Obrazovanje

1. DRvo
ZNANJA
-
ENcrKLopEDrJsKr
ensopts
zA
MLADE
1S,,
BROJ
85
GODINA
IX
LIPANJ
2OO5
CIJENA
33
KN

2. ,ii:iije=-
Dragi sui!
Hualo uarn na. pismima i prijedlozima - oue aezatuenefemo ui$e imati prilike ispuniti uam
Zelje, no nadarno se da iete najesen opet biti s narna. Stoga podriauanno Markouu ideju i
molimo uas da nam piiete * pisma i elektronske poruke stiZu i tijekorn ljetnih praznika!
Piite nam hoji su uom. se tehstoui dopali a koji ne, pi{ite narn koje biste teme Zeljeli uidjeti
na stranicama Druq pi{ite nam i dalje da nas pokudite i pohualite (ouo drugo uiEe uolimo...).
Zelimo se pripremiti za jesen tako da uas doieka sujeie Druo puno tettua koje 6e uas zanimati!

3. Dnvo zxAxfA
lzmvrf
Zl lzorvltn
uhEnxIcA
Lrrrum
Auronr I REDAKToRI
Drzn;r
Gmrrtxl PRTPREHA
FOTOGRAFUE
Mlnxerrxc
TISAK
Informacijei pitanja o pretplati i prodajiDrvazn
lttt{ l}31-21}12
. lagreb,
?005
Dragi titatelji!
Stiglismo do jo5 jednog kraja.Vjerovaliili ne,Skolskagodinaje uskorogotova,slijede- ljetnipraznici!I vama i nama predstojinekolikomjeseciodn
zabave,razonode,putovanja,dobrih knjiga...Nekimaod nas mo2dainegto zaostataka,
kakavposlicili predmetii kojije zaostao".,Nekimapak prij
ispitiili pripremaza sredniu$kolu...No, ne6emoo tome sad,joi je dalekodo toga! Nadamose da vam je ova godina bilazanimljiva,
da ste Stoitana
idobro se zabaviliuz Drvoznanja.Takoder,
nadamose ida 6eteod jeseniopet biti s nama...Do skorog6itanja,
Va$e Drvo znanjal
P.S. Ne zaboravite nam pisati i dalje, a posjetite i wwra.drvo-znanla.com

5. Sonda Cassini je u preletu kroz gornju atmosteru Titana "uhvatila" velik broj sloienih
organskih spojeva kakvi su mogli izgraditi slicne organske molekule na ranoj Zemlji.
Cassinijev
najbliZi
susrets Titanomdogodiose 16.travnia,kadaje kliziounutar1000kilometara
od Mjesedeve
povr5ine.
Tijekompreleta,instrumentnazvanlon and NeutralMassSpectrometer
(lonskii neutralnimasenispektrometar)
uhvatioje i analizirao
plinoveiz gornjeatmosfere.INMS
koristizrakuelektronakako bi ioniziraoplinoveprijeanalizeu elektri6nompolju,tj. mjerenja
soecifidne
atomskemaseraznihmolekula.
Nekeslo2eneorganskemolekule,kao Stoje benzendiacetilen,
ve6su "pokupljene"prilikom
pribliZavanja
Titanu,no posljednjemjerenjepokazaloje da se u atmosferiTitananalaziditav
niz raznihspojeva.To ukljudujenitrilei nizoveraznihugljikovodika,
nekesa sedamugljikovih
atoma.Sviti teii i sloZeniji
spojeviu Titanovojgornjojatmosferinalazese u koncentraciji
kojaje
vecaod mjernetolerancije
instrumenta.
INMSekipanijeocekivala
tako bogatu "juhuspojeva"
tako visoko- a jo5 se ne zna ni za5tote te5kemolekuleu Titanovojhladno.i
atmosferistalnone
kondenziraju
i ne "kiSe"na tlo. lstotako,znanstvenici
ne mogu objasnitinjihovoporijeklo.
Smatralose da bi metani molekularni
du5iktrebalo"samljeti"ultraljubidasto
zratenjesa Sunca
i visokoenergetske
cesticezarobljene
u Saturnovom
magnetskompolju.No, umjestotoga
pojavljuju
se visokoreaktivni
radikalikojise mogu spaiatiu mnogo sloZenije
molekule.Slidanje
processtvaranja
sirovogmaterijala
zaZivotmogao djelovatina Zemljinekolikostotinamilijuna
godinanakonnjenognastanka.Doduse,Zivotna Zemljimogaoje bitistvorenu dubinama
svemirai onda prenesenkometom.I sonda Huygens,kojase na Titanspustilau sijednju,
oditavala
je plinoveprilikomspuitanjakroz atmosferu.Ekipaiza misijeCassiniu sljede6ih
6e nekolikogodinaimati prilikenauditijoSmnogotoga o Titanovojatmosferi- planiranoje
jo5 39 ovakvih"preleta".
Zupantishi radio hopnivniea
Telefon:
(048)240000
www,
rad
io-koprivn
ica.
hr
radio-koprivn
ica@
kc.t-com.hr

10. t
@
3h.i
tr=
5 _ -
nI
FI
il
$:

11. l="+ri *

24. Pnrrucrze
BTLJNoG
SvUETA
lakosu prima#nobiliketr.rryskih
pcdru{ia, palme su tolik6'::,,r ,;,,,
,
iiitri+*d r a'iiinr,
krnievi#*#
parkave tG
im $ jo5 da*no dbdljelio
slcvniLinne.
azivpalmeodnosi se na brojnedrvenastebiljnevrsteiz istoime-
neporodicePalmae(Palmaceae
iliArecaceae).
Ovaporodicauklju-
duje oko 2600 vrsta, ko.iese sistematskisvrstavajuu pribliZno
205rodova,
ovisnoo autoru.
Ve6inom
su rasprostranjene
u tropima,
i
toponajvi5e
utropskoj
Americi
i Aziji,
noautohtone
sui u nekim
drugim
podrudjima,
primjerice
na Mediteranu.
Covjek
je uveomnogeegzo-
ticnevrstepalminapodrudja
gdjeoneprirodno
nerastu.
Takodanas
palme
mo2emo
prona6i
gotovo
posvuda
gdjejetoplije.
Nanekimsuse
Iokalitetima
te ukrasne
biljke
tolikoudomacile
daje krajolik
ve6neza-
misliv
beznjih.
Takosu,naprimjer,
naspliiskoj
rivipalme(vrste
Washrng-
,"li=.ffi
toniafilifera)
zasadene
prviputu dvadesetim
godinama
pro5log
stolje-
6a,a danassuondjeve6tolikouobidajene
dasu postale
osnovni
sim-
bolrive,a i svojevrsni
simbolsamoggrada.Palmese moguuzgajati
i
uzatvorenim
prostorima,
kaoatraktivne
kucnebiljke,
novecina
vrstana-
konnekogvremena
nadraste
prostor.
Kakosuto drvenaste
biljke,
ras-
tu uvisinu,
a mogunarasti
i do60metara.
Nonekevrstemoguizrasti
sa-
modovisine
od4 metra.
Takva
je,naprimjer,
niska
Zumara
(Chamaerops
humilis),
palma
grmolikog
rasta
kojaje ujedno
i autohtona
palma
Euro-
pe,a izvorno
raste
napodrudju
Mediterana.
Mnoge
sevrstepalmi
iskori5-
tavaluzarazlidite
namjene,
izmedu
ostalog
i kaojelo.Primjer
zatojedob-
,i+:#
. ,ii ri
. r,i'i.i,',+
'r
,O
lipanj
200s.

26. & jc*Iietu,
(adrynl,fi|e
ffiogudrrtrtioi
vef/rc.
r<d M&
pedstovljotwdo*o&*o
nwroug dilicb,doftseftocl
efldoqpenn
lortoi; od hkr6og
t&o*momlfiab) iroubSd4*lr.W
gfuviia (fto&osobmfto)
.
rastuizzemlje,
kaostoje sludaj
sa:umarom.Nekepakpalmeimajunadeblusvojevrsne
trnove,a nastajukaoodrvenjele
peteljkelistovakoji istrunu.Dabi udvrstile
stabloi osigu-
raledabudestabilno
prinaletu
jakihvjetrova,
nekevrsterazvile
sutakozvano
adventivno
ko-
rijenje
(raste
s bazedeblaprematlu).Nekesu razvile
i podzemnu
stabljiku
kojaseSiripre-
te2nohorizontalno
i iz kojenidunadzemni
uspravniizbojci,poputtrske.
List
Listovirastuiz deblave6inomr€Fporedeni
naizmjenidno
u pravilnimrazmacima
ili paksvi
rastuu duperkus vrhastabla,te nataj nadintvoresvojevrsnu
krunulistova.Doksu listovi
mladi,jo5su neodmotani
i uzdiZu
seuvis.U nekihje vrstatakvoli56e
jestivo.eestosiarijilis-
tovipalmepredstavljaju
svojevrstan
omotad,odnosnozaititumladimlistovima,
te nerijetko
po sebiimajutrnje.Kadmekidiotakvihlistovapropadne,
od njihostajeizdignuta
vlaknasta
bazakojadeblupalmedajeprepoznatljiv
izgled.
Listovi
moguvarirati
oblikomivelidinom,
pa su nekidugitekdesetak
centimetara,
dokdrugimogubitii po nekoliko
metara
dugi.
Najde56e
plojkalistanijecjelovita,
ve6je razdijeljena
u manjeilivi5edijelova.Ponekadse
izgledlistamijenjasa staro56u
biljke,paje kod mladihpalmiteSkoodreditikojojvrstipri-
padaju.
Kaoi ostalidijelovi
biljke,
i listovi
mogubitidlakavi
ilimoguimatitrnje.U nekimsu
sludajevima,
kaou vrsteCeroxylon
andicola,donjidijelovilistovaobloZeni
voStanom
tvari,
kojaimdajespecifidan
bijelkast
iliplavidast
izgled.
U razdoblju
cvatnje
brojnipalmini
cvjeto-
vi najde56e
suza5ti6eni
pricvjetnim
listomkojisenaziva
spata.Takviovojnilistovimogubiti
mali,a mogupoprimiti
i gdemedimenz|e.
eestotakvevelike
spatevisepoputpletenica
iz
"kro5nje"
te drvetudajudekorativan
izgled.
Cvijeti plod
Cvjetovi
palmenajde56e
sumalii neugledni.
Obidno
suskupljeni
u klipilispadix,
zbogde-
gaje i staroimeoveporodiceSpadiciflorae.
Cvatovijapricvjetni
listspata.Kakose palme
najde56e
opra5uju
vjetrom,
Stosenaziva
anemofilija,
nemanipotrebe
dacvjetovi
buduslo-
Zenijegrade.Takoje ocvije6e(laticei lapovi)destoreducirano,
a cvjetovisujednospolni,
samosaZenskim
(tudak)
ilisamos mu5kim
dijelovima
(pra5nici).
Premda
su pojedini
cvje-
tovijednospolni,
kodnekihsevrstapalminaistomstablumogujavljati
obatipa(i"mu5ki"
i "Zenski"),
dok koddrugihnajednomstablurastesamojedantip cvijeta.Ovisnoo tome,
palmemo2emo
podijeliti
nadvodomne
(naistomdrvetusamomuSki
ilisamoZenski
cvje-
tovi)ijednodomne
(stabla
s cvjetovima
obajuspolova).
Postoje
i vrstekojeu jednojgodi-
ni,naprimjer
razvijaju
samoZenske,
dokdrugegodinerazvijaju
samomu6kecvjetove.
U
nekim
sludajevima
palma
cvate
samojednomuiivotu.Kadnakonmnogogodinatakva
pal-
madosegneodredenu
veliCinu,
stabloprocvate
po prviput.NakonStoproizvede
plodove,
osu5ise. Mu$kicvjetovisastojese najde56e
od dva ciklusas po tri pra5nika,
no taj broj
lipanj
2005.
zo

27. ',:,:
::::::::::
i
l',lj:::,.:
mozei bitimnogove6i,patakonalazimo
neke
vrstepalmikojeu pojedinom
cvijetuimajuisto-
tineprainika.Kakoseve6inaopra5uje
vjetrom
(ostale
uzpomo6kukaca,
entomofilija),
palme
su razvileprilagodbukako bi StouspjeSnije
rasilale
pelud.Takonekevrsteimajuelastidne
dr6kepra5nika
kojeuspijevaju
u jednomza-
mahuosloboditi
velike
koli6ine
peluda.
Zenski
se cvjetovipak sastojeod prete2nosamotri
tudka,a svakiimapojedansjemeni
zametak.
Plodovi
razliditih
palmiprilidno
se razlikuju
velidinom
i oblikom.
Ponekad
jeto boba,poput
datulje,
kojaimatvrduko5ticu
(pravu
sjemen-
ku)umotanu
u ukusan
mesnati
dio,a ponekad
jeto ko$tunica,
kaokodkokosovog
oraha.lako
je 2enskicvijetkokosovepalmesastavljen
od
tri plodnalista(tudka),
plodimasamojednu
sjemenku
jerserazvija
od samojednogplod-
nog lista,dok se preostala
dva absorbiraju.
lpak,od njihostajuotvorinatvrdomdijeluplo-
da,kojisu namijenjeni
klijanju
budu6ebiljke.
Ekonomskoznaienie
Utropskom
isuptropskom
pojasupalmeima-
ju velikoznadenje
zaekonomiju
i upotrebljava-
ju se u raznesvrhe,kojeje namate6koi za-
misliti.
Prigradnji
kucauobidajeni
setrupci
mogu
zamijeniti
deblompalmi,a letvama
izradenim
od palmidestoseradei pregradni
zidovi.
lsto
takonalaze
svojuprimjenu
u domafinstvu,
na-
primjer
za izradustolica.
Vlaknapalme,uko-
likosu pravilno
obradena,
vrlosudvrsta
te se
od njihmoZe
isplesti
kompaktan
konopac
koji
sedaljekoristi
zarazlidite
namjene;
naprimjer,
njimesepovezuju
susjedne
gredei natajna-
dinudvr56uju.
Odvlakana
mladihlistova
izra-
dujuseposebnodvrstikonopcizaizradumre-
2aza spavanje.
Nekimvrstama
palmemoie
se izdubiti
deblote setakveciievikoriste
kao
drvo znanja 86 1,
z t

