2. OPĆENITO
Ukupna količina vode na Zemlji iznosi 1.33 milijarde prostornih kilometara.
Osim što je važan čimbenik društvenog i kulturnog razvoja ljudskog društva,
ona je i vrlo važan čimbenik gospodarske moći.
3. POVIJEST
Prva organizacija za vodogospodarsku djelatnost na području koje je
danas područje Republike Hrvatske osnovana je skoro prije 150 godina
1854. godine.
XVIII stoljeće – vode pripadaju državi i plaćaju se porezi na uporabu
XIX stoljeće – uvodi se vlasništvo nad lokalnim vodama
1895. Prva HE u Hrvatskoj (na rijeci Krki)
Jugoslavija prije I svj. Rata – donose se zakoni o zaštiti od poplava
NDH – pokušaji uređivanja pritoka i korita rijeka
SFRJ – prvi zakoni o zaštiti voda i prvi uređaji za pročišćavanje
Republika Hrvatska – javna vodoprivredna poduzeća (Hrvatska
vodoprivreda)
4. VODA U HRVATSKOJ
Površina Hrvatske 87.605 km2
Površina obalnoga mora 31,067 km2
Duljina kopnene obale 1.777 km
5. RIJEKE, JEZERA I MORE
Jadransko more
najveći vodni resurs u Hrvatskoj
Zračna udaljenost krajnjih Hrvatskih točaka Jadranskog mora 562 km
1.778 km Hrvatske obale + 4.012 km na 1.185 otoka, otočića, grebena i hridi
(ukupno 5.790 km)
Rijeke:
Crnomorski sliv (Drava, Sava, Kupa,
Dunav)
Jadranski sliv (Krka, Cetina…)
Jezera:
Krška jezera (Plitvička, Crveno i
modro…)
Kriptodepresija (Vransko Cres i Biograd)
6. GOSPODARENJE VODAMA
Gospodarenje vodama: raspolaganje vodama, brigu o vodama i zadovoljavanje
potreba čovjeka vodom.
Vodovod grada Splita pojavio se u doba Rimljana
Potrebe vezane uz vodu najčešće se mogu svrstati u tri grupe:
korištenje voda
zaštita od voda
zaštita voda.
Imamo dvije grupe organizacija koje se bave vodama:
organizacije koje se bave izgradnjom i upravljanjem objekata Namijenjenih
za korištenje voda (vodovodi, kanalizacije, hidroelektrane, luke…)
organizacije koje se bave izgradnjom i održavanjem objekata namijenjenih
za zaštitu od voda (obrana od poplava, odvodnja, zaštita od erozija…)
7. HIDROELEKTRANE U RH
Prema dosadašnjim sagledavanjima, tehnički iskoristivi hidroenergetski
potencijal RH iznosi 12 600 GWh, od čega je već iskorišteno u postojećim
hidroelektranama 6600 GWh
Danas je u pogonu 25 hidroelektrana u Hrvatskoj
Sve hidroelektrane Hrvatske elektroprivrede dobile
su Zeleni certifikat za proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora
Ipak, kriva je predodžba da su hidroelektrane
ekološki čista energetska tehnologija!
8. KORIŠTENJE VODA
Prosječna opskrbljenost Republike
Hrvatske vodom iz javnih
vodoopskrbnih sustava iznosi 76%
stanovništva
Specifična potrošnja po stanovniku
u Hrvatskoj prema procjeni iznosi
između 140 i 150 l/stan./dan
Korištenje vode:
Za navodnjavanje
Geotermalne vode (kupanje)
Rashladne vode
kućanstva
9. SITUACIJA U JADRANSKOM
MORU
Povećanjem hranjivih tvari i organskih soli u vodi potiče se razvoj algi i
višeg vodenog bilja, što je jasan pokazatelj onečišćenja
Na obalama Sredozemnoga mora živi oko 100 milijuna ljudi, a već za dvadesetak
godina broj bi se mogao udvostručiti
10. ONEČIŠĆENJE JADRANSKOG
MORA
Procjene nam pokazuju da se svake sekunde u Jadransko more 100 m3
otpadnih voda. + 40.000 brodova koliko ih godišnje plovi tim akvatorijem, s
približno 130 milijuna tona tereta u talijanskim i 30 milijuna tona tereta u
našim lukama.
U Jadransko more se godišnje izljeva 100.000 tona nafte, ulja i drugih
ugljikovodika. Ne treba zaboraviti ni otpadna ulja brodova i industrije na obali
koja također dospijevaju u Jadransko more
11. KVALITETA MORA
vode obalnog mora su prema njihovoj namjeni i stupnju kvalitete raspoređeni u
4 vrste:
I. vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu
upotrebljavati za piće i u prehrambenoj industriji, a površinske vode za
uzgoj plemenitih vrsta riba
II. vode koje se u prirodnom stanju mogu upotrebljavati za kupanje i
rekreaciju, te koje se nakon odgovarajućeg kondicioniranja mogu
upotrebljavati za piće i za potrebe industrije koja treba čistu vodu
III. vode koje su u svom prirodnom stanju ili nakon odgovarajućeg
kondicioniranja mogu upotrebljavati u poljoprivredi i industriji koja ne treba
čistu vodu
IV. ostale vode.
13. ZAŠTITA VODA
Najznačajnije grane korištenja kopnenih voda su: vodoopskrba,
hidroenergetika, navodnjavanje, ribarstvo, riječna plovidba, rekreacija i
kupanje, te relativno skromno korištenje u pogonske svrhe (mlinovi i pilane).
U većim gradovima, stari mješoviti sustavi
odvodnje, bez kišnih rasterećenja, uglavnom
su u lošem stanju.
Tri osnovne grupe obrade otpadnih voda su
mehanički, fizikalno-kemijski i kemijski, te
biološki postupci.
14. ZAKLJUČAK
Stoga se postavlja opravdano pitanje, jesu li naši političari uopće svjesni
hrvatske snage koja leži u vodi i koliko im ta činjenica i prirodna datost znači u
razmatranju političkih odnosa u današnjem svijetu. Možda će i vodu u skoroj
budućnosti dati u bescjenje?
