Analizu eksponiranosti Evropske Unije i Rusije na naslovnim stranama štampanih medija uradila je praktikantkinja kompanije Ninamedia Bojana Marinković, u okviru Univerzitetskog programa profesionalne prakse studenata Univerziteta u Novom Sadu.
Eksponiranost EU i Rusije na naslovnim stranama štampanih medija
1. Eksponiranost EU i Rusije na naslovnim
stranama štampanih medija
Jun - jul 2011, 2013. i
2015. godine
Sektor
analizamedijskeeksponiranosti
Praktikant Bojana Marinković
P
2. Analiza medijske eksponiranosti
strana 2
Eksponiranost po medijima i godinama
Primetna je tendencija da od 2011. do 2015. u većini medija raste broj priloga o Rusiji i Evropskoj uniji.
3. Analiza medijske eksponiranosti
strana 3
Eksponiranost po medijima i tonalitetu
Najviše priloga o Evropskoj uniji i Rusiji na naslovnim strana imao je list Danas, zatim slede Politika, Dnevnik, Večernje
novosti, Blic i Naše novine. Najveći broj priloga pozitivnog tonaliteta imaju Večernje novosti, a negativnog Naše novine.
4. Analiza medijske eksponiranosti
strana 4
Eksponiranost teme EU/Evropa prema godinama i tonalitetu
Najveći broj priloga je neutralnog tonaliteta, pozitivni prilozi su prisutni u mnogo manjoj meri, najviše ih je bilo 2013. godine,
dok je rast broja priloga negativnog tonaliteta konstantan od 2011. do 2015.
5. Analiza medijske eksponiranosti
strana 5
Eksponiranost teme EU/Evropa prema pojedinačnim medijima - Blic
Na naslovnim stranama Blica bila je samo jedna pozitivna vest koja se ticala početka pregovora između Srbije i Evropske
unije. Najviše je bilo priloga neutralnog tonaliteta, dok je broj priloga negativnog tonaliteta utrostručen u 2015. godini u
odnosu na 2011. i 2103. godinu. Oni su se najviše bavili grčkom krizom i otvaranjem poglavlja.
6. Analiza medijske eksponiranosti
strana 6
Eksponiranost teme EU/Evropa prema pojedinačnim medijima – Politika
Na naslovim stranama Politike, takođe postoji samo jedan prilog koji je bio u vezi odnosa Srbije i regiona. Neutralnih priloga
je najviše, 2015. je bilo više negativnih priloga nego prišlih godina i oni se tiču krize evrozone, krize u Grčkoj i početka
pregovora.
7. Analiza medijske eksponiranosti
strana 7
Eksponiranost teme EU/Evropa prema pojedinačnim medijima – Večernje novosti
Večernje novosti su na naslovnim stranama donosile najviše priloga o Evropskoj uniji 2013. godine, te godine su imale i 2
pozitivna priloga, kao i 3 negativna. 2011. izjednačen je broj pozitivnih i neutralnih priloga, dok je 2015. godine veći broj
neutralnih sa samo jednim negativnim.
8. Analiza medijske eksponiranosti
strana 8
Eksponiranost teme EU/Evropa prema pojedinačnim medijima - Danas
Danas na naslovnim stranama nije imao priloge pozitivnog tonaliteta, uglavnom su to bili neutralni prilozi, ili prilozi
negativnog tonaliteta u kojima je kritikovana kriza u Grčkoj i Evropskoj uniji.
9. Analiza medijske eksponiranosti
strana 9
Kontekst najčešćih tema EU/Evrope
Najveći broj priloga se bavio pitanjem otvaranja pregovaračkih poglavlja između Srbije i Evropske unije, i to najviše 2013.
godine kada je ovo pitanje pokrenuto. 2011. godine štampani mediji su se najviše bavili opštim pitanjem evropskih
integracija, dok 2015. najaktuelnija pitanja postaju kriza u Grčkoj i problemi sa migrantima.
Godina
Kontekst pojavljivanja 2011. god 2013. god 2015. god Ukupan zbir
Početak pregovora sa EU 61 11 72
Evropske integracije 17 13 1 31
Grčka kriza 22 22
Politika EU prema migrantima sa
Bliskog istoka 13 13
EU/privreda 7 2 3 12
Pregovori Beograda i Prištine 4 8 12
EU/region 2 6 4 12
EU/Kosovo 7 4 11
Kriza u EU 1 6 7
Gasovod 1 5 6
Srebrenica 4 4
10. Analiza medijske eksponiranosti
strana 10
Nosioci poruka o EU/Evropi
Pored redakcije najviše poruka o Evropskoj uniji dali su državni zvaničnici Srbije, od toga imamo samo jednu pozitivnu poruku
i sedam negativnih. Negativne poruke su upućene povodom odlaganja početka pregovora, stopiranja izgradnje gasovoda i
uslovima Evropske unije vezanim za Kosovo. Ostali nosioci su prenosili najčešće neutralne poruke, dok su stranačke ličnosti
imale skoro jednak broj negativnih i neutralnih poruka.
