Pričujoč dokument je nastal za potrebe izvedbe delavnice ADP z naslovom Ravnanje z raziskovalnimi podatki. Cilj delavnice je bil raziskovalce – ustvarjalce podatkov opozoriti na pomen kakovostnega dela s podatki. Kakovostne podatke je mogoče deliti z drugimi raziskovalci in tako izčrpati čim večji del potenciala, ki ga ti nosijo, s tem pa tudi – kolikor je le mogoče – opravičiti javna sredstva, ki so bila vanje vložena.
Več na: http://www.adp.fdv.uni-lj.si/adp_delavnica2_dec2013/
Pričujoč dokument je nastal za potrebe izvedbe delavnice ADP z naslovom Ravnanje z raziskovalnimi podatki. Cilj delavnice je bil raziskovalce – ustvarjalce podatkov opozoriti na pomen kakovostnega dela s podatki. Kakovostne podatke je mogoče deliti z drugimi raziskovalci in tako izčrpati čim večji del potenciala, ki ga ti nosijo, s tem pa tudi – kolikor je le mogoče – opravičiti javna sredstva, ki so bila vanje vložena.
Več na: http://www.adp.fdv.uni-lj.si/adp_delavnica2_dec2013/
отворен час со учениците, на кој може да присуствуваат и колеги наставници, педагог, психолог, директор,за да се разменат мислења во работата, а и да се види работата на учениците.
Часот ни беше вежба- изработка на растителна клетка каде учениците во групи од секојдневен материјал рабпотат и учат . Целите беа остварени, а на крајот направивме изложба.
Присутни: А. Фросина, психолог на училиштетоС. Сања.
1. Development planning in schools aims to introduce qualitative changes in work through applying advances in all forms of work and setting new goals annually to improve school work and raise aspirations.
2. The concept of development planning involves different conditions to achieve goals through initiatives of all interested groups for implementation.
3. Key functions of management (planning, organizing, controlling) and the school development plan can improve teamwork, communication, responsibility for improvement, and self-evaluation.
За натпреварот на Народна техника, соработувавме со Биолошкиот Факултет, Скопје, и им благодариме на Проф. Гордана и Асс. Наташа, кои многу ни помогнаа при работата, а презентацијата погледнете и Ваше е дали ќе Ви се допадне!!!
отворен час со учениците, на кој може да присуствуваат и колеги наставници, педагог, психолог, директор,за да се разменат мислења во работата, а и да се види работата на учениците.
Часот ни беше вежба- изработка на растителна клетка каде учениците во групи од секојдневен материјал рабпотат и учат . Целите беа остварени, а на крајот направивме изложба.
Присутни: А. Фросина, психолог на училиштетоС. Сања.
1. Development planning in schools aims to introduce qualitative changes in work through applying advances in all forms of work and setting new goals annually to improve school work and raise aspirations.
2. The concept of development planning involves different conditions to achieve goals through initiatives of all interested groups for implementation.
3. Key functions of management (planning, organizing, controlling) and the school development plan can improve teamwork, communication, responsibility for improvement, and self-evaluation.
За натпреварот на Народна техника, соработувавме со Биолошкиот Факултет, Скопје, и им благодариме на Проф. Гордана и Асс. Наташа, кои многу ни помогнаа при работата, а презентацијата погледнете и Ваше е дали ќе Ви се допадне!!!
1. “IDNINATA IM PRIPAA NA ONIE KOI ZA VREME NA
GOLEMITE PROMENI SE PODGOTVENI DA U^AT, A ONIE
KOI MISLAT DEKA NEMAAT POVE]E [TO DA U^AT, ]E
OSTANAT VO SVETOT KOJ VE]E NE POSTOI.”
ERIH HAFER
SLAANA T. STAMENKOVA
1
2. VOVED
Internet (Internet- Internacional Network ) pretstavuva globalna
kompjuterska mre`a koja obedinuva ( svrzuva ) drugi pomali kompjuterski mre`i, koi
so pomo{ na kompjuterskiot protokol (TCP/ IP )razmenuvaat podatoci i informacii
me|u sebe.
