1. Univerzitet za poslovne studije
BANJA LUKA
PREDMET:
Međunarodna ekonomija i finansije
Međunarodni monetarni fond (MMF) kao jedna od
glavnih institucija globalne ekonomije
Profesor: Student:

2. I. Sarajevo, 2009.
SADRŽAJ:
Uvod u pojam MMF-a
1. Pojam, uloga i funkcija MMF–a
2. Promjene i izazovi, s akcentom na MMF
3. Nastanak MMF–a
4. Donosioci odluka u MMF–u
5. Resursi MMF–a
6. MMF u službi svojih članicama
7. Jačanje Međunarodnog Monetarnog i Finansijskog Sistema
8. Novi pristup redukovanju siromaštva u siromašnim zemljama
9. Naša zemlja i MMF
Zaključna razmatranja
Literatura
2

3. Uvod u pojam MMF–a
Pod pojmom međunarodnog monetarnog sistema, podrazumijeva se
međunarodni okvir koji zemljama obezbeđuje da pozajmljuju, uzimaju
zajmove, kupuju i prodaju. On podrazumeva i način rešavanja
platnobilansnih neravnoteža.
Polazeći od značaja deviznog kursa kao determinirajuće varijable u
kretanju robe, usluga i kapitala i njegovog velikog uticaja na privredne
performanse, načini prilagođavanja neravnoteže u bilansu plaćanja su od
krucijalnog značaja za međunarodni monetarni sistem. MMF je ovlašćen da
vrši nadzor nad kursnim aranžmanima. Ovako koncipirana mogućnost
vođenja politike kursa nacionalne valute dovela je do varijeteta politika, što
se vidi i iz prakse koju registruje MMF.
Pojam, uloga i funkcija MMF–a
Međunarodni Monetarni Fond (MMF), je specijalizovana agencija
Ujedinjenih Nacija, osnovana 1945.god., da bi pomogla poboljšanju svjetske
ekonomije. Sjedište je u Washington D.C i ima 184 zemlje članice.
MMF je centralna institucija međunarodnog monetarnog sistema,
sistema međunarodnih isplata, transakcija između nacionalnih tokova koji
onemogućuju da se posao vrši između zemalja. Namenjena je da bi spriječila
krize u sistemu, ohrabrujući zemlje da usvoje sigurnu ekonomsku politiku,
takođe kao što i samo ime govori, ono što bi moglo da predstavlja potrebe
zemalja članica, i upravo tim dotacijama uspostavlja ravnotežu između
problema isplate.
MMF radi u ime globalnog prosperiteta, poboljšavajući ravnotežu
povećanja svjetske trgovine:
 stabilnost izmjena cijena,
 izbjegavanje devalvacije,
 i ispravljanje problema nastalih u isplatama.
3

4. Zakonske namene MMF-a uključuju unapređenje povećanja svjetske
trgovine, stabilnost izmjena cijena, izbjegavanje devalvacije i korupcije, kao
i problema isplate.
Da bi ispunio ove namjene, MMF:
 obezbeđuje ekonomski i finansijski razvitak i politiku zemalja članica
na globalnom nivou, i daje političke savete svojim članicama,
bazirane na više od 50 godina iskustva.
 Pozajmljuje zemljama članicama koje imaju novčane probleme, ne
samo da bi obezbjedio privremeno finansiranje, već i da bi podržao
politiku reformi, namenjenu ispravljanju problema.
 Obezbjeđuje vlade i centralne banke zemalja članica sa tehničkom
pomoći i obukom u njenim dijelovima.
Kao jedina međunarodna agencija čije aktivnosti su uključene u
aktivan dijalog sa svakom državnom ekonomskom politikom, MMF je
forum za diskusiju ne samo o nacionalnim ekonomijama u globalnom
kontekstu, ali i takođe i o primjerima veoma bitnim za stabilnost
međunarodnog monetarnog i finansijskog sistema. Ovo sadrži izbor
aranžmana izmjena cijena, izbjegavanje destabilizirajućih međunarodnih
kapitalnih tokova, i kreiranje međunarodno poznatih standarda i kodeksa za
institucije.
Radeći da bi ojačao međunarodni finansijki sistem, progres, kao i
unapređenje trenutnih ekonomskih politika između zemalja članica, MMF
pomaže u pravljenju globalnog posla u korist svih.
Promjene i izazovi, sa akcentom na MMF
Razvoj svjetske ekonomije od 1945. godine, je donio nove izazove,
morao je biti umješan i MMF, a i institucije su bile prilagođene, da bi i dalje
mogle da služe svojoj namjeni. Posebno od ranih 1990-tih, neviđeni
ekonomski izazovi su bili spojeni sa globalizacijom, povećanje
međunarodne integracije tržišta i ekonomija. Ovo je uključivalo i potrebu da
se suočava sa nepravilnostima na finansijskim tržištima, posebno u Aziji i
Latinskoj Americi; da pomogne brojne zemlje da ostvare tranziciju i da uđu
4

