SlideShare a Scribd company logo
1 of 35
Korištenje voda
                       Hrvatske vode VGO Osijek

                       Služba korištenja voda




Davor Haničar, dipl. ing. građ.
Zakonski okvir

   Zakon o vodama
    (“Narodne novine” 153/09.)
   Zakon o financiranju vodnog gospodarstva
    (“Narodne novine” 153/09.)

Usklađeni s EU legislativom
Ciljevi upravljanja vodama
   osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za
    vodoopskrbu stanovništva,
   osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće
    za različite gospodarske i osobne potrebe,
   zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika
    štetnog djelovanja voda i
   postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života
    i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine, zaštite vodnih i o
    vodi ovisnih ekosustava.
Načela upravljanja vodama
   Voda nije komercijalni proizvod, nego je naslijeđe koje treba čuvati,
    štititi i mudro i racionalno koristiti
   Vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu
    održivog razvitka
   Upravljanje vodama prilagođava se globalnim klimatskim promjenama
   Za korištenje voda koje prelazi granice općeg korištenja, kao i za svako
    pogoršanje stanja voda, plaća se naknada razmjerno koristi odnosno
    stupnju i opsegu utjecaja na promjene
    (»onečišćivač plaća«, odnosno »korisnik plaća«)
   Upravljanje rizicima od poplava zasniva se na načelima solidarnosti,
    prvenstva u potrebama, hitne službe, trajne imobilizacije i mobilizacije
   Upravljanje vodama koje ima prekogranični utjecaj ostvaruje se
    suradnjom s drugim državama
Vodne građevine

   regulacijske i zaštitne vodne građevine
   komunalne vodne građevine:
       građevine za javnu vodoopskrbu
       građevine za javnu odvodnju
   građevine za melioracije:
       građevine za melioracijsku odvodnju
       građevine za navodnjavanje
       mješovite melioracijske građevine
   građevine za proizvodnju električne energije
   građevine za unutarnju plovidbu
Građevine za javnu vodoopskrbu
   akumulacije
   vodozahvati
    (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine),
   uređaji za kondicioniranje vode,
   vodospreme,
   crpne stanice,
   glavni dovodni cjevovodi i
   vodoopskrbna mreža
Građevine za navodnjavanje
   akumulacijske i druge zahvatne građevine,
   razvodna mreža i
   druge građevine pripadajuće ovim građevinama
Građevine za proizvodnju električne energije

   brane,
   akumulacije,
   dovodni i odvodni kanali,
   tuneli i druge građevine,
   uređaji i oprema pripadajući ovim građevinama
Korištenjem voda smatra se :
   Zahvaćanje površinskih i podzemnih voda, uključujući izvorske,
    mineralne, termalne i termomineralne vode za različite namjene
   Korištenje vodnih snaga za proizvodnju električne energije i
    pogonske namjene
   Korištenje voda za uzgoj riba i drugih vodenih organizama
   Korištenje voda za splavarenje, uključujući i rafting, vožnju
    kanuima i drugim sličnim plovilima
   Korištenje voda za plovidbu
   Korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge namjene
   Korištenje voda za postavljanje plutajućih ili plovećih objekata
    na vodama
Opće korištenje voda
   Zahvaćanje površinske i podzemne vode iz
    prvoga vodonosnoga sloja do 10 m dubine i to za:
    piće, kuhanje, grijanje, održavanje čistoće,
    sanitarne i druge potrebe u kućanstvu i
   Korištenje površinskih voda za kupanje, sport i
    rekreaciju i druge slične namjene.

