Prezentacija za predmet "Čas odeljenskog starešine ČOS" 4. razred - "Učenje je lako kada znaš kako"
Učiteljica Radmila Milić - Osnovna škola ,,Kosta Trifković” Novi Sad
Prezentacija za predmet "Čas odeljenskog starešine ČOS" 4. razred - "Učenje je lako kada znaš kako"
Učiteljica Radmila Milić - Osnovna škola ,,Kosta Trifković” Novi Sad
PRAVCI:
futurizam - nastao u Italiji, odbacuje tradiciju, veliča industriju, ističe hrabrost, drskost, buntovnost, propagira rat , osvajanje i militarizam
- predstavnici u Italiji: Emilio Filipo Tomaso Marineti
- prestavnici u Rusiji: Vladimir Majakovski, Igor Severjanin, Velimir Hljebnikov, Marina Cvetajeva
ekspresionizam -književni pokret koji se javlja u Njemačkoj i Austriji 1910. g. i traje do 1925. Naziv dolazi iz slikarstva, gdje je pokret odranije postojao.
ŽANROVI: lirika – kao trenutak u akciji saznavanja svijeta
drama – kao razvijanje i sudaranje akcija
slobodni stih – sa vanjskih manifestacija prelazi se na unutrašnji doživljaj ritma
pripovijetka – imaju malo epskog u sebi
roman – neprimjeren ekspresionističkoj poetici
- predstavnici poezije: Gotfrid Ben, Ernest Toler, Ggeorg Trakl, Georg Hajm, Bertolt Breht
- predstavnici drame: Ernest Toler – Preobrazba, Masa čovjek, Borci protiv stroja
Bertolt Breht – Majka Hrabrost i njezina, Kavkaski krug kredom
konstruktivizam
dadaizam -javlja se 1916. godine u Cirihu. On se raspao 1920. godine i jednim svojim dijelom prerastao u nadrealizam.
- predstavnik i osnivač: Tristan Cara
nadrealizam - umjetnički pokret koji je nastao u Francuskoj. Počinje objavom Nadrealističkog manifesta 1924. godine, autora Andre Bretona.
- predstavnici: Andre Breton, Pol Elijar, Luj Aragon, Gijon Apoliner i slikar Salvador Dali
socijalna književnost -Javlja se početku 20. stoljeća u Rusiji i Francuskoj, a ubrzo i u više evropskih zemalja. Nastala je kao rezultat nezadovoljstva građanskim društvom i građanskom književnošću, koja se bila udaljila od običnog čovjeka.
- predstavnici: pisac Maksim Gorki i slikar Andrej Ždanov
Imaginizam/Imažinizam - glavno obilježje ovog književnog pravca je slikovitost, jedina pouzdana vrijednost u preciznom, vizuelnom doživljaju stvarnosti,
temelji se na konkretnim slikama, izbjegava se apstrakcija i simbolika
- glavni predstavnici: Ezra Pound, Sergej Jesenjin, Richard Aldington
- predstavnici anglo-američke avangardne škole: Tomas Ernest Hulm, Ričard Aldington, Ejmi Lovel, Ezra Paund...
- predstavnici ruskog imažinzma: Vadim Šeršenevič, Sergej Jesenjin, Anatolij Marijengof, Aleksandar Kusikov ...
- The document provides background information on author J.D. Salinger and his most famous novel, The Catcher in the Rye.
- The Catcher in the Rye, published in 1951, tells the story of 16-year-old Holden Caulfield over a two-day period. It explores Holden's disillusionment with the adult world and his desire to protect innocence.
- The novel remains widely read and translated around the world, though it was originally intended for adults. It provides critiques of society from a teenage perspective.
Spanish novelist Carlos Ruiz Zafón is summarized. He was born in 1964 and died in 2020 from colon cancer. He is best known for his novel The Shadow of the Wind (2001). The novel is set in Barcelona, Spain between 1945-1966 and deals with themes of mystery, thriller, gothic fiction, and drama. It follows the story of Daniel as he tries to learn more about the mysterious author Julian Carax after finding one of his books.
This document provides context and a summary of the 2016 Korean novel "Kim Jiyoung, Born 1982" by Cho Nam-joo. It discusses the book's themes of gender inequality and misogyny in Korean society. It was published in a year where gender issues came to the forefront in Korea following several high-profile crimes against women. Though controversial at the time, the book has since become a symbol of Korea's #MeToo movement. The document outlines the book's plot and structure, as well as the different reactions it received from men's rights groups and celebrities who supported it.
Historijat hrvatskog nacionalizma
Najznačajniji faktor oblikovanja današnjeg hrvatskog nacionalizma je uvjerenje da srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo nikada nije bilo potpuno nezavisno.
Drugi faktor oblikovanja hrvatskog nacionalizma je bila identifikacija s drugim južnim Slovenima, što dovodi do hrvatske brojčane inferiornosti u odnosu na dominantne nacije Habsburške monarhije, Mađare i Nijemce.