Internetot datira od 1969 god. koga amerikanskoto ministerstvo za odbrana go
finansira{e proektot ARPANET koj ovozmo`uva{e golem broj vladini i univerzitetski
in`eneri da istra`uvaat rabotej}I na razli~ni lokacii na mre`ata. Kon krajot na 80- tite
amerikanskoto ministerstvo za odbrana ja decentralizira mre`ata ARPANET i site se
priklu~ija vo mre`ata nare~ena NSF- net( Network Science Foundation) . NSF-
net vo 1986 god. postavi 5 superkompjuteri i, {to e najva`no, go ovozmo`i pristapot
do razli~nite mre`i delovni, univerzitetski, vladini. . . . Taka, vrskata pome|u
ARPANET, NSF- net i drugite mre`i se pretvori vo ne{to {to denes se narekuva
INTERNET. Denes toa e najgolemata WAN mre`a na planetata.
2
3. Internet pretstavuva vistinska riznica na informacii od razli~ni oblasti (biznis,
politika, nauka, umetnost, sport i drugo ) ~ii obem sekojdnevno se zgolemuva. Toj
stanuva ~esto poseteno mesto, kade korisnicite nao|aaat potrebni informacii, se
obrazuvaat, razgovaraat, diskutiraat, ~itaat elektronski izdanija na spisanija i knigi i
drugo.
Internet ovozmo`uva razni servisi (uslugi ), me|u koi najpoznati se WEB (WWW-
World Wide Web ), elektonska po{ta (E- mail ), IRC
( Internet Realy Chat).
WWW e sozdadena vo 1989 god. vo @eneva, [vajcarija od fizi~ari koi se
obiduvale polesno da gi razmenuvaat informaciite so pomo{ na koristewe na
hipertekstualni dokumenti. Hiperlinkovite naj~esto poka`ani kako podvle~en tekst,
mu ovozmo`uvaat na ~itatelot so kliknuvawe vrz niv da se prefrlat na druga lokacija
pri {to toa mo`e da bide i sosema drugo mesto na Internet. Za razlika od Internetot,
vebot ne e mre`a. Vebot treba da se svatikako softverkoj na korisnicite im
ovozmo`uva da imaat pristap na resursite na Internet.
So internetot go imame svetot na dlanka i toa sedej}i udobno pred
kompjuterot. Nikoga{ nebilo tolku ednostavno da se dojde do potrebnite informacii
kako denes so pomo{ na Internetot. So nekolku kliknuvawa so gluv~eto i
ispi{uvaweto na nekolku zbora na tastaturatamo`eme da najdeme se {to ne interesira.
Nam samo ni ostanuva da nau~ime kade da gi napravime vistinskite kliknuvawa za da
stigneme do potrebnite informacii.
INTERNET VO OBRAZOVANIETO
3
4. Internet e eden od realni mo`nosti da se individualizira, konkretno realizira i
so toa da se zadovolat potrebite, mo`nostite, interesirawa i sposobnosti na sekoj
poedinec pa i na u~enicite i nivnoto tempo na napreduvawe, i stilovi na u~ewe,koi se
neophodni za `ivot i rabota vo 21- ot vek.
Vakov pristap na u~ewe ovozmo`uva osovremenuvawe na nastavniot process,
dava pove}e prostor na nastavnikot za razgovor so u~enicite a pomalku vreme se
posvetuva na neposredno izlo`uvawe na sodr`inata. So seto ova ka`ano nastavnikot se
rasteretuva od konvecionalniot na~in na pristap na ~asot no potrebno e nastavnikot
kontinuirano da se usovr{uva i da gi sledi site inovacii vr`ani za predmetot koj go
predava.
Samo 10 do 12 % od naselenieto ili okolu 250 000 doma}instva imaat pristap
do Internet. No Internetot e dosega najevtinata distribucija na informacii vo
~ove{tvoto, mnogu decentralizirana alatka koja otvaramo`nosti za komunikacija.
Edno dete 16 000~asa pominuva pred ekran, samo iljada tro{i pred
nastavnikot, i 50 ~asa doma za jadewe i igrawe.
E- edukacija ne e samo dostavuvawe na elektronski material za u~ewe tuku i
na~in u~enicite, nastavnicite i studentite da gi dobijat neophodnite znaewa i ve{tini.
