1. OBRTNIČKA ŠKOLA ZA OSOBNE USLUGE
ZAGREB
ELABORAT ZAVRŠNOG RADA
OBJEKTIVI
Mentor: Ivan Banić, prof. Učenik: Karlo Cazar

2. Zagreb, ožujak
2015.
Obrtnička škola za osobne usluge
Prosudbeni odbor za završni rad
Učenik: Karlo Cazar
Razred: 3.C
Školska godina: 2014/2015
Obrazovni program: Fotograf - JMO
Zanimanje: Fotograf
Naziv zadatka: OBJEKTIVI

3. SADRŽAJ
1. Uvod .......................................................................................................................1
2 Povijesti objektiva..................................................................................................2
3. Vrste objektiva ......................................................................................................4
3.1. Prvi objektivi ................................................................................................10
3.2. Današnji objektivi ........................................................................................11
4. Podjela objekitva po svjetlosnoj jakosti ...........................................................13
5. Dubinska oštrina objektiva ................................................................................14
6. Zaključak ................................................................................................................
7. Literatura ................................................................................................................
8. Prilozi .......................................................................................................................

4. 1
1. UVOD
Tema ovog rada su objektivi, njihova povijest, podjela i pefromansa svakog objektiva
posebno. Objektiv je vrlo bitan dio svakog fotoaparata, ovisno o tome što ćemo fotografirati.
Objektiv je optički instrument zadužen za propuštanje svijetla na film ili senzor. Objektivi su
osnovni optički dio svakog fotoaparata, oni su "oko" fotoaparatu. Sa objektivom izoštravamo,
zumiramo i kadriramo objekt snimanja. Trenutno postoji puno različitih vrsta objektiva koji se
razlikuju po svojstvima, namjeni, cijeni i po izgledu. Objektiv se sastoji od konkavnih i
konveksnih leća koje kontoliraju ulazak svijetla kroz objektiv, te se sastoji i od seta metalnih
listića tj. blende koja kontrolira količinski ulazak svijetla na film ili senzor. Svaki objektiv ima
najveći i najmanji otvor blende. Najveći otvor blende obično je 2.8, a najmanji 32 naravno
moramo uzeti u obzir da neki fotoaparati tj. objektivi imaju jače performanse te nam
dozvoljavaju jako velike otvore blende kao što su 1.4, 2 ili jako male otvore poput 34, 36. Ovu
temu sam izabrao jer sam fotografirao skoro sa svakom vrstom objektiva, od širokokutnog do
jakog teleobjektiva te sam shvatio da je za razno fotografiranje potreban drugačiji objektiv kao
npr. za utakmice teleobjektivi ili zbog potrebe ekstremnog vidnog kuta “riblje oko”.

5. 2
2. POVIJEST OBJEKTIVA
Prije objektiva, nastao je prvi fotoaparat. Tako je nastala "Camera Obscura" tamna soba koja
na sebi ima vrlo mali otvor. Predmeti koji su se nalazili ispred nje su bili prikazani manji i
okrenuti naglavačke. Na tom principu rade svi današnji fotoaparati! Godine 1500. Leonardo
Da Vinci izradio je Cameru Obscuru u obliku prijenosnog sanduka. Godine 1658. Barbaro na
otvor obscure stavlja sabirnu leću te slika postaje oštrija i kvalitetnija. Godine 1825. nastaje
prva fotografija ikada zabilježena, uslikao ju je Joseph Nicéphore Niépce. Zabilježeno je da je
ekspozicija za samo tu jednu sliku trajala otprilike osam sati.
Mladić vodi konja u štalu-Joseph Nicéphore Niépce (cca 1825)
Pogled sa prozora Le Gras- Joseph Nicéphore Niépce (cca 1826)

6. 3
Vremenom, fotografija se sve više razvijala, ljudi su počeli biti više zainteresirani.
Godine 1838. Louis-Jacques-Mandé Daguerre uzeo je metalnu ploču te na tu ploču stavio sloj
srebrnog jodida, osvjetlio ju je sa Camerom Obscurom i razvio u živinim parama i dobio
vidljivu trajnu fotografiju na metalu.
Samo godinu dana kasnije Fox Talbot umjesto metala koristi papir, radi isti princip kao
Daguerre, ali dobiva negativ te tako nastaje Talbotipija.
Louis-Jacques-Mandé Daguerre 1838, Pariz

