1. Korištenje voda
Hrvatske vode VGO Osijek
Služba korištenja voda
Davor Haničar, dipl. ing. građ.
2. Zakonski okvir
Zakon o vodama
(“Narodne novine” 153/09.)
Zakon o financiranju vodnog gospodarstva
(“Narodne novine” 153/09.)
Usklađeni s EU legislativom
3. Ciljevi upravljanja vodama
osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za
vodoopskrbu stanovništva,
osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće
za različite gospodarske i osobne potrebe,
zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika
štetnog djelovanja voda i
postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života
i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine, zaštite vodnih i o
vodi ovisnih ekosustava.
4. Načela upravljanja vodama
Voda nije komercijalni proizvod, nego je naslijeđe koje treba čuvati,
štititi i mudro i racionalno koristiti
Vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu
održivog razvitka
Upravljanje vodama prilagođava se globalnim klimatskim promjenama
Za korištenje voda koje prelazi granice općeg korištenja, kao i za svako
pogoršanje stanja voda, plaća se naknada razmjerno koristi odnosno
stupnju i opsegu utjecaja na promjene
(»onečišćivač plaća«, odnosno »korisnik plaća«)
Upravljanje rizicima od poplava zasniva se na načelima solidarnosti,
prvenstva u potrebama, hitne službe, trajne imobilizacije i mobilizacije
Upravljanje vodama koje ima prekogranični utjecaj ostvaruje se
suradnjom s drugim državama
5. Vodne građevine
regulacijske i zaštitne vodne građevine
komunalne vodne građevine:
građevine za javnu vodoopskrbu
građevine za javnu odvodnju
građevine za melioracije:
građevine za melioracijsku odvodnju
građevine za navodnjavanje
mješovite melioracijske građevine
građevine za proizvodnju električne energije
građevine za unutarnju plovidbu
6. Građevine za javnu vodoopskrbu
akumulacije
vodozahvati
(zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine),
uređaji za kondicioniranje vode,
vodospreme,
crpne stanice,
glavni dovodni cjevovodi i
vodoopskrbna mreža
7. Građevine za navodnjavanje
akumulacijske i druge zahvatne građevine,
razvodna mreža i
druge građevine pripadajuće ovim građevinama
8. Građevine za proizvodnju električne energije
brane,
akumulacije,
dovodni i odvodni kanali,
tuneli i druge građevine,
uređaji i oprema pripadajući ovim građevinama
9. Korištenjem voda smatra se :
Zahvaćanje površinskih i podzemnih voda, uključujući izvorske,
mineralne, termalne i termomineralne vode za različite namjene
Korištenje vodnih snaga za proizvodnju električne energije i
pogonske namjene
Korištenje voda za uzgoj riba i drugih vodenih organizama
Korištenje voda za splavarenje, uključujući i rafting, vožnju
kanuima i drugim sličnim plovilima
Korištenje voda za plovidbu
Korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge namjene
Korištenje voda za postavljanje plutajućih ili plovećih objekata
na vodama
10. Opće korištenje voda
Zahvaćanje površinske i podzemne vode iz
prvoga vodonosnoga sloja do 10 m dubine i to za:
piće, kuhanje, grijanje, održavanje čistoće,
sanitarne i druge potrebe u kućanstvu i
Korištenje površinskih voda za kupanje, sport i
rekreaciju i druge slične namjene.
Za svako korištenje voda koje prelazi opseg općeg korištenja voda,
odnosno slobodnog korištenja voda, potreban je ugovor o koncesiji ili
vodopravna dozvola za korištenje voda
11. Koncesije za korištenje voda
Korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije,
Korištenje vodne snage za pogon uređaja, osim proizvodnje električne
energije,
Zahvaćanje voda radi korištenja za tehnološke i slične potrebe,
Zahvaćanje mineralnih, termalnih i termomineralnih voda,
Zahvaćanje voda za navodnjavanje za različite namjene,
Korištenje voda za splavarenje, uključujući i korištenje voda za rafting, vožnju
kanuima i drugim sličnim plovilima,
Korištenje voda za postavljanje plutajućih ili plovećih objekata na unutarnjima
vodama radi obavljanja ugostiteljske ili druge gospodarske djelatnosti,
Zahvaćanje izvorskih, mineralnih i termomineralnih voda radi stavljanja na
tržište u izvornom obliku ili u prerađenom obliku, u bocama ili drugoj ambalaži
Korištenje kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama
pogodnih za gospodarski uzgoj.
12. Stanje korištenja voda
Vodoopskrba
Prosječna opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava
iznosi 80% (2006.), što znači da se iz javne vodoopskrbe može opskrbljivati oko
3,62 milijuna stanovnika,
Opskrbljenosti vodom u zadnjih 20 godina povećana je za oko 17 %,
Prosječna specifična potrošnja vode u kućanstvima iznosi 135 l/st./dan (2006.),
a kreće se u rasponu od 113 do 149 l/st./dan,
Prosječan gubitak vode u javnim vodoopskrbnim sustavima iznosi 40% (2006.),
Podzemna voda čini oko 90% svih zahvaćenih količina voda, dok preostali dio
čini zahvaćanje površinskih voda iz vodotoka i višenamjenskih akumulacija,
Na jadranskom slivu vode iz krškog podzemlja većinom se rabe za javnu
vodoopskrbu bez prerade, samo uz obveznu dezinfekciju, dok se površinske
vode uglavnom kondicioniraju,
Na crnomorskome slivu pri zahvaćanju podzemne vode najčešće se
kondicioniranjem smanjuje sadržaj željeza, mangana, amonijaka i arsena.