WEB- PREBARUVA^I
4
5. Za nau~ni i prosvetni rabotnici zna~ajno e da go poznavaat Internetot
negovata su{tina i funkcija, negovite mo`nosti, i ograni~uvawa, i koi hardverski i
softverski preduslovi treba da se ispolnat za da priklu~uvawe na Internetot bide
uspe{no.
WEB- prebaruva~ite koi podr`uvaat trodimenzionalna virtuelna realnost,
animacija interakcii, razgovori i konferencii, audio i video prenosi vo realno vreme
nudat pove}e mo`nosti za obuka. WEB-bazirani kursevi se poznati u{te i kako
sajberkursevi ili virtuelni kursevi.
Veb pregleduva~I se programi koi na korisnicite im ovozmo`uvaat lesno da
surfaatniz moreto od veb strain na Internet.
So prelistuva~ot INTERNRT EXPLORER se povrzuva korisnikot na WEB
strana na prebaruva~i: Yahoo, Google, Alta Vista, Lycos, Magellan, i drugi
isite sekoja godina se rangiraat spored brzinata na dobivawe na nekoj dokument i
razni na~ini na dobivawe na informacii. Primer: podatoci za ESEJ na Google,
dobivme spisok od 1, 080,000 rezultati na WEB strain vo koi se spomenuva baraniot
zbor, a prebaruvaweto be{e zavr{eno za 0, 31 sekunda. , podatoci za odredeni
predmeti; kako {to e vo ovoj slu~aj ekologija i biologija kade mo`at da se najdat
razli~ni informacii na slednive adresi:
• http:// www. Alien exsplorer. Com
• http:// www. Alien ecology. Com
• http:// www. Alien exsplorer. Earth
• http:// www. Mala skola ( biologija, geografija, ekologija, hemija,)
• www. Heart
• www. Flowers
• www. Nacionalni parkovi vo Makedonija
Vo poslednive nekolku godini obrazovnite institucii se pretstaveni so WEB
prezentacii na Internet so {to mo`e polesno da se komunicira so site niv .
5
6. Primer za toa e izrabotka na WEB prezentacija na Ekolo{kata sekcija”Eko-
Yvo~e ”vo ramkite na Osnovnoto u~ili{te “Krste Misirkov” Skopje. Tuka se poka`ani
osnovnite podatoci za sekcijata, nejzinite aktivnosti, a na krajot e dadena i porakata-
ekolo{ka so koja se saka da se podigne nivoto na ekolo{kata svest i sovest kaj site
koi }e go pro~itaatovoj del.
So aktivirawe na opcijata Elektronska po{ta se dobiva mo`nost za da se
isprati po{ta na adresa na korisnik koj mu e potreben na korisnikot vo toj mo ment.
Toa ovozmo`uva sekoga{ da imam komunikacija, razmena na mislewa, i brzo
postignuvawe na dogovori i me|u partneri koi se na golema dale~ina pri {to se
olesnuvaat rabotite, nivno konkretizirawe i zavr{uvawe na vreme.
E KOL O[ KA S E KC I JA ” E KO- YVO N ^ E ”,O U “K RS TE
MI S I RK O V” , S K O P J E .
E kol o{ kot o obr azovani e i m f unkc i j a da obezbedi ne sam
a o
ekol o{ ko zna~ ewe i znaewe za pr i r odat a, t uku i da se i zgr adi
svest za ekol o{ ko odnesuvawe. A nga` i r ano i odgovor no
odnesuvawe kon za~ uvuvawe i unapr eduvawe na ` i vot nat a
sr edi na e obvr ska koj a ne st ava vo odgovor na zada~ a so sopst ven
pr i m er da j a unapr eduvam i za~ uvuvam ~ ovekovat a okol i na so
e e
{ t o na vi st i nski na~ i n } e poka` em deka sm del od nea.