Tonalitet
nosilac poruke negativna neutralna pozitivna Ukupan zbir
Redakcija 29 133 11 173
Državni zvaničnici 7 12 1 20
Evropski zvaničnici 1 9 1 11
Strani zvaničnici 1 10 11
Javne ličnosti u Srbiji 1 9 10
Javne ličnosti 1 5 6
Stranačke ličnosti 2 3 5
Diplomatski kor 4 4
Direktori javnih preduzeća 2 2
Zvaničnici EU 1 1
Ukupan zbir 42 188 13 243
11. Analiza medijske eksponiranosti
strana 11
Eksponiranost teme Rusija prema godinama i tonalitetu
Najviše priloga o Rusiji je neutralnog tonaliteta, negativnih priloga je malo, svega tri, dok je rast priloga pozitivnog tonaliteta
konstantan. Njih nije bilo 2011, da bi iz 2013. bilo tri, a taj broj je 2015. porastao na deset.
12. Analiza medijske eksponiranosti
strana 12
Eksponiranost teme Rusija prema pojedinačnim medijima - Blic
Na naslovnim stranama Blica bilo je malo priloga o Rusiji, 2011. svega jedan, a 2013. ni jedan prilog. 2015. je broj priloga
povećan na pet, svi prilozi su neutralnog tonaliteta.
13. Analiza medijske eksponiranosti
strana 13
Eksponiranost teme Rusija prema pojedinačnim medijima - Politika
Politika je u toku 2011. i 2013. na naslovnim stranama imala malo priloga vezanih za Rusiju, da bi se broj priloga znatno
povećao 2015. godine. To su sve bili prilozi neutralnog tonaliteta, izuzev jednog negativnog, koji se bavio padom malezijskog
aviona.
14. Analiza medijske eksponiranosti
strana 14
Eksponiranost teme Rusija prema pojedinačnim medijima – Večernje novosti
Večernje novosti su jedini od analiziranih štampanih medija koji nije imao priloge negativnog tonaliteta o Rusiji na naslovnim
stranama. Od 2011. primetan je stali rast priloga o ovoj temi, 2013. je izjednačen broj pozitivnih i neutralnih priloga.
15. Analiza medijske eksponiranosti
strana 15
Eksponiranost teme Rusija prema pojedinačnim medijima - Danas
Na naslovnim stranama Danasa najviše je bilo priloga neutralnog tonaliteta. Jedan pozitivan prilog ticao se odnosa Srbije i
Rusije, a dva negativna bavili su se Danom državnosti Rusije i sprečavanja izglasavanja Rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim
nacijama.
16. Analiza medijske eksponiranosti
strana 16
Kontekst najčešćih tema o Rusiji
Rusija je najčešće spominjana u kontekstu Rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim Nacijama čije je donošenje trebalo da spreči.
Potom slede teme poput izgradnje gasovoda, slučaja Edvarda Snoudena i poseti poglavara SPC Moskvi.
Godina
Kontekst pojavljivanja 2011. god 2013. god 2015. god Ukupan zbir
Srebrenica 40 40
Gasovod 1 4 5
Haški optuženici 3 1 4
Slučaj Snouden 3 3
Patrijarh u poseti Moskvi 3 3
Dan državnosti Rusije 2 2
Početak pregovora sa EU 2 2
Rusija predmet razgovora Vučića i
Bajdena 1 1
Analiza spojnopolitičkog položaja
Srbije 1 1
SAD 1 1
17. Analiza medijske eksponiranosti
strana 17
Nosioci poruka o Rusiji
Pored redakcija koje su prenele 72 poruka, od toga 5 negativnih, 56 neutralnih i 11 pozitivnih. Najveći broj pozitivnih priloga
pozdravljaju odluku Rusije da blokira donošenje Rezolucije o Srebrenici. Ostali nosioci poruka nose uglavnom poruke
neutralnog tonaliteta.
Tonalitet
nosilac poruke negativna neutralna pozitivna Ukupan zbir
Redakcija 5 56 11 72
Državni zvaničnici 1 2 1 4
Strani zvaničnici 4 4
Javne ličnosti 3 3
Ruski zvaničnici 3 3
Javne ličnosti u Srbiji 1 1 2
Evropski zvaničnici 1 1
Ukupan zbir 6 70 13 89
18. Analiza medijske eksponiranosti
strana 18
Zaključak
Primetna je tendencija da od 2011. do 2015 raste broj priloga o Evropskoj uniji i Rusiji, s tim da je Evropska unija znatno
prisutnija u medijima od Rusije. Pored rasta broja priloga neutralnog tonaliteta raste broj priloga pozitivnog tonaliteta o Rusiji i
negativnog tonaliteta o Evropskoj uniji. Najveći broj negativnih priloga o Evropskoj uniji imao je list Blic, a pozitivnih Večernje
novosti. Najveći broj negativnih priloga o Rusiji imao je list Danas, a pozitivnih Večernje novosti. Neutralni prilozi su prisutniji
u ozbiljnim listovima, dok su i pozitivni i negativni prisutniji u tabloidima. Ovim temama su se u najvećoj meri bavili listovi
Danas, Politika, Dnevnik i Večernje novosti. Evropska unija je najčešće spominjana u kontekstu početka pregovora o članstvu
sa Srbijom, evropskih integracija i trenutno aktuelne krize u Grčkoj i krize sa migrantima. Rusija je najviše spominjana u
kontekstu Rezolucije o Srebrenici, i u mnogo manjoj meri u kontekstu događaja koji su u tom trenutku bili aktuelni. Nosioci
poruka su uglavnim isti.