   Za svako korištenje voda koje prelazi opseg općeg korištenja voda,
    odnosno slobodnog korištenja voda, potreban je ugovor o koncesiji ili
    vodopravna dozvola za korištenje voda
Koncesije za korištenje voda
   Korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije,
   Korištenje vodne snage za pogon uređaja, osim proizvodnje električne
    energije,
   Zahvaćanje voda radi korištenja za tehnološke i slične potrebe,
   Zahvaćanje mineralnih, termalnih i termomineralnih voda,
   Zahvaćanje voda za navodnjavanje za različite namjene,
   Korištenje voda za splavarenje, uključujući i korištenje voda za rafting, vožnju
    kanuima i drugim sličnim plovilima,
   Korištenje voda za postavljanje plutajućih ili plovećih objekata na unutarnjima
    vodama radi obavljanja ugostiteljske ili druge gospodarske djelatnosti,
   Zahvaćanje izvorskih, mineralnih i termomineralnih voda radi stavljanja na
    tržište u izvornom obliku ili u prerađenom obliku, u bocama ili drugoj ambalaži
   Korištenje kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama
    pogodnih za gospodarski uzgoj.
Stanje korištenja voda
        Vodoopskrba
   Prosječna opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava
    iznosi 80% (2006.), što znači da se iz javne vodoopskrbe može opskrbljivati oko
    3,62 milijuna stanovnika,
   Opskrbljenosti vodom u zadnjih 20 godina povećana je za oko 17 %,
   Prosječna specifična potrošnja vode u kućanstvima iznosi 135 l/st./dan (2006.),
    a kreće se u rasponu od 113 do 149 l/st./dan,
   Prosječan gubitak vode u javnim vodoopskrbnim sustavima iznosi 40% (2006.),
   Podzemna voda čini oko 90% svih zahvaćenih količina voda, dok preostali dio
    čini zahvaćanje površinskih voda iz vodotoka i višenamjenskih akumulacija,
   Na jadranskom slivu vode iz krškog podzemlja većinom se rabe za javnu
    vodoopskrbu bez prerade, samo uz obveznu dezinfekciju, dok se površinske
    vode uglavnom kondicioniraju,
   Na crnomorskome slivu pri zahvaćanju podzemne vode najčešće se
    kondicioniranjem smanjuje sadržaj željeza, mangana, amonijaka i arsena.
Stanje korištenja voda
        Vodoopskrba
Priključenost na sustave javne vodoopskrbe
Stanje korištenja voda
        Vodoopskrba
Područja opskrbljenosti na sustave javne vodoopskrbe
Stanje korištenja voda
        Vodoopskrba
Ukupno isporučene količine vode

             450.000.000
             400.000.000
             350.000.000
             300.000.000
             250.000.000              KUĆANSTVA
        m3