7. 4
3. VRSTE OBJEKTIVA
Objektive razlikujemo i po žarišnoj duljini. Žarišna duljina određuje vidni kut objektiva, to je
udaljenost od optičkog središta leće do žarišne točke i izražena je u milimetrima. Objektivi se
dijele na:
1. Normalni objektivi
To su objektivi koji po svojim karakteristikama donekle nalikuju ljudskom oku.
2. Širokokutni objektiv
Vidni kut im je najčešće 18mm, ali popularni objektiv nazvan "Fish Eye" (riblje oko) ima
vidni kut do 180º i još manju žarišnu duljinu, oni spadaju pod ekstremne širokokutne
objektive.
3. Teleobjektivi
Vidni kut ovih objektiva se kreće od 100 do otprilike 600mm. Zatvaraju od 30º do 5º.
4. Specijalni objektivi
Tilt & Shift (pomak i nagib) objektiv je karakterističan za dvije osnovne mogućnosti gibanja
prednje leće objektiva po nagibu i pomaku.
4.1. Makro objektivi se koriste za slikanje iz velike blizine. Mogu biti bilo kakve žarišne
duljine.

8. 5
1. Normalni objektivi - imaju vidno polje koje odgovara vidnom polju ljudskog oka. Oni
iscrtavaju motiv ili detalje otprilike onako kako ga mi vidimo, dakle izjednačuju prirodni
dojam koje dobiva naše oko jer naše oko ima takozvani periferni vid zbog kojega ne vidi
detalje. Normalni objektivi od žarišne duljine 50mm zatvaraju vidno polje od 46º. Pomoću
njih možemo izraditi "najprirodnije" fotografije na kojima nema perspektivnog iskrivljenja
slike.
Oni imaju vrlo široku primjenu. Pogodni su za fotografiranje portreta (zato jer ne izobličuju
lice), pejzaža, predmeta i sl. Normalni objektivi imaju veliku svjetlosnu jakost što znači da
mogu postići malene dubinske oštrine. Jedna od prednosti im je mala veličina i mogućnost
jeftine kupnje.
Normalni objektiv
Primjer dubinske oštrine 50mm

9. 6
2. Širokokutni objektivi - Vidni kut im je najčešće 18mm, imaju veliki raspon fotografiranja
tj. prošireno vidno polje te radi toga rubni objekti izgledaju izduženo i iskrivljeno. Popularni
objektiv nazvan "Fish Eye" (riblje oko) ima vidni kut do 180º i još manju žarišnu duljinu. Oni
spadaju pod ekstremne širokokutne objektive, koriste se za snimanje velikih površina ili za rad
u malim prostorima kada treba obuhvatiti sve, a nemamo dovoljno mjesta. Fotografija je na
rubovima izobličena. Za razliku od teleobjektiva kod širokokutnih objektiva podešavanje
brzine zatvarača i udaljenost predstavlja manji problem, možemo već sa 1/30 slikati iz ruke sa
najčešće udaljenosti od 3 do 5 metara. Imaju malenu žarišnu udaljenost što znači da postižu
veliku dubinsku oštrinu. Zbog navedenih svjetlosnih jakosti imaju veliku prednost kod
snimanja reportaže pod lošim svjetlosnim uvjetima.
Primjer-18mm ili “Fish eye”

10. 7
3. Teleobjektivi - Zatvaraju kut od 30º do 5º. "Thelos" na grčkom jeziku znači "udaljen". Oni
se koriste za približavanje vrlo udaljenih predmeta, najviše se koriste za snimanje sporta te čak
portreta i pejzaža. Teško se primjenjuju na kratke udaljenosti i uskim prostorima zato jer
najbolje hvataju udaljene predmete. S obzirom na veličinu objektiva sa njima je vrlo teško
raditi iz ruke te se zbog toga treba snimati ili fotografirati s monopodom ili stativom. U slučaju
da nemamo monpod ili stativ moramo fotografirati sa ekspozicijama od 1/200 i kraćima da
izbjegnemo potresene snimke.
Zoom teleobjektiv
Primjer slike teleobjektiva

11. 8
Postoji još jedna vrsta teleobjektiva koja se zove superteleobjektivi, oni se zbog svoje vrlo
velike žarišne duljine samo i isključivo koriste za slikanje sporta i životnjskog svijeta te tamo
gdje nam je objekt snimanja vrlo udaljen ili mu se ne možemo približiti. Minimalna žarišna
duljina 300mm pa sve do 800mm. Da žarišna duljina bude još veća na objektiv se mogu staviti
pred leće koje još povečavaju žarišnu dulijnu po 2x po leći. Superteleobjektivi su najskuplji
objektivi za SLR tijela, upravo zbog njhovog broja leća i promjera stakala.
Primjer objektiva 800mm
Primjer fotografije 800mm

