Grafička tabla ( takodje poznata i kao digitajzer, digitalna tabla,
drawing tablet ili pen tablet ) je ulazni uređaj računara koji
omogućava korisniku ručno crtanje slika i grafika, slično načinu
na koji osoba crta slike koristeći olovku i papir. Ove table se
takođe mogu koristiti da snime podatke ili ručne potpise.
Takodje može da se koristi za kopiranje slike sa papira koji je
snimljen ili je na neki drugi način fiksiran na površinu. Snimanje
podataka na ovaj način , bilo kopiranjem ili unošenjem uglova
linearnih poly-lines ili oblika se naziva digitalizacija.
Grafička tabla se sastoji od ravne površine na kojoj korisnik
moze “crtati” ili kopirati slike korištenjem priloženog
elektronskog pera, aparata za crtanje nalik penkalu. Slika se
uglavnom ne pojavljuje na samoj tabli, nego na monitoru
računara. Međutim, neke table funkcionišu kao sekundarni ekran
na kome možete direktno da radite sa slikama koristeći
elektronsko pero.
Neke table su namenjene kao glavna zamena za miša, kao
primarni pokazni i navigacioni uređaj za desktop kompjutera.
3.
Prva elektronska tabla za ručno pisanje je bio Telautograph, koji
je patentirala Elisha Gray 1888. Elisha Gray je najpoznatiji
savremeni pronalazač telefona do Alexander Graham Bella.
Stylator iz 1957. je bila prva grafička tabla koja je slična
modernim tablama i korištena je za prepoznavanje rukopisa
preko kompjutera. Poznatija (i često pogrešno smatrana kao
prva digitajzer tabla) RAND Tabla, takodje poznata kao Grafacon
( za Grafički Konvertor) je uvedena 1964. RAND Tabla koristi
mrežu provodnika ispod površine tableta koja kodira
horizontalne i vertikalne koordinate u male magnetne signale.
Električno pero bi primilo magnetni signal, koji je tada bio
dekodiran kao koordinatna informacija.
Druge grafičke table poznatije kao spark ili akustičke table,
koristile su elektronsko pero koje je generisalo klikove sa
svećicama. Klikovi su tada bili triangulirani nizom mikrofona da
detektuju pero u prostoru. Taj sistem je bio komplikovan i skup,
a senzori su bili osetljivi na spoljne zvuke koji su ih ometali.
4.
Digitajzeri su popularizovani sredinom ’70-ih i ranih ’80-ih
komercijalnim uspehom ID ( Inteligent Digitizer) i BitPad koje je
proizveo Summagraphics Corp. Ovi digitajzeri su bili korišteni kao ulazni
uređaj za mnoge high-end CAD ( Computer Aided Design) sisteme kao i
prateći softver sa računarima i kompjuterima baziranim na CAD softveru
poput AutoCADa.
Apple Computer Summaagraphics su takodje proizveli OEM verziju
BitPada koji je Apple Computer prodao kao Apple Graphics Tablet
asesoar za njihov Apple II. Ove table su koristile tehnologiju
magnetostrikcije koja je koristila žice napravljene od specijalne legure
rastegnute preko čvrste podloge da tačno locira vrh elektronskog pera ili
centar kursora od digitajzera na površini table. Ova tehnologija takodje
dozvoljava neposrednost ili merenje “Z” ose.
Prva kućna verzija grafičke table računara je bila KoalaPad. Iako je
originalno dizajnirana za Apple II, Koala je na kraju proširila svoju
primenljivost na praktično sve kućne kompjutere sa grafičkom
podrškom, neki od primera su TRS-80 Color Computer, Commodore 64,
i Atari 8-bit family. U to vreme su počele da se proizvode I konkurentne
table; najkvalitetnijim su smatrane table koje je proizvodila Atari.
Muzičar Todd Rundgren je kreirao prvi softver za grafičku tablu u boji
za PS, 1981-e, koji je licenciran za Apple kao Utopia Graphics Tablet
System.
’80-tih je nekoliko prodavaca grafičkih tabli počelo da uključuje dodatne
funkcije, kao što su prepoznavanje rukopisa i on-tablet meni.