             200.000.000              INDUSTRIJA
             150.000.000              UKUPNO
             100.000.000
              50.000.000
                      0
                           2006. g.
Stanje korištenja voda
        Vodoopskrba
Obnovljive zalihe podzemne vode
Strateške odrednice
       Vodoopskrba
   Povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva na 85 - 90%.
   Reorganizacija i optimalizacija (okrupnjavanje) komunalnih društava
    koja se bave javnom vodoopskrbom. Uključivanje u regionalne
    sustave s mogućnošću dopreme vode iz više smjerova.
   Uvođenje ekonomske cijene vode uz poštivanje temeljnog načela
    “potrošač plaća” biti će postupno do 2015. godine. Postupnim
    uvođenjem ekonomske cijene vode, također se očekuje i
    racionalizacija potrošnje.
   Smanjenje gubitaka vode iz javnih vodoopskrbnih sustava na
    prihvatljive vrijednosti (15 - 20%).
   Osiguranje dovoljnih količina vode odgovarajuće kakvoće.
   Povećanje sigurnosti zahvata vode za javnu vodoopskrbu.
Strateške odrednice
        Vodoopskrba
Strateške rezerve podzemnih voda
Stanje korištenja voda
Proizvodnja električne energije
   Hidroenergetski objekti i postrojenja, u pravilu, imaju višenamjenski karakter
    sa širim društvenim i vodnogospodarskim značenjem (zaštita od poplava,
    osiguranje vode za vodoopskrbu, proizvodnja električne energije, osiguranje
    vode za navodnjavanje, regulacija režima malih voda, šport i rekreacija i
    drugo),
   Prosječna godišnja proizvodnja energije iznosi oko 6,1 TWh,
   Nakon izgradnje HE Dubrava i HE Đale godine 1989. nisu se u Hrvatskoj više
    gradile veće hidroelektrane,
   Izgrađena akumulacijska jezera imaju ukupni volumen od 954,7 milijuna m3, od
    čega je 17% na crnomorskome slivu i 83% na jadranskome slivu.
Stanje korištenja voda
        Navodnjavanje
   2007. navodnjavalo se oko 15.000 ha poljoprivrednih površina (<2%).
   Vode za navodnjavanje zahvaćaju se iz rijeka i jezera, a rasprostranjeno je i
    nekontrolirano zahvaćanje podzemnih voda.
   Procjenjuje se da se za postojeće navodnjavanje ukupno, zajedno s gubitcima
    vode, godišnje iskoristi oko 15.000.000 – 20.000.000 m3 vode.
Stanje korištenja voda
   Uzgoj slatkovodnih riba
   Na toplovodnim (šaranskim) ribnjacima bilježi se smanjenje broja i površine
    aktivnih ribnjaka, smanjenje proizvodnje, te smanjenje prinosa po hektaru
    proizvodne površine.
   Ukupne površine u godini 2006. iznosile su oko 9.931 ha.
   Hladnovodni (pastrvski) ribnjaci ostvaruju porast proizvodnje i povećanje broja
    uzgajivača.
   Na području crnomorskog sliva ribnjaci su i važna staništa biljnih i životinjskih
    vrsta, a posebno zaštićenih vrsta ptica.
Stanje korištenja voda
   Unutarnji vodni putovi
   Ovisno o značenju i položaju vodni su putovi razvrstani kao međunarodni,
    međudržavni i državni.
   U godini 2006. u lukama unutarnjih voda prekrcano je ukupno oko 1.697.000 t
    robe, a prijevoz robe na unutarnjim vodnim putovima iznosio je oko 400.000 t.
   Rijeka Dunav u Hrvatskoj je u svojoj cijeloj duljini od 138 km međunarodni
    vodni put.
   Rijeka Drava je međunarodni vodni put od ušća do Belišća (70 rkm), a
    nastavno do 198 rkm je međudržavni vodni put između Republike Mađarske i
    Republike Hrvatske.
   Međudržavni režim plovidbe vrijedi na: Savi od Račinovaca do Siska u duljini
    od 376 km, rijeci Kupi u dužini od 6 km i rijeci Uni u dužini od 15 km.
Stanje korištenja voda
Geotermalne i mineralne vode
   Najznačajniji je geotermalni potencijal u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske na
    prostoru Panonskog bazena.
   Geotermalna se voda uglavnom koristi s izvora i iz plitkih bušotina, a malokad
    iz dubokih bušotina.
   Za potrebe korištenja geotermalnih i mineralnih voda izdano je 19 koncesija
    (2007.) za različite namjene uz maksimalnu godišnju potrošnju od 8.560.000 m3.
Stanje korištenja voda
   Voda za prodaju na tržištu
   U velikom je porastu korištenje pitke vode visoke kakvoće koja se zahvaća
    radi prodaje prirodne izvorske vode na tržištu.
   U Hrvatskoj postoje više područja (Lika, Dalmacija, Hrvatsko zagorje, Prigorje,
    Banovina i druga) s izvorištima kvalitetne vode, koja se mogu iskoristiti radi
    prodaje prirodne izvorske vode na tržištu.
   Sklopljen je 31 ugovor o koncesiji za zahvaćanje pitke vode radi prodaje na
    tržištu, ukupnoga godišnjeg kapaciteta 860.000 m3, što je zanemariva količina
    u odnosu na 401.000.000 m3 isporučene vode kućanstvima i dijelu
    gospodarstva putem sustava javne vodoopskrbe.
Građevine za javnu vodoopskrbu
   akumulacije
   vodozahvati
    (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine),
   uređaji za kondicioniranje vode,
   vodospreme,
   crpne stanice,
   glavni dovodni cjevovodi i
   vodoopskrbna mreža
Akumulacija (Butoniga)
Kaptaža (Vukovar)
Zdenac
Zdenac (Darda)
Prerada vode
Prerada vode
(Vodovod Osijek)
Vodotoranj (Našice)
Navodnjavanje
nasuta pregrada Opatovac
Navodnjavanje
akumulacija Opatovac
Hvala na pažnji !

More Related Content

What's hot

Dan voda-22.-mart
Dan voda-22.-martDan voda-22.-mart
Dan voda-22.-martamel12345
 
Privredni.hr Intervju s Goranom Šafarekom
Privredni.hr Intervju s Goranom ŠafarekomPrivredni.hr Intervju s Goranom Šafarekom
Privredni.hr Intervju s Goranom ŠafarekomBaobab Udruga
 
Kako vodeni lobi pljacka Hrvatsku
Kako vodeni lobi pljacka HrvatskuKako vodeni lobi pljacka Hrvatsku
Kako vodeni lobi pljacka HrvatskuAnđeo Hrvatske
 
Bgd hrvatska, zagreb 17122013 bd v4
Bgd hrvatska, zagreb 17122013 bd v4Bgd hrvatska, zagreb 17122013 bd v4
Bgd hrvatska, zagreb 17122013 bd v4Deda4Proning
 
Civilizacijska sramota ministra popijaca - nepotpisivanje UNESCO-a
Civilizacijska sramota ministra popijaca - nepotpisivanje UNESCO-aCivilizacijska sramota ministra popijaca - nepotpisivanje UNESCO-a
Civilizacijska sramota ministra popijaca - nepotpisivanje UNESCO-aAnđeo Hrvatske
 
