток
стари исток
 
Prezentacija Severne Amerike
Prezentacija Severne  AmerikePrezentacija Severne  Amerike
Prezentacija Severne Amerike
 
Severna Amerika
Severna AmerikaSeverna Amerika
Severna Amerika
 
Klimatske promene
Klimatske promeneKlimatske promene
Klimatske promene
 
Severna Amerika - Saša Stojanović
Severna Amerika - Saša StojanovićSeverna Amerika - Saša Stojanović
Severna Amerika - Saša Stojanović
 
Klima i vegetacija Evrope Tanja Notaroš Gagić
Klima i vegetacija Evrope Tanja Notaroš GagićKlima i vegetacija Evrope Tanja Notaroš Gagić
Klima i vegetacija Evrope Tanja Notaroš Gagić
 
Srbija u doba Nemanjića
Srbija u doba NemanjićaSrbija u doba Nemanjića
Srbija u doba Nemanjića
 
Zemljiste Tanja Gagić
Zemljiste Tanja GagićZemljiste Tanja Gagić
Zemljiste Tanja Gagić
 
Demografska tranzicija
Demografska tranzicijaDemografska tranzicija
Demografska tranzicija
 
Unutrasnje sile zemlje
Unutrasnje sile zemljeUnutrasnje sile zemlje
Unutrasnje sile zemlje
 
Južna Amerika - Saša Stojanović
Južna Amerika - Saša StojanovićJužna Amerika - Saša Stojanović
Južna Amerika - Saša Stojanović
 
Prvi srpski ustanak
Prvi srpski ustanakPrvi srpski ustanak
Prvi srpski ustanak
 
Novi vek
Novi vekNovi vek
Novi vek
 
Prva industrijska revolucija
Prva industrijska revolucijaPrva industrijska revolucija
Prva industrijska revolucija
 
4. društvene osobine afrike
4. društvene osobine afrike4. društvene osobine afrike
4. društvene osobine afrike
 
Srednjovekovna kultura
Srednjovekovna kulturaSrednjovekovna kultura
Srednjovekovna kultura
 
Franačka država
Franačka državaFranačka država
Franačka država
 
Apsolutističke monarhije
Apsolutističke monarhijeApsolutističke monarhije
Apsolutističke monarhije
 
Zanimljivosti Azije
Zanimljivosti AzijeZanimljivosti Azije
Zanimljivosti Azije
 
Vulkani
Vulkani Vulkani
Vulkani
 

Viewers also liked

копија документа Meksiko i 3
копија документа Meksiko i 3копија документа Meksiko i 3
копија документа Meksiko i 3sbozic971
 
Južnoafrička republika
Južnoafrička republikaJužnoafrička republika
Južnoafrička republikasbozic971
 
Kineski pronalasci
Kineski pronalasciKineski pronalasci
Kineski pronalascisbozic971
 
Korolija i Kalajdzic
Korolija i KalajdzicKorolija i Kalajdzic
Korolija i Kalajdzicsbozic971
 
Нова научно технолошка револуција-интеграција науке,технологије Вукашин Д...
Нова научно  технолошка   револуција-интеграција науке,технологије  Вукашин Д...Нова научно  технолошка   револуција-интеграција науке,технологије  Вукашин Д...
Нова научно технолошка револуција-интеграција науке,технологије Вукашин Д...sbozic971
 
Ruska federacija
Ruska federacijaRuska federacija
Ruska federacijasbozic971
 
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2sbozic971
 
Развој информатике, саставни део глобализације
Развој информатике, саставни део глобализацијеРазвој информатике, саставни део глобализације
Развој информатике, саставни део глобализацијеsbozic971
 
Stare civilizacije Mаје,Инке и Астеци Александар Станојевић и Душан Шобић Те...
Stare civilizacije Mаје,Инке и Астеци Александар Станојевић и Душан Шобић  Те...Stare civilizacije Mаје,Инке и Астеци Александар Станојевић и Душан Шобић  Те...
Stare civilizacije Mаје,Инке и Астеци Александар Станојевић и Душан Шобић Те...sbozic971
 

Viewers also liked (11)

копија документа Meksiko i 3
копија документа Meksiko i 3копија документа Meksiko i 3
копија документа Meksiko i 3
 
Južnoafrička republika
Južnoafrička republikaJužnoafrička republika
Južnoafrička republika
 
Kineski pronalasci
Kineski pronalasciKineski pronalasci
Kineski pronalasci
 
Rusija1
Rusija1Rusija1
Rusija1
 
Korolija i Kalajdzic
Korolija i KalajdzicKorolija i Kalajdzic
Korolija i Kalajdzic
 
Indija(1)
Indija(1)Indija(1)
Indija(1)
 
Нова научно технолошка револуција-интеграција науке,технологије Вукашин Д...
Нова научно  технолошка   револуција-интеграција науке,технологије  Вукашин Д...Нова научно  технолошка   револуција-интеграција науке,технологије  Вукашин Д...
Нова научно технолошка револуција-интеграција науке,технологије Вукашин Д...
 
