Primjedbe HDZPP na regulaciju ušća Mure. Neovisni stručnjaci dokazuju svu besmislenost projekta!

1. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode
Croatian Society for Bird and Nature Protection
Poštanska adresa: Gundulićeva 19a; HR-31000 Osijek
tel:+385 31 202 796; mobil: +385 95 909 87 53
MIŠLJENJE, PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI
O ZAHTJEVU ZA UTVRðIVANJE PREVLADAVAJUĆEG JAVNOG INTERESA I
KOMPENZACIJSKIH UVJETA ZA ZAHVAT
VAðENJE ŠLJUNČANOG NANOSA IZ KORITA RIJEKE MURE, na lokaciji ušća Mure u
Dravu, na rkm 236., na području Općine Legrad u Koprivničko-Križevačkoj županiji
Na temelju dostupnih informacija, višegodišnjeg praćenja i poznavanja predmetne
problematike nastojanja reguliranja i kanalizacije prirodnog ušća rijeke Mure u Dravu,
Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode daje slijedeće mišljenje:
Ne postoji niti jedan valjani znanstveno-stručni razlog, niti postoji prevladavajući javni
interes za potrebom regulacije ušća Mure u Dravu, uključujući predloženo vañenje
šljunčanog nanosa iz korita rijeke Mure i prokopavanje kinete kroz otok na sadašnjem
ušću.
S druge strane, postoji mnoštvo znanstveno-stručnih dokaza, razloga i argumenata za
nastavkom zaštite tog područja u kategorijama Posebnog rezervata, te Regionalnog Parka
Mura-Drava-Dunav. Takoñer postoji prevladavajući javni interes za daljnjom efikasnijom
zaštitom ušća Mure u Dravu (uključujući odgovarajuću zonaciju), te održivo korištenje
navedenog područja u svrhu razvoja ekološki prihvatljivih vidova turizma, te osiguravanja
neometanog odvijanja postojećih ekoloških procesa, uključujući slobodno meandriranje rijeka
s odgovarajućom lateralnom erozijom i slobodnim premještanjem sedimenta unutar
postojećeg poplavnog područja.
Obrazloženje:
1) Zahvat „Vañenje šljunčanog nanosa iz korita rijeke Mure na lokaciji ušča Mure u Dravu
(rkm 236) predstavlja samo jedan, maleni dio, velikog projekta planirane regulacije rijeke
Drave u dužini od desetak kilometara (Idejni projekt ureñenja rijeke Drave nizvodno od
mosta u Donjoj Dubravi, rkm 232 – rkm 242, Hrvatske vode, VGO Varaždin, 1996). Ovaj
projekt je nastavak stalnih i upornih nastojanja Hrvatskih voda i vodno-gospodarskog
sektora za skupim, a potpuno nepotrebnim regulacijama i „ureñenjima“ hrvatskih vodotoka
(od velikih rijeka poput Dunava, Save i Drave, preko njihovih pritoka, do najmanjih potoka i
potočića kao na npr. Papuku ili Moslavačkoj gori).
2) Ovi projekti „utvrñivanja regulacijskih linija“ i „regulacija“ rijeka temelje se na danas
potpuno zastarjelom i primitivnom konceptu, te znanju o upravljanju vodama koje datira iz
19-tog stoljeća, te preskupom tehničkom rješenju, sa isključivom svrhom izvoñenja radova
i prelijevanja sredstava grañana RH, poreznih obveznika, na račune i u džepove uskog
kruga pravnih i fizičkih osoba – projektanata i/ili izvoditelja zahvata – a koji su često u
1

2. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode
Croatian Society for Bird and Nature Protection
Poštanska adresa: Gundulićeva 19a; HR-31000 Osijek
tel:+385 31 202 796; mobil: +385 95 909 87 53
krvnom ili drugom poslovnom srodstvu s osobama koji takve zahvate predlažu i
promoviraju.