Poslovni savjetnik-Za i protiv regulacija usca
Poslovni savjetnik-Za i protiv regulacija uscaPoslovni savjetnik-Za i protiv regulacija usca
Poslovni savjetnik-Za i protiv regulacija uscaGoran Safarek
 
Članak u Globusu o planovima uništenja naših rijeka
Članak u Globusu o planovima uništenja naših rijekaČlanak u Globusu o planovima uništenja naših rijeka
Članak u Globusu o planovima uništenja naših rijekaAnđeo Hrvatske
 
Mit o branama - nisu ni jeftine ni zelene!
Mit o branama - nisu ni jeftine ni zelene!Mit o branama - nisu ni jeftine ni zelene!
Mit o branama - nisu ni jeftine ni zelene!Anđeo Hrvatske
 
Mađarska uklanja svoje regulacijske objekte na Dravi! Što čeka Hrvatska?
Mađarska uklanja svoje regulacijske objekte na Dravi! Što čeka Hrvatska?Mađarska uklanja svoje regulacijske objekte na Dravi! Što čeka Hrvatska?
Mađarska uklanja svoje regulacijske objekte na Dravi! Što čeka Hrvatska?Baobab Udruga
 
Priopćenje za medije u vezi prijedloga za izmjenu Zakona o vodama!
Priopćenje za medije u vezi prijedloga za izmjenu Zakona o vodama!Priopćenje za medije u vezi prijedloga za izmjenu Zakona o vodama!
Priopćenje za medije u vezi prijedloga za izmjenu Zakona o vodama!Baobab Udruga
 

What's hot (13)

Dan voda-22.-mart
Dan voda-22.-martDan voda-22.-mart
Dan voda-22.-mart
 
Privredni.hr Intervju s Goranom Šafarekom
Privredni.hr Intervju s Goranom ŠafarekomPrivredni.hr Intervju s Goranom Šafarekom
Privredni.hr Intervju s Goranom Šafarekom
 
Kako vodeni lobi pljacka Hrvatsku
Kako vodeni lobi pljacka HrvatskuKako vodeni lobi pljacka Hrvatsku
Kako vodeni lobi pljacka Hrvatsku
 
Bgd hrvatska, zagreb 17122013 bd v4
Bgd hrvatska, zagreb 17122013 bd v4Bgd hrvatska, zagreb 17122013 bd v4
Bgd hrvatska, zagreb 17122013 bd v4
 
Voda
VodaVoda
Voda
 
Civilizacijska sramota ministra popijaca - nepotpisivanje UNESCO-a
Civilizacijska sramota ministra popijaca - nepotpisivanje UNESCO-aCivilizacijska sramota ministra popijaca - nepotpisivanje UNESCO-a
Civilizacijska sramota ministra popijaca - nepotpisivanje UNESCO-a
 
Sljuncana mafija
Sljuncana mafijaSljuncana mafija
Sljuncana mafija
 
Poslovni savjetnik-Za i protiv regulacija usca
Poslovni savjetnik-Za i protiv regulacija uscaPoslovni savjetnik-Za i protiv regulacija usca
Poslovni savjetnik-Za i protiv regulacija usca
 
Članak u Globusu o planovima uništenja naših rijeka
Članak u Globusu o planovima uništenja naših rijekaČlanak u Globusu o planovima uništenja naših rijeka
Članak u Globusu o planovima uništenja naših rijeka
 
Dobra 2006
Dobra 2006Dobra 2006
Dobra 2006
 
Mit o branama - nisu ni jeftine ni zelene!
Mit o branama - nisu ni jeftine ni zelene!Mit o branama - nisu ni jeftine ni zelene!
Mit o branama - nisu ni jeftine ni zelene!
 
Mađarska uklanja svoje regulacijske objekte na Dravi! Što čeka Hrvatska?
Mađarska uklanja svoje regulacijske objekte na Dravi! Što čeka Hrvatska?Mađarska uklanja svoje regulacijske objekte na Dravi! Što čeka Hrvatska?
Mađarska uklanja svoje regulacijske objekte na Dravi! Što čeka Hrvatska?
 
Priopćenje za medije u vezi prijedloga za izmjenu Zakona o vodama!
Priopćenje za medije u vezi prijedloga za izmjenu Zakona o vodama!Priopćenje za medije u vezi prijedloga za izmjenu Zakona o vodama!
Priopćenje za medije u vezi prijedloga za izmjenu Zakona o vodama!
 

