Dokument analizira promjene u upravljanju i obrazovanju, ističući utjecaj tehnologije i globalizacije na ljudske odnose i kreativnost. Autor kritizira trenutne obrazovne sustave koji marginaliziraju umjetnost i kreativnost, tvrdeći da bi obrazovanje trebalo biti usmjereno na razvoj vještina koje računala ne mogu nadmašiti. Također, ističe potencijalne opasnosti privatizacije obrazovanja i društvenih usluga, upozoravajući na mogućnost stvaranja nove elite i razdvajanja društva.

1. Mladen Divković, siječanj 2009.

2. Mladen Divković, siječanj 2009.

3. Mladen Divković, siječanj 2009.

4. promjenama upravljanja Mladen Divković, siječanj 2009.

5. upravljanju Mladen Divković, siječanj 2009.

6. 1 2 3 4 5 Uvod: O promjenama i upravljanju Mitovi i legende Bolonjski konj i druge pripovjetke Zaključak: Gdje smo i kamo idemo? Q & A Mladen Divković, siječanj 2009.

7. 1 2 3 4 5 Uvod: što se zapravo promijenilo? Mladen Divković, siječanj 2009.

8. 1 2 3 4 5 Uvod: što se zapravo promijenilo? Krapinski pračovjek vs. suvremeni stanovnik sjeverozapadne Hrvatske A da ih dovedemo u današnje Zagorje ili Međimurje? Mladen Divković, siječanj 2009.

9. 1 2 3 4 5 Uvod: što se zapravo promijenilo? Krapinski pračovjek vs. suvremeni stanovnik sjeverozapadne Hrvatske A da ih dovedemo u današnje Zagorje ili Međimurje... Poslije početne zbunjenosti tehnologijom i kratkog razdoblja socijalizacije... Mladen Divković, siječanj 2009.

10. 1 2 3 4 5 Uvod: što se zapravo promijenilo? Krapinski pračovjek vs. suvremeni stanovnik sjeverozapadne Hrvatske A da ih dovedemo u današnje Zagorje ili Međimurje... Poslije početne zbunjenosti tehnologijom i kratkog razdoblja socijalizacije... Usvojili bi vrlo brzo današnje komunikacijske obrasce, igre hijerarhije i moći, i... Mladen Divković, siječanj 2009.

11. 1 2 3 4 5 Uvod: što se zapravo promijenilo? Krapinski pračovjek vs. suvremeni stanovnik sjeverozapadne Hrvatske Pod uvjetom da i jedne i druge okupamo i obrijemo... Teško bismo ih razlikovali od današnjih domorodaca. Mladen Divković, siječanj 2009.

12. 1 2 3 4 5 Uvod: što se zapravo promijenilo? Zapravo, živi se kraće nego u njegovo doba, Uvjeti stanovanja su se, doduše, donekle poboljšali, ali su obiteljske veze popucale, Krzno je i dalje in , ali nije svima dostupno, Tehnologija ubrzava stvari, ali, nekako, ljudi imaju sve manje vremena, socijalne veze su u banani, generalno, čovjek je beskrajno nezadovoljniji i konstantno pod stresom. Vjerovatni zaključci našeg dalekog pretka: Mladen Divković, siječanj 2009.

13. 1 2 3 4 5 Παντα ρεϊ. »Stalna na tom svijetu samo mijena jest« Petar Preradović Svijest o promjenama je oduvijek tu, čak je definirana i opjevana bezbroj puta. Heraklit, Shakespeare, Preradović... Ideja o mogućnosti upravljanja promjenama, međutim... Mladen Divković, siječanj 2009.

14. 1 2 3 4 5 Ab ovo: opsjednutost upravljanjem Business kao prirodno područje: upravlja resursima, financijama, fizičkim objektima i ljudima na, u osnovi, isti način: faktori koji se mogu kvantificirati su određeni, predviđeni, procesirani, ocijenjeni. Daleko iza granica: u pravljamo kućanstvima, djecom, životinjskim i biljnim svijetom, ekologijom i okolišem. Ono što nije upravljano, doživljavamo kao zlo; direktne asocijacije su korov, neredi i anarhija, rak... Kako smo uopće došli do toga : Ideja da možemo upravljati našim svijetom je isljučivo ideja 20. stoljeća, u prvom redu američka. Ogromne prednosti vjerovanja da živimo u upravljanom svijetu: Izbjegavanje rizika . Nema neočekivanog u upravljanom svijetu. Stvari teku glatko . Ono što ne funkcionira, eliminiramo. Nema straha . Život postaje pošten, a ako stvari krenu loše, upravljani sustav će vam to kompenzirati, pa makar morali tužiti kurvine sinove. Usmjerena pažnja . U neupravljanom svijetu, vašu pozornost će privući svaki šum, cvrkut ptica, huk sove. Ali sada je taj rizik je minimiziran, stvari funkcioniraju na ispravan način, možete upravljati svojim vremenom dijeleći ga na slobodno i vrijeme usmjerene pozornosti; možete odlučiti što će vas zanimati. Jebi ga, možete čak imati i hobbyje! Mladen Divković, siječanj 2009.