3) Projekt regulacije ušća rijeke Mure u Dravu temelji se potpuno pogrešnom pristupu
uspostavljanja i održavanja „ureñenog vodotoka“, te dogme da je „ureñeni vodotok =
stabilni vodotok“. Upravo zbog visokog stupnja nepoznavanja hidroloških, morfoloških i
ekoloških procesa vodenih, rječnih i vlažnih ekosustava zagovornici projekata regulacije
često kao „argumente“ ističu tvrdnje poput:
„razlog zahvata su izrazite morfološke promjene rijeke Mure koje odstupaju od utvrñene
trase regulacije s tendencijom daljnjeg pogoršanja stanja što se prvenstveno odnosi
na eroziju lijeve obale..“
„...tijekom nekoliko slijedećih godina ušće Mure će se premjestiti...nakon čega će uslijediti
izrazito nepovoljno tečenje sa snažnim pritiskom na lijevu obalu...“
4) Danas, na temelju gotovo 150 godišnjeg znanstvenog iskustva i istraživanja posljedica
regulacijskih i drugih zahvata na rijekama znamo znanstveno potvrñenu činjenicu da je
„dinamična rijeka = stabilna rijeka“ (Prilog 1. i 2.). Takoñer nam je poznato da samo
dinamična rijeka, kojoj je izmeñu ostaloga omogućeno slobodno meandriranje i lateralna
erozija, može ostvarivati svoje funkcije uključujući odvijanje ekoloških procesa, očuvanje
ekoloških funkcija poput samopročišćavanja voda, očuvanje biološke i krajobrazne
raznolikosti, te osiguravanje punjenja rezervoara podzemnih voda a time i osiguravanje
dovoljnih količina pitke vode za lokalno stanovništvo. Štoviše, danas je jednako tako
poznato da je naknadni postupak restauracije reguliranih vodotoka i pokušaja poboljšanja
izgubljenih funkcija i vrijednosti izuzetno skup, kao i da naknadno izvedene vodno-
gospodarske tehničke mjere za „poboljšanje“ ili „popravak“ prije učinjenih grešaka
uglavnom još više pogoršavaju stanje (Leahy 2010; Nature br. 467 iz 2010: 534-555).
5) Ušće rijeke rijeke Mure u Dravu predstavlja jedno od rijetkih prirodnih ušća u području
Dunavskog sliva koja još nisu obuhvaćena intenzivnim regulacijama. Na ovom prostoru,
širine 3 km na uzvodnom dijelu i 1 km na nizvodnom (slika 1.), kao što je i autor
obrazloženja korektno opisao „osnovnu karakteristiku čini stalno premiještanje korita“, a
„prostor ušća rijeke Mure u Dravu vrlo je podložan eroziji obala i stalnom premještanju
matice toka“. Ova hidro-morfološka dinamičnost dviju rijeka omogućuje stalno
premještanje sedimenta, stvaranje i razgradnju riječnih otoka, razvoj rijetkih biljnih
zajednica i život vezanih životinjskih vrsta. Ova dinamičnost, suprotno tvrdnjama
predstavnika Hrvatskih voda, nije nikada, niti će u budućnosti, uzrokovati „izrazito
nepovoljno tečenje ili tendencije daljnjeg pogoršanja stanja“. Upravo suprotno, ova
dinamičnost je osnovni pokretački faktor koji omogućuje odvijanje ekoloških procesa
evolucije riječnih ekosustava. Svrha osnivanja Posebnog zoološkog rezervata je očuvati
dinamičnost dviju rijeka i ukupnu vrlo visoku stanišnu i biološku raznolikost. Iako se
današnje ušće nalazi izvan postojećeg zaštićenog područja (što je rezultat dinamike rijeka
koju zakonodavstvo nije pratilo odgovarajućim promjenama granica na papiru), danas je u
tijeku postupak redefiniranja granica zaštićenog područja u smislu da se iz njega isključe
2

3. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode
Croatian Society for Bird and Nature Protection
Poštanska adresa: Gundulićeva 19a; HR-31000 Osijek
tel:+385 31 202 796; mobil: +385 95 909 87 53
intenzivno obrañivane poljoprivredne površine na sjevero zapadu, a uključi cjelokupan
prostor ušća nizvodno do 236 rkm. U priloženom obrazloženju koje je izradio Oikon (str.