28. Palme.
proizvede
prekosto plodova.Kokosovorah
graden
je od nekoliko
slojeva.
Vanjski,
smedi
slojdlakavje i vrlotvrd,a pod njimse nalazi
tanka"koZa".
Prema
unutra5njosti
daljeslijedi
mekibijelisloj kojise jede,a u unutraSnjosti
senalazi
mutansok.Proizvodi
ovebiljkebroj-
nisui vi5estruko
iskoristivi
tesezbogtogako-
kosovapalmadestonaziva"kraljicom
medu
biljkama".
Mesokokosovog
orahavrlo
je hranji-
vo,a njegovim
sesu5enjem
i usitnjavanjem
do-
bivakokosovobra6no,
destsastojak
brojnih
kolada.
Sokkokosova
orahatakoderje hranjiv,
aosimkaosvjei,mo2e
sekonzumirati
ifermen-
tiran,kadaprelaziu alkoholno
pi6e.Od ko-
kosaseizraduje
i maslac
i ralinirano
ulje,koje
seosimuprehrambene
svrheupotrebljava
i kao
dodatak
kozmetidkim
preparatima.
Listovi
pal-
metakoder
sujestivi.
Stablokokosove
palme
najde56e
seupotrebljava
u gradevinarstuu,
dok
seodtvrdeorahove
ljuske
izraduju
raznovrsni
predmeti
(posude,
ukrasni
predmeti).
Oddvrs-
tih vlakana
se pakproizvode
otiradi,
konopci
ilidetke.
Datulja(Phoenix
dactylifera)
potjedeiz Afri-
kei sArapskog
poluotoka,
a uzgaja
seve6pre-
ko5000godina.
Datulja
rasteu oazama,
jersu
to jedinidijeloviovih su5nihpodrudjagdje
imadovoljno
vode.Ploddatulje
je boba,asas-
tojiseod mesnatog
jestivog
dijelakojiobavija
tvrdusjemenku.
Plodje vrlokaloridan.
SadrZi
kanali
zavodu.Osimtoga,izdubljene
tanje$labljike
juZnoameridki
Indijanci
koriste
kaocjevdice
izkojihispuhuju
otrovne
strelice.
Utropskim
podrudjima
seod listova
palmidestoizraduju
kro-
voviku6ailizidovi,
a od njihse moguizradivati
i lepeze,
kiSobrani,
padaki Satori.
Listovi
nekih
vrsta
palmi
slu2e
zaizradu
papira,
a nekisenalstoku
koriste
umjesto
papira.
Nekepakvrstepro-
izvode
biljnivosak(karnuba
vosak)u golemim
razmjerima;
kodvrsteCeroxylon
andicolavosak
seformiranasvimdijelovima
stabljikei listova,
dokgaseu vrsteCopernicia
ceriferamo2enadi
samonalistovima.
Palme
sutakoder
vrlovrijedan
dodatak
ljudskoj
prehrani.
Srdika
nekihstabala
(5e6erna
pal-
ma,Metroxylon)
obiluje
Skrobom,
te seod njepriprema
poznati
Sago.Osimtoga,u tropima
se
kaohranaupotrebljavaju
vr5nimladilistovi
nekihpalmikojisekuhaju,
pa predstavljaju
ukusan
objed.Mlade
palmemoguseizarezati
tesemoZe
prikupiti
sokkojiiscuriizrane,kojijetakoder
vrlosladak
i ukusan.
Ukoliko
setajsokostavi
dastoji,dolazi
dofermentacije
i sokprelazi
u pal-
minovino.Odnekih
sedrugihvrstapriprema
napitak
kojisetakoder
naziva
palmino
vino,none
sadr2i
alkohol
jer nijenitipro5aoprocesfermentacije.
Plodovi
brojnih
vrstatakodersu jestivi,
prvenstveno
ovdjetrebaspomenuti
datuljui kokosov
orah.Datulja
predstavlja
glavnuhranumno-
gimstanovnicima
sjeverne
Afrike.
Vrlovrijedan
proizvod
je i palmino
ulje.Onosedobivaistis-
kanjem
izplodova
i sjemenki
nekihvrsta(palma
uljarica,
Elaeis
gurneensls).
Nekepalme
Kokosovapalma (Cocosnucifera)potjedeiz Malezije,no kako se plod rasprostranjuje
vodom
(plodpalme kokosovorah plivana vodi),danasje ra5irenadiljemtropa. GodiSnjejedna palma
Zg
lipanj
2005.
t
F
@#
ff-f#*
E#ffi
:iw
,rpr
ffiry
,..r1,,
fu'

29. I
,'
riliilIl
it,llr
'r:iilii:::, ,."
:
vecinom
ugljikohidrate,
odnosno
5e6ere,
avdo
malomastii bjelandevina.
Lokalno
stanovni5t-
vosmatra
datulju
ljekovitom
biljkom,
te njome
lijediraznebolesti.
Osimu prehrambene
svrhe,
datulja
sekoristi
kaogradevni
materijal,
zaiz-
raduukrasnih
predmeta
i posuda
tevlakna
za
tkanje.
NiskaZumara
(Chamaerops
humilis)
jednaje
od dvijeautohtone
palmeeuropskog
podru6-
ja,a rastenazapadnom
Mediteranu.
Osimte
autohtonevrste,na Kretirastei vrstadatulje
(P
hoenixtheophrasti).
Zumara
je relativn
o nis-
ka rastai u visinudosegne
najvi5e
do 4 met-
ra.Uzroktolikoniskomrastusu brojniizbojci
izraegranatth
izdanaka
korijenapomo6ukoiih
se ova palmarazmnolava.
Listovipalmesu
lepezasti,
a cvjetovisu skupljeniu cvatmet-
licukojuobavija
spata.
Plod2umare
jeelipsas-
ta boba,crvenkaste
ili2uckaste
boje.Ovaje
palmaprikladna
za uzgoju ku6anstuu
jer ne
nadrastaprostoru kojemse nalazi.
Wash
ingtoniaFiIifera(kondasta
palma)impre-
sivnogje izgleda,
pase6esiosadikaoukrasno
stablo.
Mo2emo
jevidjeti
namnogim
mjestima
u hrvatskom
primorju.
Stablo
jojje uspravno
i
vitko,
a uprirodnom
ambijentu
moienarasti
ido
preko30 metara.
U odnosunavisinustabla,
kro5nja
je mala,sastavljena
od brajnih
velikih
listova.
Ovuvrstukarakteriziraju
kondaste
fuo-
revine
nalistovima,
po demuje i dobilaime.

32. i.',
,]:t:
:'.'.::-=
uigi
samoakoprihvate
tzv."enduserlicense
agreement"
(EULA),
tj. akosesloZes hrpompravi-
lakoja,s obziromnato daje rije6o besplatnom
softveru,
korisnicinajde5ce
nitineditajune-
go odmahpristanu
nawe navedeno.
Problem
je Stomedupravilima
kojaljudiprihvate
desto
stojidopu5tenje
vlasnikubesplatnog
softverada instalirai dodatakuz softver,kojije u biti
Spijunski
progran.Takou bitikorisnici
samipristaju
nainstalaciju
spryareanasvojeraduna-
lo,a datoganisusvjesnr.
Poonojstaroj- boljesprije6iti
negolijediti- potrebnoje provoditinekemjereoprezakako
bismosprriedili
ili barempoku5ali
sprijeiiti,lnstaliranje
spywarea
u radunalo.
Takoje najbolje
izbjegavdti
instaliranje
ttFprovigrenihtbesplntnihrsoltvera
illsoftveraod kompanijau dijupo-
uzdanost
nismosigurni.Kadanamsepojaveprozoris upitomielimo li instalirati
nekiplug-in,
najboljegaje zatvoriti
bezinstaliranja
softvera,
osimu sludajudase radio kompanijiilisoft-
veruu dijusmopouzdanost
sigurni.
Zasvakie-mailkojiu sebiimaaffachment,
tj. privitak
tre-
ba dobroprovjeriti
sigurnostnavedenog
privitka,tj. da li on u sebi nosispware ili moZda
: link,nastranicusaspryareom.Ovakvim
opasnostima
kojevrebajus Interneta
najvi5e
su iz-
rrr'1$2ghi'lhpdsniei
IntolhefExploreia;
g' Milurosoftota
$oftvbra
2a pregledavanje
web-stranica.
Uprarozbogtogazadnjih
mjeseci
rastepopularnost
alternativnih
web-preglednika,
kojisu
manjeugroZeni
Spijunskim
softverima,
a to se ponajviSe
odnosina Firefox
i djelomidno
na
Operu.Mozillin
Firefox
je u kratkovrijemeskupiovelikbrojpoklonika
teje krajemtravnjaove
'rirli'i
goiiihezabitieZeh'i
njegbvpeclesetmitijunti
#wnload. S bbziromnanjegovusveve6upopu-
,1]1n;-,ill16. rlltt,li,. i-,1t,
l;1,:::',,0,,,,,
"'
,rr,,,
'i
,,,,,,ti'
,:::::r :'::::::'
'
:::::::.::::..
l l l l l r l l l l r t r i : . ' r ' i l l ' : ,

33. drvo znanja 86
5 5

34. .tllri
llrr,i.'.:.'#
t
"
' ttttt-:ttt'
*:i
i=.'
:=l':.
5','
i,li,'],'
.''
'ri lil li ll ,
, t , 1 ,
+
- i . -
=:
=-t-,
,!;!,1'
,11ir
,l-1..1
ir
.."
=='
'=:
i
, l i
.:-J-i',
.:===:.
=
,t
. t
S porastom
Spijunskih
softvera
sveje ve6ibroj
progr€ma
kojise baveuklanjanjem
tih oblika
radunalnih
namefrikaNapodetku
suto bilipre
gramimalihi nepoznatih
kompanijaa kakoje
. pro#ernsrytwarwrdm, uborbunaantispywa-
retriiStusu seuklir"dile
daki najvefekompa-
nijepoput MicrosoftaNaime,prijenekoliko
:,-_-::: mjeryiMicrosotl,je,,,izdaoAntiSpyryareBeta,
vl61friprogramza uklanjanje
Spijurskihsoft-
vor4 a u igruse ukljudilai poznataantivirus-
_ nakompanija
Symantec
kojaje takoderpred-
1.. rea Zarazlikuod fiiicrosoftova,l*i-s€ program
" naplduje.
llo, s obziromnavelikbroji kompleksnost
Spilunsfin
softvera,
6estojedanprogramprotiv
==. nrl+dovoljanzauFinjanje spyw-;rr;a
i adwa-
te se preporu&je kori5tenjevi5etakvih
programa
istodobno.
Medunajpopularnijim
tak-
s**ni o""r"n
iJ"*"r,*ao-lr"t" 6t*
teonispylnare,
nd<onStogamiizbrisemo,
po-
rpvm instatirduj,tr*,bisetakveslva*isprijedile,
flibaremdovelena najmanjumogudurazinu,
pcrtrebno
je destonadogradivati
svojearrfy-spy-
#a/'s alatefuwriludaiu1i tj. preuzimaju6i
nji-
hoveposljednje
definicijes Internela.
vecspomenutiMicrosoftov
Antispyrvare2OOs
Bota.koil
n,j:
lqo
natriistu,alije ve6stekao
vetikbroipoklonika.
;;il;;; tL," antispyware
prosram
kojiiejodufazitestirania,
a izaanao
jevelikupo
zomost
javnosti,
alii punopohvalaradunalnih
strudnjaka.
Sarnadinjenicada se i Microsoft
ukljunEio
u borbupro{iv ovlhoblikaradunalnih
nantetsika
govoli.,c=:yeli6ini
proble$a.Naime,
poznato
je da se6aki BillGatesmudisaspy-
wareirna,
asigumoje da6eradijekoristiti
vlas-
titiantyspyware
programnegotudi,ne-Micro-
soft
o..ya
porijekl
a. :=-),:,
INTERNET
ACCESS
943-21
12
_ ,O
lipani
200s.
..1'

35. :
1
l
I
ti
t"t
$

37. svojuteoriju,iini sedaje bio u pravu.Nekinedavno
pronadeni
dokazisuge-
rirajudolazak
prastanovnika
Amerikenaovajkontinentprije25.000godina. 66-
U to je vrijemeklimabila znatnodrugaiijaod danainje.PrviAmerikanciI
doSlisuu Novisvijetzavrijemeledenog
doba,kadaseogromnakoliiinavo-
T T
t U stoljeiumnogisuEuropljani
vjerovali
da sulndijanci
potqmoied-,i;f
lr-,/ nog od biblijskih
izgubljenih
plemena
drevnoglzraela,
ili pakstanovni-
ka mistiino nestalogkontinentaAtlantide.Godine
'l
590. Spanjolski
jezuit
misionar
JosedeAcostavjerovao
je kakoje malenagrupicalovaca
spa$ava-
juti seod gladidoila u AmerikuprekoAzije.Premda
nijemogaopotkrijepiti
de ledilapretvarajuii
seu gletere.Zbognaglogsmrzavanja,
razinavodepo"
iela je opadati,a izmeduSibirai Aljaske
stvorioseledenimost,iini sedaj!
sponaSibira
i Aljaske
nastajala
i nestajala,
i to baremdvaputa-jednornpiije
28.000a drugiput prije20.000godina.Ovajgolemiledenimostomogutio
,
je lovcima
izsjeveroistoine
Azijedaslijede
Zivotinjske
migracije,
i takostignu i
do Sjeverne
Amerike.
ldejuda suprviAmerikanci
doSliizAzijepodupirui antropolozi.
Indijanci
i
stanovnici
sjeveroistotne
Azijedijelevrlo slitnefizitke karakteristike;
rav1u,
crnukosu,tamnosmede
oii, Siroku
ieljustte konkavnu
nutamjupovrlinl pled;
njihzubi.
isi.
rlllirii,
..::
==

38. ;:
susu bili manjeprijateljski.
Objema
je stranama
bilo sve
dade prijateljski
odnosii suradnjabiti tek izuzetak,
;!*l$u Europljani
sveviie pokazivali
interesza indijansku
,-,:z€mlju
i njihovujeftinuradnusnagu.Tajkontrastuskoro
A*oOi donekoliko
stotinagodinapodjarmljivanja,
porob-
ljavanjai ratovanja.
:,i:::::::::::"'
5 dolaskombijelogtovjekana indijanskotlo doile su i
::=::::r:hlesti.
Jednaod prvihbilaje malarija.Medutim,Indijanci
iu vdo bao otkrili kakojednaod njihovihbiljakaublaZava
' :
simptome.lstraZivadi
procjenjuju
daje prijepronalaska
to-
. ;'ga lijekamalarijagodiSnje
ubijalapribliino dva mi|1una
..-
ljudinasvijetu.
earobnodrvoraslo
je nanadmorskoj
visi-
: -
ni izmetlutisu€ui tri tisudemetarai davaloje tarobnu ko-
ru (quina),gorkogaokusa,kojaje moglaizmeduostaloga
lijetitiiporemecaje
srtanogaritma,zimicui griwe. Taljeko-
dta koradobilaje ime"koranadkorama"ili, namapozna-
to. kinin. BrojnelijekovezaSirokrasponbolestiotkrili su
-
lndijanci.Nekeod njihpoputipecac
(skraienica
zadrugo
atneriCkp
drvo),koristila
seu indijanskoj
kulturiritualnog
'
tifeenlatijelai izazivala
je povra(anje.
Bioje to ideatan
. -liie*zadizenteriju,opakusmrtonosnucrijevnubolest.
Sukob civilizacija
==-:-.'::.60
or,n susreta
kolonizatora
sIndijancima
bilojejasnoda
"cMlizacija"
necemoii koegzistirati
s "divljacima".
U Meki-
: fu, Centralnoj
iJu2nojAmerici,5panjolci
u potpunostipod-
: - jarmljujuIndijance
i koristeih kaoradnusnagunapoljima,
u radusastokomi kaoradnikeu rudniku.Sieverno
od Mek-
-;,
uradu
sastokom
ikaoradnike
urudniku.
sjeverno
odMek_
,
,,'