5.
Bilo je mnogo pokušaja kategorizacije tehnologija koje bi bile korištene
za grafičke table, neke od njih su navedene ispod:
Pasivne table
Pasivne table, naročito Wacomove, koriste tehnologiju elektromagnetne
indukcije, gde horizontalni I vertikalni provodnici rade kao prenosni I
primajući kalemi (suprotno od provodnika RAND Table koji samo
prenose). Tabla generiše elektromagnetni signal, koji je primljen preko
LC električnog kola u električnom peru. Zatim se provodnici menjaju u
mod za primanje i očitavaju signale generisane električnim perom.
Moderna podešavanja takodje omogućavaju osetljivost na pritisak I
jedan ili više prekidača ( sličnih tasterima na mišu), sa elektronikom za
ovu informaciju prisutnu u samom elektronskom peru, ne u tabli. Na
starijim modelima tabli, promena pritiska na vrhu pera ili pritiskanje
prekidača menja osobine LC električnog kola, utičući na signal
generisan perom, što u modernim verzijama obično kodira u digitalni
signal. Korištenjem elektromagnetnih signala, tabla može da oseti
poziciju pera čak I bez dodira površine, I pokretanje pera ovim
signalom znači da uredjaji ma koji se koriste sa tablom nikada ne
trebaju baterije. Activslate 50, model korišten sa Promethean Ltd white
boards, takodje koristi I hybrid ove tehnologije.
7.
Aktivne table:
Aktivne table se razlikuju u elektronskom peru koje sadrži
samo-punjivu elektroniku koja generiše i prenosi signal do table.
Ova pera se oslanjaju na interne baterije, pre nego na table za
njihovu energiju, što je rezultiralo u veća pera. Eliminišući
potrebu za napajanjem pera znači da takve table mogu
konstantno da osluškuju signale pera, pošto ne moraju da se
menjaju između modova koji primaju i prenose, što može da
dovede do manjeg podrhtavanja.
Optičke table:
Optičke table rade sa veoma malom digitalnom kamerom u peru,
a onda vrše podudaranje oblika na slici papira. Najuspešniji
primer je tehnologija koju je razvio Anoto.
Akustične table:
Rani modeli su opisani kao spark table-mali zvučni generator je
bio smešten u pero, i akustični signal je pokupljen sa dva
mikrofona koja su se nalazila blizu površine za pisanje. Neki
moderni dizajni mogu da očitavaju pozicije u tri demenzije.
8.
Elektromagnetne table:
Wacomove su jedan primer grafičke table koja funkcioniše
generisanjem i detektovanjem elektromagnetnih signala: u njihovom
dizajnu signal stvara pero, a detektuje ga mreza provodnika u tabli.
Drugi dizajni poput Pencept generišu signal u mreži provodnika, a
detektuje ih pero.
Kapacitativne table:
Ove table su takodje dizajnirane da koriste elektrostatični ili
kapacitativni signal. Scriptelove su primer table visokih performansi koje
detektuju elektrostatični signal. Za razliku od kapacitativnog dizajna
korištenog za touchscreens, Scriptel dizajn može da detektuje poziciju
pera dok je u blizini, ili dok lebdi iznad table. Mnoge multi-touch table
koriste kapacitativnu detekciju.
Za sve ove tehnologije, tabla može da iskoristi primljeni signal da odredi
udaljenost pera od površine table, nagib ( ugao od vertikalnog) pera, i
druge informacije vezane za horizontalne i vertikalne pozicije.
U poređenju sa touch-sensitive touchscreens, grafička tabla generalno
nudi mnogo veću preciznost, sposobnost da prati objekat koji nije u
dodiru sa tablom, i može da sakupi mnogo više informacija o peru, ali je
naravno i mnogo skuplja, i jedino može da se koristi sa specijalnim
perom i drugim asesoarima.
Neke table, posebno manje skupe su namenjene deci, prodaju se sa
vezanim perom, i koriste tehnologiju sličnu starijim RAND tablama, iako
ovaj dizajn nije više u upotrebi na normalnim tablama.