5. na scenu globalne ekonomije i unaprijede ekonomski razvoj i obnove snagu
u siromašnim zemljama.
Nastanak MMF–a
MMF je izmišljen u julu 1944. god. na konferenciji Ujedinjenih
Nacija, održanoj u Bretton Woods-u u New Hamphsiru u SAD, kada su se
predstavnici 45 vlada složili o okvirima rada za ekonomsku saradnju,
kreiranu da bi se izbegle ekonomske krize, koje su izazvale krizu 1930-tih
godina, nazvanu Great Depression.
Tokom te dekade, kao ekonomska aktivnost u glavnim (vodećim)
industrijskim zemljama, zemlje su došle u situaciju da brane njihove
ekonomije povećanjem restrikcija, ali ovo je samo pogoršalo izvoz i
nezaposlenost. Razmatrajući o smanjenju rezervi zlata i stranih dobara, neke
zemlje su dale zabranu građanima da kupuju i inostranstvu.
Kada se II.Svjetski rat bližio kraju, vodeće zemlje, razmatrale su različite
planove, ne bi li popravile međunarodne monetarne odnose, i konferencija u
Bretton Woods-u je osnovala MMF.
MMF je počeo da funkcioniše u decembru 1945. god. kada su prvih 29
zemalja potpisale sporazum o članstvu.
Namere MMF-a su i danas one iste, kao što su bile i 1944.god. Od tada se
svet razvijao i MMF je imao udela u tome.
U dekadama koje su usljedile poslije II.Svjetskog rata, svjetska
ekonomija, monetarni sistem su prošle kroz promene koje su prouzrokovale
važnost i relevantnost postojanja i služenja MMF-a.
Ekspanzija MMF-a i njegovih članica, zajedno sa promenama u svjetskoj
ekonomiji su tražile od MMF-a da prihvati različite načine i da i dalje
produži u njegovim namjerama i efektivnosti.
Zemlje koje su se pidružile MMF-u između 1945. i 1971., su se složile da
sačuvaju izmjene cijena, vrijednost njihovih mjenica u razdoblju američkog
dolara i u slučaju SAD.
U isto vreme, kada je kreiran MMF, Međunarodna Banka za
rekonstrukciju i razvoj, poznatija kao Svjetska Banka, je bila osnovana da bi
unaprijedila ekonomski razvoj na duže staze, kroz finansijske projekte.
MMF i Svjetska Banka dopunjavaju se međusobno u svom radu. Dok se
MMF fokusira na makroekonomske performanse, Svjetska Banka se brine o
razvoju na duže vreme.
5

6. Donosioci odluka u MMF–u
 Odbor guvernera: gde su sve zemlje članice zastupljene, ima najveći
autoritet u MMF-u.Obično se sastaje jednom godišnje, na sastanku
MMF-a i Svjetske Banke.Odlučuju o glavnim političkim pitanjima.
 Međunarodni Monetarni i Finansijski komitet: to je komitet
Guvernera, koji se sastaje dvaput godišnje.
 Razvojni komitet: je komitet koji se pridružuje odboru Guvernera
MMF-a i S.Banke.On savjetuje i izveštava Guvernera o razvojnoj
politici i ostalim bitnim činjenicama vezanim za razvoj zemalja.
 Izvršni odbor: sastoji se od 24 izvršna direktora, sa glavnim
direktorom, kao vodećim. Obično se sastaju triput nedeljno, i to su
onda cjelodnevni sastanci.
 Izvršni direktor: bira ga izvršni odbor, koji pored toga što je vodeći u
izvršnom odboru, postaje i vodeći u MMF-u i vodi posao MMF-a pod
budnim okom izvršnog odbora, koji ga nadgleda.
Resursi MMF–a
Resursi MMF-a obično dolaze od kapitala koji se sakuplja kada
zemlje članice pristupaju MMF-u. Zemlje članice su dužne da izvrše upis
kvota i kao minimum, svaka zemlja članica je plaćala: 25% od svake kvote,
ili 10% od svojih neto holdinga zlata u dolarima. Ostatak kvote se upisivao u
nacionalnoj valuti.
6

