z
Elektrohemijski
niz metala
Teodora Đukić I8
z
 Pri dodiru metalne ploče se rastvorom, u kome se nalaze joni
tog metala, dolazi do rastvaranja metala i njegovi pozitivnji joni
prelaze u rastvor.
 Na primjer, cinkalna ploča zaronjena u rastvor jona 𝑍𝑛2+
rastvaranje se može predstaviti sljedećom jednačinom:
Zn(s) 𝑍𝑛2+(aq)+2e
z
 Prelaskom jona 𝑍𝑛2+
u rastvor , na površini ploče zaostaju
elektroni.
 Od viška elektrona ploča se naelektriše negativno u odnosu na
rastvor .
 Pošto se pozitivno naelekrisani joni cinka raspoređuju
neposredno uz elektrodu , na dodirnoj površini metal-rastvor
obrazuje se električni dvojni sloj.
z
 Paralelno sa rastvaranjem metala(tj. oksidacijom atoma cinka)
odvija i suprotni proces taloženja metala iz rastvora iz rastvora
na poči (tj.redukacija jona𝑍𝑛2+
).
 Kada se dostigne određeno naelekrisanje ploče , joni se zbog
elektrostatičkog privlačenja više ne mogu otkidati sa površine
metala.Tada se uspostavlja dinamička ravnoteža između
elekrode i rastvora:
𝑍𝑛2+
(aq)+2e Zn(s)
z
 Kao sto vidimo, metal zaronjen u rastvor svojih jona predstavlja
ravnotežni oksido-redukcjoni sistem.
 Slično cinku ponašaju se i mnogi druhi metali (npr. Ca, Mg, Al,
Fe, Sn i Pb).
 Plemeniti metali (npr. Hg, Ag, Au i Pt) u rastvoru svojih jona
ponašaju se suprotno: joni metala iz rastvora talože se na
površini ploče, stoga se ona naelektriše pozitivno u odnosu na
rastvor.
z
 Kao posljedica oksido-redukcjonog procesa, koji se odigrava
između metala i rastvora, na elektrodi se javlja određeni
potencijal. On se naziva elekrodni potencijal, a zavisi od vrste
metala od koga je načinjena elektroda, koncentracije jona u
rastvoru i temperature.
 Elektrodni potencijal je za svaki metal pod određenim uslovima
karakteristična veličina.
z
 Apsolutna vrijednost elekrodnog potencijala ne može se
izmjeriti, već se određuje njegova relativna vrijednost u odnosu
na elektrodu poznatog potencijala (tkz. referentnu elekrodu).
 Mjerenje se izvodi tako sto se ispitivana elektroda veže za
elektrodu poznatog potencijala. Na osnovu izmjerene
elektromotorne sile dobijenog galvanskog elementa, izračunava
se relatini potencijal ispitivane elektrode u odnosu na referentnu
elektrodu.

Elektrohemijski niz metala

  • 1.
  • 2.
    z  Pri dodirumetalne ploče se rastvorom, u kome se nalaze joni tog metala, dolazi do rastvaranja metala i njegovi pozitivnji joni prelaze u rastvor.  Na primjer, cinkalna ploča zaronjena u rastvor jona 𝑍𝑛2+ rastvaranje se može predstaviti sljedećom jednačinom: Zn(s) 𝑍𝑛2+(aq)+2e
  • 3.
    z  Prelaskom jona𝑍𝑛2+ u rastvor , na površini ploče zaostaju elektroni.  Od viška elektrona ploča se naelektriše negativno u odnosu na rastvor .  Pošto se pozitivno naelekrisani joni cinka raspoređuju neposredno uz elektrodu , na dodirnoj površini metal-rastvor obrazuje se električni dvojni sloj.
  • 4.
    z  Paralelno sarastvaranjem metala(tj. oksidacijom atoma cinka) odvija i suprotni proces taloženja metala iz rastvora iz rastvora na poči (tj.redukacija jona𝑍𝑛2+ ).  Kada se dostigne određeno naelekrisanje ploče , joni se zbog elektrostatičkog privlačenja više ne mogu otkidati sa površine metala.Tada se uspostavlja dinamička ravnoteža između elekrode i rastvora: 𝑍𝑛2+ (aq)+2e Zn(s)
  • 5.
    z  Kao stovidimo, metal zaronjen u rastvor svojih jona predstavlja ravnotežni oksido-redukcjoni sistem.  Slično cinku ponašaju se i mnogi druhi metali (npr. Ca, Mg, Al, Fe, Sn i Pb).  Plemeniti metali (npr. Hg, Ag, Au i Pt) u rastvoru svojih jona ponašaju se suprotno: joni metala iz rastvora talože se na površini ploče, stoga se ona naelektriše pozitivno u odnosu na rastvor.
  • 6.
    z  Kao posljedicaoksido-redukcjonog procesa, koji se odigrava između metala i rastvora, na elektrodi se javlja određeni potencijal. On se naziva elekrodni potencijal, a zavisi od vrste metala od koga je načinjena elektroda, koncentracije jona u rastvoru i temperature.  Elektrodni potencijal je za svaki metal pod određenim uslovima karakteristična veličina.
  • 7.
    z  Apsolutna vrijednostelekrodnog potencijala ne može se izmjeriti, već se određuje njegova relativna vrijednost u odnosu na elektrodu poznatog potencijala (tkz. referentnu elekrodu).  Mjerenje se izvodi tako sto se ispitivana elektroda veže za elektrodu poznatog potencijala. Na osnovu izmjerene elektromotorne sile dobijenog galvanskog elementa, izračunava se relatini potencijal ispitivane elektrode u odnosu na referentnu elektrodu.