12-15) sažeto, ali vrlo korektno su opisane prirodne vrijednosti područja iz kojih je jasno
vidljivo da je riječ o rijetkim i zaštićenim svojtama i staništima čiji opstanak ovisi o
slobodnom meandriranju i procesima razgradnje i stvaranje riječnih otoka te promjena
vodostaja. Stoga je Uprava zaštite prirode Ministarstva kulture, potpuno opravdano i u
skladu sa zakonskim propisima u Rješenju od 28. svibnja 2010. odbila provoñenje zahvata
vañenja šljunčanog nanosa iz korita rijeke Mure na 236. rkm.
Slika 1. Satelitski snimak područja ušća rijeke Mure u Dravu širine od 1-3 km (izvor:
www.GoogleEarth.com)
6) Za potrebu žurne provedbe zahvata i hrvatski i mañarski vodoprivrednici koriste istu
retoriku: rijeka Drava će presjeći sadašnju prirodnu pregradu izmeñu Mure na 237 rkm,
zatim će vode Drave ući u korito Mure (što nije točno) i ugroziti postojeću željezničku
prugu na mañarskoj strani. Tako bi se, na temelju „argumenta“ javne sigurnosti, stekli
uvjeti proglašavanja prevladavajućeg javnog interesa za izvoñenje zahvata. Meñutim,
svakome tko i malo poznaje ovo područje potpuno je jasno da se ugrožavanje željezničke
pruge neće dogoditi. Paradoksalno, najbolji dokaz za ovu tvrdnju nam je dao sam
Izrañivač obrazloženja (slika 7. na 12. str.): na slici je u četiri faze prikazano premještanje
ušća Mure u zadnjih 40 godina. Upravo na ovoj slici je jasno vidljivo da je 1968. godine
ušće Mure bilo na koti 237 rkm Drave, niti 100-njak metara od mjesta gdje Drava nastoji
3

4. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode
Croatian Society for Bird and Nature Protection
Poštanska adresa: Gundulićeva 19a; HR-31000 Osijek
tel:+385 31 202 796; mobil: +385 95 909 87 53
„probiti“ sadašnju prirodnu pregradu. Da li je tada željeznička pruga Barcs-Nagykanyiza
bila ugrožena? Odgovor je jednostavan: NIJE! Ova željeznička pruga je izgrañena znatno
ranije i nalazi se izvan ruba poplavne doline Mure i Drave i dosega poplavnih voda, a
njena sigurnost je dodatno utvrñena nasipom na kojoj je sagrañena. Kao što je i navedno
u priloženom Obrazloženju – na mañarskoj strani je već izvedena obaloutvrda koja brani
prugu od erozije, koju je samo potrebno sanirati. Koliko je nama poznato, mañarska strana
je jednostrano već započela sanaciju postojeće obaloutvrde.
Meñutim, i hrvatski i mañarski vodoprivrednici uporno izbjegavaju ponuditi alternativna
rješenja za očuvanje navodno ugrožene pruge Barcs-Nagykanyiza. Pri tome postoje
barem dva jednako efikasna rješenja za njeno očuvanje:
• U slučaju eventualne ugroze južnu stranu nasipa na kojoj se nalazi pruga je
moguće u cijelosti utvrditi kamenom ili betonom
• Prugu je u krajnjem slučaju čak moguće i u cijelosti izmjestiti sjeverno (što je
vjerojatno skupa opcija koja vjerojatno ne bi bila ekonomski isplativa imajući u vidu
promet navedenom prugom)
Glavna poruka je da alternativna rješenja za očuvanje navodno ugrožene pruge postoje,
ali ih mañarski i hrvatski vodoprivrednici izbjegavaju jer oni od tih rješenja ne bi imali
financijske koristi.