15. 1 2 3 4 5 Neprilagođeni odlaze u raj... There is no reason for you to turn around It's pitty for you to waste your time All the things you could are real good done So you listen to me, my son. Take the money and run... Darko Rundek, Haustor Mladen Divković, siječanj 2009.

16. 1 2 3 4 5 Dvije utopije: Huxley vs. Orwell Zapravo, i nije tako teško predvidjeti budućnost... Mladen Divković, siječanj 2009.

17. 1 2 3 4 5 Dvije utopije: Huxley vs. Orwell Izgleda poznato? Mladen Divković, siječanj 2009.

18. 1 2 3 4 5 Dvije utopije: Huxley vs. Orwell. Brave New World. Mladen Divković, siječanj 2009.

19. 1 2 3 4 5 Stvari su krenule naopako 9. studenog 1989. nešto poslije 19 h S. Sonntag Kako je svijet ostao bez alternative: pored nesumnjivo pozitivnog civilizacijskog pomaka, ostaje činjenica da smo od ovog trenutka prepušteni na milost i nemilost laissez-faire (lĕs'ā fâr`) ekonomiji . Daleko iza granica: početak slobode ili početak novog, efikasnijeg ropstva? “Obećala ga je slijediti do kraja svijeta. Obećao joj je to omogućiti”... “ Prokleta mogućnost izbora mora da postoji”... B. Štulić Mladen Divković, siječanj 2009.

20. 1 2 3 4 5 U krimićima se obično pitamo: “Tko je imao koristi?” Zadivljujuća sposobnost elite: naizgled ozbiljan napad na samu suštinu tržišne paradigme iskorišten kao sjajna prilika za povećanje moći, u gospodarstvu i politici. Prilika je iskorištena: postupna suspenzija sloboda u najslobodnijoj zemlji svijeta, uz konsenzualni pristanak masa. Metamorfoza: kako se vojni savez transformira u privatnu vojsku s globalnom licencom? Mladen Divković, siječanj 2009.

21. 1 2 3 4 5 Tko je okrenuo krivulju? Uspon srednje klase: digresija ili?... Mladen Divković, siječanj 2009.

22. 1 2 3 4 5 Tko je okrenuo krivulju? Uspon srednje klase: digresija ili?... I njen pad. Povratak u normalu? Mladen Divković, siječanj 2009.

23. 1 2 3 4 5 Wellcome to the machine. Mladen Divković, siječanj 2009.

24. 1 2 3 4 5 All in all you're just another brick in the wall U čemu se (bar deklarativno) svi slažemo: Radna mjesta, znanstvene ideje i tehnologija u stanju su neprestane promjene, i jako je važno biti otvoren učenju novih vještina. To se najlakše postiže zadržavajući djetinje stanje usvajanja i kognitivne fleksibilnosti. Psihološka neotenija teorija je o razlozima pojačane razine nezrelosti u odraslih, što se javlja kao evolucijski odgovor na povećanu učestalost promjena i povećanu razinu nesigurnosti. Napredak tehnologije, sve veće mogućnosti prikupljanja, obrade i dijeljenja informacija, podataka, razvoj umjetne inteligencije i sve što uz to ide s vremenom bi trebali usmjeriti obrazovanje prema područjima misli i djelovanja koja računala ne mogu učinkovito savladati - prema kreativnosti , razvoju novih ideja i interakciji s drugim ljudskim bićima. Mladen Divković, siječanj 2009.

25. 1 2 3 4 5 All in all you're just another brick in the wall Pred nosom nam je, a ne vidimo: ono što nam je danas korisno na fakultetu, radnom mjestu, životu uopće od znanja koje smo prikupili tijekom dosadašnjeg školovanja je zapravo opće znanje (jezik, matematika, povijest, filozofija, sociologija...), dok su stručni predmeti već u tijeku školovanja bili zastarjeli. (Fakulteti sutrašnjice bi trebali biti nalik na ekvivalente stare dobre gimnazije u visokom školstvu?) Mladen Divković, siječanj 2009.

26. 1 2 3 4 5 Kreativnost je fundamentalna koliko i pismenost ili matematika Hijerarhija u svakom školskom sustavu, bilo gdje: na vrhu su matematika, jezici, tehničke znanosti. Nešto niže su smještene humanističke znanosti, a dolje, daleko, daleko ispod umjetnost... U društvu u kojem je kreativnost imperativ - apsurd. Ne postoji školski sustav koji, primjerice, ples tretira s istom ozbiljnošću kao matematiku. Zašto? Ples je nesumnjivo važan za ljudski razvoj u barem istoj mjeri kao i matematičke apstrakcije. Mladen Divković, siječanj 2009.

