Graficke Kartice Uvod
ISTORIJAT Prva grafička karta, koja je puštena u prodaju kad i prvi IBM PC, je razvijena od strane IBM-a 1981.god. Ovaj adapter se zvao MDA (Monochrome Display Adapter) i mogao je da radi samo u tekstualnom modu, pri tom pokazujući 80 kolona i 25 linija (80×25) teksta na ekranu. Imao je 4KB video memorije i prikazivao je jednu boju, beo ili zelen tekst na crnoj pozadini. Imao je analogni izlaz za povezivanje sa monitorom i paralelni port za povezivanje sa štampačem.
Glavni proizvođači grafičkih čipova (GPU) Intel - "i" serija 3Dlabs - Wildcat Realizm serija ATI Technologies - Radeon 7/8/9000 serije, Radeon X serija NVIDIA - GeForce uključujući GeForce FX seriju, GeForce 6 seriju, GeForce 7 seriju, i GeForce 8 seriju.
Delovi grafičke kartice PCB (Printed Circuit Board) je printana ploča na kojej se nalaze svi ostali dijelovi GPU (Grapich Processing Unit) grafički procesor, ujedno i glavni dio koji prevodi binarni kod u sliku) RAM (ili VRAM - Video Random Acces Memory), služi za pohranjivanje najnužnijih podataka za GPU, najčešće teksture
HLAĐENJE Grafičke karte mogu da koriste veliku količinu elektriciteta, čiji deo se pretvara u toplotu. Ako se ta toplota ne odvodi, kartica se može pregrejati i oštetiti. Postoje dva tipična načina hladjenja: pomoću vazduha i vode. Hladjenje se obavlja putem hladnjaka, elementa koji ima ulogu da fizički odvodi toplotu od karte. Najčešće je napravljen od metala koji ima dobru termalnu provodljivost kao što su aluminijum ili bakar. Nekad se koristi u kombinaciji sa heat pipe tehnologijom, koja funkcioniše na principu termalne provodljivosti i promene stanja materije.
POTROŠNJA STRUJE Kako se povećavala procesorska moć grafičkih karti, povećavala se i količina električne energije koju koriste. Dok proizvođači centralnih procesora prate trend smanjivanja količine energije potrebne za rad, kod grafičkih karti, ona je i dalje u porastu. S obzirom da PCIe interfejs snabdeva grafičku kartu sa samo 75W, na novijim kartama se nalaze konektori sa 6 ili 8 pinova preko kojih se direktno iz napajanja karte snabdevaju sa dodatnih 75W ili 150W zavisno od konektora u pitanju
Za kraj sam, možete videti Unigine DirectX 11 Hardware tessellation demo and benchmark – demonstraciju nekih od novih efekata koje podržavaju nove ATI  kartice , a ako imate kartu koja podržava directX 11, možete joj testirati performanse i sami videti kako se snalazi.
Izvori  : http://bs.wikipedia.org/wiki/Grafička_kartica

Programiranje

  • 1.
  • 2.
    ISTORIJAT Prva grafičkakarta, koja je puštena u prodaju kad i prvi IBM PC, je razvijena od strane IBM-a 1981.god. Ovaj adapter se zvao MDA (Monochrome Display Adapter) i mogao je da radi samo u tekstualnom modu, pri tom pokazujući 80 kolona i 25 linija (80×25) teksta na ekranu. Imao je 4KB video memorije i prikazivao je jednu boju, beo ili zelen tekst na crnoj pozadini. Imao je analogni izlaz za povezivanje sa monitorom i paralelni port za povezivanje sa štampačem.
  • 3.
    Glavni proizvođači grafičkihčipova (GPU) Intel - "i" serija 3Dlabs - Wildcat Realizm serija ATI Technologies - Radeon 7/8/9000 serije, Radeon X serija NVIDIA - GeForce uključujući GeForce FX seriju, GeForce 6 seriju, GeForce 7 seriju, i GeForce 8 seriju.
  • 4.
    Delovi grafičke karticePCB (Printed Circuit Board) je printana ploča na kojej se nalaze svi ostali dijelovi GPU (Grapich Processing Unit) grafički procesor, ujedno i glavni dio koji prevodi binarni kod u sliku) RAM (ili VRAM - Video Random Acces Memory), služi za pohranjivanje najnužnijih podataka za GPU, najčešće teksture
  • 5.
    HLAĐENJE Grafičke kartemogu da koriste veliku količinu elektriciteta, čiji deo se pretvara u toplotu. Ako se ta toplota ne odvodi, kartica se može pregrejati i oštetiti. Postoje dva tipična načina hladjenja: pomoću vazduha i vode. Hladjenje se obavlja putem hladnjaka, elementa koji ima ulogu da fizički odvodi toplotu od karte. Najčešće je napravljen od metala koji ima dobru termalnu provodljivost kao što su aluminijum ili bakar. Nekad se koristi u kombinaciji sa heat pipe tehnologijom, koja funkcioniše na principu termalne provodljivosti i promene stanja materije.
  • 6.
    POTROŠNJA STRUJE Kakose povećavala procesorska moć grafičkih karti, povećavala se i količina električne energije koju koriste. Dok proizvođači centralnih procesora prate trend smanjivanja količine energije potrebne za rad, kod grafičkih karti, ona je i dalje u porastu. S obzirom da PCIe interfejs snabdeva grafičku kartu sa samo 75W, na novijim kartama se nalaze konektori sa 6 ili 8 pinova preko kojih se direktno iz napajanja karte snabdevaju sa dodatnih 75W ili 150W zavisno od konektora u pitanju
  • 7.
    Za kraj sam,možete videti Unigine DirectX 11 Hardware tessellation demo and benchmark – demonstraciju nekih od novih efekata koje podržavaju nove ATI kartice , a ako imate kartu koja podržava directX 11, možete joj testirati performanse i sami videti kako se snalazi.
  • 8.
    Izvori :http://bs.wikipedia.org/wiki/Grafička_kartica