Dokument raspravlja o strategiji otvorenih podataka u EU, koja uključuje mjere za poticanje gospodarskog rasta kroz ponovno korištenje javnih podataka, uz naglasak na transparentnost i ravnopravne tržišne uvjete. Ističe se ekonomski potencijal javnog sektora i prepreke u implementaciji, kao što su strah od otvaranja podataka i pravne nejasnoće. Također se naglašava važnost pravnih okvira koji bi omogućili efikasnije korištenje javnih podataka radi stvaranja novih poslovnih prilika i radnih mjesta.

1. Open Data Strategy
Darko Boto

2. Agenda
 Digital Agenda EU
 Povijesni razvoj
 Studija PIRA 2000
 Directive on the re-use of PSI
 Studije i revizije direktive
 OpenData Strategy

3. Povijesni razvoj

4. Digital Agenda EU
 Digital Agenda EU je sveobuhvatan plan Europske komisije
koji sadrži mjere za poticanje gospodarskog rasta te ima za cilj
ojačati europsko gospodarstvo ali i stvoriti predispozicije za
uključivanje građana EU ali i poslovnih subjekata u efikasnije
funkcioniranje javnog sektora zemalja članica EU.
Akcijski plan 3: Otvaranje podataka javnog setora za ponovno
korištenje (re-use)
Na ispravan način korišteni javni podaci mogu biti sirovina za
inovacije, generator izobilja poslovnih mogudnosti koji potiče
europsku ekonomiju naprijed.

5. Polazišta:
 Informacije javnog sektora čine najvedi pojedinačni izvor
informacija u EU
 Informacije javnog sektora predstavljaju golemi neiskorišteni
ekonomski potencijal
 Vedina tih podataka mogla bi biti ponovno korištena i
integrirana u nove proizvode
 Ponovno korištenje podataka može generirati otvaranje novih
radnih mjesta, pokretanje novih tvrtki i na taj način potaknuti
ekonomski razvoj zemalja EU

6. Studija PIRA 2000
Commercial exploitation of Europe’s public sector information
Prva studija koja uočava:
 Postojedi licencni modeli negativno utječu ne samo protiv
privatnog sektora nego protiv financijskih interesa država
 Prihodi od pristojbi su manji od očekivane vrijednosti
oporezivanja
 Odricanjem od pristojbi povedao bi se opseg komercijalnih
aktivnosti koje rezultira otvaranjem novih radnih mjesta.
 Studija završava naglašavanjem važnosti prostornih
informacija čija je tržišna vrijednost 36 milijardi € što je
gotovo polovica od ukupne tržišne vrijednosti podataka
javnog sektora zemalja članica EU koja je procijenjena na 68
milijardi €.

7. Directive on the re-use of PSI
(2003/98/EC)
 Datum objave: 7 studenog 2003 god.
Status: 8 svibnja 2008 svih 27 zemalja članica EU potupuno
implementirale direktivu. (http://tinyurl.com/bpusaxl)

8. Što je PSI?
 PSI je kratica od Public Sector Information te podrazumjeva
široki spektar podataka koje tijela javne vlasti prikupljaju,
proizvode, reproduciraju i objavljuju u sklopu aktivnosti
izvršavanja svojih institucionalnih zadada.
PSI obuhvada socijalne, ekonomske, prostorne, vremenske,
turističke, statističke, poslovne te druge podatke.
Definiranjem minimalnog skupa pravila kojima se uređuje
ponovno korištenje podataka PSI dobivaju posebno pravno
značenje.

9. Što znači re-use?
 “Ponovno korištenje” znači korištenje dokumenata u posjedu
tijela javne vlasti od strane osoba ili pravnih subjekata u
komercijalne ili nekomercijalne svrhe na drugačiji način nego
što je to inicijalno korištenje unutar zadada kojima su se
podaci proizveli.
 Razmjena dokumenata među tijelima javne vlasti ne
pripadaju ovoj kategoriji.

10. Opseg direktive
 Direktiva o ponovnom korištenju podataka javnog sektora
pruža opdi pravni okvir za prethodno neregulirano
informacijsko tržište.
 Direktiva uspostavlja minimalni skup pravila koja uređuju
ponovno korištenje i olakšavju praksu načina korištenja
podataka tijela javne vlasti zemalja članica EU.
 Ideja vodilja je stvoriti pravni okvir i uvjete za pošteno,
proporcionalno, i ne diskriminatorno korištenje podataka
javnog sektora.
 Direktiva je izgrađena oko dvije ključne ideje: transparentnost
i ravnopravni tržišni uvjeti za sve, a naročito se fokusira na
ekonomski aspekt javnih podataka te ohrabruje zemlje članice
da omogudi pristup što vedem broju javnih podataka.