Ruska federacija
Ruska federacijaRuska federacija
Ruska federacija
 
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2
 
Развој информатике, саставни део глобализације
Развој информатике, саставни део глобализацијеРазвој информатике, саставни део глобализације
Развој информатике, саставни део глобализације
 
Stare civilizacije Mаје,Инке и Астеци Александар Станојевић и Душан Шобић Те...
Stare civilizacije Mаје,Инке и Астеци Александар Станојевић и Душан Шобић  Те...Stare civilizacije Mаје,Инке и Астеци Александар Станојевић и Душан Шобић  Те...
Stare civilizacije Mаје,Инке и Астеци Александар Станојевић и Душан Шобић Те...
 

Stare civilizacije Дејан Петровић и Нилола Коларић Техничка II3

  • 1.
  • 2. • Reč civilizacija označava viši stepen razvoja ljudskog društva.
  • 3.  Civilizovano društvo u odnosu na praistorijsko  koristi pismo;  poseduje visok stepen specijalizovanih znanja i umeća;  ima zajedničku upravu koja nastaje iz prirodne potrebe ljudi da žive bezbedno i prema ustaljenom redu.
  • 4. • Civilizacije se mogu podeliti na više perioda. • U drevne civilizacije spadaju :  Maje, Inke, Tolteci, Asteci, Anasazi, Rapa Nui, San Agustin (Američke);  Kina, Indija, Japan, Tibet, Dilmun, Mongoli (Azijske);  Dogoni, Egipat, Nubija, Zulu, Axum, Nok (Afričke);  Etruščani, Grci, Rimljani, Vikinzi, Gali , Germani (Evropske);  Aboridžani, Maori (Australijske)...
  • 5.
  • 6. Geografski prikaz civilizacije Maja Kontinent Amerika Regija Srednja Amerika Zemlje Meksiko, Gvatemala, Belize, Honduras, El Salvador Glavni lokalitet Tikal, Kalakmul, Kopan, Palenke, Čičen Ica, itd. Zastava
  • 7. • Civilizacija Maja, najpoznatija od drevnih civilizacija, razvijala se na području koje se danas naziva Mezoamerika (Srednje Amerike). • Svoju kulturu su zasnovali na znanjima i idejama ranijih civilizacija, poput Olmeka. • Poznate su po svojim gradovima, arhitekturi, umetnosti, religiji, kalendaru, matematici i astronomiji. • Period u kome je živeo ovaj narod možemo podeliti na tri razdoblja: preklasični, klasični i postklasični period, u čijem je sklopu i kolonijalni period.
  • 8.  Kalendar i pismo ne potiču samo od Maja, ali su oni najviše doprineli njihovom potpunom razvoju.  Španski, katolički sveštenici su spalili većinu knjiga napisanih na pismu Maja. Njihovo pismo je tek u novije vreme velikim delom dešifrovano.
  • 9. Preklasični period  Obuhvata otprilike 15 vekova pre nove ere i 3 veka nove ere, tj. traje do 317. godine naše ere.  U ovom periodu Maje su zemljoradnici, izgrađuju se sela pored jetera i močvara, nastaju prvi ceremonijalni centri i različiti religijski običaji.
  • 11.  Prvi dokazi o postojanju Maja pronađeni su na Jukatanu (Meksiko), u pećini Loltun.  Dokazi su bili ostaci kostiju od praistorijskih životinja i slike po zidovima pećine.  Gradili su i stepeničaste piramide. Mnoge od njih su imale na vrhu platformu na kojoj je bila sagrađene male građevine posvećene nekom od božanstava majanske mitologije.
  • 12.  Prvi jezik Maja nazivao se ‘protomaya’, i on se govorio u Gvatemali. Čuvene Majske piramide
  • 13. Klasični period  Trajao je od 317. do 889. godine. Ovo je bilo najblistavije razdoblje Majanske civilizacije u kome cveta kultura.
  • 14.  Maje su bile organizovan narod koji je gradio velike ceremonijalne i religiozne centre-gradove, kao što su:  Palenke, Ćićen, Ica, Ušmal, Koba, Tulum – u Meksičkim državama;  Tikal, Pijedeaas, Negras, Uašaktun, Jašćilan – u Gvatemali;  Kopan – u Hondurasu.