e e
Na po~ et okot skr omno, no odl u~ no t r gnavm e vo
r eal i zac i j a na am c i oznat a pr ogr am i se poodl u~ no ja
bi a
spr oveduvam e. E kol o{ kat a svest se pove} e st anuva del od
r azm sl uvawat a
i i odnesuvawet o na si t e vkl u~ eni vo
u~ i l i { t et o” K r st e Mi si r kov”. E kol o{ kat a sekc i j a u~ est vuva
vo r azl i ~ ni akt i vnost i : eko- kvi zovi , i zl o` bi , pr edavawa,
t r i bi ni , r azgovor i i r azm ena na m sl ewa so ost anat i sekc i i ,
i
u~ est vo vo spi sani et o E kol ogi j a, sni m awa na eko em si i ,i
i zr abot ka na pr oekt i , i sekoj dr ug vi d na akt i vnost i koi
dopr i nesuvaat za odr ` uvawe na zdr ava ~ ovekova okol i na vo
u~ i l i { t et o, dom i nasekade kade se dvi ` i m
a e, r abot i m e,
u~ i m se zabavuvam
e, e. 6
P or adi set o ova sekc i j at a r azm sl uva gl obal no, no
i
del uva l okal no { t o e i na{ at a osnovna c el .
7. Blagodarenie na elektronska po{ta mo`no e da se pra}aat ne samo tekstovi
tuku i sliki, tabeli, grafikoni i programi. Na ovoj na~in brgu se doa|a do informacii za
novini vo oblast na nauka i obrazovanie. Deneska mo`e site informacii, pokani i
prijavuvawa za nau~ni sobiri efikasno da se izvr{at na ovoj na~in. Na toj na~in
profesorite mo`at da go obogatat svoeto znaewe- kontinuirano u~ewe, da vnesuvaat
korisni novini vo nastavataa so toa da go podigaat kvalitetot na u~ewe.
So edna takva pozitivna razmena na mislewa dobiv me podatoci za
iskoristenosta na Internetot za razli~ni potrebi, (The Internet and Education,
September,2001,Amerikan Life Projekt), (tabela 1):
TABELA1 :
Upotreba na Internet za prebaruvawa vo 94%
u~ili{teto
Upotreba na Internet kako golem izvor na 71 %
informacii za razli~ni u~ili{ni proekti
Upotreba na razli~ni WEB strani vo klas 58%
ili vo u~ili{te
Simnuvawa razli~ni informacii potrebni 34%
za u~ewe
Kreirawe na WEB strani za u~ili{teto 17 %
Drugi informacii povrzani za Internetot ka`uvaat deka : 78% od nastavniciten
go koristat za podgotovka na svoite dnevni podgotovki za na ~as, a 47% velat deka
Internetot im e sudbina. Od site ispitanici 96% od nastavnicite velat deka Internetot
im e bitten vo sekojdnevnata komunikacija so u ~enicite, kolegite, roditelite i drugi.
7
8. Prema tie ispituvawa postojat pokazateli za upotreba na Internetot za razgovor
i toa daden e % na mom ~ iwa i devoj~iwa koi znaat se, i koi go upotrebuvaat
Internetot za razgovor, vo svoite u~ili{ni vesnici ili kako obi~en tekst, (The
Internet and Education, September,2001,Amerikan Life Projekt). (tabela 2):
TABELA 2:
Site mom~ i wa i devoj ~ i wa od 13 do 19 18 %
godini
Mom~iwa 21 %
Devoj~iwa 15 %
Pomladi od 12 do 14godini 12 %
Postari od 15 do 17 godini 23%
Internet iskustvo
Edna godina i pomalku 9%
2 do 3 godini 19 %
Pove}e od 3 godini 28%
Zna~i Internetot koga se upotrebuva pove}e od 3 godini iskustvoto e
pogolemo ; mom ~ iwata se tie koi pove}e go koristat za najrazli~ni informacii; a
prebaruvawata od razli~ni oblasti vo u~ili{tata se najzastapeni nekoga{ duri i bez
nekoja posebna potreba i vistinska cel.
Od 754 tinejxeri ispitani vo 2001 godina 73% na vozrast od 12 do 18 godini
go koristat Internetot; no 63% od niv go koristat za vonu~ili{ni aktivnosti kako {to se
simnuvawa na pesni, igri i drugo. (Personal communication to Amanda
Leahart, august, 2001)
8
9. Faktot deka Internetot e koristen od studenti (u~e nici ) e na povisoko nivo vo
u~ilnicite kade Internet konekcija e bazirana na LAN- konekcija, mo`e da se iskoristi
na pogolem broj kompjuteri na koi mo`at da se u~at pove}e predmeti vo isto vreme so
pogolema Internet konektivnost. Nastavnicite koi se slu`at so kompjuteri se o~ekuva
da bidat pove}e vklu~eni vo rabotata so niv i da poka`uvaat porazli~ni na~ini na
upotreba na istite.