7) U cijelom slučaju evidentna je praksa Hrvatskih voda i mañarskih vodoprivrednika u
izbjegavanju odgovarajuće primjene zakonskih propisa. Naime, Hrvatske vode su jako
dobro upoznate s odredbama Zakona o zaštiti prirode iz 1994., 2003., 2005. i 2008.
godine, sa postupkom osnivanja nacionalne ekološke mreže, kao i buduće pan-europske
ekološke mreže NATURA 2000. Jednako tako, mañarski dio već jest zakonom zaštićen i u
cijelosti je u predstavlja NATURA 2000 područje. Područje ušća Mure je takovo da svaka
intervencija ima i prekogranični utjecaj. Iz svega toga proizlazi da su Hrvatske vode i
mañarska strana trebale izraditi zajedničku prekograničnu Studiju utjecaja na okoliš
za cjelokupni projekt – zahvat ureñenja rijeke Drave nizvodno od mosta u Donjoj
Dubravi, rkm 232–rkm 242 – koja treba uključiti Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata na
ekološku mrežu, radove na mañarskoj strani, kao i prekogranični utjecaj na mañarski
nacionalni park. Umjesto toga, i hrvatski i mañarski vodoprivrednici se služe taktikom
„rezanja salame“ tj. razbijanja velikog projekta na manje dijelove (kao u ovom slučaju
projekt vañenja šljunka) kako bi se iz vida izgubila cjelokupna slika i pogubni utjecaji na
prirodu i ekološku mrežu.
Napominjemo, da zainteresirana javnost takoñer nije bila obavještena o postupku Glavne
ocjene prihvatljivosti zahvata na prirodu/ekološku mrežu niti je proveden odgovarajući
javni uvid, sukladno čl. 21 Pravilnika Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i
zahvata za ekološku mrežu i Zakona o zaštiti prirode. Jednako tako, hrvatskoj javnosti u
vidu javnog uvida nikada nije bila predstavljena mañarska studija utjecaja na okoliš iako je
evidentno da planirani radovi imaju značajan prekogranični utjecaj.
8) U obrazloženju na str. 28 se navodi da je mañarska studija utjecaja regulacijskih radova
na ušću rijeke Mure u Dravu (Ötvös i sur. 2008) izrañena i prihvaćena, te „da više ne
4

5. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode
Croatian Society for Bird and Nature Protection
Poštanska adresa: Gundulićeva 19a; HR-31000 Osijek
tel:+385 31 202 796; mobil: +385 95 909 87 53
postoje nikakve proceduralne ni druge zapreke izvoñenju radova s mañarske strane, koje
bi bile povezane sa zaštitom prirode i okoliša.“ Tvrdnja je u cijelosti netočna. Hrvatsko
društvo za zaštitu ptica i prirode je u posjedu navedene studije, te nam je jako dobro
poznato da je studija parcijalna (obuhvaća zahvate i njihov utjecaj isključivo na mañarskoj
strani), i nepotpuna (ne obuhvaća zahvate na području Hrvatske niti ocjenjuje utjecaj
zahvata na područje ekološke mreže u Hrvatskoj). U Mañarskoj, kao članici EU, na snazi
su sve odgovarajuće direktive europske legislative, te mañarska strana ne smije
jednostrano izvoditi zahvate koji imaju negativan prekogranični utjecaj, niti mañarska
vodoprivreda može dobiti odgovarajuća financijska sredstva iz EU fondova za ovaj zahvat.
Upravo zbog toga, mañarska strana je započela s popravkom obaloutvrde na Muri gdje je
ona najbliža pruzi.