  • 15.
  • 16. Postklasični peropd  Počinje dolaskom osvajača sa zapada ili jugozapada, iz doline Meksika.  Osvajači su bili ratoborni narod Tolteke koji je pokorio Maje.  Ovaj period se može produžiti do vremena posle dolaska Španaca i moglo bi se reći da traje do 1697. godine.  1697. godine je i poslednja ratoborna grana stabla nacije Maja pala pod udarcem Iberskih osvajača.
  • 17.  Predklasični period je počeo velikim naprecima u ekonomiji, politici, umetnosti, a završio se ratovima i unoštenjem onoga što je vekovima bilo građeno. Ruševine grada Palanke
  • 18.
  • 19.  Carstvo Inka je najveće carstvo u pretkolumbovskoj Americi, nastalo je u 14. veku.  Tokom 15-og veka Inke su se proširile duž planine Anda. Pogled na Maču Pikču
  • 20.  Maču Pikču je drevno utvrđenje Inka smešteno između dva oštra vrha u Andima na visini od 2350m. U blizini se nalazi Kusko.  Administrativni, politički i vojni centar je bio Kusko.  Kusko je nastao na visoravnima Perua oko 1200. godine.  Od 1438. do 1533. godine Inke su koristile osvajanja i miroljubivu asimilaciju šireći svoje carstvo na velike delove zapadne Južne Amerije.  U sastavu carstva su bili delovi Ekvadora, Perua, Bolivije, Argentine i Čilea.
  • 21. Mapa ekspanzije carstva Inka (1438 - 1527)
  • 22. Zastava Položaj Carstva Inka Geografija Kontinent Amerika Regija Južna Amerika Glavni grad Kusko Društvo Zvanični jezik Kečua Religija Religija Inka Vladavina Oblik vladavine Carstvo Titula vladara Car Istorijsko doba Srednji vek, Novi vek Osnivanje 1438. Prestanak 1533. Status Bivša država
  • 23.  Atavalpa je bio poslednji car Inka.  Ubio ga je 1533. godine konkvistador Fransisko Pizaro označavajući time početak Španske vladavine.  Tokom Španske uprave otvoren je najveći rudnik srebra, Potosi, ukome su Inke radile kao robovi.  Pod teškim uslovima rada u rudniku umirali bi već za godinu ili dve.
  • 24. Glava Inka Bog Inka Proslava praznika Inti Rajmi
  • 26.
  • 28. Zastava Geografija Kontinent Amerika Regija Srednja Amerika Glavni grad Tenočtitlan Društvo Zvaničan jezik Nauatl Religija Astečka religija Vladavina Oblik Carstvo Titula vladara Car Istorijsko doba Srednji vek, Novi vek Osnivanje 1428. Prestanak 1521. Status Bivša država
  • 29.  Asteci ili Mešike su bili jedan od starosedelačkih naroda američkog kontinenta koji je osnovao Tenočtitlan.  Drevni grad na ostrvcetu u jezeru Teškoko (danas je skoro isušeno) odgovara geografskom položaju mesta gde se nalazi današnji Meksiko Siti.  Uz pomoć drugih gradova-država iz Meksičke dolone, Tlakopan i Teškoko, potčinili su veliki broj drugih naroda koji su naseljavali središnji i južni deo današnjeg Meksika.
  • 30.  Astečko carstvo je bilo uništeno u 16. veku, kada su u Ameriku stigli španski konkistadori.  Osvajanje astečkog carstva, koje je predvodio španski konkistador Ernan Kortes, otpočelo je 1519. i završilo se 1521. totalnim uništenjem astečke države. Velika piramida u Tenoćtitlanu
  • 31.  Danas su Asteci indijski narodi kkoji pretožno žive u Meksiku i većinom su katoličke veroispovest.  Sačuvali su tradicionalan verovanja (veru u duhove, kult predaka...).  Govore jezikom nauatl, koji spada u juto-astečko- tanoansku grupu amerindijske porodice jezika. Ukupno ih ima 1.652.000. Astečko božanstvo
  • 33. HVALA NA PAŽNJI !!! Dejan Petrović Nikola Kolarić