39. sikanjihovaseperspektiva
mijenjala.Ondjenijebilotolika rudnihbogatrl'
stava
kaonajuinom dijelu,teje i Spanjolskih
doseljenika'bito
rnatnoma"
nje.lpak,odnosiizmedustarosjedilaca
i Spanjolskih
misiOnariperioUinb
bi prerasli
u nemire.Poietkom1560.godinejezuitii francuski
sveCenici
takoderovdjeotvarajusvojemisijei gradesvojecrkve.Prvivelikisukob
izmeduIndijanaca
i Spanjolaca
uzrokujeuniltavanjedrenqg indijanskog
svetiSta,
na 5to IndijanciodgovarajuuniStavanjem
svihcri<ava
u Novom
Meksikute ubojstvomviSeod 400 lpanjolskihkolonlsta.Podpritiskom
ipanjolske
krunei crkveSpanjolci
prestaju
s iskoriStavanjern
radnesna-
ge lndijanacate obeiavajutolerancijui poltovanjenii}ove tradicije
l
Francuski
kolonizatoripokazalisuseneito mudrijima:francuski
jezuitltrrl
nisuinzistirali
natomedaIndijanci
odmahodbace
woj tradicionalni
pogled
na2ivot.Dapaie,njihovodnosbioje znatnomanjenasilan
i ia:nivaosena
trgovini.Uzamjenuzako2ui krznofrancuskisutrgoveiopskrbljivali
lndi-
jancetektilom i mulketamate takoosiguravali
dobremdtscbne dnose.
Dokraja16.stolje(aduZrijeke5t.Lawrence
Francuzi
susagradili
mnogo
svojihutvrda,misijai postaja
zatrgovinu.
Sdrugestrane,
dnosi Engleza
i Indijanaca
bilisuvi5enegoproblematitni.
Sobziromnato daIndijanci
nisu
uvelinikakva
"poboljSanja"
nazemljinakojojsuiivjelf u o€imaEngleza
nj!.
hovoje pravonatu istuzemljubiloupitno.Prvonaselje
Englezi
suosnovali
1585.
godinenaRoanokelslandu,
naobalidanainjeSjeverneKaroline,
Prvi ,
istraiivaiidoili sunasjever
u potrazizazlatomi srebrom,
a trgovalisusa
starosjediocima
zakrznoi hranu.Njihovopona3anje
pranalndijancima
bilo
je nasilnoi proZetomrZnjom,najvjerojatnije
iz strahaod nepoznatoga.
Pohod suza
Uvrijme
Andrewa
Jacksona,
1829.
godine,
125.000
tndijanaca
i aaletiui l',11iii
istoino
odrijeke
Mississippi.
Cherokee,
Creek
Choctaw,
i Chickasaw
pleme
na
1&r+;
llltlilrr.i+]=
rrlrilll
lrilil

40. -
*i,'
i l i i r r . :
malidodatakwemu
tome,plemena
sumorala
dopustiti
prelazak
*tie.
t : ':
llndijanci
keii',su
iivjelinasuhom,
golompodruijupoznatom
kao
e (Greatpli*s). Vijesto pronalasku
zlatai srebranatom podrui.juproiirila se
ri.pnoiWO.Fdi je poiurilo tamo. lakoje i ovdjezakonStitioIndijance,
"svedok
. 3
3
tslt-{-roctawi postaieprvo plemes kojimzapoiinje"Trailof Tears"(Pohod
pl",n"n. na zapadoko 15.000Indijanaca
umire,a oni koji seopiru
i prisilieni
naiscrpljujuti
marl.Golema
masavojskebilaje po-
, Samoje naFloridibilo potrebnosedamgodinada se
Jackonovamandatapotpisanasu94 ugovorao preseljenju
-l6ngres je zatraiio,a velikbroj misionarai humanitaraca
sesloiio,
svojev{astitesigurnosti"smjesteu rezervate.
mnogiCherokeei,
Chickasawsi,
Choctawsi,
Creeksi
i Seminole
ili seiak bor,q,na
njenojstrani.Nakonrata mnogaplemenazbog
seod Semigolazahtijevaloda prodajusvojdio rezervataza 15
zemljuod Geeksaza50centipojutru. Oddrugihseplemenazah-
wngateritorijau Oklahomi
kakobi on postaorezervat
zaApahoe-
lswm; Kawse,KickapoosePawneese,
Patawatomiese,
Sau-
'l:":r,:i$ii
{

41. .iiii
iiitit
r,iiii;
.i'l;f"
ilfiEi
rijeketeku i travaraste",i ovogaim je puta bje-
laikasilazabranila
lovi Zivotnanjihovoj
zemlji.
5
poietkom1860.godinevladaodlutujeIndijance
s podrudja
Velikih
ravnica
smjestiti
u rezervate.
Ge-
neralPhilip
Sheridan,
kojijevodiomnogekampa-
njeprotivIndijanaca
sVelikih
ravnica,
tadaje izjavio:
"Samo
je mrtavIndijanac
dobarlndijanac".
Veliki
pokoljbioje neizbje2an.
Idokbijelci
odlutuju"otku-
piti"joi jednopodruije
- Crne
planine
(Black
Hills)
- svevi5eIndijanaca
poiinje napuitatirezervat€.
Generalu
Philipu
Sheridanu
u tom trenutkupos-
tajejasnodaodtrgovineneiebitinista.Medutim,
nitko iz redovaameriikevojskenijeni sanjaoda
te ovogaputaoni platitinajvi5u
cijenu.
Naobalama
rijeke
Little
Bighorn
u Montani,
na-
konmnogostoljeia,
okupila
su semnogobrojna
indijanska
plemena:
Lakota
Siouxi,
Cheyenni,
Dako-
ta Siouxi,
Arapaho,
Hunkpapa,
Minneconjou,
Black-
feeti mnogidrugi.Predvodili
suih BikKojiSjedi
i
LudiKonj,a naraspolaganju
suimalioko20.000
konja.Bijelce
je predvodio
George
Armstrong
Cus-
ter s joi tri generala:
s istokaje dolaziogeneral
JohnGibbon,
sazapada
AlfredTerry
i sasjevera
ge-
neral
George
Crook.
Taktika
generala
bilaje opkoliti
,i!!!'1

42. -t-
Indijance
stri strane
i poraziti
ih u najkra€em
do bojiSnice
jer suga iznenadili
indijanski
ratniciu
Ufinalnubitkuulazisamgeneral
Custer,
uvjeren
dst
tlutim,njegova
drugadvagenerala
Indijanci
su
poslatiizvidnicu,
doiekalaihje katastrofalna
vijest
sinikrajLittleBighorna,
Tisu(eudruienihlndijanaca
jedilisuameriikukonjicu25. lipnja1876.Medutim.
plemena
nisudugoostala
sloina,a uskoro
se
pokuiajotpora.Nakonovebitkejoi su pet godina
plemenastjerananatragu rezervate.
BikKojiSjedi
skihpripadnika
Siouxa,
medunjimaiene i djecul
stoljetnihratova.
Dobri i zli duhovi
Godine1879.50Cheyenna,
Kiowai Pawneea
kreteu
janceotvorioiasnikRichard
H.Pratt.
Timezapotinje
kulturu.Indijanska
djecaodvajaju
seod roditelja
i
jezikom,a fiziiki sekaZnjava
i plemensko
Krajem
19.stoljeiaindijanska
populacija
padana
sovimaktomIndijancima
senudizemljapogodna
za
plemena
formirajuNacionalni
kongres
ameritkih
NCAI),
prvuglavnumeduplemensku
organizaciju.
Tim-
ruda,obrazovanja
i zdravlja.:-) .,-,
tl'1,r.
]iiilii
i;i

43. Sauieti
yrhunskih
liieGnilnza
zdraulie
i
vitalnost
Prvi mjeseGnik za zdraulie i liepotr
tfieibekoiece
uampomoGi
da
zauolile
fitrcss
$vietskitrendoyi
ufrizurama
i
make-upu
=;:::,
ri
E
Url
1
1
!!
!
T

47. 94,9 llllHz
Rsiio VglikeEoricad"o.o.,
ZagraheCkn
S,ltEliknGorice
Tsl01/8223-7tr9,
62e4-000,
tsx.01/8221-12
t
s-msil:radio@globalnet.hq
repartar@glsbehst.hr
www.rvg.hr

48. Drago_
kambnl
U drago knmenjeubrajamo
riietke mineralekoji *e
odlikujuposehnim
uvujstvima.Lijepihsu i
fistih hojate visokogsjaja.

49. t
t
I
r
f
5:
t3
'.ilrr
/
^ t
- -- -
GY)',
re
tl7-vt
&"K"
"'#

50. : - l
* #fl"n:iffiffi
fu*:=e*:=$m
=
lipanj
2005.
) U
eirkcn
Ovajurlupnpmlarni
dra.6i
k*n"len
r-ip*tr*b!jev*
:e vecstr:lirranra
Eodi-
naznirraciumakita.
Vrl* je eije*j*nai:*g svajih*p{iikih svojstava
jer s*
cdiikr;j*.
vis*kimsj;j*rn,5toje posljeriie
a clrsperzi;e
[estc,$eup*treh-
!j*va lca**ad*mj*stak za dijilnlan* Cirkcni**i* bitt i:ez*oia*, na
n*j;lvlli"rje
*n i *[:rnjan.
Zagrij*va*j**: eirkq--n
4;:!:rvaja*u boju i pn*tn-
je g*rr:zirrriji.
F+ei*tj*caj*rn s*:rcapostajet*mniji. ",{to
je ri,ietka
p*j*v+
k*d rni**r;r1;.l*jv*iibsu r:lj*n]unit*ezb*jni*irknni, *rp*t*r.,i el*tn*-si"
vi i pla.;i"
mo:e uvjetovati
i crvenui Zutu.Metalikojinajvi5e
utiedunabojusu
krom,ieljezo,
kobalt,
bakar,
nikalivanadij.
Bojanekihminerala
najviSe
ovisio gradikristalne
reSetke
odnosno
o nekakvim
nepra-
vilnostima
u njoj.
Samabojaprodukt
je medudjelovanja
svjetlosti
i strukture
mine-
rala.Naime,na mineral
padabijelasvjetlost,
kojau sebisadrzi
svevalne
duljine.
Diovalnih
duljina
mineral
apsorbira,
a dioreflek-
tira.Reflektirane
valneduljineodreduju
bojukojuvidimo.
Sisperei$m
Disperzija
je rasapsvjetlosti.
Ukolikona nekimineral
padaSun-
6eva(bijela)
svjetlost
slo2ena
od vi5evalnihduZina,
ona6epro6i
krozmineral;
na izlasku
ne6evi$ebitisloZena,
ve66ese slomiti
odnosno
rasipati
navi5evalnihdu2ina.
Utjecaj
disperzije
najbolje
moiemovidjeti,
akosvjetlost
pustimo
krozprizmu.
Naprizmu
6epas-
ti bijelasvjetlost,
pro6ikrozprizmu,
a nazaslonu
izamo6i6emo
opaziti
cijelispektar
boja.Disperzija
je bitnosvojstvo
nekihvrsta
dragogkamenja
jersekoristi
dabiseodredila
njihova
vrsta,a i kva-
liteta.
Akojedisperzija
unutar
minerala
mala,
bijela
svjetlost
cekroz
njegauspjeti
procibezgotovoikakvog
utjecaja.
Medutim,
ukoliko
jevisoka,
kaoStojeto sludaj
kodposebno
vrijednih
bruSenih
dra-
gulja,u njihovoj
6eseunutraSnjosti
rasipati
u nekoliko
boja.Tako
6esWoriti
dojam"vatre"
u unutraSnjosti
prozirnog
dragogkamena.
Dijamant
seodlikuje
visokim
stupnjem
disperzije,
5toje dodatna
karaKeristika
kojagadinitolikovrijednim.
Razlicite
kopijedijama-
natamoiemoprepoznati
upravo
stogaStosesvjetlost
u njimamno-
go manjerasipa,
pau njihovoj
unutra5njosti
izostaje
efekt"vatre".
ffi$s*cp*a
Gusto6a
samaposebineodreduje
kvalitetu
pojedine
vrstedragog
kamena,
no moZeposluZiti
u njegovoj
identifikaciji
u nedostatku
-fil[;r;:n;,u
11.;1 5,,,,i::.,::,i..rrritr:r:
il|11,,::;lnjr il :iriri:t h(:}j*;:l;1,
"l
i:.:1i{*cinijlrnut s* ;rilatr*-
::,:;:.::.:t::...,r..:..::r,!i-:
t:t::ir;-:i:i ir::;j;.!
i..;;; ln:::*r;it $c.:i;i';a*tl i:*ij*a* r kreirrr*,
f-l,u
ij ip irnirt+r.',i
es]eriji-i
i, :r;; i* :-:+ir*:::ifltr;:rt;rt, $;i*ifilnr; p":linjL;;:ri hr*i*n.iil.
;;,; ,11,',;:r-
i i:+ii nji:- htii*;,ii l**ji*i*i i*p*ri ri.* :iii*trl
r-!*::!.i
{.:i
i !i::::! :r+! :''j*',,;-]*l:r ='"'j+{iij
ih grirllj*r*!:+ na