9) Prevladavajući javni interes je definiran člancima Zakona o zaštiti prirode:
• Članak 7. točka 29a – „prevladavajući javni interes je interes u pitanjima zaštite prirode
koji iskazuje Država, ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave
sukladno svojem statute“
• Članak 37.c, stavak (1) – „Ako se ocjenom o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu
utvrdi da planirani zahvat ima štetan utjecaj na mrežu i da nema drugih pogodnih
mogućnosti, zahvat se ipak može provesti ako postoje imperativni razlozi
prevladavajućega javnog interesa, uključujući one socijalne i gospodarske naravi.“
• Članak 37.c, stavak (6) – „Iznimno, ako se na području ekološke mreže nalazi stanišni tip
i/ili svojta iz Popisa posebno ugroženih i značajnih stanišnih tipova i svojti, prevladavajući
javni interes zbog kojega se prihvaća planirani zahvat može se odnositi samo na zaštitu
zdravlja ljudi i javnu sigurnost, ili na uspostavljanje bitno povoljnijih uvjeta od
primarne važnosti za okoliš, ili na druge imperativne razloge prevladavajućega javnog
interesa, o čemu rješenje donosi Vlada Republike Hrvatske uz sudjelovanje javnosti.
U priloženom Obrazloženju o razlozima prevladavajućeg javnog interesa (Oikon 2010)
izrañivač navodi isključivo razloge vodnogospodarskog sektora tj. „neophodnost zahvata s
prvenstvenim ciljem očuvanja lijeve (mañarske) obale i željezničke pruge smještene u
njezinoj neposrednoj blizini, ali jednako tako i u sprječavanju mogućih negativnih
posljedica na hrvatskoj strani do kojih može doći nakon proboja Drave u Muru 800 m
uzvodno od sadašnjeg ušća.“
„Neophodnost zahvata“ Izrañivač obrazloženja želi opravdati mañarskom studijom utjecaja
na okoliš (za koju smo dokazali da nije cjelovita), kao i različitim modelskim ispitivanjima
sa ciljem „jasnog prikazivanja posljedica“ (za koje smo takoñer dokazali da neće ugroziti
postojeću prugu, kao i da postoje alternativne metode njene zaštite).
Meñutim, Izrañivač obrazloženja ne navodi niti jedan drugi javni interes, od kojih možemo
samo navesti slijedeće:
• Javni interes u pitanjima zaštite prirode kojeg iskazuje Država i regionalna samouprava
u vidu zaštite ovog područja u kategorijama Posebnog rezervata (Veliki Pažut) te
5

6. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode
Croatian Society for Bird and Nature Protection
Poštanska adresa: Gundulićeva 19a; HR-31000 Osijek
tel:+385 31 202 796; mobil: +385 95 909 87 53
regionalnog parka (Mura-Drava) već obavljenim postupkom javnog uvida i javne
rasprave za regionalni park
• Javni interes u pitanjima zaštite prirode kojeg iskazuje Država u vidu proglašenja ovog
područja prekograničnim Rezervatom biosfere Mura-Drava-Dunav već potpisanim
bilateralnim sporazumom vlada dviju država
• Javni interes u pitanjima zaštite prirode kojeg iskazuje Država u vidu proglašenja ovog
područja dijelom nacionalne ekološke mreže već objavljenim zakonskim propisima
• Javni interes u pitanjima zaštite prirode kojeg iskazuje Država u vidu proglašenja ovog
područja dijelom pan-europske ekološke mreže NATURA 2000 već objavljenim
prijedlogom
• Javni interes socijalne i gospodarske naravi lokalnog stanovništva te regionalne I
lokalne samouprave za očuvanjem ovog područja netaknutim u svrhu razvoja ekološki
prihvatljivih vidova turizma
• Javni interes očuvanja postojećeg vodnog režima, kvalitete i kvantitete podzemnih
voda, uključujući izvorišta pitke vode
• Javni interes zaštite i očuvanja vodnog dobra sukladno odredbama Zakona o vodama
• Javni interes očuvanja šumskih staništa, osobito poplavnih šuma, itd.
Izrañivač obrazloženja nije niti spomenuo ostale javne interese, a kamoli uz pomoć
odgovarajućih dokaza pokušao dokazati koji bi od njih bio „prevladavajući”!