9.
Pak:
Nakon pera, pakovi su najčešće korišćen asesoar tabli. Pak
je uredjaj nalik mišu koji može da detektuje sopstvenu
poziciju i rotaciju. Ovo je totalna suprotnost miševima ,
koja samo može da oseti njihovu relativnu brzinu na
površini ( većina drajvera table su sposobni da dozvole da
pak imitira operacije misa,i mnogi pakovi su prodavani kao
„miševi“). Pakovi variraju u veličini i obliku,neki se na prvi
pogled ne razlikuju od miša,dok su drugi prilično veliki
uredjaji sa tucetom tastera i kontrola. Profesionalni pakovi
obično imaju lupu koja omogućava korisniku da vidi tačnu
tačku koja je na površini table naciljana pakom,za
detaljno praćenje i CAD rad.
Proizvodi tabli:
Wacom Intuos3
Wacom Intuos4
Wacom Graphire 4 tablet
Gerber graphics tablet with 16-button puck
10.
Opšte upotrebe grafičkih tabli, zbog njihovog interfejsa
baziranog na peru i sposobnosti detekcije nekog ili svih
pritisaka, vrha pera ,i drugih atributa pera i njegove interakcije
sa tablom, su široko smatrane da nude veoma prirodan način da
kreiraju kompjutersku grafiku, posebno dvodimenzionalnu
kompjutersku grafiku. Zaista , mnogi grafički paketi mogu da
koriste informaciju pritiska ( i,ponekad vrh pera ili rotaciju)
generisanog tablom ,modifikovanjem veličine četkice, oblika,boje
i drugih atributa zasnovanih na podacima primljenim od grafičke
table.
U Istočnoj Aziji,grafičke table ili poznatije kao pen table ,su
široko korištene u spezi sa input method editor software (IMEs)
da piše kineski,japanski,koreanske simbole (CJK). Ta tehnologija
je popularna i nije skupa i nudi metode za interakciju sa
kompjuterom na prirodniji način od kucanja na tastaturi ,i sa pen
tablom može da zameni ulogu miša. Shvatanje prepoznavanja
rukopisa medju korisnicima koji koriste alfabetičke skripte je
usporena.
11.
Grafičke table se veoma često pronalaze u umetničkom svetu. Koristeći
pero u grafičkoj tabli kombinovanom sa grafičkim programom
editovanja kao što je Adobe Photoshop,daje umetnicima mnogo
preciznosti dok kreiraju digitalne crteže. Fotografi takodje mogu da rade
sa grafičkim tablama jer za vreme nakon njihove obrade može da ubrza
zadatke kao što su kreiranje detaljnog sloja maske, ili dodavanja i
narezivanja.
Edukatori koriste table u učionicama da projektuju pisane beleške ili
lekcije i dozvoljavaju učenicima da rade isto, kao i za pružanje povratne
informacije na elektronski rad učenika. Online učitelji mogu takođe da
koriste tablu za ocenjivanje učeničkog rada, ili za lekcije i predavanja
uživo, posebno gde se zahteva kompleksna vizuelna informacija ili
matematičke jednačine.
Table su takodje popularne za tehničko crtanje i CAD, zato što pojedinac
može da stavi parče papira na njih bez mešanja sa njihovom funkcijom.
Napokon, table su ostvarile popularnost kao zamena za kompjuterski
miš kao pokazni uređaj. One mogu biti intuitivnije od miša za neke
korisnike, jer pozicija pera na tabli tipično odgovara lokaciji pokazivača
na GUI prikazanoj na kompjuterskom ekranu. Ovi umetnici ,koristeći
pero za grafički rad, će kao stvar pogodnosti koristiti tablu i pero za
standardne kompjuterske operacije pre nego što će spustiti pero i tražiti
miša.
Grafičke table su dostupne u raznim veličinama i cenama; A6 – ova
veličina tabli je prilično jeftina, a A3-veličina tabli je mnogo skuplja.
Moderne table se obično konektuju na kompjuter preko USB interfejsa.