Upgrading of the existing wwtps in Croatia - modern approach, project from 2011.

1. Razvitak i primjena modela i smjernica za
podršku pri donošenju odluka o nadogradnji i
povećanju učinkovitosti
postojećih UPOV
2010. / 2011.

2. Podaci o projektu
• NARUČITELJ: HRVATSKE VODE
• DATUM UGOVORA: 24.08.2010.
• ROK ZAVRŠETKA: 24.11.2011. (15 mj)
• RAZINA OBRADE: STUDIJA
• IZVODITELJ: KONZORCIJ TVRTKI HRVATSKA / NIZOZEMSKA
PRONING DHI, Hrvatska Deduš, Horvat
UNESCO IHE, Nizozemska Damir Brdjanović
ASM DESIGN, Nizozemska Bas Meijer
PBF, Hrvatska Marin Matošić
WWC Nizozemska Darko Jakšić

3. Faze realizacije projekta

4. stajališta i zaključci 1. etape
(utemeljeni na posjetima 9 od ukupno 26 razmotrenih UPOV-a)
• U RH u slivu Crnog mora su do sada igrađena 26 uređaja kapaciteta većeg
od 2.000 ES. 2 nisu u funkcionalnom stanju (Samobor i Topusko), dok još
11 iz kategorije 2.000-10.000 ES uređaja i 1 iz kategorije >10.000 ES
uređaja (Velika Gorica) ne zadovoljavaju uvjete propisanim Pravilnikom o
graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN,
broj: 94/08), te 1 ima specijalan privremeni status (Za UPOV Bjelovar
• Prosječna starost 26 UPOV-a iznosi približno 19 godina
• Tip kanalizacije u većini gradova je mješoviti;
• Infiltracije, je spomenut na skoro svakom uređaju kao problem, što je
često indikator (ozbiljnih) nedostataka u sustavu odvodnje.

5. stajališta i zaključci 1. etape
• U RH dominira CUPOVZ, Zagrebački centralni uređaj
• Većina od 9 posjećenih UPOV-a je uočila probleme industrijskih efluenata
• projektantska praksa ne polaže pažnju karakterizaciji sirove otpadne i
integralnog pristupa problematici prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda
• Svih 9 uređaja sa 2. stupnjem pročišćavanja, imaju različitu tehnologiju,
različitu opremu i različitu “filozofiju' pristupu pročišćavanja voda,
• Matematičko modeliranje za potporu projektiranju UPOV-a do sad nije
primjenjeno u hrvatskoj praksi u crnomorskom slivu;

6. stajališta i zaključci 1. etape
• Na većini starijih uređaja problem neugodnih mirisa nije adekvatno
riješen; nedostatci mjera zaštite na radu kao prekomjerna buka, rizik od
inhalacije aerosola iz biološkog tretmana sa površinskom aeracijom, te
ponekad nedovoljno osigurani prilazi (na) objektima;
• Na 15 od 26 uređaja primjenjena je neka vrsta biološkog tretmana od kojih
se na 12 primjenjuju (suvremeni) sustavi sa difuznom aeracijom (finim
mjehurićima zraka), dok na 3uređaja aeracija se ostvaruje površinskim
aeratorima (turbinama ili rotorima).
• Uočen je trend da većina uređaja prati samo neke parametre u influentu i
efluentu uređaja (kao BPK5, KPK i ST), a prate učinkovitost tehnoloških
jedinica uzorkovanjem ispred, unutar i iza pojedinih objekata;
• Tretmanu mulja, sa izuzetkom UPOV-a u Zagrebu i Koprivnici, nije se
posvetila dostatna pažnja;
• Od 26 razmotrenih uređaja samo 1 (Koprivnica) ima 3. stupanj
pročišćavanja
• Osoblje koje radi na UPOV-ima je iskazalo relativno visoki stupanj
razumijevanja rada uređaja na kojima su zaposleni

7. stajališta i zaključci 1. etape
• U usporedbi sa zemljama članicama EU-a, te osobito sa zapadnoeuropskim i
skandinavskim zemljama, Hrvatska ima značajno nižu stopu priključenosti
stanovništva na javne kanalizacijske sustave te, kao posljedica toga,
pročišćavanja prikupljenih otpadnih voda.
• Inventarizacija i analiza 26 UPOV-a u crnomorskom slivu je dalo nove
informacije o sadašnjem stanju pročišćavanja otpadnih voda u Hrvatskom
dijelu crnomorskog sliva i prikazao realnu sliku u sektoru. U cilju kompletiranja
pregleda stanja u sektoru otpadnih voda neophodno je izraditi sličnu studiju i
za Jadranski sliv.
• Neophodno je brže uvođenje inovativnih pristupa (kao što je primjena
modela) u sektoru otpadnih voda u Republici Hrvatskoj. Primjena modela
omogućuje razvitak daleko više opcija i varijanti u odnosu na sadašnju
tradicionalnu projektantsku praksu u Hrvatskoj, te daje neusporedivu veću
sigurnost glede pouzdanosti rezultata projekta.
• Opći cilj ove studije je demonstrirati uporabu modeliranja u hrvatskom
kontekstu pročišćavanja otpadnih voda. Modeliranje je nova tehnologija koja
se može koristiti za (isplativu) i djelotvornu procjenu, optimizaciju i
projektiranje UPOV-a.

8. 26 uređaja u RH Crnomorski sliv
UPOV Kapacitet(ES) UPOV Kapacitet(ES)
1Koprivnica 100.000 T 14Topusko 6.000 S
2Zagreb 1.200.000 S 15Đurđevac 4.000 S
3Virovitica 421.200 S 16Kumrovec 3.000 S
4Belišće 240.000 S 17Zaprešić 61.000 P
5Varaždin 140.000 S 18Požega 33.500 P
6Čakovec 91.000 S 19Kutina 25.000 P
7Bjelovar 50.000 S 20Križevci 25.000 P
8Vinkovci 43.000 S 21Našice 20.000 P
9VelikaGorica 35.000 S 22IvanićGrad 20.000 P
10Daruvar 23.000 S 23Pakrac-Lipik 20.000 P
11Samobor 20.000 S 24Pitomača 11.500 P
12BeliManastir 8.000 S 25DonjiMiholjac 8.700 P
13Garešnica 7.000 S 26KrapinskeToplice 6.500 P

9. Lokacija komunalnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u
Republici Hrvatskoj koji pripadaju crnomorskom slivu i
kapaciteta većeg od 2.000 ES

10. • Više o projektu na www.proning-dhi.hr