51. s c r r r ) l i j : ' = : : 1 i : i i ; i ; i l r
i . ' * ! , : . l r ; ; . i ; i r ' : i r l , ; l , : : : r i i * : r . : , : r r i , , , i . : . i . . . ' ,
kojil-r sv*l*! lln:;i l;r.'li,:ri+:::+ Irlr,lr.i
1rrrr.:'::+ili
l",l i'rulj'l1r..l
i.;ll,Ji!i'|-i{r.ll'ri-.;
ilr-i{i $B -<a$t*iBr-rrtr
1.,rilq,+
r;rr::;l {l{:,],iiil1:i:+::+i:i],l1r,.lqulj,
hu=:'c sllujit ilr'lll"l
j r : t r " ; * ; + : = : i L r l r i r { ) i r : r r ' , ' . i l r . t : , : l , l
l r t i l , , , t ' j i r r r ; - - : j + : ; ' r k l r r : ' i ,i * : = : t o l i r ; , r l . , t l . -
llih irril.lljea.:li.-ir,',,.r ., :,-,'
i=::'ir.: i,,;.rii-r-1a=t-::j.r'r
: r .t l:ir;:;:r'la!:::! t:.tl.i.r
K r i r ' l a i r i t V : r r . : . , i , j i j , , r { t : - t J : :
t - l i J - : : i r , t I i j t : . r - : , , j . : t i a t
r i l : , , . r i - , : i } ' i l r : . i j i : j
proirv*ri*ii ito,n'rrrh* iiv';r!{{j: rri:r.r1rllnri.r:-l
tr !i*;:ilrjntnr:lci:i ::-=rjrr*tllir
jt.r'
r;{rir njf,jii ir-,.rnt:lrqrr
$vi hiti'ii lii:ir;lll,i lrmiuu*+ll*i. fiv;lj }n l-*in*r;,ifpil l({rr}ii,i
: : i l f i = r : i i i t { j
rij':r,l {n f ill{tj*;* rt;i ,rlh,illirlr';r. i.,rtjf;I.ijiili| il, irri'.i:ii-
boljihmetoda.Definira
se kao odnos mase i
volumenakristala,
aiztazava
u gramimapo ku-
bianomcentimetru.
Dabismoje odredili
moZe-
mo se koristiti
hidrostatidkom
vagom.Naime,
gusto6a se mo2e definiratii kao relativanod-
nos gusto6emineralai gustocevode (kojaje
1g/cm').U principu,dragokamenjeimave6u
gusto6unego nekipoludragiminerali.
Standardnemjere za teZinukoje se koriste
u trgovinidragim kamenjemsu karati gram.
Gram je mjerakoja se koristirjede,vecinom
pri kupnjivecih primjeraka.
Karatse u praksi
mnogode56ekoristi,
a iznosiotprilike
0,2gra-
ma" Ovaj nadin mjerenjateZinepotjedejoS iz
davnihdanakadasu navagu,u nedostatku
ma-
njih utega,stavljali
sjemenkerogada.Vreme-
nom se ta mjerazadrZala
i danasje op6enito
prihvacena.
Nekocse upotrebljavala
i zaozna-
davanjeteZinezlata,no danasto vi5enijeslu-
daj.Kadse radio zlatu,karatoznadavatek oz-
nakuza njegovufino6uodnosnodisto6u.
tliiarvrant
Dijamant
je najtvrdidragikameni opcenitonaj-
turdazasadpoznatatvar
naZemlji.Tvrdocupos-
jetljiv
naudarce.
Kaodragulj,
dijamant
jevrlocijenjen.
Njegova
tvrdoca
i rijetkost
te poseban
sjaj,
kaoposljedica
disperzije,
dineganajskupljim
draguljem
medudragimkamenjem.
Nosamo20%
dijamanata
sebrusizapoirebe
izrade
ukrasa;
vecina
je neprikladna.
Dijamant
pronaden
u prirodi
morabitiodredenog
oblikakakobi gasemogloizbrusiti
te naknadno
ugraditi
u nekinakit.
Bru-
Senje
dijamanta
vrloje vainojersamodijamanti
izbruieni
naodreden
nadinmoguposti6i
veliki
sjaj.NobruienjepreteZno
pratiprvotnr
oblikdijamanta
pronadena
u prirodi,
kakobise5tomanji
diouniStio
odnosno
kakobi dijamant
bioStove6i.Postoje
razliditi
nadini
bru5enja,
nonajvi$e
se
cijeneonikojisu pobru5eni
u dvijepiramide
dijesu bazespojene,
a vrhovizaobljeni.
Dijamant
bru5en
natajnadin
naziva
sebrilijant,
a odlikuje
seposebno
visokim
sjajem
(disperzijom).
Prilikom
bruienjatrebabitipailjiv,jerdaki najmanje
pogre6ke
moguuvelike
smanjiti
njegovu
vrijednost.
Vrijednost
dijamanta
odreduje
seklasifikacijom
premaboji,6isto6i,
vrstibru5enja
iteZini.
Naj-
vredniji
dijamanti
supotpuno
prozirni,
notakviserjedenalaze.
U prirodisenajde5ce
pojavliuju
#
-
=-".
4+r ,. E-,-
*
druo znanja86
) l
ti2ena osnovi
jakihkemijskih
vezakoie ;
drzeatomeugljika
zbijeno
u kristal- f
nojre5etki.
Dijamant
nastaje
kris-
fl
. =l=

52. = :.-=:i
jrlrf
ii,r i, :ril'.;:.'::,-r ^
''=,
O6i;nfl
*v,:j rii'eqi k,lmen
i;*l*!il;rjt: le it u Prirodi u
r=:=:r bojanra.Neki
:":rirnjerci
se r presijav;j*
u r*lzii*itirnircljuma,
uvisnt'l u ku{.mElecl*r*j.lili
t :;4rolni
dr;lqulja k*i* :*
1irtl;r T;rj {einornen
:r+zir.]t;e pod na:iv**]
i:t;=!=sc*n<.ija
odnosno
igr* i"u:juma.u nekih jr
g:rirll.jur*kauX*ula*va
+s$binajaku naglaSena
i
t=l,rii:e riletki primjerci
=i::+trajucak vreclnijima
r:rl <irjarn.rnata.
Opal je
*sj*tijiv mineral i, kakc se
:*st*.ji tlijeiurn od vude,
:r:*** :e rasJruknuti.To s*
==:+bit* rno2e clogoditi
.;=.*!:k*:e ;lrirrtjerak
;:a=:reies vlainog nr.|esta
+**kle se prerraEloosuii
!li s* lznen;lciaizlo*i
lak*r:: svjetir-r.
I'akoderje
i.;**iFi+ranna kiselinei
:'.r:i:ekentikalije.
il*r.!
,'.::;:,;:.il
::. 1t{riir',:
l;i:l!;: u svijmtlozelenoj
boji,
: : : , : : . . . : ! , i ' r I r l r ! j q i mh a j a n r a .
J a v l j a
s e u
,,,
,. .l-- . , rir i ;.:t= ;* vrlo iilav, ito je
.,ir... i,r,rl :',,rj';*.i'J:'*q*qkanrrnja.il
ir'ii1 : rl1ri1, .,,./'lj
${rfiliiltri';?;
kr:ristitlza lZradu
,ii!lr:1;;r
i i,;.'llih ;li*t;1",[-..]nnas
sn, clsirnn;ilizrad#
::,rlll,r :,.,rir
r$1i
;'i:irr* j,= rlznih figurica.Kina
:::rr.:-::,lr
I :-,':
ii*l-:ticanra
ocl iada. Kineski
: . : : : i . . : i l i l t l j * ; l
2u6kasti
odnosno
sme6kasti
dijamanti.
Vrlorijetko,
mo-
gusepojaviti
u crvenoj,
zelenoj
iliplavojbojinotakv
su izuzetno
skupi.Takodersu rijetkidijamanti
pot-
punocrneboje;onisebrusetakoda dobivaju
svjef
lucavmetalni
sjaj.Dijamanti
setakoder
rangiraju
pre-
ma distoiiodnosnoizostanku
inkluzija
(uklopina)
u
kristalnoj
resetki.
0istiminerali,
kojine sadrZe
ili sa-
dr2e
vrlomalouklopina,
u prirodi
suvrlorijetki,
pasto-
gai dragocjeni.
Osimtoga,dijamant
sevrednuje
pre-
mate2ini,
kojase najde56e
izraiavau karatima.
TeZ
(ve6i)
dijamanti
proporcionalno
suvredniji
od lak5ih,
Stoznadi
daje dijamant
od3 CTskuplji
od3 dijaman-
ta vrijednosti
1 CT.
ii*f:i. E=;t$[r"
Objeovevrstedragogkamenja
pripadaju
u razred
me-
talakojisenaziva
korund.
Kristalna
reSetka
sastoji
im
seizaluminij-oksida
(Al2O.),
paseodlikuju
visokom
dvrsto6om
i naMohsovoj
skali
senalaze
odmahizadi-
iamanta.
Rijetki
su i izdrZljivi
te se odlikuju
vrloviso-
kimsjajem.
Oviminerali
razlikuju
sejedinopoboji.Ru-
binje crveneboje,kojamoZevarirati
od svijetle
do
tamnenijanse,
kojanekadprelazi
u smedu.
Tvarkoja
rubindinitolikocrvenim
je krom,a u sludaju
smeikas-
tihnijasi
prisutno
je i2eljezo.Zarazliku
od njega,
safir
sepojavljuje
u razliditim
bojama,
od plave,
ruzidaste,
ljubidaste,
Zuteilizelene,
a nekad
je i bezbojan.
Plavu
bojusalirima
daluLeljezo
ititan,
ljubidastu
vanadij,
ruZi-
6astukrom,a Zutuilizelenumalekolidine
2eljeza.
Da bi rubiniimalivrijednost
kao dragokamenje,
moraju
bitiprozirni.
Takvi
rubini,
ukoliko
suvisoke
dis-
to6e,smatraju
segotovonajvrednijim
draguljem.
Od
njihsu skuplji
samoobojeni
dijamanti.
Mutnirubini
pakimajuvrlomaluvrijednost,
daki akose odlikuju
visokim
sjajem.
Posebno
cijenjena
odlika
nekihrubina
je dasepresijavaju
u oblikuzvijezde.
Takva
je zvijez-
da najde56e
Sestokraka,
a ta optidkapojavanastaje
zbogiglidastih
uklopina
rutilaunutarkristalne
re5et-
ke.Nakii5tuseod podetka
20.stolje6a
moguprona-
6ii sintetski
(umjetno
stvoreni)
rubinikojivrlonalikuju
-=
_
,;.
.
N.S
I -
rL.-
I ! - -
F" ;$,il
'@:,
,trit,
lipanj
2005.
J I

53. pravima
itek znalac
moZe
odrediti
razliku.
lmajukvalitete
pravog
rubi-
nai svanjegova
kemijska
i optidka
svojstva.
Za razliku
od pravih
rubi-
na,previ5e
su savrSeni
odnosnonemajunikakvih
o5te6enja,
6toje
kodprirodnih
minerala
pravarijetkost.
$maragu{, &kvann*+nin-
Lreril
Oveminerale
svrstavamo
u istugrupuberilajer su istogkemijskog
sastava.
Berilise mogupojavljivati
u razli6itim
bojama,
ovisnoo ele-
mentukojise pojavljuje
u osnovnoj
kristalnoj
reSetki.
Svakivarijetet
berila
(prema
boji)nosiidrukdije
ime.
Takouovuskupinu
spadaju
sma-
ragdi akvamarin,
alii nekirjedidragulji
poputmorganita
iliheliodora.
eistije pak berilbijel.Ovi minerali
mogu biti mutniili prozirni,
no
samose oviposljednji
smatraju
vrijednima
i upotrebljavaju
zaizradu
dragogkamenja.
lakoje ovacijelagrupapostavljena
visokonaMoh-
sovojskaliturdo6e,
berilisu prili6no
krhkii osjetljivi
te neotporni
na
jadekemikalije.
Smaragd
je zelenoobojendragikameniz ovegrupete sesmatra
najdragocjenijim
odsvihberila.
Stovi5e,
njegova
prekrasna
zelena
bo-
ja i rijetkost
dinegaop6enito
jednimod najvrednijih
dragulja
op6enito.
Zelenabojanastaje
uslijedprimjesa
kromaili rjedevanadija
unutar
kristalne
reSetke
berila.
Stoje bojatamnija,
mineral
6e biticjenjeniji.
Svijetli
primjerci
nisutolikovrijedni.
Stovi$e,
neubrajaju
seu smarag-
de,ve6se klasificiraju
samokaozeleniberil.Akvamarin
je plavo-ze-
lenimineral
iz ovegrupe.Prili6no
je uobidajen
te stoganemaveliku
vrijednost.
Najvrednijima
sesmatraju
tamnomodri
primjerci.
Ova.i
dra-
gi kamenosjetljiv
je nasvjetlo
te akoje dugoizloZen
suncunjegova
bojamoie poblijediti,
dimemu padai vrijednost.
Zanimljivo
je dase
akvamarin
moie dobitii izsvijetlog
smaragda,
ukoliko
seovajzagri-
javanavisokoj
temperaturi
(400'C).BojupakdobivazbogZeljeznih
primjesa.
Spinel
Ovajnazivobuhva6a
ditavu
grupuminerala
istogkemijskog
sastava,
kojisepojavljuju
u razli6itim
bojama.
Cistije spinelbijel.Najvrednijim
varijetetom
smatra
secrveni
spinel,
kojipodsjeianarubini od kojeg
gajete5korazlikovati.
Danas,
kadasuusavr5eni
testovipomodux-zra-
ka,moZe
ses precizno56u
odrediti
vrstaminerala.
lspitivanjem
je utvrde-
nodamnogipoznati
dragulji,
kojisuu pro5losti
smatrani
rubinima,
za-
pravopripadaju
spinelima.
lstose ispostavilo
za golemi"rubin"koji
predstavlja
centralni
dragulj
engleske
kraljevske
krune.l-)
trdHfitr
ZA[)AR, Obala kneza Branirnira l2l3
Tel,O23l236.38$,236.366 Fax.023/?36-365
1vlvil;(l{rrriltfin-hr'r' rhrt;il(-f'ruur:rd,hl lrct,!rr"
drvo znanja 86 q2
J J

55. ajprodavanijaknjiga svih vreme-
na joi nije napisana,ali su opisa-
ne avantureZemljaninakoji ju je
sludajnoimao u rukama. Autor fantastid-
ne prideo zgodamai nezgodama
Arthura
Dentai njegovihprijateljaengleski
je pisac
DouglasAdams,a djelo sezoveVodit hroz
galaksiju za autostopere.
DougiasNoel Adams rodenje u Cambrid-
geutEngleska)
11.oZujka1952.
godine.
Sko-
lovaoseu SkoliBrentwoodu Essexui kasni-
je na St.John'skoledZu,
gdjeje diplomirao
1974.godine,a kasnijestekaoi titulu ma-
gistraengleske
knjiZemosti.Svojuprr.r krat-
ku pridu objavioje vei s 11 godinau listu
Eaglecomic.
Osimkratkih prida,Adamsje najde5ie
pi
saodrame,kojeje samadaptiraoza radio i
televiziju.
NakondiplomeAdamsje radio zatelevizi-
jske kuie, sviraoi glumio,a ponekadi reZi-
raopredstaveprikazanenaalternatir,nojlon-
donskojsceni,te na kazali5nomfestivaluu
Edinburghu.Radioje i kaoportir u bolnici,
graalevinar
i tjelohranitelj.
Neki njegovirani radovi prikazani su na
BBC2 (1974.),
a potomi u kazali5tima
lon-
donskogWestEnda.Predstavenisubile po-
sebnodobro posjeieneniti popularne, no
pril'ukle supaZnjuGrahamaChapmana.
Re-
zultat suradnjeChapmanai Adamsabio je
scenarijjedneodepizodaMontt'a Pythona.
Adamssedakosobno
pojavljujeu detwtojse-
zoniTV-serijeLete(icirhusMontyja Pythorw.
Zahvaljujuii suradnji s Pythonovcima,
Adamsje uskoropostaopisacscenarija
za
poznatu BBC-jeur TV-seriju Doctor Who.
Premdam't je DoctorWhobio glavni izvor