Ovi faktori su evidentni u Ilirskom pokretu Ljudevita Gaja 1836. do 1848. godine što kasnije otvara mjesto za dva nacionalna programa.
Prvi program: Anton Starčević i njegova Stranka desnice (smatraju da u Hrvatskoj ima samo jedan narod, pa su Srbe i muslimane zvali pravoslavnim i muslimanskim Hrvatima).
Drugi program: Josip Jurje Strossmayer (ima isto mišljenje kao Starčević).
1895. godine se Starčevićev pokret raspada na brojne grupe od kojih su frankisti ostali privrženi Starčevićevom izvornom programu, oni će tridesetih godina 20. st. činiti jezgro ustaškog pokreta Ante Pavelića.
Formiranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenac predstavlja izazov za frankiste koji su sebe smatrali jedinom “pravom” hrvatskom strankom i braniteljem hrvatskog prava.
Teorija jugoslavenskog trinomijalizma i s njim prateće narodno jedinstvo, tvrdili su da su Srbi, Hrvati i Slovenci “plemena” jedne te iste “nacije”.
Srpsko-hrvatski odnosi se pogoršavaju kada je vođa hrvatskih Srba, Svetozar Pribićević, implementirao kruti centralizam i kao ministar unutrašnjih poslova počeo provoditi kroz razne taktike.
Srbi su počeli gajiti nepovjerenje prema Hrvatima zbog navodnog podrivanja jedinstva nove države, koju su Srbi smatrali kulminacijom devetnaestovijekovne borbe za srpsko ujedinjenje.
Nakon 1918. hrvatski nacionalizam ima dva oblika: Hrvatsku seljačku stranku sa Stjepanom Radićem i Hrvatsku političku desnicu.
Hrvatska politička desnica smatrala je da je uključena u borbu protiv velikosrpske politike „koja nepokolebljivom dosljednošću radi na uništenju Hrvatstva.“, vjerovala je da je namjera Beograda „da osvoji i apsorbuje druge južnoslovenske narode i da uspostavi svoje veličina i moć na ruševinama susjednih zemalja.”.
Radićevo ubistvo 1928. otvara vrata “ustašizmu” koji se borio protiv sprstva, komunizma i vjerovali su da je Hrvatska neovisnost cilj i da se treba postići po svaku cijenu.
U političkim poslovima međuratne Jugoslavije i Evrope, oholost se pretvorila u zlobu jer je politička desnica a kasnije i ustaše iskrivila Starčevićevu ideologiju.
Tokom Drugog svjetskog rata, Srbi velike Hrvatske su viđeni kao “tuđi”, što je manifestiralno ubilačkim postupcima ustaškog režima.
Drugi svjetski rat: Hrvatska država, 1941-1945
U aprilu 1941. godine Hrvati su konačno postigli državnost u obliku Nezavisne Države Hrvatske, u stvarnosti italijansko-njemački kondominijum i brutalno ad hoc stvaranje.
Ustaškom režimu nedostajalo je dovoljno narodne podrške da samostalno preuzme vlast, iako je jedan segment desnog krila HSS-a sada stao na stranu Pavelića jer je ushi
Marksizam
- seminarski rad
Koristiti u edukativne svrhe!
"Ako prilike čine čovjeka, onda valja prilike učiniti ljudskima."
(Karl Marks)
Marksizam je naziv političke, društvene i ekonomske teorije osnovane sredinom 19. stoljeća od strane Karla Marksa i njegovog prijatelja i suradnika Fridriha Englesa.
Marksizam je i danas jedna od dominirajućih teorija širom svijeta.
Marksizam je specifična teorija jer zagovara napetost, sukobe i promjene. Ovo se najbolje razumije u klasnim borbama i da materijalne snage proizvodnje u društvu čine dominantan utjecaj na kulturnu/ideološku nadgradnju svakog društva.
Društvene klase tj. društvene grupe se dijele na vladajuću klasu/feudalce i podložnu klasu. Njihov položaj u društvu se razlikuje po njihovom odnosu prema sredstvima za proizvodnju. Vladajuća klasa raspolaže sredstvima za proizvodnju dok podložna klasa obavlja poslovni rad na tim istim sredstvima za proizvodnju. Većina profita koji nastaje prodajom proizvedenih sredstava ide vladajućoj klasi, što joj osigurava opstanak na većoj poziciji u društvu.
Kada podložna klasa postane svjesna svog položaja, nastaju sukobi i napetosti što dovodi do prmjene društvenih odnosa.
Prezentacija je namijenjena u edukativne svrhe.
BAROK U NJEMAČKOJ
Barokna arhitektura je počela da se razvija u Njemačkoj u 17. i 18. vijeku. Njemački barok preuzeo je elemente talijanske i francuske barokne arhitekture.