Analizi za razli~no koristewe na Internetot od strana na nastavnicite, bazirana
na nivnite sposobnosti za predavawa, se kvalifikuvaat vo tipovi od nekolku kategorii
koi se bazirani na u~ewe po predmeti i bazirani na u~ili{ni nivoa.
Vo ovaa tipologija nastavnicite po prirodni nauki, pedagozi, nastavnici po
angliski jazik i drugi predmeti se grupirani zaedno pod poimot “akademski predmeti “,
bidej}i nivnata osnovna pateka za koristewe na Internett ne e razli~na, t.e. ne se
razlikuva edna od druga.
Nastavnicite po matematika se razdeleni od ovie “akademski predmeti”,
bidej}i tie poka`uvaat porazli~ni na~ini na Internet koristewe. Sporeduvawa pome|u
predmetite otkrivaat odredeni pateki na Internet koristewe. Nastavnicite od srednite
u~ili{ta poka`uvaat i prijavuvaat povisoki rezultati vo site merwa, so koristewe na
kompjuterskoto izu~uivawe.
Naredni koi sledat se profesorite od sredni u~ili{ta, i tie imaat ne{to pogolem
kraen rezultat od drugite nastavnici- profesori. Tie so koristewe na Internet imaat
ne{to pogolemi rezultati koga e vo pra{awe finalniot rezultat kaj istra`uvawata od
strana na decata- u~enicite.
Mo`ebi najinteresno vo ovaa situacija e ostro pomala finalna ocenka kaj
nastavnicite po matematika sporeduvaj}i gi so drugite grupi na nastavnici. Samo 12 %
od ovie nastavnici koristat Internet {to sporeduvaj}i so pove}e od 20% za drugite
kategorii e premalku. Isto taka samo 9% od profesorite po matematika go koristat
Internetot za sobirawe na podatoci i nivna obrabotka, sporedeno so 17 % za nastavnici
i 19 % za drugi grupi nastavnici- profesori.
9
10. Zaklu~ok: od seto pogore ka`ano e deka profesorite po matematika ne
nau~ile dovolno i ne mo`at da go koristat Internet, a toa e esencijalno isto kako i za
drugi grupi na profesori.
Vo podra~je na na prakti~na realizacija na pedago{ka dejnost Internetot pru`a
golem broj na informacii koi mo`at da poslu`at za organizacija na nastavata,izrabotka
na nastavni planovi i programi, tehnika i tehnologija na nastavata, postapki za
vrednuvawe na rezultatite i drugo. Ova e mnogu zna~ajno poradi toa {to nekoi od
inovaciite koi se vovedeni vo sedumdesetite godini ve}e se zastareni i e potrebno da
se vnesat novivi so koi }e se osovremeni nastavata so novi sodr`ini koi se ~inat
poprifatlivi i poefikasni vo site uslovi.
UPOTREBA NA INTERNET VO OBRAZOVANIE NA
DALE^INA
Obrazovanieto na dale~ina pretstavuva instrukcionen na~in na rabota so
u~enicite koj ne bara prisustvo na u~enicite i predava~itena isto mesto vo ista
prostorija.
10
11. Ovoj na~in na rabota pretstavuva koristewe na elektronskikomunikaciski
kanali za interaktivna komunikacija od razli~ni lokacii {irum svetot. Vo obrazuvawe
na u~enicite mo`e da se koristi sledewe na predavawa, praksa na u~enicite i studentite
za nau~ni sobiri i promocii. Posebno e zna~ajno upotreba vo nastava na srodni
fakulteti kade mo`at da se sledat predavawa na svoi kolegi, zaedno so studentite-
u~enici, a potoa da komuniciraat me|u sebe, da postavuvaat pra{awa edni na drugi i
na toj na~in zaedni~ ki da dojdat do krajnite zaklu~oci. Na ovoj na~in mo`e da se
izedna~i kvalitetot na izvori na informacii pome|u srodni fakulteti. Organizacija na
nastavatabi trebalo da se prisposobi na uslovite na pogolema me|usebna komunikacija
pome|u u~enikot i nastavnikot bez vrska na lokacijata na obrazovnata institucija. So
toa se postignuva pogolema aktivnost na u~enicite i se sozdavaat uslovi za promena
na ulogata na nastavnikot od predava~ i ocenuva~ vo uloga na organizator na
rabotata. Vakviot na~in na rabota ovozmo`uva sledewe na razli~ni eksperimenti
(prirodni nauki ); medicinskite u~ili{ta i fakulteti mo`at da se povrzat so klinikite i
bolnicite pa so toa da se sledat site potrbni aktivnosti od interes za obrazuvawe na
idnite lekari.