Viewers also liked

Voda za život - svaka kap je važna
Voda za život - svaka kap je važnaVoda za život - svaka kap je važna
Voda za život - svaka kap je važnaosemSarajevo
 
Zagadjenost i zastita vode [Ekologija-Biologija] Masinska skola Pancevo
Zagadjenost i zastita vode [Ekologija-Biologija] Masinska skola PancevoZagadjenost i zastita vode [Ekologija-Biologija] Masinska skola Pancevo
Zagadjenost i zastita vode [Ekologija-Biologija] Masinska skola PancevoЗоран К.
 
Matematika i svetski dan vode
Matematika i svetski dan vodeMatematika i svetski dan vode
Matematika i svetski dan vodestevan miljus
 
Voda na Zemlji
Voda na ZemljiVoda na Zemlji
Voda na Zemljibatica1
 
Loris Zagvozda, 5. razred - Voda na Zemlji
Loris Zagvozda, 5. razred - Voda na ZemljiLoris Zagvozda, 5. razred - Voda na Zemlji
Loris Zagvozda, 5. razred - Voda na ZemljiMoja Geografija
 
Voda (korelacija više predmeta)
Voda (korelacija više predmeta)Voda (korelacija više predmeta)
Voda (korelacija više predmeta)Vera Milićević
 
Zagađenje vode......
Zagađenje vode......Zagađenje vode......
Zagađenje vode......Mina Tanasić
 
Zagadjivanje vode
Zagadjivanje vodeZagadjivanje vode
Zagadjivanje vodeEna Horvat
 

Viewers also liked (13)

Voda za život - svaka kap je važna
Voda za život - svaka kap je važnaVoda za život - svaka kap je važna
Voda za život - svaka kap je važna
 
Stedim s osmjehom
Stedim s osmjehomStedim s osmjehom
Stedim s osmjehom
 
Voda u 21. stoljecu
Voda u 21. stoljecuVoda u 21. stoljecu
Voda u 21. stoljecu
 
Vodu
VoduVodu
Vodu
 
Zagadjenost i zastita vode [Ekologija-Biologija] Masinska skola Pancevo
Zagadjenost i zastita vode [Ekologija-Biologija] Masinska skola PancevoZagadjenost i zastita vode [Ekologija-Biologija] Masinska skola Pancevo
Zagadjenost i zastita vode [Ekologija-Biologija] Masinska skola Pancevo
 
SVETSKI DAN VODE - DAN PROLEĆA
SVETSKI DAN VODE - DAN PROLEĆASVETSKI DAN VODE - DAN PROLEĆA
SVETSKI DAN VODE - DAN PROLEĆA
 
Matematika i svetski dan vode
Matematika i svetski dan vodeMatematika i svetski dan vode
Matematika i svetski dan vode
 
Voda
VodaVoda
Voda
 
Voda na Zemlji
Voda na ZemljiVoda na Zemlji
Voda na Zemlji
 
Loris Zagvozda, 5. razred - Voda na Zemlji
Loris Zagvozda, 5. razred - Voda na ZemljiLoris Zagvozda, 5. razred - Voda na Zemlji
Loris Zagvozda, 5. razred - Voda na Zemlji
 
Voda (korelacija više predmeta)
Voda (korelacija više predmeta)Voda (korelacija više predmeta)
Voda (korelacija više predmeta)
 
Zagađenje vode......
Zagađenje vode......Zagađenje vode......
Zagađenje vode......
 
Zagadjivanje vode
Zagadjivanje vodeZagadjivanje vode
Zagadjivanje vode
 

Similar to Koristenje voda

ORIZO_Prezentacija1_041130.ppt
ORIZO_Prezentacija1_041130.pptORIZO_Prezentacija1_041130.ppt
ORIZO_Prezentacija1_041130.pptJohnSmith344124
 
Rijeka je više od samo vode
Rijeka je više od samo vodeRijeka je više od samo vode
Rijeka je više od samo vodeGoran Safarek
 
Rijeka je vise od samo vode
Rijeka je vise od samo vodeRijeka je vise od samo vode
Rijeka je vise od samo vodeAnđeo Hrvatske
 
Umjesto da priznaju loše gospodarenje vodama, hrvatske vode peru ruke od štet...
Umjesto da priznaju loše gospodarenje vodama, hrvatske vode peru ruke od štet...Umjesto da priznaju loše gospodarenje vodama, hrvatske vode peru ruke od štet...
Umjesto da priznaju loše gospodarenje vodama, hrvatske vode peru ruke od štet...Baobab Udruga
 