56. prihoda,vei u to vrijeme podeojeraditi na Voditu hrozgalaksiju
za autostopere.
Cijelaknjiga Vodii krozgalaksiju zaautostopere
zapravoje zbirka
odpet prida.Samoprva nosinaslovVodii.Douglas Adamsnazvao
je zbirku trilogijom u pet dijelova,jer ni samnije znaokoliko nas-
tavaka6ecijelaserijaimati.Prvaknjiga,Vodii, do5la
je naprvomjes-
to najprodavanijihknjigau Velikoj Britaniji odmahpoobjavi1979.
godine.
NakonVodiiouslijedilisuRestoran
nakraju suemira(1980.),
Ziuot,suernir
i sueostalo
(1982.),
Zbogorn
i hualaza ribu (1984.)
i
Uglaunombezopasni
(1992.).
PremarijedimaDouglasa
Adamsa,Vodii krozgalahsiju zaauto-
stoperenastaoje dokje mamuran leZaona livadi u Innsbrucku u
Austriji. Kaosiromaianuqjetnik, putovaoje Europomkoriste6ise
knjigom Vodii zaautostopere
po Europi i premavlastitim rijedima
zatekaoseu zemljiu kojoj suljudi govorili dudnimjezikom koji on
nije razumio,a nisu ni oni najboljerazumjeli njega.PokuSavajuii
komunicirati slokalnim stanovni5tvom,pomislioje kakobi tek kom-
pliciranobilo komunicirati s vanzemaljcima,
kad i saZemljanima
ima takvih problema.RezultatposjetaAustriji bila je radiodrama
kojaje osvojilaBritaniju, a kasnijei knjiga kojaje osvojilasvijet.
Podetkom1977.Adamsje podeosurattivati s producentomSi-
monomBrettomna projektukojije nosioradni naslovTheEndsof
theEarth (Krajeuisuijeta).Bilaje rijedo Sestnepovezanih
epizoda,
Zanimljivosti
. Babel
Fish,
program
zaprevodenje
napretraiivaiu
AltaVistanazvan
je po
ribici
kolasepojavljuje
u Vodiiu,a omoguiava
svimiiteljima
svemira
da
semeclusobno
razumiju.
. Akonapretraiivatu
Google
naengleskom
jezikupostavite
pitanje
"Kojije
odgovornapitanje
2ivota,
svemira
i svega
ostalog?"
dobit(eteodgovor
42,Toje naimeodgovor
kojiVodii nudinaovopitanje.
. Pjesma
Paranoid
Android
grupeRadioheds
govori
o depresivnom
robo-
tu Marvinu
. U kompjuterskoj
igriciElite
igraizapoiinje
s razine
sposobnosti
"bezo-
pasan",
a polakonapreduje
ka"uglavnom
bezopasan".
Objeoveocje-
neiskoriitene
suu Vodiiukakobi seopisali
Zemljani.
Naime,
prijeno
5toje FordPrefect
posjetio
Zemlju,
u Vodituje nai planetbio opisan
jednomrileiju- bezopasan.
Nakon
novoguvida
Forda
Prefekta,
ovajje
opisdoraden
i proiirenu - uglavnom
bezopasan.
. Raiunalo
programirano
zaigranje
Saha
koje
je 1989.
igralo
protiv
tadaS-
njegsvjetskog
prvaka
Garija
Kasparova
nazvano
je Duboka
misao,
pre-
maimenuraiunala
kojeje u knjizi
daloodgovor
napitanje
iivota,sve-
rnirai svega
ostalog.
Duboka
misaoizgubio
je dvijepartijeprotivKaspa-
rova.Njegov
nasljednik,
Duboko
plavetnilo
pobijedilo
je Kasparova
1996.
. 186'l
0 Arthurdent
je maliasterod
u asterodinom
pojasu
Sunieva
susta-
va.Otkriogaje 1998.Felix
Hormuth,
a nazvan
je poArthuruDentu,
glav-
nomlikuAdamsove
kniioe.

57. a svakaje zavrSavala
smakomsvijetai nestankomZemlje.Dok je
pisaoprlrr epizoduAdamsje shvatioda mu trebabaremjedanvan-
zemaljacnaZemlji,te lik koji bi ilustrirao neznanjei nesnalaZljivost
Zemljana.Takoder,shvatioje i danije moguieimati u nepovezanim
epizodama
iste likove,i tako serodila serijaod 6 nastavaka.Yanze-
maljacje dobiorazlogsvogboravkana Zemlji- izvje5tavanje
za"pot-
puno fantastidnuknjigu" zvanuVodii krozgalaksiju za autostope-
re. Kako je prida rasla, postajaloje svejasnije da okosnicuradnje
zaptavodini taj fantastidniprirudnik koji je na Ursi Minor objavila
izdavadka
kuia Megadodo
Publication.Vodii krozgalahsijuzaauto-
stopere,naslovnepostojeiegi zami5ljenogogromnogprirudnika za
svemeduzvjezdane
prrtnike,postaojenaslovprvogserijala.Sestodi-
jelna radiodramaprvi je put emitirana na BBC radio 4 1978.go-
dine.Nakonuspjehaserijala,uslliedilajeposebna
boZidna
verzijakra-
jem iste godine,te novaradioserijau sijednju1980.
Nedugonakonemitiranjaprveradijskeserije,izdavadka
kudaPan
BookspredloZila
je Adamsuobjavudjelau papirnatomizdanju.Pri-
jedlogje prihvaien, noAdamsujezapisanjetrebaloznatnovi5evre-
mena nego Stoje izdavadpredvidio. Nakon duZegdekanja,Pan
Booksje Adamsazamoliodajednostavnozaw5i stranicu koju je u
tom trenutku pisao,poslaodostavljada
po materijal i priredio knji-
gu.Kako stranicakojuje Adamsu tom trenu dovr5avao
nije bila ba3
posljednjiprizor iz radiodrame,radnjaprvih dijelovatiskanogizda-
nja zavr5avane5toranije negoradnja odgovaraju6ih
audio-epizoda.
Godine1981.snimljena
je i prva TV-serijapo predlo5ku
Vodiia.
Uslijediloje nekoliko kazali5nihobrada,radunalnaigrica i napos-
ljetku igrani film.
RadnjaVodiia prati avantureArthura Denta,zbunjenogi trapavog
Englezakoji preZiviuniStavanje
Zenije nakon5tovogonska
flota od-
ludiovimdijelomsvemta potegnutitrasu novogmetluzljezdanog
brzog
puta.Arthura zapravospasiFord Prefect,vanzemaljac
s malogpla-
netau blizini Betelgeza.
Fordje pak istraZitelj zaposlenu izdavad-
koj kuii kojatiska najprodavanijuknjigu u svemiru- Vodid.Bijegsa
Zemljenal,alostnije bio "dobroorganiziran"- Arthur i Ford "usto-
paju"vogonsku
letjelicu,nakojojbivajumudeniprisilnim slu5anjem
naj-
dosadnije
poezijeodpamtivijeka.
Po5toih Vogoniizbace
u svemir,pokupiih najnovijisvemirskibrod
Zlatnosrce,kojim upravljapredsjedniksvemiraZaphodBeeblebrox.

58. PoredZaphoda,na brodu sujoi i Trillian, Zemljankakoju Arthur
poznajes nekogdavnogtuluma, i depresivnirobot Marvin. U svo-
jim brojnim avanturamaSarena
ie posadaizmeduostalogupoznati
super-inteligentnunijansu svijetloplaveboje,proZdrljivezvijeri sa
Traalaod kojih vas moZespasiti samorudnik (zvijeri naime glupo
misledaakovi ne vidite njih, ne videni onevas),tvorcaplaneta(u
centruGalaksijenalazisevelikatvornicaplanetA),
te doznatikojije
konadniodgovorna pitanje Zivota,svemirai svegaostalog.
Vodii krozgalaksiju za autostopere
ubraja seu Zanrhumoristid-
nih znanstveno-fantastidnihromana.KnjiZevni kritidari destosuisti
calikakoje Adamsu ovomdjelu ismijaoslu znanstvenufantastiku do
njega,britansku tradiciju i kulturu, suvremenutehnologijui nadin
livoLa.
Serijalzawiava petim nastavkom,noAdamsnikad nlje ni potwdio
ni zanijekao
daje ovajnastavak
uistinubioposljednji.
U inter{uu koji
je 2001.daoBBC-urekaojekakopi5enovodjelonazvano
Losos
sum-
nje (TheSalmonof Doubt).Losossumnjeobjavljenje 2002.godine
kaozbirka pridai eseja.DouglasAdamsnaZalostnije doZiviopojav-
ljivanje svojeknjige na trZiStu.
Adamsovo
zanimanjezaradunaladovelojedostvaranjenjegove
prve
radunalneigrice,zasnovane
na radnji Vodita. Radiojuje u suradnji
saSteveomMeretzkym,a kupcimaje isporudivanau paketu s "na-
odalama
protiv opasnosti"(naodale
protiv opasnosti,
opisaneuVodi-
iu,rade takoda,kadih stavite,spredavaju
videnjeikakveopasnosti).
Radunalna
igraVodii izd,ana
je 1984.godine.Bilaje zasnovana
na
tekstualnimkomandama
- u to vrijemenije bilo grafrdkihalatakak-
vim se koriste tvorci igrica danas.Igricu je bilo gotovonemoguie
zalry5iti.
Vodif na TV-u
Prva
TV-serija
Vodii krozgalaksiju
prikazana
je 1981.godine.
Reiirao
ju je i producirao
AlanBellu suradnji
sJohnom
Lloydom.
Zaonovrijeme
bilaje to iznimno
skupa
produkcija,
s brojnim
specijalnim
efektima.
Serija
je samopoveiala
popularnost
Vodita,
a Adamsa
promovirala
u
jednogod najunosnijih
autora
kojisuikadradilizadramski
program
BBC-a.
Specijalne
efekte
radilisuRodLordi
Pearce
Studio,
kojisuzahvaljujuti
svomradupostali
poznati
u sviletu
ratunalne
grafike.
No,efektiizradeni
zaseriju
iz 1981
. nisubilirenderirani
naracunalu,
negosuto savrieno
dobroizradeni
klasiini
efektina
filmskoj
vrpci.

59. Petnaestgodinakasnije,Adamsje sura-
divaona stvaranju igreStarship Titanic.
Godine1990.Adamsje napisaoi producirao
dokumentarnitelevizijskifiIm Hyperlandt
kojemse zapravopridao moguinostimahi-
perteksta,nadinakomunikacijeodnosnopi-
sanjainternet-linkova i stranica.IakoAdams
nije izmislio hipertekst,metluprvimaje za-
govarao
prednostinovognadinakomunicira-
nja. Njegovrad na temu hipertekstanastao
je prije no Stoje Tim Berners-Lee
iskoristio
ideju hipertekstaza stvaranjeHTML-a.
O ekranizacijiVodita podelo
sepridatiiim je
knjigaobjavljena.
Nekolikoku6apokazaloje
zanimanje,nokakoAdamsnije biozadovolan
scenarijem,
snimanje
je odgodeno
naneodre-
denowijeme. Disneyje 2000.godineponov-
no iskazaoi,eI}uza snimanjemovogfilma, i
Adamssebaciona adaptacijuscenarija.Na-
ialost,umroje prijenoStoje film u5aou pro-
dukciju.Snimanjejekonadnozapodelo
2004.
godine,u reiiji Gartha Jenningsa.Scenarij
je dijelomobradiosamAdams,no zaw5nisu
posaoodradili Karey Kirkpatrick i Garth Je-
nnings.Premdaseu dobromdijeludrZiori-
ginalnogliterarnog predlo5ka,filmska ver-
zTjaoboLavateljima
knjige donijet ie i neka
iznenatlenja.Glumci su mahomnepoznati,
osimJohnaMalkovicha,koji seu filmu pojav-
ljuje u epizodnojulozi. Svi glavni likovi bri-
tanski sutelevizijski i kazali5niglumci.Ekra-
nizacijaVodiia premijernoje prikazana u
Velikoj Britaniji 28.travnja ovegodine.
OsimVodita, Adams
je napisaoserijalkrat-
kih pridao detektivuDirku Gentlyjute seri-
jal TheMeaning of Liff . Ovajposljednjiza-
pravojebila satiridnaobradaradaglumadke
druZineMonty Pythona.Naime,Monty Pyt-
honovcisuvei bili snimili filmThe Meaning
of Life (Srnisao
iiuota, 1984.),koji je Adams
"preradio" a TheMeaning of Liff (Smisao
Liffa).Koafior knjigebioje JohnLloyd.Na-
konvelikoguspjeha,
nastaojeiDublji srni-
sanLiffa (TheDeeper
MeaningofLiff, 1990.).
Njegovoposljednjedovr5enodjelo bio je
opetvodid- Posljednjaprilika da uidite (Last
Chanceto See),
knjiga kojaje nastalaiz su-
radnjes prirodoslovcem
MarkomCarwardi-
neom.Priia je to o potrazi zawstama koje
izumiru diljem svijeta.
Douglas
Adamsnagloje preminuoodsrda-
nogudara11.svibnja2001.godine.
Tijekom
njegovaZivotaprodanoje 15milijuna prim-
jeraka njegovihknjiga samou Velikoj Bri-
taniji i SAD-u.Adamsovasu djelaprevede-
na i na veliki broj wjetskih jezika.
Jesteli znali?
. U sijeinjuovegodinejedanje asteroid
u tast Adamsunazvan
25924Douglasadams.
. Godine1996.Vodii kroz galaksijuza autostopereproglaienje jednim od sto najveiih
ostvarenja
stoljeta.Zauzeo
je visoko24. mjesto.
Linkovi
t
qf
=. -ak
www.bbc.
co.ulVcu
lVhitchh
ikers/
www.doug
lasadams.
com/
http://hitchhikers.movies.
go.com
http://wi
redforbooks.orgldou
glasadams/
q

60. SrneuorE
rurrA
-to*

63. ii;,,-,
,iu.tl,','"
,odJeruzalema.
memorijalni
Jad
lqjestomuzela
orana
u kojoj
a na podu
, U
pak ispisana
medu
poiasnatitula
pojedincima
lrryldoblja
iti:taaali
iidovima
vlastitiiivot
*ft
H
it*l
#il
W,rr,

67. i '
,.:..,,,,.:S
t.=,
j.":""r 8"
67

68. IHE55
NakonStoje Rossaubio pripadnikekstremnog
krilaIRA-ena
kucnompragu,NorrisMcWhirter
nastavio
je daljetradicijudo svo-
je smrtiu travnju2004.godine.S velikomsestra$cui pomnjompo-
sve6ivao
podacimai njihovojtodnosti,
alibioje poznati kaodovjek
kojije dubokopo5tovao
ljudskugenijalnost
i odludnost
u postiza-
njuuspjeha.
Volioje prepridavati
anegdoteo iznimnimljudimakoje
je upoznao,
bilodase radilo
o olimpijcima
kojisuzadivili
svijet
pos-
tavivSi
novirekordilio ljudimakojisu postavljali
rekordena pod-
rudjima
kojimabi se malotkoielio okudati,
poputMarkaGotilieba
kojipodvodomsviraoviolinuiliFrankaFreerakojije jabukutako
oguliodaje dobionajdulju
neprekinutu
korujabukenasvijetu!
U Nor-
risovim
ocimasvakije od njihbio nasvojnadinposebani najbolji.
',,*''
'
$rrrl!
S godi5njom
prodajomod 3,5milijuna
primjeraka,
odnosnodo-
sada5njom
ukupnomprodajomod preko100milijuna
primjeraka
knjigeu preko100zemaljana3Tjezika,
Guinness
WorldRecords'"
(GWR)
postala
je jednomod najprodavanijih
knjigasvihvremena.
Ove godine slavisvoju zlatnu,50. obljetnicupostojanja,a zani-
manjeza njunimalonejenjava,
kaoni silnaZeljada se u nedemu
postanenajboljim.
Ako 2eliteu6iu Guinnessovu
knjigurekorda,moratevoditiraduna
o nekolikostvari.Ako je u pitanjuobaranjepostoje6egrekorda,
moratezalra2iti
pojedinosti
o sada5njemrekordute pravilai upute
lilrlrl
liiii
li;trr
'
,l;,,
lliilrl
,::ii
'ii.
GWRbilieii i
najiudnije rekorde
- poput ovog pubo
kojije dobio titulu
nojudoljenijego od
'civilhocije".
lipanj2005.
b 6