7. MMF u službi svojim članicama
MMF pomaže svojim članicama:
 nadgledajući nacionalnu i globalnu ekonomiju i finansijski razvoj i
savetujući članice o njihovoj ekonomskoj politici,
 pozajmljujući im novac da podrže politiku reforme, kreiranu za
ispravljanje ravnotežnih problema isplate i da unapredi razvoj,
 nudeći visoki rang tehničke pomoći, obučeni kadar za vladu ili
kancelarije centralne banke.
1.Sajvetovanje vezano za politiku koju vodi neka zemlja i globalni
nadzor.
U članovima (u sporazumu koji potpisuje zemlja članica sa MMF-
om), svaka zemlja članica podrazumjeva se, da sarađuje sa MMF-om, da bi
osigurala razmjenu aranžmana i unaprijedila i stabilisala sistem izmena
cijena. Regularno nadgledanje ekonomije može pomoći članicama da na
vrijeme izbjegnu probleme.
A MMF vodi nadzor nad zemljama članicama na sljedeći način:
-Državnim nadzorom:što je u formi regularnih konsultacija sa
članicama o njihovim ekonomskim problemima.
-Globalni nadzor:što sadrži izveštaje MMF-ovog izvršnog odbora o
ekonomskim trendovima i razvoju.
-Regionalni nadzor:pod kojim MMF ispitanici se sljeduju naprijed
utvrđenim regionalnim aranžmanima.
2.Pozajmljivanjem pomoći zemljama u teškoćama.
MMF pozajmljuje strane izmjene, zemljama sa problemom
isplate.MMF će pozajmicu dati zemlji kojoj treba podrška, uključujući ovde
i strukturalne reforme, koje bi mogle pomoći zemlji da uspostavi ravnotežu
isplata i poveća prosperitet.
Svaka zemlja članica može se obratiti MMF-u za finansijsku pomoć,
ako ima problema sa isplatama, ako joj treba oficijalna pozajmica da bi bila
u stanju da izvrši isplate bez uzimanja destruktivnih mjera nacionalnog i
7

8. međunarodnog prosperiteta. Takve mjere bi mogle uključivati i restrikcije
trgovine i isplata.Bez pozajmice MMF-a zemlje sa problemima sa isplatom
bi mogle da uključe neke mjere koje bi bile štetne po, kako državni, tako i
međunarodni prosperitet.A izbjegavanje takvih posljedica je uloga i namjena
MMF-a.
3.Tehnička pomoć i obuka.
MMF je vjerovatno najpoznatiji zbog svoje politike savetovanja,
baziranog na davanju pozajmica zemljama, u trenutcima ekonomske
krize.Ali MMF takođe dijeli svoje stručnjake sa zemljama članicama, na taj
način omogućavajući im tehničku pomoć i obuku u oblastima kao što
su:centralna banka, monetarna politika, taksativna politika, administracija, i
oficijalne statistike.
MMF je počeo da daje tehničku pomoć sredinom 1960-tih godina,
kada su mnoge nove zemlje članice tražile pomoć u centralnim bankama i
finansijskim krugovima.
Još jedna ekspanzija tehničke pomoći, javila se u ranim 1990-tim
godinama, kada su zemlje centralne i zapadne Europe i nekadašnja Sovjetska
Unija, počele njihovu smjenu od centralno planiranih do tržišno orjentisanih
ekonomskih sistema.
MMF obezbjeđuje tehničku pomoć i obuku većinom u sledećim oblastima:
 u monetarnim i finansijskim sektorima, pomoću saveta u regulaciji
bankarskih sistema, nadgledanju i restruktuiranju i razvoju centralnih
banaka,
 podržavanju javnih fiskalnih politika i menadžmenta kroz savjete,
 osiguravanje, upravljanje, proširavanje podataka i poboljšanje kvaliteta
podataka,
 projektovanje i kritikovanje ekonomskog i finansijskog zakonodavstva.
Globalizacija je kreirala nove izazove za MMF. Dva najbitnija i najteža
izazova su: 1. Kako ojačati globalni finansijski sistem tako da bi postao
manje osjetljiv na finansijske krize, i više sposoban da se nosi sa
krizama, kada ga sustignu,
2. I kako se boriti protiv siromaštva u siromašnim zemljama.
8