Ono što je vrlo lako dokazati jest činjenica da za navedeni zahvat vañenja šljunka, kao I
ukupnih regulacija rijeke Drave od 232-242 rkm ne postoje imperativni razlozi socijalne
I gospodarske naravi. Na slici 1. je vidljivo da su uz rijeku Dravu i Muru već izgrañeni
nasipi za obranu od poplava, kao i da unutar tog područja nema naselja ili drugih
grañevina (osim nekolicine bespravno sagrañenih objekata koje je u što kraćem roku
potrebno ukloniti). Stoga, daljnje meandriranje rijeke Drave, premještanje ušća Mure
uzvodno od sadašnje točke, odnošenje obala ili taloženje novih sprudova ne uzrokuje
opasnost po zaštitu života i zdravlja ljudi ili javne sigurnosti, niti će uzrokovati
socijalnu ili gospodarsku štetu.
Sukladno odredbama članka 37. c. stavak 1. moguće je dokazati da za namjeravanu
svrhu zahvata (obrana željezničke pruge), kao što je prethodno navedeno, postoje i
druge pogodne mogućnosti koje omogućuju efikasnu obranu ugrožene pruge
istovremeno omogućujući odgovarajuću zaštitu i očuvanje stanišnih tipova i/ili svojti iz
Popisa posebno ugroženih i značajnih stanišnih tipova i svojti.
6

7. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode
Croatian Society for Bird and Nature Protection
Poštanska adresa: Gundulićeva 19a; HR-31000 Osijek
tel:+385 31 202 796; mobil: +385 95 909 87 53
Zaključci i prijedlozi
1) Ne postoji niti jedan valjani znanstveno-stručni razlog, za potrebom regulacije ušća
Mure u Dravu, uključujući predloženo vañenje šljunčanog nanosa iz korita rijeke Mure i
prokopavanje kinete kroz otok na sadašnjem ušću.
2) Sukladno gore navedenom, ne postoji prevladavajući javni interes za potrebom
regulacije ušća Mure u Dravu, i navedeni zahvat vañenja šljunčanog nanosa iz korita
rijeke Mure na lokaciji ušća Mure u Dravu (rkm 236).
3) Planirani zahvat je u cijelosti neprihvatljiv sa stanovišta zaštite biološke i krajobrazne
raznolikosti, potrebe očuvanja stanišnih tipova i/ili svojti iz Popisa posebno ugroženih i
značajnih stanišnih tipova i svojti, te održavanja povoljnog vodnog režima na području
vodnog dobra sukadnog odredbama Zakona o vodama.
4) Za područje rijeka Mure i Drave potrebno je, sukladno odredbama Okvirne direktive o
vodama i potpisane Konvencije o zaštiti rijeke Dunav, prvo izraditi Plan upravljanja
riječnim slivom rijeke Drave u kojem će se utvrditi svi interesi dionika prostora svih
zemalja koje dijele navedeni sliv.
5) Na temelju Plana upravljanja riječnim slivom rijeke Drave potrebno je izraditi nacionalni
plan upravljanja i zaštite rijeka Mure i Drave koji će uključivati sve interese lokalnog
stanovništva i zainteresirane javnosti, i koji će se temeljiti na održivom korištenju prirodnih
dobara.
6) Potrebno je, sukladno već ranije donešenim odlukama Vlade RH, nastaviti napore na što
žurnijem proglašavanju ovog područja regionalnim parkom, te korekciji granica
postojećeg Posebnog rezervata Veliki Pažut.
7) Područje ušća Mure u Dravu je zakonom zaštićeno u obje države (predloženi regionalni
park u HR, nacionalni park u HU), zajednički je predloženo za budući rezervat biosfere, te
predstavlja područje od zajedničkog interesa za obje države. Stoga je potrebno osnovati
zajedničko, prekogranično tijelo za njegovo upravljanje u kojem će se nalaziti
predstavnici svih ključnih dionika, prvenstveno ekologa i biologa, predstavnici ustanova za
upravljanjem zaštićenim područjem, šumara i botaničara, te lokalne samouprave. Dobri
primjeri takvog prekograničnog upravljanja zaštićenim područjima već postoje u području
Dunavskog sliva.