69. koje morateslijeditinamjeravateli oboriti
taj rekord.U slu6ajuda Zelitepoku5atineS-
to Stojo5 nitko prijevas nije poku5ao,ta-
da serekordprvomorapredloiitilstraZiva6-
kom odjeluGWR-akoji 6e odluditijelito
ne5toza Stobi oni bilizainteresirani.
Bude
li odgovor pozitivan,sastavit6e neophod-
ne upute i poslatiih vama.Ako ne, uvijek
moZete predloiiti neke druge rekorde u
kojima bistese htjelioku5ati.Rekordikoji
ne bivajuprihvaceniobicnosu ilipreopas-
ni,nedovoljanizazov,previ5especifidni
za
pojedinca
ili neoborivi.
Jednomkadava5rekordbude prihva6en,
bit6ezabiljeZen
u bazipodatakaGWR-a,
ali
se moZedogoditida nebudeobjavljen
niti
u knjizinitina web-stranicama
www.guin-
nessworldrecords.com,
jer godiSnje
zapri-
maju preko65.000zahtjevasa svihstrana
svijeta.Pritomse u knjiziobjavi4000,a na
web-stranicama,
premdase svakogtjedna
obnavljaju,
svega3000.Takoder,zbogveli-
kog brojaprijava,obradazahtjevaza pos-
tavljanjem
novogrekordatrajei do 6 tjeda-
na, pa je dobro oboru2atise i strpljenjem.
Zalim,zbog prostornihograni6enja
i ogra-
nidenih
sredstava,
vi5ese nacionalni
ilipod-
rucnirekordine priznajunitiobjavljuju,pa
je nekadaSnjinazivTheGulnnessBook of
Records(Guinnessova
knjigarekorda)
pre-
tvoren u Gulnness World Records (Guin-
nessovisvjetskirekordi).Premdanitko ta
postignu6ane podcjenjuje,
sviGWRrekor-
di moraju biti dokazivi,mjerljivi,oborivi i
na svjetskojrazini.
Zanima livas koji se rekord najde56e
obara?lma ih nekoliko.Primjerice
radijski
DJ maratonkojije 1999.godineiznosio37 sati,sadaje dobranoiznad60 sati,a svakog
se mjesecaodvijajunovi poku5ajiobaranjatog rekorda.Drugi rekord koji se redovito
obarajest naistariia iivu6a osoba na svijetu, gdje se pojedinostio datumu rodenja
rekorderamorajusluibeno potvrditi.
Ono StoimenaCarlaLewisai MohammedaAlijaznadeu atleticii boksu,to imeAshrite
Furmanaznadiza sve ljubiteljeGuinnessovih
svjetskihrekorda.Zaita? Jer je on osoba
kojaimanajveii brojpostavljenih
Guinnessovih
svjetskihrekorda(94dosad),ukljuduju-
6i i onajza broj postavljenih
Guinnessovih
rekorda!
Dr2irekorde,primjerice,
zavo2njujednociklaunatrag,dugopruga5koskakanjena po-
go-Stapu,
balansiranje
s najvi5eda5ana bradi (75),najvi5eodigranih"Skolica"u 24 sata
(434),najve6ibroja preskakanjakonopa u 24 sata (130.000),najvisepodvodnihpres-
kakanjakonopcau jedansat (738),najbrZu
utrkuna l0 km u vre6i(1sat,25minutai 10
sekundi),
najduljeistodobnoZongliranje
itrdanje(80,45km), kolutanje
unaprijed
(8341
t ',
)
.
;;:=::.=
::-;f;:
r
l
l
iiiilrl'
i ililil'l
drvo znanja86
tJY

70. kolutza 10 sati i 30 minuta,odnosno20,515km), za najbrie
guranjenarandenosomna razdaljini
od jedne milje (1609m -
24 minutei 36 sekundi)i nedavnoje oboriorekordkojije sta-
jao neoborenditavostolje6etime $to je na Stulamapre5ao I
kilometaraza 39 minutai 55 sekundi.
Od sedamdesetihgodina proslog stoljedado danasnjeg
danapostavioje 94 Guinnessova
svjetskarekorda.S obzirom
na to da su svi rekordipo tipu vrlo razliditi
jedan od drugoga,
jedinaje osobakojojjeGWRdodijelio
posebnutitulu
'Mr.
Ver-
satility'(Mr.Svestranosti).
Za vi5epojedinosti,
posjetitenjegov
websitena www.ashrita.com -
lipanj
2005.
T U

72. 0nuZ;rPRoTrv
BAKTERUA
I GLJtvtcA
w*- 1
-% " er*
odine1928.sirAlexander
Fleming(1BB1-1
955)promatrao
je kakose kolonijebak-
terijeStaphilococcus
aureus mogu uni5titiuz pomo6 drugog mikroorganizma
,
Pencilliumnotatuma.Vec tadaje ovajvelikiznanstvenikspoznaoda Pencilliumpro-
izvodiantibakterijski
agens,tvarkojauni5tava
druge bakterije.
Medutim,to otkri6enijeimalo
veciznaiaj svedo 1940.godine,kadasu HowardFloreyi ErnstChainprviizolirali
antibiotsku
IvarizPencilliuma
i oblikovali
je u pra5kasti
obliklijeka.Lijekje po mikroorganizmu
kojiga
proizvodi
dobioime penicilin.
KemidarkaDorothy Crowford Hodgkin koristila
je rendgenske
zrakeda bi otkrilarasporedmole-
kula,ukljuduju6i
i molekulupenicilina.
Njenootkri-
6e strukturei polo2ajate molekulepomoglo je
razvitkudrugih antibiotika
Antibioticima
se u Siremsmislurijedinazivajui anti-
mikrobnilijekovi,
koji djelujui na viruse.Ono Sto
dinijedan antibiotikuspje5nimsredstvomje selek-
trvnatoksicnost,tj. svojstvoda u dozi u kojoj unis-
tava mikroorganizamne Stetiorganizmudoma6i-
na. Uspjesnodjelovanjeantibiotikazasnivase na
razliditosti
strukturestanicedoma6ina (dovjeka)i
mikroba.Naime,mikroorganizam
kojinapadnena-
Setijelo, recimo bakterija,po svojoj gradi se raz-
likujeod na$ihtjelesnih
stanica.
Te razlike
nisuve-
like,i uglavnomse svodena razliditosti
kemijskih
spojevakoji izgradujupojedineorganeleu stanici
ili membranistanice.Antibiotikmoie "oreooznati"
!r.# npryb
#r:
b.7^l
q
r , t
9{
r,
1 1 i p a n j2 0 0 5
T L

73. *ffi
ffihd
%*
ffi
razlikei djelovatispecifidnona stanicebakterije.Za-
mislimona trenutakda na svim naSimstanicama
pi-
5eC, a nastanicamamikrobaM.Antibiotici
bi po orga-
nizmu"traZili",
prepoznavali
i uni5tavali
samoone na
kojimaje M. Osim tog mehanizma,
antibiotici
mogu
iskoristitispecifidneputovemetabolizmabakterija.U
na5imstanicamai u stanicamabakterijeodvijajuse
procesimetabolizmarazlicitih
tvari(spojeva),
npr.sin-
tezaproteina,sintezanukleinskih
kiselinakojesu sas-
tavnidio DNA.Medutim,ti se putovirazlikuju
u ma-
lim alibitnimdijelovima,
Stoje dovoljnozatodnodje-
lovanjeantibiotika.
Djelovanjeantibiotikamo2e se podijelitina bakte-
riosiatskoi baktericidno.Bakteriostatska
sredstvaspre-
davaju rast i razmno2avanjebakterija i tako omo-
gucujuobrambenimsnagamaorganizmasuzbijanje
infekcije.Baktericidnasredstvaizravnoubijajubakte-
rije. Hoce li neko sredstvo imati bakteriostatskoili
baktericidno
djelovanje
ponekadovisisamoo primi-
jenjenojkoncentraciji.
Cetirisu osnovnamehanizma
djelovanja
antibiotika
na bakterije:
inhibicija
sintezesta-
nidnestijenke,pove6aniepropusnostisianidnemembrane,inhibicijasintezebjelan-
devinai inhibicija
sintezenukleinske
kiseline.
Djelovanje
mehanizmainhibicijestanrdnestijenkeu osnoviznaci da ce antibiotik
sprijediti
nastanak
stanidne
stijenke.
Stanidna
stijenka
bakterije
kojaje prokariotski
orga-
nizamje potpunorazliditog
sastavaod membraneeukariotskogorganizmakakavJeaov-
jek.Bakterije
imajudvrstustijenku
sastavljenu
od kompleksnih
polimera,
rzv.peptidoglikana.
drvo zn.rni:86
I T

74. . Antibiotici.
Stijenka
odrZava
oblikifunkcijubakterijske
sta-
nice,unutarkojevladavisokiosmotski
tlak.
Peptidoglikani
su sastavljeni
od amino$e6era
kojisuorganski
spojevikodkojihjejedna*OH
skupina
5e6era
zamijenjena
amino*NH2sku-
pinom.
Peptidoglikani
u bakterijskim
stanica-
masu povezani
peptidnim
vezama
odnosno
'ffi"
NH-OH
vezama
izmedu
aminokiselina.
Dabistijenka
bilaStodvr56a,
ti peptidni
lancisei medu-
sobnopovezuju.
Pritom
sestvara
mreiastastruktura.
Zate reakcije
su potrebni
enzimikojise
nazivaju
transpeptidaze.
Stanidnu
stijenku
bakterije
moiemozamisliti
kaopleteni
salkojijejako
dvrstkadaje ditav,
aliakopokidamo
samojednunjegovu
nit,struktura
se poremeti
i dolazido
raspadanja.
Penicilini
i cefalosporini
kodetranspeptidaze
i inhibiraju
reakcije
prikojimasestva-
ra mreZasta
struktura.
Transpeptidaze
u procesu
nastanka
stanidne
stijenke
zapravo
su recep-
torizapeniciline
i cefalosporine.
Njihovo
djelovanje
je,dakle,baktericidno
i vrloselektivno.
Drugimehanizam
djelovanja
antibiotika
je povecanje
propusnosti
stanidne
membrane.
Mem-
bfanecitoplazme
Zivih
stanica
selektivno
supropusne,
tj.u stanicu
propu5taju
samoonoStojoj
je potrebno,
a izbacuju
samonepotrebne
i Stetne
produkte.
Membrane
svihorganizama
imaju
malekanali6e
krozkojeprolaze
tvariizokoline,
Ovikanali6i
suujednoi "redari
stanice"
jerpaze
Stoulaziu stanicu
i izbacuju
iznjeonoStoie nepotrebno
ilidakStetno.
Akoim maloporemetr-
monjihov
paZljivo
odabrani
"program",
dolazido kaosa.
lzstanice
moguizlaziti
dobretvari,Sto
uzrokuje
odumiranje.
Membrane
stanice
mikroba
i dovjeka
slidnesu u tomestokodobjevrste
AMOXICILIN
- Amoxil (Pliva),
Amoksicilin(Belupo)
Amoxicilin
je polusintetski
penicilin
Sirokog
spektra
djelovanja.
Kaoi ostalih
penicilina,
njegovo
djelovanje
se zasniva
na inhibiciji
sinteze
stanitnestijenke.
Stabilan
je u Zeluianoj
kiselini
i
dobrosedistribuira
u mnoga
tkivaodnosno
tjelesne
teku(ine,
ito muomoguiava
uporabu
kod
mnogihinfekcija
zbograspoloiivosti.
lzluiuje
se70%putembubrega,
tj. urinom.
lndikacije
(razlozi)
zauzimanje
su:bronhitis
(upala
bronha),
pneumonija
(upala
pluia)uzroko-
vanapneumokokom,
streptokok,
akutniotitismedia(upalasrednjeg
uha),faringitis
(upala
grla),
sinusitis
(upala
sinusa)...Od
nuspojava
se,kaoikod drugihpenicilina,
moZe
javitireakci-
ja preosjetljivosti
(kod10%bolesnika),
a otituje seosipom,svrbeZom
i povi5enom
temperatu-
rom.Toje klasiinaalergijska
reakcija
kojasejavljakodljudinesamozboguzimanja
pojedinog
lijeka
vei i zbognekehraneili drugihtvariiz okoline.
Uzimanje
moZeizazvati
i poremeiaje
u
crijevnoj
flori,posebno
kodmanjedjece,
toinije proljeve,
posebno
akonijetoino doziran.
Zato
senakon
uzimanja
antibiotika,
dabi sevratila
crijevna
florau prvobitno
stanje,
preporuiuje
uzi-
manje
jogurtakao5toje bioaktiv
ili preparati
kaoito je prolife.
Uobiiajeno
uzimanje
je svakih
Bsati,tj. tri putadnevno,ovisnoo uzrastu
odnosnoteZinipacijenta.
lipanj2005.
l.+

75. CEFALEKSIN
- Ceporex(Pliva),Cefaleksin
(Belupo)
Cefaleksin
je takoderpolusintetski
antibiotik.
Djeluje
baktericidno
koienjem
sinteze
staniine
stijenke
bakterije.
Brzosei potpunoresorbira,
akoseuzimanataSte;
nakonobroka
je
apsorpcija
znatnosporija,
5toznaiidaje i djelovanje
sporije.
Dobro
se raspodjeljuje
u tkivai tjelesne
teku(ine,
5to znaii da se moie
uporabitiza mnoge infekcije
jer dopireu ve(inudijelova
tijela.
lzluiujese 95% putemurina.Indikacije:
infekcije
gornjihi donjih
diinihputova(kao5tosuupalagrla,srednjeg
uha,sinusa),
infekci-
je mokratnog
sustava,
infekcije
u ginekologiji...
Od nuspojava
moguiesu probavne
smetnje
- proljev,
povraianje.
Drugenuspojave
surijetke.
Uobiiajeno
uzimanje
je 2 putadnevno,
i to svakih
12sati;doziranje
kaokodsvihlijekova,
a posebno
antibi-
otika,ovisio teiini pacijenta.
one sadr2e lipide i proteine.Medutim sastavlipidaje razliditi djelo-
vanjem upravo na te razliditedijelovedolazido poreme6ajaselektiv-
ne propusnosti.
Pritomdolazido gubitkabitnihmakromolekula
iliiona
te kao posljedicatoga do o5tecenjaili smrti stanica.Tako se nistatin
i amfotericinB uglavnomveZuza ergosterolkojije glavnisterolu mem-
brani nekih gljivica.Tim vezivanjemse stvarajukanalikoji propu5taju
bitnesastojkeza stanicui ona odumtre.Onidjelujuselektivno
na glji-
vice jer ni ljudske ni bakterijskestanice ne sadrZesteroleu sastavu
svojih membrana.
Inhibicijasintezebjelandevinaje tre6i mehanizamdjelovanjaanti-
biotika.Sintezaproteinau stanicamasvih organizama
odvijase na
ribosomima"
Oni prenosegenetskeuputekakovr5itisintezu.Ribosomi
bakterijasatoje se od dvije podjedinice,nazvane30S i 50S. U ljud-
skim se stanicamaribosomitakodersastojeod dvijepodjedinice,
alito
su 605 i 40S.Na toj razliditosti
se temeljiprincipdjelovanjaantibiotika.
drvo znanja86
t )