27. 1 2 3 4 5 All in all you're just another brick in the wall Zašto školski sustavi marginaliziraju umjetnost? Prvi razlog je dobronamjeran - roditelji i učitelji misle kako orijentacija na umjetnost nije put prema zaposlenju na kraju školovanja. Često čujemo (i kažemo!): “ma, pusti sviranje, nećeš biti glazbenik”; “ostavi se crtanja, nećeš biti umjetnik”. Jeste li nekada čuli djetetu upućene rečenice: “zašto se gnjaviš s tom matematikom, nećeš biti matematičar kad odrasteš” ili “odmori od tog hrvatskog, nećeš biti lingvist”! Drugi razlog: od samog početka javnog i/ili privatnog sustavnog školovanja očekivalo se od obrazovanja da na neki način servisira gospodarstvo (ekonomski faktor, itekako prisutan i danas, možda više nego ikad), ali i da reprezentira neku vrstu “društvenog dogovora”; umjetnici i kreativci nikad nisu bili pretjerano disciplinirani i predvidivi članovi zajednice. Na kraju, tu je i problem valorizacije. Svaki obrazovni sustav u osnovi nosi potrebu za jednostavnim i učinkovitim mjerenjem rezultata. Nimalo lak zadatak kad su kreativne discipline u pitanju. “ What are you drawing?” The girl said, “I’m drawing a picture of God.” The teacher said, “But nobody knows what God looks like.” The girl replied, “They will in a minute.” Mladen Divković, siječanj 2009.

28. 1 2 3 4 5 Nerazumijevanje i zamke globalizacije Pogrešno shvaćanje: Kad govorimo o globalizaciji (a svi govore, često, i sa svog aspekta), skoro uvijek ponavljamo istu grešku. Poistovjećujemo je sa svojevrsnom standardizacijom, gubljenjem različitosti. U stanovitoj mjeri ona to i jeste, uglavnom zbog utjecaja međunarodnog kapitalizma kojem bi takav razvoj stvari savršeno odgovarao - različitosti i granice su gnjavaža za razmjenu roba, kapitala, rada... Međutim, kreativnosti i snalaženja u vremenu promjena nema bez različitosti i sučeljavanja ideja. Mladen Divković, siječanj 2009.

29. 1 2 3 4 5 Efekti Bolonjskog procesa: Amerikanizacija školstva. U USA obrazovno “tržište” već sada vrijedi skoro 1000 milijardi dolara, iako ga je manje od 10% formalno usmjereno na profit. I u Europi je sve veći broj škola u rukama privatnih poduzeća (čak i u jednoj Švedskoj oko jedne trećine!), i trend se poput epidemije širi cijelom planetom. Nikada nisam dopustio da se moje š kolovanje petlja s mojom edukacijom ”. (Mark Twain) Ne vjeruj kapitalizmu ni kad darove nosi Mladen Divković, siječanj 2009.

30. 1 2 3 4 5 Klonovi dolaze. Bezbroj je razloga protiv privatizacije osnovnih usluga, a tu je pri vrhu liste obrazovanje: Dugoročne društvene posljedice takvog stanja u kojem se najbolji mozgovi odvajaju već u ranoj dobi, što će najvjerovatnije činiti tvrtke sponzori koje neće nimalo mariti za šire društvene učinke takve prakse. Javni sektor nezaustavljivo slabi, i ako zbilja dođe (što se sada čini neizbježnim) do razdvajanja obrazovanja na javno (jeftino) i sponzorirano, to će dovesti do stvaranja nove elite i nižeg razreda stanovništva, a svaka će od tih grupa živjeti, učiti, raditi odvojeno od druge. Uostalom, i neki drugi pokazatelji govore o svojevrsnoj „aparthejdizaciji“ društva, kako je pokazano u nastavku. “ ...a u sebi nemoć krije da promijeni stil manire da zablista u onom u čemu je jak jer i on kao i drugi pametni i knjiški ljudi istrošio se vremenom skroz na skroz ”. (B. Štulić) Mladen Divković, siječanj 2009.

31. 1 2 3 4 5 Hrvatska iskustva Povećan broj studenata za 82% Broj studenata koji (su)financiraju studij veći za 814% Broj izvanrednih studenata (također plaćaju studij) povećan za 599% Izvori: Statistička izvješća DZS-a "Studenti u akademskoj godini" i "Visoko obrazovanje" Mladen Divković, siječanj 2009.

32. 1 2 3 4 5 Bauk ponovo kruži svijetom You fuckin biggots, you fakes, you wannabe's I see the future and it's lookin grim A lake of fire lookin like a long trip I'm a fist of rage One foot in the grave I'm a fist of rage Far from saved I'm a fist of rage In a broken state I'm a razor blade slittin through a wrist of hate Kid Rock Mladen Divković, siječanj 2009.

33. 1 2 3 4 5 Mladen Divković, siječanj 2009.