9. Jačanje Međunarodnog Monetarnog i
Finansijskog sistema
 Građenje jačeg globalnog finansijskog sistema:
Finansijske krize na tržištima, nastale sredinom 1990-tih su bile podsetnik
rizika globalizacije, čak i za ekonomije koje su imale koristi od tih procesa.
Ekonomski udari 1997-1998 godine, su nas jako pogodili. Da bi sprečili
rizik budućih finansijskih kriza, MMF je radio sa vladom članica i drugim
međunarodnim organizacijama da bi pojačao međunarodni monetarni i
finansijski sistem.
 Jačanje finansijskih sektora:
Glavni razlog zašto su zemlje osetljive na ekonomske krize, jeste slabost
finansijskih sistema. Da bi sistem bio jači, banke i druge finansijske
institucije moraju poboljšati internu kontrolu.
 Međunarodno prihvaćeni standardi i kodeksi:
Zemlje mogu zadovoljiti međunarodnu zajednicu njihovim politikama i
vežbama, međunarodno priznatim standardima i kodeksima. A zemlje koje
nisu to učinile, njima ove vežbe i kodeksi služe za jačanje sistema.
 Ohrabrivanje otvaranja i publikovanja podataka:
Publikacija podataka kao i informacija u vezi ekonomije i finansijske
politike zemalja, vežbanja i odluke, su potrebne da bi pomogle investiroru
da donese odluku, i za tržišta da bi radila efikasno i bez problema.
 Transparentnost i računske sposobnosti MMF-a:
Transparentnost, članicama i samom MMF-u, pomaže poboljšanju
ekonomskih mogućnosti na nekoliko načina. Računske sposobnosti MMF-a,
prema njegovim zemljama članicama i inostranoj publici je bilo razvijeno
proteklih godina kroz eksterne evalvacije od strane različitih eksperata.
9

10.  Mješanje privatnog sektora u prevenciju kriza i rezolucije:
Najveći deo međunarodnih finansijskih kretanja su privatni tokovi. Ova
činjenica doprinosi važnost uloge koju privatni sektor može igrati u procesu
pomaganja u prevenciji finansijskih kriza. Krize mogu biti sprečene, i
privatni sektor redukovan, poboljšanjem dijaloga između zemalja i privatnih
investitora.
 Sarađivanje sa drugim istitucijama:
MMF sarađuje aktivno sa Svetskom Bankom, Regionalnom Bankom
Razvoja, sa Svetskom Trgovinskom Organizacijom, agencijom Ujedinjenih
Nacija. Svaka od ovih institucija ima svoju oblast za koju je specijalizovana.
MMF je takođe član Foruma za Finansijsku stabilnost, što zajedno donosi
odgovornost nacionalnog autoriteta za finansijsku stabilnost.
Novi pristup redukovanju siromaštva u
siromašnim zemljama
MMF je monetarna, ne razvojna institucija, ali ima važnu ulogu u
redukovanju siromaštva u brojnim zemljama.
Mnogo godina, MMF je pomagao siromašnim zemljama
primjenjujući ekonomske politike koje pojačavaju porast životnih standarda,
pomoću njihovih savjeta i pomoću njihove tehničke pomoći i finansijske
podrške.
 Novi pristup: fokusiranje na opskrbljivanje siromašnih.
Fokusiranjem na strategiju redukovanja siromaštva, može se osigurati da
potrebe siromašnih imaju prioritet u javnim debatama, posebno kada su tu
strane participacije uključujući elemente civilnog društva u formulisanju
strategije. Štaviše strategija redukovanja siromaštva može staviti zemlje na
''vozačevo mesto'', njihovog razvoja, sa jasno određenom vizijom za
budućnost i sistematičnim planom da bi dobili poene. Rezultati ovog novog
pristupa se ne mogu ostvariti preko noći. Rezultati će doći jedino ako je duže
vreme posvećeno ovom cilju.
 Uloga MMF-a i Svjetske Banke.
Svjetska Banka i MMF stvaraju podršku dostupnu vladama u razvijanju
njihovih strategija, ali bez direktnih ishoda. Svjetska Banka i MMF shvataju
10