12. 9
4. Tilt & shift (pomak i nagib) objektiv je karakterističan za dvije osnovne mogućnosti
gibanja prednje leće objektiva po nagibu i pomaku. Tako se pri fotografiranju visokih zgrada
izbjegavaju rušeće linije tj. one ispadaju paralelne to jest koristi se za snimanje sa korekcijom
perspektive. Koriste se kod fotografiranja arhitekture i interijera te isto postižu potpunu
dubinsku oštrinu. Mana im je cijena i prvenstveno se koriste za slikanje arhitekture.
Tilt Shift
Primjer slike sa “Tilt and Shift” objektivom

13. 10
5. Makro objektivi koriste se za "close up" fotografiju.
Makro objektivi su zbog toga namjenjeni za fotografiranje jako malih objekata ili detalja (npr.
oko leptira), ali se mogu koristiti i kao standardni objektivi. Dolaze sa puno različitih žarišnih
duljina, najčešće u rasponu od 50mm do 200mm ovisno o namjeni. Zahvaljujući takvom
načinu snimanja, možemo uvečati detalje snimljenog objekta koji se nekad ne mogu vidjeti
golim okom. Makro objektivi razlikuju se ponajviše od ostalih po svojoj strukturi i raspodjeli
leća unutar objektiva zato jer se prva leća nalazi na znatno večoj udaljenosti od senzora te tako
dobivamo velika povečanja i bližu mogućnost fokusiranja. On je na neki način "povečalo"
SLR fotoaparatu. Da bi dobili prave makro fotografije koje imaju lijep prijelaz boja i oblik
najbolje je koristiti D-SLR sa makro objektivom. Postoje i makro prstenovi koji se stavljaju
između tijela fotoaparata i objektiva (izvlaka). Njima se dobiva sličan učinak kao kod makro
objektiva. Postoje razne vrste, ali se najčešće prodaju u setu od 3 komada. Mogu se staviti sva
3 te je objekt snimanja bliži, ali su i gubici svjetla veći.
Makro objektiv
Primjer slike makro objektivom

14. 11
3.1 PRVI OBJEKTIVI
Prvi čovjek koji je ikada dizajnirao objektiv i fotografirao njime bio je Charles-Louis
Chevalier. Uz pomoć Josepha Nicéphore Niépce sa njegovom ranije izumljenom "camerom
obscurom" i uz pomoć Louisa Daguerrea. Oni su zajedno izmjenjivali ideje o kemijskim
kombinacijama i najnovijim ekspermintima. G. Chevalier je tijekom njihovog eksperimenta za
izgradnju prvog objektiva (uz fotoaprat) unio dodatno pojačalo za koji se inače koriste za
mikroskope. Time je uspio napraviti neku vrstu objektiva koja se pokazala uspješnom. Tako je
godine 1839 G. Chevalier započeo prodaju prvog fotaparata koji se zvao "Giroux" koji je
radio na principu dagerotipije, a na sebi je imala akromatski objektiv koji je Chevalier
dizajnirao pomoču mikroskopa. Vjerovao je da će to biti prva kamera koja će biti namjenjena
širokoj potrošnji. Godinu dana kasnije godine 1840. Chevaliere je predstavio prvi prijenosni i
sklopivi fotoaparat koji je isto radio na principu dagerotipije. Fotoaparat se zvao
"Photographe".

15. 12
Princip "camere obscure" sa objektivom
3.2. DANAŠNJIOBJEKTIVI
Današnji digitalni objektivi su neusporedivo bolji od starijih analognih. Imaju veću
fleksibilnost, neki imaju više ugrađenih leća u sebi. Digitalni objektivi se šire i do 1000 mm
žarišne udaljenosti što ni jedan analogni objektiv nije mogao. Jedna od razlika je i na primjer
fokusiranje. Na analognim objektivima nije bilo "auto" fokusa sve se radilo ručno uz micanje
prstenova za izoštravanje. Na analognim objektivima postojao je prsten za udaljenost od
objekta snimanja. Jedna od osnovnih razlika je u tome što su digitalni senzori više
reflektirajući od filma, pa se anti-reflektirajući premazi primjenjuju na stražnji element
digitalne leće. Film, u pravilu, ne leži savršeno ravno dok digitalni senzori stoje uvijek isto.
Isto tako postoji razlika i u otvorima blende. Stariji objektivi nisu imali npr. mjerila 1.4, 32 i
36. Digitalnih objektiva sa tim perfomansama danas ima svugdje.