Rijeke hrvatske - naše neprocjenjivo blago
Rijeke hrvatske -  naše neprocjenjivo blagoRijeke hrvatske -  naše neprocjenjivo blago
Rijeke hrvatske - naše neprocjenjivo blagoAnđeo Hrvatske
 
Hidroelektrane osnovno
Hidroelektrane osnovnoHidroelektrane osnovno
Hidroelektrane osnovnoOsJob
 
Privredni.hr Intervju s Goranom Šafarekom
Privredni.hr Intervju s Goranom ŠafarekomPrivredni.hr Intervju s Goranom Šafarekom
Privredni.hr Intervju s Goranom ŠafarekomGoran Safarek
 

Similar to Koristenje voda (9)

ORIZO_Prezentacija1_041130.ppt
ORIZO_Prezentacija1_041130.pptORIZO_Prezentacija1_041130.ppt
ORIZO_Prezentacija1_041130.ppt
 
Hg pitanja
Hg pitanjaHg pitanja
Hg pitanja
 
Rijeka je više od samo vode
Rijeka je više od samo vodeRijeka je više od samo vode
Rijeka je više od samo vode
 
Rijeka je vise od samo vode
Rijeka je vise od samo vodeRijeka je vise od samo vode
Rijeka je vise od samo vode
 
Umjesto da priznaju loše gospodarenje vodama, hrvatske vode peru ruke od štet...
Umjesto da priznaju loše gospodarenje vodama, hrvatske vode peru ruke od štet...Umjesto da priznaju loše gospodarenje vodama, hrvatske vode peru ruke od štet...
Umjesto da priznaju loše gospodarenje vodama, hrvatske vode peru ruke od štet...
 
Rijeke hrvatske - naše neprocjenjivo blago
Rijeke hrvatske -  naše neprocjenjivo blagoRijeke hrvatske -  naše neprocjenjivo blago
Rijeke hrvatske - naše neprocjenjivo blago
 
Hidroelektrane osnovno
Hidroelektrane osnovnoHidroelektrane osnovno
Hidroelektrane osnovno
 
Ribe
RibeRibe
Ribe
 
Privredni.hr Intervju s Goranom Šafarekom
Privredni.hr Intervju s Goranom ŠafarekomPrivredni.hr Intervju s Goranom Šafarekom
Privredni.hr Intervju s Goranom Šafarekom
 