15. Stanje korištenja voda
Vodoopskrba
Ukupno isporučene količine vode
450.000.000
400.000.000
350.000.000
300.000.000
250.000.000 KUĆANSTVA
m3
200.000.000 INDUSTRIJA
150.000.000 UKUPNO
100.000.000
50.000.000
0
2006. g.
17. Strateške odrednice
Vodoopskrba
Povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva na 85 - 90%.
Reorganizacija i optimalizacija (okrupnjavanje) komunalnih društava
koja se bave javnom vodoopskrbom. Uključivanje u regionalne
sustave s mogućnošću dopreme vode iz više smjerova.
Uvođenje ekonomske cijene vode uz poštivanje temeljnog načela
“potrošač plaća” biti će postupno do 2015. godine. Postupnim
uvođenjem ekonomske cijene vode, također se očekuje i
racionalizacija potrošnje.
Smanjenje gubitaka vode iz javnih vodoopskrbnih sustava na
prihvatljive vrijednosti (15 - 20%).
Osiguranje dovoljnih količina vode odgovarajuće kakvoće.
Povećanje sigurnosti zahvata vode za javnu vodoopskrbu.
19. Stanje korištenja voda
Proizvodnja električne energije
Hidroenergetski objekti i postrojenja, u pravilu, imaju višenamjenski karakter
sa širim društvenim i vodnogospodarskim značenjem (zaštita od poplava,
osiguranje vode za vodoopskrbu, proizvodnja električne energije, osiguranje
vode za navodnjavanje, regulacija režima malih voda, šport i rekreacija i
drugo),
Prosječna godišnja proizvodnja energije iznosi oko 6,1 TWh,
Nakon izgradnje HE Dubrava i HE Đale godine 1989. nisu se u Hrvatskoj više
gradile veće hidroelektrane,
Izgrađena akumulacijska jezera imaju ukupni volumen od 954,7 milijuna m3, od
čega je 17% na crnomorskome slivu i 83% na jadranskome slivu.
20. Stanje korištenja voda
Navodnjavanje
2007. navodnjavalo se oko 15.000 ha poljoprivrednih površina (<2%).
Vode za navodnjavanje zahvaćaju se iz rijeka i jezera, a rasprostranjeno je i
nekontrolirano zahvaćanje podzemnih voda.
Procjenjuje se da se za postojeće navodnjavanje ukupno, zajedno s gubitcima
vode, godišnje iskoristi oko 15.000.000 – 20.000.000 m3 vode.
21. Stanje korištenja voda
Uzgoj slatkovodnih riba
Na toplovodnim (šaranskim) ribnjacima bilježi se smanjenje broja i površine
aktivnih ribnjaka, smanjenje proizvodnje, te smanjenje prinosa po hektaru
proizvodne površine.
Ukupne površine u godini 2006. iznosile su oko 9.931 ha.
Hladnovodni (pastrvski) ribnjaci ostvaruju porast proizvodnje i povećanje broja
uzgajivača.
Na području crnomorskog sliva ribnjaci su i važna staništa biljnih i životinjskih
vrsta, a posebno zaštićenih vrsta ptica.
22. Stanje korištenja voda
Unutarnji vodni putovi
Ovisno o značenju i položaju vodni su putovi razvrstani kao međunarodni,
međudržavni i državni.
U godini 2006. u lukama unutarnjih voda prekrcano je ukupno oko 1.697.000 t
robe, a prijevoz robe na unutarnjim vodnim putovima iznosio je oko 400.000 t.
Rijeka Dunav u Hrvatskoj je u svojoj cijeloj duljini od 138 km međunarodni
vodni put.
Rijeka Drava je međunarodni vodni put od ušća do Belišća (70 rkm), a
nastavno do 198 rkm je međudržavni vodni put između Republike Mađarske i
Republike Hrvatske.
Međudržavni režim plovidbe vrijedi na: Savi od Račinovaca do Siska u duljini
od 376 km, rijeci Kupi u dužini od 6 km i rijeci Uni u dužini od 15 km.
23. Stanje korištenja voda
Geotermalne i mineralne vode
Najznačajniji je geotermalni potencijal u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske na
prostoru Panonskog bazena.
Geotermalna se voda uglavnom koristi s izvora i iz plitkih bušotina, a malokad
iz dubokih bušotina.
Za potrebe korištenja geotermalnih i mineralnih voda izdano je 19 koncesija
(2007.) za različite namjene uz maksimalnu godišnju potrošnju od 8.560.000 m3.
24. Stanje korištenja voda
Voda za prodaju na tržištu
U velikom je porastu korištenje pitke vode visoke kakvoće koja se zahvaća
radi prodaje prirodne izvorske vode na tržištu.
U Hrvatskoj postoje više područja (Lika, Dalmacija, Hrvatsko zagorje, Prigorje,
Banovina i druga) s izvorištima kvalitetne vode, koja se mogu iskoristiti radi
prodaje prirodne izvorske vode na tržištu.
Sklopljen je 31 ugovor o koncesiji za zahvaćanje pitke vode radi prodaje na
tržištu, ukupnoga godišnjeg kapaciteta 860.000 m3, što je zanemariva količina
u odnosu na 401.000.000 m3 isporučene vode kućanstvima i dijelu
gospodarstva putem sustava javne vodoopskrbe.
25. Građevine za javnu vodoopskrbu
akumulacije
vodozahvati
(zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine),
uređaji za kondicioniranje vode,
vodospreme,
crpne stanice,
glavni dovodni cjevovodi i
vodoopskrbna mreža