76. . Antibiotici.
AZITROMICIN
- Sumamed
Azrtromicin
je antibiotik
Sirokog
spektra
djelovanja.
Onje prvipredstavnik
novevrste
antibiotika
nazvanih
azalidi
ispadau skupinu
makrolrdnih
antibiotika
(tj.antibiotika
velikih
molekula).
On
seveZe
na50Spodjedinicu
ribosoma
i inhibira
sintezu
bjelanievina
(kao5toje opisano
u meha-
nizmima
djelovanja).
Nakonuzimanja
postiiepotrebnukoncentraciju
za 2-3 sata,ali hrana
umanjuje
resorpciju
za 50ok.
Zatoje boljeuzimanje
satprijeili dvasataposlije
obroka.
Dobra
osobina
azitromicina
je vezanje
zafagocite,
kojimaseprenosi
na mjesto
infekcije.
Timesupos-
tignutiboljedjelovanje
i manjaStetnost
po pacijenta.
Uglavnom
seizluiujeu nepromijenjenom
obliku
stolicom,
Indikacije:
infekcije
gornjihdiSnih
putova(upalagrla,Zdrijela,
sinusa
i srednjeg
uha),infekcije
donjihdiSnih
putova(bronhitis
i upalapluta),infekcije
koie i mekihtkiva,spolnoprenosive
bolesti...
Azitromicin
rijetko
uzrokuje
nuspojave,
alimogusejavitimuinine,proljevi,
bolu trbu-
hu ilipakgrlobolje
i vrtoglavice.
Uzima
sejedanput
dnevno
(svaka
24sata),
a doziranje
ovisi
o oboljenju
i teiinipacijenta.
Tojed-
nostavno
uzimanje,
samo
jednomdnevno,
uiiniloje Sumamed
jednimod najpopularnijih
antibio-
tikadanas.
Ribosome
zamislimo
kaokuglicekojeu sebi
imaju
jakopunoinformacija
otomekakoraspo-
redititvarikojesenanjihveZu,
i kojesukljud-
nezaopstanak
vrste.
Zamislimo
dasuovekug-
licekodbakterija
zeleno-2ute
doksukodljudi
crveno-plave.
Svakabojasadr2isvojuinforma-
cijuo tomekakosloZiti
jednostavne
tvari(npr.
aminokiseline)
u jednukompleksnu
strukturu
(kaoStosuproteini,
hru.bjelandevine).
Antibio-
ticivolesamozelenui iutu boju,veZuse za
tajdioi onemogucavaju
drugimjednostavnim
tvarima
pristup,
neswaraju
sespojevikojisu
bitnizadaljnji
razvoj
bakterije
(proteini).
Takose
aminoglikozidi
ve2uza30Spodjedinicu.
Klo-
ramfenikol.
makrolidni
antibiotici
i klindamicin
ve2u
sena50Spodjedinicu
ribosoma
bakterije.
eeturti
mehanizam
je inhibicija
sinteze
nuklei-
nskekiseline
kojaje sastavni
dioDNA.Bakte-
rijskiDNAje jednostruko
uvijeni
kruZni
lanac,
zarczliku
oddvostrukog
lancaobaviienog
ovoj-
nicomkod ljudske
DNA.Za sintezu
nuklein-
skihkiselina
kojisusastavni
dioi bakterijske
i
ljudskeDNApotrebna
je folnakiselinakoju
ljudski
organizam
uzima
hranom,
abakterije
mo-
rajusintetizirati
izpara-amino-benzojeve
kise-
line(PABA,
odengleskog
naziva).
Sulfonamidi
(antibiotik)
seugraduju
namjesto
PABA-e
(zbog
slicnemolekulske
strukture
obajuspojeva)
stva-
rajuciproduktkojinemafunkciju
zabakteriju,
te se natajnadinzaustavlja
njenrast.
Zapravilnu
upotrebu
antibiotika
vainoje poz-
natiprethodno
opisane
mehanizme
djelovanja.
Za udinkovito
djelovanje
antibiotika
potrebno
je na mjestuinfekcije
posti6idovoljno
visoku
koncentraciju
tvarikoja6euni5tavati
mikrobe.
Osimtoga,va2no
je odrZavati
postignutu
kon-
centraciju.
lz svihtih razloga
odlukuo uzima-
CEFTIBUTEN
- Cedax
(Schering-Plough)
Djeluje
tako da inhibirasintezustaniine
stijenke
- baktericidno,
i zbogsvoje
struk-
tureotporan
je na betalaktamazu.
Indika-
cije:
infekcije
gornjih
i donjihdiinihputova,
infekcije
urinarnog
traktakododraslih
i dje-
ce(komplicrrane
i nekomplicirane).
NajieS-
ie nuspojave
su probavne,
i to muinina,
proljev
te glavobolja.
Uzima
sekaoi veiina
novihantibiotika
samojedanput
dnevno,
i
to svaka
24 sata,neovisno
o jelu.Jedino
se
kodupalepluia (pneumonije)
uzimapola
doze 200 mg svakih12 sati(zaodraslu
osoDu).
n-,.:ii
*
#'
#
ffi
{
$ t
$
i
r f f i
{ t f f i
f f i m
W f f i
l r , I
i.w
is
lipanl2005.
t o
t f t * i l * ! t
t r l f l l l l r s

77. BENZATIN-
FENOKSIMETILPENICILIN
- Silapen
(Belupo),Ospen(Krka)
Toje penicilin
zaperoralnu
upotrebu
(uzima
sena
usta),
kojidjeluje
baktericidno,
spreiavajuii
sin-
tezustijenke
bakterijskih
stanica.
Otporan
je naie-
luianukrselinu
i dobroseapsorbira
izcrijeva.
lz-
lutujesenepromijenjen
mokraiom.
Indikacije:
lijek
za streptokokne
iniekcije
(blagei srednje
teike
bakterijske
infekcije
grla,Zdrijela,
srednjeg
uhai
sinusa),
iarlah(ukljuiujuiispreiavanje
5arlaha).
Smiju
gauzimati
i trudnice.
Akosepojavi
alergij-
ska reakcija
na lijek,odmahprestatiuzimatii
obratitiselijeiniku
dabi sesprijeiila
jaia alergij-
skareakcija.
Uzima
se3 puta(svakih
B sati)ili4
putadnevno
(svakih
6 sati)u odredenoj
dozi.
CEFUROKSIMAKSETIL
- Novocef
(Pliva),
Zinnat (Glaxowellcome)
Takoder
antibiotik
za peroralno
uzimanje.
Toje
baktericidni
antibiotik,
otporanna enzimbeta-
laktamazu
kojimsebakterije
sluZe
priobraniod
antibiotika-
Dobroseresorbira
izprobavnog
sus-
tava,i boljeseresorbira
akoseuzmeodmahnakon
obroka.
lzluiuje
seiztijelamokratom.
Indikacije:
infekcije
gornjihi donjihdiinihputova,
infekcije
mokratnogsustava
- cistitis(upalamjehura
-
iestauporaba
i dobradjelotvornost),
infekcije
ko-
ie i mekihtkiva.Nuspojave
sejavljajurijetkoi
uglavnom
sepodudaraju
s popratnim
djelovanji-
maostalih
antibiotika
- muinina,proljevi...
Uzi-
masedvaputadnevno,
i to svakih
'12
satiu odre-
denojdoziovisnoo teiini infekcije
i kilaiii sta-
rostipacijenta.
nju antibiotikatreba prepustitilijednikui slijeditinje-
gove upute uzimanja.
Da bi se odr2ala stalna koncentracija,na mjestu
infekcije
trebase odreditishemadoziranjaodnosno
odabrati najpovoljnijadoza i najpogodniji interval
Stoga je vaZnoantibiotikeuzimatiu todno propisan-
im vremenskimrazmacima
- zakasnite
li iliuranite,
il
pak preskocite li jednu tabletu lijeka, moze se
dogoditida se antibiotici
"oporave"te da time cijela
terapijanema nikakvogudinka.Takoderje bitno uzi-
matiantibiotike
dovoljnodugo da budemosigurnida
su unistenisvi uzrodniciinfekcijejer u protivnom
moZedo6i do ponovnog oboljenja.Bakterijesu jako
jednostavniorganizmii zato su sklonijeprilagodba-
ma u nepovoljnimuvjetima.To znadida 6e one des-
tim kori5enjem istog antibiotika"upoznati" isti i
promijentise, da sto vi5esprijedenjegovodjelovanje
na njih.Ova mutacijamoZedovestida potpune ned-
ielotvornostiodredenoo antibiotika.
qieiii{l#Sr"
*
t
#
i*;e
';i
]
:
;
Ilffi"-r'
*ffi
drvo znanja 86 -?-7

78. g
I
II
J
b
ti, Neesie
i
)l
00[

79. ,k
t
fr
Jeti, njegauameri{ki
rodak bigfoati iudaai{te
iz Loch,Nessaimaju nesta
zajedniika - nitko ne
moie dakuzatidu postoje.
S obziromnu ned,astatale
dokaza,
punoje lakie
turditi da su ta stuorenja
nastalau ljudslaajmaiti.
+.
t.;;:::1t;
.'......
ri':r...:ti
1';
.
::.',:r
drvoznanja
86

84. ',=1-;'r
,;:::,:::
:,::::l
,:tt.'
a::t.1,'
".$i1",
nadinkodudenika
senastojiraz-
.i-
],.,-r::,
RepuhliciHrvatskoj tradicija srednjo6kolskog
obrazovanja
stara je nekoliko stotina
godina.
Obrazovanje
je obidno
bilo podijeljeno
na opiei slrukovno,a slidna
je situacija
i danas.
Strukorme
Skole
obrazuju
svoje
polaznike
zapojedine
zanate
ili zanimanja,
dokopie
srednje
Skole
- takozvane
gimnazije
- dajuSirokoznanje,
uz ne5toveii naglasak
napojedi-
nu grupupredmeta.
U dadkom
Zargonu
Skole
setakodijelena "realke"i "klasiine" gimnazije,
te nastrudnecentrezasrednjo5kolsko
obrazovanje.
Nakonpostjednje
reformeSkolstva,strui-
ni cenlrizaobrazovanje
dodatnosu razdijeljeni
na centreslidnijegimnazijama
i onebliZe
"zanatima".
Zakonom
osrednjem
obrazovanju
iz 1992.
godinedopuStenoje
oLvaranje
privatnihBkola.
Tako
je Prvaprivalnagimnazijau Hrvatskojotvorena1993.godine.
a danasradi tridesetak
pri-
vatnih srednjih3kola,i to veiinom prema gimnazijskimprogramima.Programi svih gim-
nazijavrlosuslidni- razlikujuseotprilikeu 207o
gradiva,
kojedinespecijalizirani
predmeti
(klasiinijezicii dru5tvenipredmetiu klasidnimgimnazijama,
matematikai prirodoslovlje
u
prirodoslovnim
gimnaz
ijamate stranijezici u jezidnimgimnazijama).
Osnovane
sui privatne strukovneikole u kojima seSkolujuekonomisti,zubni tehnidari,
modnistilisti,glazbenici.
StmkovneprivatnesrednjeSkole
nepostoje
jo5u svimZupanijama
u RepubliciHrvatskoj.U PoZeikojseZupanijiu privatnoj srednjojSkolimoZeteobrazovati
zaekonomista,
au Primorsko-goranskoj
zaglazbenika.
Splitsko-dalmatinska
Zupanija,
pored
gradaZagreba,
nudinajveiiizborprivatnihsrednjihSkola.
U graduZagrebupostoji17privat-
nih srednjihSkola,od degaSeststrukovnih. U Splituje pak 5 privatnih srednjih 5kola,od
dega
su daktri strukovne.
viti kreativno raemi5ljanje,samostalnost,od-
govornostpremaradu,te visokarazina zna-
nja, bilo da se radi o gimnaz[ji ili nekoj
odredenojstruci.Velika vainost pridajesei
udenjustranihjezika (u nekim gimnaz{jama
obaveznoje
udenje
daktri svjetskajezika).
No privalne Skole,
zarazliku oddriavnih,
imajui wlo visokeSkolarine.
Takoje zajednu
Prema
istraiivanjima
nekih
sociologa,
odlu-
kao izboru
srednjoikolskog
usmjerenja
naj-
ieSteje zasnovana
naroditeljskom
videnju
"najkorisn
ijeg
" usmjerenja.
Najveiibrojcf
a-
kasvake
segodine
pokuiava
upisati
upravo
u gimnazije,
kojeop(enitouzevSi
dajunaj-
Siriizborza kasnijinastavak
Skolovanja.
Upisi
u zanate
i uskospecijalizirane
strutne
Skole
u stalnom
su paduposljednjih
godi-
na,i iini sedasunajuZe
vezani
uztradicio-
nalnuaktivnost
obitelji.
U Hrvatskoj
danas
ima445srednjih
5kola.
Obrazovni
se procesu vetini privatnih
srednjih
ikolaodvijapremacjelodnevnom
rasporedu
radazasverazredne
odjele,
dok
se u javnimikolama,prvenstveno
zbog
nedostatka
prostorau odnosu na broj
uienika, nastavaodvila u smjenama.
Dnevni
raspored
privatnih
ikolaomoguta-
va vefi izbor dodatnih predmeta i
kreativnih
radionica,
kaoi intenzivniji
indi-
vidualni
rads uienicima
lipanj2005