Koristenje voda

  • 1. Korištenje voda Hrvatske vode VGO Osijek Služba korištenja voda Davor Haničar, dipl. ing. građ.
  • 2. Zakonski okvir  Zakon o vodama (“Narodne novine” 153/09.)  Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (“Narodne novine” 153/09.) Usklađeni s EU legislativom
  • 3. Ciljevi upravljanja vodama  osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva,  osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne potrebe,  zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i  postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.
  • 4. Načela upravljanja vodama  Voda nije komercijalni proizvod, nego je naslijeđe koje treba čuvati, štititi i mudro i racionalno koristiti  Vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu održivog razvitka  Upravljanje vodama prilagođava se globalnim klimatskim promjenama  Za korištenje voda koje prelazi granice općeg korištenja, kao i za svako pogoršanje stanja voda, plaća se naknada razmjerno koristi odnosno stupnju i opsegu utjecaja na promjene (»onečišćivač plaća«, odnosno »korisnik plaća«)  Upravljanje rizicima od poplava zasniva se na načelima solidarnosti, prvenstva u potrebama, hitne službe, trajne imobilizacije i mobilizacije  Upravljanje vodama koje ima prekogranični utjecaj ostvaruje se suradnjom s drugim državama
  • 5. Vodne građevine  regulacijske i zaštitne vodne građevine  komunalne vodne građevine:  građevine za javnu vodoopskrbu  građevine za javnu odvodnju  građevine za melioracije:  građevine za melioracijsku odvodnju  građevine za navodnjavanje  mješovite melioracijske građevine  građevine za proizvodnju električne energije  građevine za unutarnju plovidbu
  • 6. Građevine za javnu vodoopskrbu  akumulacije  vodozahvati (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine),  uređaji za kondicioniranje vode,  vodospreme,  crpne stanice,  glavni dovodni cjevovodi i  vodoopskrbna mreža
  • 7. Građevine za navodnjavanje  akumulacijske i druge zahvatne građevine,  razvodna mreža i  druge građevine pripadajuće ovim građevinama
  • 8. Građevine za proizvodnju električne energije  brane,  akumulacije,  dovodni i odvodni kanali,  tuneli i druge građevine,  uređaji i oprema pripadajući ovim građevinama
  • 9. Korištenjem voda smatra se :  Zahvaćanje površinskih i podzemnih voda, uključujući izvorske, mineralne, termalne i termomineralne vode za različite namjene  Korištenje vodnih snaga za proizvodnju električne energije i pogonske namjene  Korištenje voda za uzgoj riba i drugih vodenih organizama  Korištenje voda za splavarenje, uključujući i rafting, vožnju kanuima i drugim sličnim plovilima  Korištenje voda za plovidbu  Korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge namjene  Korištenje voda za postavljanje plutajućih ili plovećih objekata na vodama
  • 10. Opće korištenje voda  Zahvaćanje površinske i podzemne vode iz prvoga vodonosnoga sloja do 10 m dubine i to za: piće, kuhanje, grijanje, održavanje čistoće, sanitarne i druge potrebe u kućanstvu i  Korištenje površinskih voda za kupanje, sport i rekreaciju i druge slične namjene.  Za svako korištenje voda koje prelazi opseg općeg korištenja voda, odnosno slobodnog korištenja voda, potreban je ugovor o koncesiji ili vodopravna dozvola za korištenje voda
  • 11. Koncesije za korištenje voda  Korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije,  Korištenje vodne snage za pogon uređaja, osim proizvodnje električne energije,  Zahvaćanje voda radi korištenja za tehnološke i slične potrebe,  Zahvaćanje mineralnih, termalnih i termomineralnih voda,  Zahvaćanje voda za navodnjavanje za različite namjene,  Korištenje voda za splavarenje, uključujući i korištenje voda za rafting, vožnju kanuima i drugim sličnim plovilima,  Korištenje voda za postavljanje plutajućih ili plovećih objekata na unutarnjima vodama radi obavljanja ugostiteljske ili druge gospodarske djelatnosti,  Zahvaćanje izvorskih, mineralnih i termomineralnih voda radi stavljanja na tržište u izvornom obliku ili u prerađenom obliku, u bocama ili drugoj ambalaži  Korištenje kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za gospodarski uzgoj.
  • 12. Stanje korištenja voda Vodoopskrba  Prosječna opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava iznosi 80% (2006.), što znači da se iz javne vodoopskrbe može opskrbljivati oko 3,62 milijuna stanovnika,  Opskrbljenosti vodom u zadnjih 20 godina povećana je za oko 17 %,  Prosječna specifična potrošnja vode u kućanstvima iznosi 135 l/st./dan (2006.), a kreće se u rasponu od 113 do 149 l/st./dan,  Prosječan gubitak vode u javnim vodoopskrbnim sustavima iznosi 40% (2006.),  Podzemna voda čini oko 90% svih zahvaćenih količina voda, dok preostali dio čini zahvaćanje površinskih voda iz vodotoka i višenamjenskih akumulacija,  Na jadranskom slivu vode iz krškog podzemlja većinom se rabe za javnu vodoopskrbu bez prerade, samo uz obveznu dezinfekciju, dok se površinske vode uglavnom kondicioniraju,  Na crnomorskome slivu pri zahvaćanju podzemne vode najčešće se kondicioniranjem smanjuje sadržaj željeza, mangana, amonijaka i arsena.