11. Teme regulirane PSI direktivom:
 Dostupnost podataka
 Visine pristojbi
 Transparentnost
 Zabrana diskriminacije
 Subvencioniranje
 Ekskluzivni aranžmani
 Licenciranje

12. Dostupnost podataka
 Gdje god je to mogude podaci trebaju biti
objavljeni u digitalnom obliku
 Svi zahtjevi za korištenjem trebaju biti
obrađeni, a dokumentima omoguden pristup
 Uvjeti korištenja trebaju biti defininirani u što
kradem vremenskom roku

13. Visine pristojbi
 Izračun donje granice pristojbe donosi se na
osnovu troška nastalog stvaranjem podataka
 Najniža pristojba svakako treba biti
primijenjena
 Na zahtjev tijelo javne vlasti treba naznačiti
metodu korištenu za izračun pristojbe.

14. Zabrana diskriminacije
 Uvjeti ponovnog korištenja ne smiju biti
diskriminatorni
 Treba se onemoguditi propisivanje različitih
naknada i uvjeta korištenja za komercijalno i
nekomercijalno korištenje podataka.

15. Subvencioniranje
 Subvencioniranje nije dopušteno
 Ukoliko tijelo javne vlasti ulazi u natječaj sa
vanjskim korisnikom koristedi vlastite podatke
radi stvaranja dodane vrijednosti, iste
pristojbe i drugi uvijeti moraju biti za sve isti.

16. Ekskluzivni aranžmani
 Ekskluzivni aranžmani nisu dopušteni
 U iznimnim okolnostima ekskluzivna prava
mogu biti dozvoljena ukoliko je nužno za
provedbu usluge od javnog interesa

17. Licenciranje
 Uvjeti korištenja moraju biti definirani i to u
digitalnom obliku
 Uvjeti korištenja ne moraju nužno
ograničavati mogudnosti korištenja
 Također ne smiju služiti za ograničavanje
konkurencije

18. MEPSIR studija 2006
Measuring European PublicSector Information
Resources
 Procjena veličine tržišta PSI u EU 10 do 48 mrd
€ godišnje
 Srednja vrijednosti 27 mrd € -> 0.25% BDP-a
EU

19. Prva revizija 2009
Neke od uočenih prepreka za potpunu implementaciju direktive:
Nedovoljna jasnoća i transparentnost
 Ponovno korištenje je otežano zbog nedostatka informacija o tome koji su
podaci dostupni, a restrikcije na korištenje i nejasni uvjeti korištenja
onemogudavaju ponovno korištenje
 Nije dovoljno jasno da li se za neki skup podataka podrazumijeva
mogudnost ponovnog korištenja
 Kompliciranost procedura koje male i srednje tvrtke moraju prodi za
dobivanje odobrenja za ponovno korištenje.
Zaključani resursi
 Opseg direktive trenutno ne obuhvada podatke iz domene znanosti,
kulture i obrazovanja koji sadrže komercijalni potencijal te ih treba staviti
pod krov direktive.

20. Prva revizija 2009
 Previsoka cijena pristojbi i nedostatak mogudnosti isprobavanja podataka
 Visina pristojbe su prepreka za uvid u podatke i njihovo potencijalno
korištenje (potencijalni korisnik mora platiti visoke pristojbe bez obzira da
li de te podatke koristiti)
 Tijela javne vlasti u visinu pristojbe uključuju i troškove obrade sirovih
podataka (za svoje potrebe)

21. Vickery studija 2011
Revizija studija ponovnog korištenja PSI i učinka na razvoj tržišta
Učinci dostupnosti PSI i njihovog ponovnog korištenja
 razvoj novih proizvoda temeljenih isključivo na PSI
- razvoj komplementarnih proizvoda kao što su softverska rješenja i usluge
- smanjenje troškova razmjene i korištenja PSI
 porast razine efikasnosti javnog sektora
- objedinjavanje i ispreplitanje podataka javnog i privatnog sektora što
rezultira novim proizvodima i uslugama
 Studije procjenjuju ekonomsku korist od 40 mrd € (2006 procjena 28 mrd
€) kao rezultat otvaranja podataka javnog sektora uz minimalne naknade
u visini graničnog troška prikupljanja tih podataka

22. EU 2020 Strategy
 Cilj EU 2020 strategije je podidi europske ekonomije na visoku
razinu i put održivog rasta. U tom smislu, Europa de morati
ojačati svoj ​inovativni potencijal i koristiti svoje resurse na
najbolji mogudi način. Jedan od tih sredstava su javni podaci.
(geografski informacijski, statistika, podaci o vremenu, podaci
iz javno financiranih istraživačkih projekata, te digitaliziranih
knjiga iz biblioteke)