11. da se mora promeniti organizovana kultura i sam stav. Svjetska Banka i
MMF mogu obećati da će pomoći zemljama u određeno vreme na
odgovarajući način.Svaka institucija se mora formirati za svoju oblast, za
koju je i specijalizovana.
Naša zemlja i MMF
Jugoslavija je jedna od osnivača MMF-a. U periodu 1947-1990.
godine, Jugoslavija je vukla oko 3,9 milijardi SPV pomoći, od čega je
otplatila 3,5 milijardi SPV.
SFRJ je koristila i sredstva sa ciljem finansiranja deficita platnog
bilasa, kao i za akcije koje su bile usmerene u pravcu promene privrednog
sistema.
Nakon raspada SFRJ, MMF je u decembru 1992. godine podijelio
postojeću kvotu od 613 miliona SPV (oko 900 miliona USD); na pet
dijelova.
Savezna vlada je 1993.god.obavestila Fond da prihvata podjelu kvote
bivše SFRJ na način na koji je to učinjeno.
Zbog sankcija UN i teškoća u izmirenju obaveza prema Fondu,
Savezna vlada je 1993.god. od Fonda i Svjetske Banke zatražila da odluku o
statusu zemlje odloži za 6 meseci. Od tog perioda odluka o članstvu SR
Jugoslavije (danas Republike Srbije i Crne Gore), nije donijeta, dok su nove
države bivše Jugoslavije, regulisale svoj status.
MMF je maja, 2002. godine, proglasio našu valutu konvertibilnim za
tekuća plaćanja sa inostranstvom, odobravajući istovremeno kreditnu
podršku našoj zemlji od 829 milijardi US $ ( produženi stand-by aranžman).
A potpisivanjem ovog aranžmana i proglašavanjem konvertibilnosti
dinara, predviđeno je da inflacija u zemlji u tekućoj god. bude 5%.
11

12. Zakljucna razmatranja
Zemlje jugoistočne Evrope, uključujući ovde i našu zemlju bi trebale
u što skorijem periodu ekonomski osposobiti i u dogledno vreme priključiti
Europskoj Uniji.Normalizacija odnosa sa međunarodnim finansijskim
institucijama i povratak na međunarodna finansijska tržišta, je prioritetan
zadatak spoljne ekonomske politike naše zemlje. Svako dalje odlaganje
sporazuma sa ovim institucijama, udaljava našu zemlju od puta ekonomskog
oporavka i razvoja.
O tome u kakvoj situaciji se nalazi naša zemlja može posvjedočiti i
činjenica da se na drugom Forumu, strategije za redukovnje siromaštva za
Balkan, na dnevnom redu za raspravljanje, našla i naša država ( pored
Albanije, Bosne Hercegovine, Makedonije).
Ovaj forum, održan ove godine od 29.-31.marta, u Grčkoj u Thessalonikiu,
je bio fokusiran na implementaciju politike za razvoj i za redukovanje
siromaštva.Politika, iznesena na ovom Forumu, bi trebala da nam omogući
makroekonomsku stabilnost, redukovanje korupcije i vladavinu zakona.
Poslije ovog kratkog rezimea, gde se spominje kakva je naša država
bila ranije, i kakva je sada, zapitamo se šta se to desilo, i da li je ikako
moguće ispraviti greške i krenuti novim putem? Naravno da je moguće!Jeste
teško, ali je ostvarivo. Zahvaljujući ljudima koji obiluju znanjem, i našim
vlastitim naporima, krećemo u bolju budućnost za sve nas...u neko novo,
bolje sutra.
12

13. LITERATURA
Đurić, D.M.; Prekajac, Z.; Vidas-Bubanja, M.: Međunarodna ekonomija,
Institut ekonomskih nauka, Beograd 2000.
Prof.Dr David Dašić, Principi ekonomike, Beograd 2004.
Internet adresa:www.imf.org.
Press release No.04/66,March 31,2004.
13