  • 13. Stanje korištenja voda Vodoopskrba Priključenost na sustave javne vodoopskrbe
  • 14. Stanje korištenja voda Vodoopskrba Područja opskrbljenosti na sustave javne vodoopskrbe
  • 15. Stanje korištenja voda Vodoopskrba Ukupno isporučene količine vode 450.000.000 400.000.000 350.000.000 300.000.000 250.000.000 KUĆANSTVA m3 200.000.000 INDUSTRIJA 150.000.000 UKUPNO 100.000.000 50.000.000 0 2006. g.
  • 16. Stanje korištenja voda Vodoopskrba Obnovljive zalihe podzemne vode
  • 17. Strateške odrednice Vodoopskrba  Povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva na 85 - 90%.  Reorganizacija i optimalizacija (okrupnjavanje) komunalnih društava koja se bave javnom vodoopskrbom. Uključivanje u regionalne sustave s mogućnošću dopreme vode iz više smjerova.  Uvođenje ekonomske cijene vode uz poštivanje temeljnog načela “potrošač plaća” biti će postupno do 2015. godine. Postupnim uvođenjem ekonomske cijene vode, također se očekuje i racionalizacija potrošnje.  Smanjenje gubitaka vode iz javnih vodoopskrbnih sustava na prihvatljive vrijednosti (15 - 20%).  Osiguranje dovoljnih količina vode odgovarajuće kakvoće.  Povećanje sigurnosti zahvata vode za javnu vodoopskrbu.
  • 18. Strateške odrednice Vodoopskrba Strateške rezerve podzemnih voda
  • 19. Stanje korištenja voda Proizvodnja električne energije  Hidroenergetski objekti i postrojenja, u pravilu, imaju višenamjenski karakter sa širim društvenim i vodnogospodarskim značenjem (zaštita od poplava, osiguranje vode za vodoopskrbu, proizvodnja električne energije, osiguranje vode za navodnjavanje, regulacija režima malih voda, šport i rekreacija i drugo),  Prosječna godišnja proizvodnja energije iznosi oko 6,1 TWh,  Nakon izgradnje HE Dubrava i HE Đale godine 1989. nisu se u Hrvatskoj više gradile veće hidroelektrane,  Izgrađena akumulacijska jezera imaju ukupni volumen od 954,7 milijuna m3, od čega je 17% na crnomorskome slivu i 83% na jadranskome slivu.
  • 20. Stanje korištenja voda Navodnjavanje  2007. navodnjavalo se oko 15.000 ha poljoprivrednih površina (<2%).  Vode za navodnjavanje zahvaćaju se iz rijeka i jezera, a rasprostranjeno je i nekontrolirano zahvaćanje podzemnih voda.  Procjenjuje se da se za postojeće navodnjavanje ukupno, zajedno s gubitcima vode, godišnje iskoristi oko 15.000.000 – 20.000.000 m3 vode.
  • 21. Stanje korištenja voda Uzgoj slatkovodnih riba  Na toplovodnim (šaranskim) ribnjacima bilježi se smanjenje broja i površine aktivnih ribnjaka, smanjenje proizvodnje, te smanjenje prinosa po hektaru proizvodne površine.  Ukupne površine u godini 2006. iznosile su oko 9.931 ha.  Hladnovodni (pastrvski) ribnjaci ostvaruju porast proizvodnje i povećanje broja uzgajivača.  Na području crnomorskog sliva ribnjaci su i važna staništa biljnih i životinjskih vrsta, a posebno zaštićenih vrsta ptica.
  • 22. Stanje korištenja voda Unutarnji vodni putovi  Ovisno o značenju i položaju vodni su putovi razvrstani kao međunarodni, međudržavni i državni.  U godini 2006. u lukama unutarnjih voda prekrcano je ukupno oko 1.697.000 t robe, a prijevoz robe na unutarnjim vodnim putovima iznosio je oko 400.000 t.  Rijeka Dunav u Hrvatskoj je u svojoj cijeloj duljini od 138 km međunarodni vodni put.  Rijeka Drava je međunarodni vodni put od ušća do Belišća (70 rkm), a nastavno do 198 rkm je međudržavni vodni put između Republike Mađarske i Republike Hrvatske.  Međudržavni režim plovidbe vrijedi na: Savi od Račinovaca do Siska u duljini od 376 km, rijeci Kupi u dužini od 6 km i rijeci Uni u dužini od 15 km.
  • 23. Stanje korištenja voda Geotermalne i mineralne vode  Najznačajniji je geotermalni potencijal u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske na prostoru Panonskog bazena.  Geotermalna se voda uglavnom koristi s izvora i iz plitkih bušotina, a malokad iz dubokih bušotina.  Za potrebe korištenja geotermalnih i mineralnih voda izdano je 19 koncesija (2007.) za različite namjene uz maksimalnu godišnju potrošnju od 8.560.000 m3.
  • 24. Stanje korištenja voda Voda za prodaju na tržištu  U velikom je porastu korištenje pitke vode visoke kakvoće koja se zahvaća radi prodaje prirodne izvorske vode na tržištu.  U Hrvatskoj postoje više područja (Lika, Dalmacija, Hrvatsko zagorje, Prigorje, Banovina i druga) s izvorištima kvalitetne vode, koja se mogu iskoristiti radi prodaje prirodne izvorske vode na tržištu.  Sklopljen je 31 ugovor o koncesiji za zahvaćanje pitke vode radi prodaje na tržištu, ukupnoga godišnjeg kapaciteta 860.000 m3, što je zanemariva količina u odnosu na 401.000.000 m3 isporučene vode kućanstvima i dijelu gospodarstva putem sustava javne vodoopskrbe.
  • 25. Građevine za javnu vodoopskrbu  akumulacije  vodozahvati (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine),  uređaji za kondicioniranje vode,  vodospreme,  crpne stanice,  glavni dovodni cjevovodi i  vodoopskrbna mreža