Stigao je na njemačke teritorije nakon dugog vjerskog rata između katoličkih i protestantskih grupa, poznatog kao Tridesetogodišnji rat. Posljedica ovog rata su ograničeni ekonomski resursi.
Bog i kralj, kao apsolutni vladari, bili su tema njemačkog baroka, pa su građevine bile uglavnom crkve, palate i vrtovi.
Za stubove i komade ukrasa često su korišteni mramor i jaspis svijetle i tamne boje.
Mesingani ukrasi su uobičajeni u unutrašnjim prostorima, a dosta fresaka je bilo nacrtano na stropovima i kupolama.
Vanjski zidovi su često bili od kamena, dajući građevini veličanstven izgled.
Korišteni su klasični građevinski elementi kao što su frontoni (zabatni zidovi), lukovi i stupovi, ali su oni transformirani kroz ornamente kako bi se dobili uljepšani i gotovo maštoviti element, što je više dekorativno nego konstruktivno.
Što se tiče planskog rasporeda crkava i katedrala, vidi se bitna promjena u odnosu na renesansu uvođenjem novih geometrijskih oblika, a to su elipsa i oval. Ova nova geometrija dovela je do valovitosti, konkavnih i konveksnih zidova i vrlo dinamičnih prostora.
Fasade crkava bile su volumetrijske, sa obiljem elemenata koji su ispupčeni i udubljeni, koji su također nastojali stvoriti taj osjećaj kretanja.
Generalni raspored građevine se sastojao od glavnog krila u sredini i simetričnih krila, po jedno sa svake strane. Vertikalna kompozicija objekta i dalje je klasična, sa jasno izraženom osnovom. Unutrašnja dekoracija bila je veoma bogata, kombinirajući arhitekturu sa slikarstvom i skulpturom kako bi se stvorile prelijepe unutrašnje dvorane.
Razrađen je i pejzažni dizajn palata, sa velikim vrtovima koji okružuju palatu ili su zatvoreni unutra. Ove vanjske površine stvorene su za rekreaciju i zabavu.
2. Online učenje
Online učenje jedan je od skorašnjih
trendova u obrazovnom sektoru širom
svijeta.
Ovaj način učenja odvija se putem
interneta.
S naprednim i nadograđenim
tehnologijama, ovaj način učenja je
pojednostavljen. Online učenje je
takođe preferirano u visokoškolskim
ustanovama.
3. Online učenje
WEBINAR
Online nastavu učenici prate
od kuće ili bilo kog drugog
mjesta koje im je pogodno.
Materijal za učenje mogu
nabaviti putem interneta.
Materijali za učenje u online
nastavi mogu biti tekstovi,
audio, bilješke, video i slike.
Međutim, ovakva metoda
nastave ima svoje prednosti,
ali i nedostatke.
6. Upravljanje vremenom/ time menadžment
Vrijeme je jedini resurs koji se ne može obnavljati,
ali time menadžment ili upravljanje vremenom
pomaže da ga što bolje iskoristimo.
Upravljanje vremenom je skup tehnika i znanja
kako bi se vrijeme koje stoji na raspolaganju
kvalitetno organiziralo, te optimalno i pametno
iskoristilo.
7. Prednosti time menadžmenta
Izvršavanje zadataka
sa manje napora
Bolja organizacija
vlastitog rada
Bolji radni rezultati Manje napetosti i stresa
Manje grešaka pri
izvršavanju zadataka
Brže i optimalnije
postizanje ciljeva
8. Faze kvalitetnog upravljanja vremena
Postavljanje
ciljeva
Planiranje
Odluka
Realizacija
Kontrola
Informacije i
komunikacije
9. 1. POSTAVLJANJE CILJEVA
Postavljanjem ciljeva stvaramo temelj, jer oni nam pokazuju put kojim trebamo ići.
2. PLANIRANJE
Pod planiranjem se prvenstveno misli na planiranje vremena, jedna od najbitnijih grana
time manadžmenta.
3. ODLUKA
Vrlo je važno znati postaviti prioritete, to jest, znati prepoznati važne i manje
važne zadatke i obaveze.
4. REALIZACIJA
I kod savršenog planiranja, znaju se dogoditi neočekivane smetnje. Pametno je
i smetnje uračunati kod planiranja kako bi se na vrijeme sanirale.
5. KONTROLA
Učinjeno se uspoređuje s onim što je planirano. Uviđaju se problemi i pronalaze načini
za rješavanje istih.
6. INFORMACIJA I KOMUNIKACIJA
Potrebno je održavati stalnu razmjenu informacija i komunikaciju između svih
funkcija time manadžmenta.
10. Kradljivci vremena
• nejasno određivanje ciljeva
• bez prioriteta
• nepotpune, zakašnjele informacije
• nedostatak samodiscipline
• neprecizna ili nikakva komunikacija
• odgađanja
• premalo planiranja