Vakviot na~in na u~ewe na dale~ina so primena i na Internet se primenuva
vo mnogu zemji, a najdobar primer za toa e Avstralija kade e najpove}e zastapen
poradi goleni dale~ini i nemo`nost sekoga{ da se bide na tie mesta. Vakviot na~in na
u~ewe ima golem broj na prednosti kako {to se:
- u~eweto se prilagoduva sprema potrebite na u~enikot, negovite
sposobnosti kako i predznaewa za odredena oblast;
- vo kombinacija so drugi elektronski izvorina informacii( elektronski
enciklopedii, WWW, i drugo) se obezbeduva istra`uvawa na
najaktuelni sodr`ini i u~estvo na sopstven interes;
- interakcija se vospostavuva ne samo so nastavnicite tuku i so
u~enicite so {to se izedna~uva nivoto na znaewe vo razli~ni u~ili{ta;
- na obrazovni institucii vo koi nema dovolen broj na nastavnici po site
predmeti se obezbeduva patuvawe na informacii so {to se smaluvaat
tro{ocite(primer so Avstralija);
11
12. - obrazoven softver koj gi sledi u~ewata vo dale~ni mesta proektiran e
da obezbeduva povremena evaluacija na znaewa vo faza na u~ewe so
{to se vr{i samovrednuvawe na samite u~enici;
Zaklu~ok: obrazovanieto na dale~ina pretstavuva zna~ajna inovacija koja vo
kombinacija so tradicionalnoto u~ewe doprinesuva za podobruvawe na
kvalitetot na nastavata. No za seto ova e potrebno osposobuvawe na
nastavnicite, sozdavawe na tehni~ki i tehnolo{ki preduslovi, i najva`no
u~ili{tata da se osposobat za sovrsmeni tendencii koi vladeat vo svetot, a
Internetot vo vakviot na~in na u~ewe ima posebno zna~ajno mesto za
pronao|awe na pogolam broj na kvalitetni informacii koi so razmena se
dostapni na site.
NEDOSTATOCI NA INTERNETOT
So otvarawe na odreden document pokraj baranite informacii, mo`e da
“zaka~ime “i nekoi virusi, spajveri ili malveri.
Kompjuterskite virusi vo svojata osnova se nadvore{ni par~iwa kod, so
koi se pro{iruvaat ( zarazuvaat) izvr{nite aplikacii. Ovie kodovi se napi{ani so cel da
se napravi nekoja {teta na kompjuterskiot sistem ili na programite i dokumentite
memorirani vo nego. Dovolno e da se startuva zarazenata aplikacija. Nazivot “ virus “
im e daden poradi nekolku zaedni~ki sposobnosti so biolo{kite virusi.
Na sekoi 15 sekundi se slu~uva napad vrz nekoj neza{titen kompjuter. A napa|
a~i ima 69 799 spored informacii na SYMANTEC od 15. 06. 2005 god.
Mora na site da ni bide jasno deka nitu edna antivirusna programa ne e
sovr{ena. Stoprocentna za{tita ne postoi. No po~ituvaweto na osnovnite principi na
12
13. za{tita vo golema mera }e pridonesat kon sigurnosta na sekoj kompjuter;
sekoga{ treba da pravime bekap na podatocite, nikoga{ da ne proveruvame sodr`ina
na tu|o CD ili flopi, bez prethodno skenirawe na nivnata sodr`ina, avtomatska za{tita
(autoprotect ) da bide vklu~ena cello vreme.