16. 13
4. PODJELAOBJEKTIVAPO SVJETLOSNOJ JAKOSTI
Svaki objektiv ima svoj najveći otvor blende. Ona određuje količinu svjetla koja će proči kroz
objektiv do filma ili senzora. Što je otvor blende veći moguće je fotografiranje u lošijim
svjetlosnim uvjetima. Veliko slovo "F" stoji kao naziv za blendu. Na svakom objektivu piše
njegov maksimalni otvor blende na određenoj žarišnoj duljini.
Kao npr- 18-55mm 1:3.5-5.6 Maksimalni otvor blende
Žarišna duljina
U ovom primjeru vidimo maksimalni otvor blende za žarišne duljine. Za žarišnu duljinu
18mm najveći otvor blende će nam biti 3.5 a za 55mm 5.6 što znači da ćemo na žarišnoj
duljini od 55m imati manje svjetla nego na žarišnoj duljini 18mm. To znači da je objektiv čiji
je primjerice prvi otvor blende 1:4 svjetlosno “slabiji” od onog čiji je otvor 1:2. Ovaj primjer
piše na svakom klasičnom "kit" objektivu koji inače dolazi sa kupnjom fotoaparata.
Svjetlosna jakost objektiva za fotografa je jako bitna na terenu. Ona jako utječe na kvalitetu
slike ako se fotografira pod lošim svjetlosnim uvjetima ili zbog nekih drugih okolnosti. Na
primjer kod fotografiranja sporta koristi se supertelobjektiv do više od 300mm koji mora imati
jaku svjetlosnu jakost, odnosno veliki otvor blende. Kod fotografiranja nogometa moramo
koristiti kratke ekspozicije od najmanje 1/400 da ulovimo oštre fotografije. Zbog vrlo kratke
ekspozicije dolazi do velikih gubitaka svijetla. Tu nam pomaže svjetlosno jaki objektiv sa
otvorom blende kao npr 2.0 ili 2.8 te čak i 1.4. Ovdje ima ulogu i ISO vrijednost, pa je i
najbolje imati kvalitetan fotoaparat koji ima nizak šum pri visokim ISO vrijednostima, koji
ima "Full frame" senzor za bolje rezultate fotografija. Mana objektiva večih svjetlosnih jakosti
je cijena, nepromjenjiva žarišna duljina.
35mm objektiv sa otvorom blende 1.4

17. 14
5. DUBINSKA OŠTRINAOBJEKTIVA
Dubinska oštrina je prostor koji se prostire 1/3 ispred objekta snimanja i 2/3 iza objekta
snimnja. Ona se dobiva posebnim postavkama na fotoaparatu. Na oštrinu utječe udaljenost
objekta snimanja od fotoaparata i blenda, ali blenda ima veću ulogu. Otvori blende određuju
dubinsku oštrinu i dijele je na dvije „vrste“ a to su:
1. Velika dubinska oštrina
2. Mala dubinska oštrina
1-Veliku dubinsku oštrinu dobivamo malim otvorima blende a to su otvori blende:
22, 25, 29, 32, 36
2-Manju dubinsku oštrinu dobivamo velikim otvorima blende a to su otvori blende:
3.5, 4, 5, 5.6, 6.3, 7.1

18. 15
Primjer fotografije sa malom dubinskom oštrinom
Primjer fotografije sa velikom dubinskom oštrinom

19. 16
6. ZAKLJUČAK
Pišući ovaj završni rad nakon trogodišnjeg školovanja,došao sam do zaključka da su objektivi
zahvaljujući ljudima koji su bili pioniri fotografije od jednostavnih, glomaznih i pomalo
nespretnih stvari za rukovanje, razvili u vrhunska pomagala u fotogarfskoj struci.
Prikupljajući materijale za izradu ovoga rada i istražujući internet kako bih došao do čim više
informacija, zakjučio sam do koliko je velik napredak dosegnut od početaka do danas. Od
jednostavne naprave kao što je „Camera Obscura“ do današnjih objektiva koji dosežu do više
od 1000mm žarišne duljine, što prije nije bilo zamislivo.
Daljnji tehnološki razvoj objektiva nije upitan jer se njima podjednako služe fotografi amateri,
ljudi koji se profesionalno bave fotografijom te znastvenici biolozi, geolozi, astrolozi i ostali
kojima je dobar i kvalitetan objektiv važan dio opreme koji pomaže i pridonosi njihovom radu.
7. BIBLIOGRAFIJA
1. „FOTO-PRIRUČNIK“
John Hedgecoe, Leonard Ford
Mladost, 1977.
2. „FOTORJEČNIK“
Riedl Plotnikov
Nakladni zavod Hrvatske Zagreb, 1946
3. “FOTOGRAFIRANJE I OBRADA FOTOGRAFIJA“
Vlatko Jurić-Kokić, Ivan Miličić, Krešimir Pletikosa
Algebra, 2009.
4. “SUVREMENI FOTO PRIRUČNIK“
Gert Koshofer, Prof.Heinz Wedewardt
Založba Mladinska knjiga Ljubljana-Zagreb,1990
5. Predavanja prof.Vladimira Šimunića iz mape gđe.Ines Velnić – Grgetić. 1999.