Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Umjesto da priznaju loše gospodarenje vodama, hrvatske vode peru ruke od šteta u poplavama

246 views

Published on

  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Umjesto da priznaju loše gospodarenje vodama, hrvatske vode peru ruke od šteta u poplavama

  1. 1. BAOBAB – Udruga za istraživanje i popularizaciju znanostiTrg kralja Krešimira 1048000 Koprivnica098 835-648, udrugabaobab@gmail.comPriopćenje za medije:Umjesto da priznaju loše gospodarenje vodama, Hrvatske vode peru ruke od šteta u poplavama!U prethodnom dopisu (Štete od poplava posljedica su regulacije rijeka i lažne sigurnosti od uzvodnihbrana) objasnili smo kako regulirana i kanalizirana rijeka postaje poplavna bomba i prijeti nasipima.Regulirana rijeka je izravnata i ubrzana, skraćen joj je tok i smanjen kapacitet u samom koritu,uništen je ili prekinut pojas poplavnih šuma vrba i topola, rukavaca i mrtvica… Takva regulirana rijekasamo dobija na snazi i brzini te postaje bujica koja prijeti svima.Umjesto da prizna loše gospodarenje zastarjelim regulacijama rijeka, Hrvatske vode žele okrivitizaštitu prirode za ove poplave. Tvrde da su „zeleni“ protiv popravka ili podizanja nasipa, da im jepreča zaštita prirode od ljudi i imovine. Neovisni stručnjaci za zaštitu okoliša protiv su regulacijarijeka, ali ne i protiv nasipa. Upravo suprotno, nasipi su vrlo važan dio strategije „Dajmo očuvanimrijekama prostora“ tako da plavi poplavnu nizinu (šumu, mrtvice itd) i time ujedno spašava naselja,a sve unutar zaštitnih nasipa!Hrvatske vode peru ruke zbog čekanja na dozvole za popravak ili izgradnju nasipa. Pri tome opet krivezelene, no nasip kod Pušćina nije ni u Regionalnom parku niti u Nacionalnoj ekološkoj mreži te stogadržavne institucije za zaštitu prirode tu nisu ništa krive, a kamoli neki zeleni. Istovremeno, Hrvatskevode su uspjele ishoditi cijeli niz dozvola za regulaciju rijeka i potok avan naselja pa kako to da nisuuspjele za ovaj prema Pušćinama?!? Da su na vrijeme odradile svoj posao i počele s proceduromdobijanja dozvola, ne bi bilo ikakvih problema.Ono što je možda ključno u cijeloj priči, najviše na Dravi vode izlilo se kod Belih kipa. Ta je lokacijaiznimno regulirana, učvršćenih obala kamenjem, a tok pregrađen u protočna jezera pomoćukamenih brana. To je najbolji dokaz krive i zastarjele strategije Hrvatskih voda u neuspješnoj zaštitiod poplava. Ovdje se i naveliko vadio šljunak, pod krinkom regulacijskih radova. Također, vrlo jezanimljivo da su u Austriji i Sloveniji bili poplavljena područja koja nikad nisu bila prije plavljena,unatoč više od stotinu godina opsežnih regulacija i akumulacija. To samo govori o neučinkovitostiistih i stvaranju poplavne bombe od kanaliziranih rijeka. S druge strane, baš kao i prije dvije godine sDunavom koji se bez šteta prelio u Kopački rit, sada je vodeni val na Dravi u najvećem dijelu nestaoizmeđu Botova i Ferdinandovca gdje ga je upila široka poplavna nizina. Drava je tu u svomnajprirodnijem izdanju, s prostranom poplavnom šumom između nasipa.Valja pojasniti razliku između pojmova „poplava“ i „šteta od poplava“. Poplave su prirodna pojavasvake rijeke, baš kao što je padanje kiše ili topljenje snijega. Poplave ne možemo spriječiti, baš kao ipadanje kiše. To je jasno pokazalo stoljeće neuspješne borbe protiv poplava tehničkim regulacijama.Šteta od poplava nekad nije bilo mnogo jer su se ljudi klonili područja sklonim poplavama, a štetet od
  2. 2. poplava novijeg su datuma, tek kad su se ljudi pod lažnom sigurnošću regulacija počeli naseljavati nasame obale rijeka sklone poplavama te još pogoršavali situaciju regulacijama koje su samo ubrzavalerijeke, stvarajući ih poplavnim bombama.Neovisni stručnjaci sa svjetskim referencama dokazuju potrebu vraćanja rijeka u prirodno stanje.Austrija je stoga obnovila jedan odsječak rijeke Drave tako što je vratila u život obalu, rukavac iriječni otok, a sve radi održive obrane od poplava. Hrvatske vode rade upravo suprotno.Gospodarenje vodama težak je teret za gospodarstvo – i to dvostruki. Ne samo da se gubi novac nanepotrebnom regulacijskim radovima van naselja, već nastaju velike štete, ne samo u poplavamanego i u turizmu, ribolovu, ukopavanju rijeka što dovodi do pada podzemnih voda, a rezultirasušenjem polja i šuma, pojačanoj eroziji, gubitku korisnih funkcija rijeka (poput prirodne obrane odpoplava, samopročišćavanja vode itd.) i ostalim štetama.Dipl.ing Goran Šafarek

×