8) U cilju poboljšanja hidromorfoloških procesa rijeke Drave, potrebno je u što kraćem roku
u potpunosti ukloniti postojeće vodograñevine na području ušća Mure u Dravu, koje
su izgrañene prema Glavnom projektu (a koje su prikazane na slici 15. Obrazloženja) bez
ikakvih studija utjecaja na prirodu i ekološku mrežu
7

8. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode
Croatian Society for Bird and Nature Protection
Poštanska adresa: Gundulićeva 19a; HR-31000 Osijek
tel:+385 31 202 796; mobil: +385 95 909 87 53
9) Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode predlaže da se slijede ključni ekološki principi za
održivo upravljanje rijekama koji će pomoći dostizanje zadanih ciljeva Okvirne direktive o
vodama, Direktive o staništima, Direktive o pticama, i Direktive o poplavama.
a) Prekinuti s paradigmom uspostavljanja i održavanja „ureñenog vodotoka“ (zaustaviti
daljnje iskopavanje sedimenta i regulacije rijeka)
b) Prijeći s dogme da je „ureñeni vodotok = stabilni vodotok“ na znanstveno potvrñenu
činjenicu da je „dinamična rijeka = stabilna rijeka“
c) Prilagoditi upravljanje vodama potrebama dinamične rijeke (= neometano
menadriranje unutar poplavnog koridora)
d) Održavati i započeti restauracije dinamičnih procesa rijeke (morfoloških i hidroloških) i
prijeći s „regulacija rijeka“ na „restauracije rijeka“
e) Povezati upravljanje rijekama s obvezama Direktive o vodama i Natura 2000
područjima:
o Zaustavljanje daljnjeg pogoršanja stanja
o Povećanje dobrog statusa
o Omogućavanje sudjelovanja javnosti
o Izraditi integralni plan upravljanja slivom rijeke Drave i izraditi modele najbolje
prakse
Inteligentne osobe imaju sposobnost učenja na pogreškama drugih, dok su manje inteligentni
(narodski = glupani) osuñeni na ponavljanje svojih i tuñih grešaka. Na temelju čl. 41.
Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu prevladavajući
javni interes i kompenzacijske uvjete za zahvat na području ekološke mreže na kojemu se
nalazi stanišni tip i/ili svojta iz Popisa posebno ugroženih i značajnih stanišnih tipova i svojti
utvrñuje Vlada Republike Hrvatske. Kao predstavnici zainteresirane javnosti očekujemo od
svih članova Vlade da će na predmetnoj sjednici pokazati dovoljnu razinu osobne
inteligencije, te glasati protiv provedbe ovog ekološki i ekonomski štetnog zahvata.
Literatura:
Leahy s. 2010. Rich Countries Trash Their River Systems and Make Things Worse With Expensive Engineering
Fixes — Global Study in Nature; downloaded from: http://stephenleahy.net/2010/10/08/rich-countries-trash-their-
river-systems-and-make-things-worse-with-expensive-engineering-fixes-global-study-in-nature/
Nature br. 467 iz 2010: Rivers in Crisis. Str: 534-555
Ötvös K. Tarsa K. 2008. Studija utjecaja regulacijskih radova na ušću rijeke Mure u Dravu. Str. 75.
Tibor Mikuska, dipl. ing. biologije-ekologije
8

9. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode
Croatian Society for Bird and Nature Protection
Poštanska adresa: Gundulićeva 19a; HR-31000 Osijek
tel:+385 31 202 796; mobil: +385 95 909 87 53
Prilog 1. Loš status vodotoka sukladno Okvirnoj direktivi o vodama
(http://www.wfd-croatia.eu).
9

10. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode
Croatian Society for Bird and Nature Protection
Poštanska adresa: Gundulićeva 19a; HR-31000 Osijek
tel:+385 31 202 796; mobil: +385 95 909 87 53
Prilog 2. Dobar hidro-morfološki status vodotoka sukladno Okvirnoj direktivi o vodama
(http://www.wfd-croatia.eu).
10