Po definicija spyware- ot pretstavuva meliciozen softver eden vid na
“trojanski kow”~ija namena e da go nadgleduva odnesuvaweto na korisnikot, da
sobira li~ni podatoci vo forma na lozinki, korisni~ki imiwa i sli~no, a potoa da gi
prepra}a kaj svojot avtor, da gi zabele`uva internet navikite na doma}inot, da pravi
izmeni po svoja `elba vo bezbednosniot sistem na kompjuterot, da gi menuva
rezultatite na prebaruva~ot, da prenaso~uva na druga VEB- lokacija, masovno da
poka`uva pop- up reklami, da instalira dialer programi koi bez na{e odobrenie mo`at
da ne povrzat na me|unarodni telefonski centrali i drugo. Mnogu ~esto spyware e
del od nekoja besplatna alternative na softverskiot paket {to nas vo toj moment ni e
potreben.
Za da se za{titime od ovoj vid na zakani osven {to treba da go podigneme
nivoto na sistemska bezbednost pri {to }e se vooru`ime so vistinski anti- spyware
programa , no najva`no e da gi otvorime o~ite t.e. ~etiri para na o~i i da vnimavame
kade “ {etame” i {to za na{ata sekojdnevna rabota instalirame na na{iot kompjuter, a
istoto se odnesuva i za u~enicite i za studentite sekojdnevno baraj}i novi informacii.
(WWW. ENTER. NET. MK ) broj 9, 11, 12, 16
13
14. ZAKLU ^ O K
Seto ona {to do sega go ka`av za funkcuja i zna~ewe na Internetot ne bi
trebalo da se razbere kako na{e uveruvawe deka Internetot mnogu brgu i efikasno }e
go re{i problemot na sovremenoto obrazovanie, so svoite sistemi }e ja unapredi
nastavata i u~eweto vo kratok vremenski period, tuku deka toj pru`a mo`nosti da
u~eweto i nastavata se podobruvaat se pove}e i podobro pod uslov da se iskoristuva
znaewewto so koe se raspolaga.
Internetot vo obrazovanie treba da :
- ovozmo`uva na u~enicite i studentite kako i na nastavnicite da na
rabotni mesta komuniciraat so site i nasekade kade e toa potrebno za
svoi potrebi i za svoja rabota;
- osiguruva zna~ajni viodeo informacii pri toa koristej}i se so
dale~inski videosistemi;
- ja integrira slikata so zboruvaweto vo procesot na u~ewe ili
istra`uvawe;
- vodi smetka za cenata na uslugite koi gi dava i za onie koi treba da gi
dava.
Kako I da e, na kompjuterite I na Internetot treba da se gleda kako na dodatok
a ne kako na zamena za tradicionalen na~in na u~ewe.
14
15. Obvrska na nastavnicite e:
• da gi identifikuva strategiite za sobirawe na informacii
• da ja opredelat relevantnosta na informacijata{to }e ja najdat,
• da gi razvivaat ve{tinite za re{avawe na problemi
• da ja ocenuvaat efikasnosta i efektivnosta na re{enijata.
Od seto ova ka`ano a i od mnogu drugo proizleguva deka Internetot brgu se
razviva, nastojuva svoite uslugi da gi podobri, so toa privlekuva novi korisnici,
osvojuva novi prostori, na toj na~in saka da bide prifaten kako univerzalen sistem na
sovremenotio informirawe i komunicirawe.
KORISTENA LITERATURA
1. Internet:
- http:// www.msu.edu. /
15
16. - http:// www.jstop. Org /
- http:// www.pewinternet.org /
- www.enter.net.mk br.9, 11, 12, 16
- www.usaid.org.mk
- www.mon.gov.mk
- E – school.on.net.mk
2. Internet Use by teachers
Conditions of Professional Use and Teacher – Directed
Student Use, Henry Jay Becker.
3. Internet vo obrazovanieto - Mandi}.
SODR@INA
VOVE D ---------------------------------------------------------------- 3
16
17. INTERNET VO OBRAZOVA NIE -------------------------- 4
• WEB-PREBARUVA^I- ----------------------------- 6
UPOTRE BA NA INTERNET VO OBRAZOVANIE NA DALE^INA
------------------------------------------------------- 12
NED OSTATOCI NA INTERNETOT ------------------- 14
• Kompjuterski virusi------------------------------ 15
• Spyware ----------------------------------------------- 15
ZAKLU^OK -------------------------------------------------------- 17
17