23. OPEN DATA
 Datum objave: 12 Studeni 2011
Naslov dokumenta: Digital Agenda - Turning government
data into gold (http://tinyurl.com/d9454us)
Studije koje prethode:
Vickery 2011: Review of Recent Studies on PSI re-use and
Related Market Development
POPSIS 2011: Prices of Public Sector Information Study

24. Turning government data into
gold
 Potpredsjednica Europske komisije Neelie Kroes:
“Danas želimo poslati snažnu poruku javnim
administracijama. Vaši podaci više vrijede ako ih podijelite.
Stoga ih počnite odmah objavljivati. Iskoristite ovu mogudnost
i pridružite se drugim mudrim vođama koji ved ostvaruju
dobitke jer su prihvatili otvorenost podataka. Porezni
obveznici su ved platili za te informacije. Najmanje što
možemo učiniti je vratiti ih onima koji ih žele iskoristiti na
nove načine koji de pomodi ljudima stvoriti nova radna
mjesta te doprinijeti gospodarskom rastu.”

25. PSI i OpenData
 PSI su svi dokumenti tijela javne vlasti
 Otvoreni podaci su svi podaci javnog i privatnog tipa, čije
uvjeti korištenja ne sadrže ograničenja.
 Za PSI podatke može biti određena pristojba
 Preporukama OpenData strategije za korištenje podataka
može se naplatiti samo trošak kopiranja ili ispisa, što u praksi
znači besplatno

26. Rezultati uspješnih primjena
Danska
 Rast broja korisnika (re-users) 1 000 - 10 000%
 Smanjuje se trošak obrade podataka javnog sektora (privatni
sektor preuzima obradu)
 Odnos prihoda od pristojbi i prihoda od poreza 1:4
Njemačka
 Rast Geo-informacijskog tržišta za 50% od 2005 – 2007
Nizozemska
 Novih 15 000 stalno zaposlenih u geo-informacijskom sektoru

27. OpenData Portali

28. Primjeri država i gradova
Države članice: Europski gradovi:
• UK, • London,
• Švedska, • Pariz,
• Norveška, • Rennes,
• Grčka, • Vienna,
• Belgija, • Linz,
• Nizozemska, • Zaragoza,
• Italija, • Lichfield,
• Španjolska, • Brest,
• Francuska, • Montpelier,
• Estonija, • Nantesr,
• Moldavija, • Prague,
• Portugal • Asturias,
• ... • ...

30. Prepreke u implementaciji ODS
Dvije glavne skupine prepreka koje se javljaju prije i
tijekom implementacije:
 Strah od otvaranja podataka
 Realne prepreke nastale tijekom implementacije
strategije u praksi

31. Strah od otvaranja podataka
 evidencije nisu savršene i ne postoji recept za njihovu brzu konsolidaciju -
strah nadležnih upravnih tijela od narušavanja vlastitog kredibiliteta
izlaganjem podataka, s mogudim pravnim posljedicama
 koji poslovni model primijeniti na otvorene podatke
 kako uspostaviti razinu kvalitete otvorenih podataka javnog sektora i kako
tu kvalitetu postidi u okvirima postojedih evidencija i praksi njihova
vođenja
 strah od ‘gubitka kontrole’ nad podacima
 kompleksnost razgraničavanja javnih od privatnih podataka - izazov za
nadležnu instituciju
 hode li se kod ponovnog korištenja narušiti kvaliteta podataka, postoji li
rizik od nepotpune ili krive interpretacije javnosti

32. Realne prepreke nastale tijekom
implementacije strategije u praksi
Temeljita izmjena načina upravljanja podacima u tijelima javne vlasti
zahtjeva:
 političku volju za otvaranje podataka
 uspostavu pravnih, tehničkih i organizacijskih okvira
 resurse za pokrivanje troškova implementacije
 prestanak provedbe dosadašnjih praksi vezanih uz korištenje podataka
javnog sektora, (podatke na korištenje ustupaju isključivo tijela državne
uprave, uz naplatu naknade koja im predstavlja značajan prihod)
 rješavanje pravnih pitanja vezanih uz licence, tržišnu utakmicu, prava
korištenja (copyright) i prava korištenja baza podataka
 preuzimanje odgovornosti za razgraničavanje štidenih i javnih podataka
 rješavanje tehničkih pitanja, primjene standarda, povezanih podataka

33. LAPSI projekt
Legal Aspect of Public Sector Information
Polazišta:
 Podaci proizvedeni i prikupljani od strane tijela javne vlasti
predstavljaju minsko polje
 Doprinosi europskom gospodarstvu i društvu mogu biti puno
vedi ukoliko se otklone pravne zapreke za ponovno korištenje
 Intencija LAPSI projekta je izgradnja mreže s namjerom da
postane europska referentna točka za pitanja uvjeta
korištenja i strateškog djelovanja na svim pravnim pitanjima
vezanim uz pristup i ponovno korištenje podataka javnog
sektora u sferi digitalnog