85. ^+A+"
LtNiasry
agf[ *-'
pnverNairorA sPRAVoM
JAVNosrl
PRTvATNE
SREDNJE
Srorc
Prvaprivatnasrednja
Skola
"Gaudeamus"
Osijek,031
21289O,Skolska
6,Osilek,
upisi:od 20.6.,smjer:opfi gimnazijski,
plaianje:podogovoru,
Skolarina:
od 5000
- 25.000
kn,www.gaudeamus.hr
Sle
upisi:6. mj.i 9. mj.,smjer:HTT,
ekonomski,
gimnazijski,
pladanje:
cijeliiznos
ili
obroino12mj.Skolarina:
19.710
kn,www.manero.hr
L[tlgr
lll. 8.7.do 12.7.2005.,
smjer:
jeziina
gimnazija,
hotelsko
turistiiki,
pladanje:
10
rata,Skolarina:
25.000
kn,www.linigra.hr,
mail:info@linigra.hr
jezitnismjer
- 22uienika,
hoteliierski
smier
- 22uienika
Privatna
turistiikai ekonomska
ikola s pravomjavnosti,
021341701,llirske
akademije
3, Split,predupis:
od 1.6. upis:prema
odluciMinistarstva,
smjer:hote-
lijersko-turistiiki
tehnitar,
ekonomist,
pla(anje:
odjednom,
dvijerate,deset
rata,
ikolarina:2.600Eur,www.ptes.hr;
Skola
upisuje
2005/06.
5.generaciju
uienika
Privatnaumjetnitka5kolas pravomjavnosti,01 4834137
, Tuikanac
77, Zayeb,
upisi:poodluci
Ministarstva,
smjer:umjetnitka
gimnazija,
Sifra
programa
320704,
plaianje:upisnina
5000+ 10ratapo 1900kn,Skolarina:
24.000
kn,ukljuten
ruiaki
ulaznice,
wvrrw.pug.hr,
mogutnost
nastavka
Skolovanja
nasvimvi3im
Skolama
i fakulte.
tima,grupe
od 13-18
utenika,
4 razreda
Skofski
centar"Maruiid",021502600,021501141(fax),
Benkovaika
10/A,
Split,
smjer:1.fizioterapeutski
tehniiar/ka,
2. medicinski
kozmetiiar/ka,
3. op(agimnazija,
4. zubotehniiar,
plaianje:podogovoru
(u ratama),
5kolarina:
smjerovi
1.i 2. 2.500
Eur,smjer
3. 2000Eur,smjer
4. 3000Eur,
www.dentalcentarmarusic.com.
Privatna
jeziCna
gimnazija
"Pitagora",
02l 360022,021348199(fax),
DrZiieva
8,
Split,
upisi:prijave
do kraja
lipnja2005.,
smjer:
jezitnagimnazija,
pladanje:
obrotno,do 12mjeseci,
ikolarina:2700Eur,u cijenu
je ukljufena
struinaSkolska
ekskurzija,
kojojje ciljusavriiti
vjeitinei znanje
jezika,
www.pjg.-pitagora.hr
Zadarska
privatnagimnazija
s pravomjavnosti,023300173,174,023
301566
(fax),
Kraljskog
Dalmatina
4,Zadar,
smjer:op(agimnazija,
pla€anje:
dvijerate,
ikolarina:21.000
kn,www.zpg.hr
Privatna
kfasifna
gimnazija
s pravomjavnosti,012300325,012345081(fax),
Harambaiiteva
19,Zagreb,
prijave
zaupis18i 20.6.05,
10-13
i 15-17
21.6.
testiranje,23.,24i
25.6.intervjui,25.6.
objava
rezultata,27.6.
upisi,
smjer:
klasii-
nagimnazija,
plaianje:obroino,12obroka,
trajnimnalogom
banke,
virmanom
prekopoduzeia,
Skolarina:
26.400
kn,www.inet.hrlpkg
Prvaprivatnagimnazija
s pravomjavnosti,042200334,335,042200334,Frana
Supila
22,Varaidin,
upisi:20.6.
- 15.7.05.05.
smjer:
op(agimnazija,
pla€anje:
u
mjesetnim
obrocima,
Skolarina:
20.000
kn,www.privatna.net
.JEZTCI{AOTftTNAZIJA
. HOTELIJERSKO
TURISTTCI(A
iTOU
.OBNAZOVANJE ODNASITH
.3rotn srRANrH
fEzrKA
Vlll rozredq(noknodno)
tel:01/3756 376
37 79 593
e-mqil:info@linigro.hr
WEB:www.linigrc.hr
Zogreb,llico 227
U REPUBLICI
HRVATSKOJ
Zagrebadka
umjetniCka
gimnazija
s pravomjavnosti,014875954,953,01
42
585,Amruieva
10,Zagreb,
predrokuzpristupnicu
i motivacijsku
provjeru
20.5
6. 05.,smjer:opia gimnazija
/ mogufnost
odabira
izmeClu
osamizbornih
pred
sukladno
budufem
upisunafakultet
/sportske
aktivnosti
- trim kabineV,
kontin
praienje
i razvijanje
indiv.
sklonosti,
pladanje:
mjesetne
uplate,
kvartalne
uplat
iekovigradana,
uplata
odjednom
5%popusta,
Skolarina:
25.200kn
narate,
23
knplafanje
odjednom
s popustom
od 5%,wvr,rw.umjetniika
gimanazija
hr
Privatnasrednjaekonomskaikola"KatarinaZrinski"spravomjavnosti
3014
793,013695588(faxltel),
Selska
cesta
119,Zagreb,
upisiu tijeku,smjer:
ekono
trgovina
- ekonomist/
dvastr.jezika,
dodatnoinf.obrazovanje,
metlun.
sajam
vjeib
tvrtki,
terenska
nastava,
pla€anje:
obrotno,
Skolarina:
26.550
kn,wmrv.pvt.hr
Privatna
gimnazija
"Dr.easl",01 4611007,014636789,014636789fax,D
102,Zagreb,
upisi:
do popunjenja,
smjer:opia gimnazija
+ do 5 stranih
jezika
pla€anje:
u tri obroka:
12+8+8,5kolarina:
28.000
kn,www.privatna-gimn
Drugaop(a privatnagimnazija
s pravomjavnosti,014816063,01
4842969
4875937fax,Amruieva
4, Petrinjska
7lll,Zagteb,
upisi:1.-18.lipnja,
20.-24.
lip
27.lipnia
- 1.srpnja,4.
srpnja
- 9.srpnja
05.,smjer:
optagimnazija
22.8.-27
2005,multimedijska
nastava,
projektna
nastava,
studijska
putovanja..,
pla€anj
obroinomjesetno,
www.ll-priv-gim.com
Privatna
srednja
Skola
Varaidins pravom
javnosti,Matka
Laginje
6,Varaidin
042260- 609,Fax.
042260- 609,rokoviupisa,21.06.2005.
do08.07.2005.
i
22.08.2005.
do31.08.2005,
smjerovi:
ekonomist,
komercijaiist,
prirodoslovno
matitka
gimnazija,
pla€anje,
12mj.rata,2 polugod,
rate(popust
prilikom
plafa
rata(popust
prilikom
plafanja),
Skolarina,
15.800,00
(prirod.-mat.
gimnazija,
ek
mist),
15.000,00
(komercijalist);
pssv@email.t-com.hr
Prvaprivatnaekonomska
ikola Poiega,Miroslava
Kraljeviia
6, Poiega
Gimnazijski
kolegijKraljice
Jelene
Split,021321221,Nodilova
4, Split
Prvaprivatnagimnazija
Zagreb,
0'l 4852142,TrgKatarine
Zrinske
5,
prva-privatna-gimnazija@zg.htnet.hr
Gimnazija
i ekonomska
Skola
Benedikta
Kotruljevi€a,
013700742,013707(
Sveti
Duh129,Zagreb,
priveks@zg.htnet.hr
Privatna
srednja
ekonomska
5kolalnova,0l 4662893,3Vrbik10,Zagreb,
Privatna
qimnaziia
Vestibul,
012332731,Striqina
4,
PrvaprivatnaSkola
zaobrtnifkeusluge,016520300,Av.Dubrovnik
15,Zag
l. srednja
informatitka5kola,
01/6185-717,Zavrtnica
17,Zagreb,
upisi:Od20
smjer:ratunalni
tehniiar,administrator
sustava,
raiunalni
programer,
dizajner
r
nalom,
plaianje:
mjesetno
obroino,kredit,
stipendija,
5kolarina:
30.000
kn,
http.//vwvw.edukon.hrlskola/glavna.html,
dvarazreda
.o-
t
UZ PRIJAVU
PRILOZITI
drvoznania86

86. V
DOBRODOSLI
UGAUDEM
Tijekomosamgodinarada,struini timouiGaudeamusa,,
pruepriuatnesrednje
ikole iz Osijeka,
kreirali susustau
obrazouanja
koji suakom
pojedincusukladnonjegouirn
osobnim
potencijalima
jamii stjecanje
teoretskih
i praktiinih
znanja
potrebnihu modernimdruituenimi gospodarskim
tohouima
temaksimalanrazuoj
pozitiunihosobina
liinosti.
Na koji naiin to ostvarqiemo?
Skolovanje
u na5ojgimnaziji podinjeprovjeravanjemini6ijalnih
znanjaudenika,te testiranjem njihovih intelektualnih. sposob-
nosti i osobina lidnosti. Na osnovi dobivenih rezultata sus-
tavom potenciranja i reduciranja na5i strudni timovi (aktivi)
stvaraju nastavne programe koji podivaju na individualnom
profilu udenika,koji su svrstani u sljedeiadetiri podrudja:
Pruopod,ruije (aktiu): biotogija i kemija
NaSi najbolji udenici primjenjuju stedena
znanja u radu na istraZivadkim projekti-
ma koje realiziraju u suradnji s men-
torima iz gospodarstva ili visokih udi-
liBta. Svoje smo dosada5nje aktivnosti
i trud uspjeli okruniti srebrnom
medaljom na sajmu u Zenevi, te bron-
danom na sajmu u Ntirnbergu. Ovakvi
nas rezultati zasigurno swstavaju medu
najbolje europske 5kole.
Drugo podruije:
matematika i fizika -
teorija s praktiinom
primjenont
Geometriju, dvrstodu i ras-
tezljivost tvari te neke druge
matematidke i fizikalne
osobine povezujemo s arhi-
tekturom i gradevinarstvom.
U pripremi je izrada
motornog damca koji 6e
zaploviti Dravom.
Tredepodruije: aktiu druituenih predmeta koji smo
nazvali "Juier, danas, sutra"
Sve Stose dogadalo u povljesti ima osnovu u druStveno-ekonom-
skim odnosima. NaSi udenici ude prepoznavati uzrodno-poslje-
didne veze u pro5losti, 5to im poma.Zeu kvalitetnom tumadenju
danaBnjih zbivanja, a to ie im omoguiiti pravilno usmjeravanje
budu6ih poslovnih aktivnosti. Sukladno tome, udenicikoji su
odludili studirati pravoi ekonomijuproudavajupristupne fondove
u Europskojuniji, Stoie im i prije zaw5etkafakulteta omogu6iti
prodqju konzultativnih usluga. (Zapotrebe Skoleizraduju pro-
jekte zapristupne fondoveu obrazovanjute marketing planove.)
U prvom razrecluna5iudenicidetaljno upoznaju Osijek i
Hrv&tsku, pa na$estrudneekskurzije, pored puno zabave,
obilujqlvalitetnim usporedbamas drZavamai gradovimakoje
posJeflrJemo.
Ceturto podruij e: op6e-inte-
gratiuni aktiu (inforrnatika,
engleski,njemaiki i latins-
ki jezik)
Za na1e udenike organizirali
smo dva stupnja opie infor-
matike s moguino56u upisiva-
nja u radnu knjiZicu, te tre6i
stupanj koji ovisi o njihovoj
uZoj specijaliz aciji. Predvideno
je i pojadavanje programa
stranih jezika Sto ovisi o
odabiru fakulteta ili buduieg
zanimanja udenika.
NaSa specifidnost je i imanje u
Kopadkom ritu, gdje orga-
niziramo Bkolu u prirodi. Kroz seminare i projekte ostvaruje-
mo korelacije nastavnih planova i programa kojima nastojimo
smanjiti rascjepkanost informacija po predmetima, te Zelimo
stvoriti koncept znanja koji nam je potreban u na5im svakod-
nevnim privatnim i profesionalnim iivotima.
Zbog svega navedenog na5im udenicima nisu potrebne
posebne pripreme za upis na fakultet.
Tijekom Skolovanja udenici razviju svoje osobne potencijale,
narodito one bitne za budu6e zanimanje. Skolovanje ukljuduje
i pripremu osobne prezentacije odnosno oblikovanje iivotopisa
s kojim se natjedu za ircljeni posao. Usvajanjem navedenih
vje5tina i vrlina prepoznatljivi su i medu najboljima u svojoj
generaciji.
Draga djeco i roditelji, Bolonjska deklaracija stanuje kod nas
- pridruiite nam sei ostuaritesuojesnoue!

87. PrivatnasrednjaekonomskaSkola
OBRAZOVANJE
ZASPOSOBNOG
I USPJESNOG
PODUZETNIKA
UnaSoj
5koli,
suvremenim
nastavnim
metodama,
obrazujemo
mladeposlovne
ljude
zauspje5no
ukljudivanje
u poslovni
svijet.
Skola
svake
jeseni
otvara
vrata
onima
kojise Zelekvalitetno
obrazovati
za zvanleekonomist
po nastavnom
planu
i programu
Ministarstua
znanosti,
obrazovanja
i Sporta
Republike
Hrvatske,
ali
i uzposebne
programe
i pogodnosti.
PW- PONOS
SXOle
Ono
5toSkolu
"Katarina
Zrinski"
dinispeclfidnom
zacijelo
je najmoderniji
pristup
nastavi
poduzetni5tva
u Hrvatskoj,
kojise realizira
krozpredmetPoslovanje
ve2bovne
tvrtke PVT.Nasiavni
predmet
PVT,osmiSljen
i usavrSen
u Sko'r,
udenike
realno
priprema
zasvesegmente
njihovih
buducih
poslovnih
aktivnosti,
ukljudujuci
i sudjelovanje
na medunarodnim
sajmovima,
iskustvo
organizacije
sajma,
terensku
nastavu
(15 posjeta
uspjeinimtvrtkamau svim hrvatskinr
iupanijama),
strudnu
praksu
te brojneprezentacije
i predavanja
strudnjaka
iz
poslovnog
svijeta,kao i posjetburzi,brokerskim
kucama,Gospodarskoj
komori...
Svaka
prvasrijeda
u mjesecu
je posiovna
srrjeda,
Stoznadi
da
svi
udenici
u 5kolu
dolaze
odjeveni
kaoposlovni
ljudi,te obavljaju
transakcije
i uvjeZbavaju
bankovno
poslovanje.
Temeijem
dosadainjeg
radapostali
s m oi H r v a t s k i s r e d i S n j iu r e d v j e 2 b o ' r n i h
t v r t k i ( H S U V T ) .
Kroz
predmet
PW udenikstedena
teoretska
znaniaizsvihpredmeta
uci
aktivno
primjenjivati
u praksi.
U toj1einterakciji
onsub.jekt
koli
aktivno
sudjeluje
u procesu
obrazovan.ja,
a nastavnik
nlegov
mentor.
Voditelji
PVT-a
su profesori
ekonomske
grupe
predmeta
s bogatimiskustvom
iz poduzetnidke
prakse,
a
svim
je profesorima
uz strucnost
i kvalitetu
zajednidki
ootimizam,
vedrina
i entuzijazam.
Sveinformacije rnoiete dobiti na brojeve
telefona01 36S5 588, 3014 943 i 3014 793
Zagreb,
$elska cesta
'tl9 , http:llwww.pvt"hr
PRIVATNA
KLASICNA
GIMNAZIJA
ove
godine
upisuje
desetu
generaciju
udenica
i udenika.
Program
kojiprovodi
Privatna
klasitna
gimnazija
zasniva
senauskladenosti
i
ravnote2i
nastave
jezika,
humanistidkih
i prirodoznanstvenih
disciplina.
0brazovna
koncepcija
Privatneklasiine
ginnazije
poiivanasljodeiim
nadelima:
- istinsko
cbrazovanje
iziskuje
integralni
obrazovni
modelkolije usmjeren
na
razvoj
spoznajnih,
etiiklh i esletskih
aspekala
osobe;
- znanje
senesastoji
od pukog
zbira
infornracija,
vei ukljuduje
i cijeliniz
misaonih
vjeitinabez kojihse te
informacije
ne moguorganizirati
u
smisleni
eksplanatorni
sustav;
- opcanaobrazba
nije pukizbroj
fragmenti
ran
ihspeci.jalistidki
hinformacija
izpojedinih
podrudja
ljudskog
znanja,
vei razumijevanje
njihovihkljudnih
uvida,
pretpostavki
i nadela;
- uienje
je proces
kojiiziskuje
aktivno
sudjelovanje
ulenika.
Bududi
darazlidite
osobe
uie na razlidite
nadine,
proces
udenja
i poudavanja
trebau najveioj
moguioj
rnjeri
individualizirati,
- lpst cnocnhnnqii.
- testopceinformiranosii;
- upitnik
o motivaciji;
<<KATARINA
ZRINSKID
- intervju.
Skoladonosi
odlukuna osnovu
rezultata
navedenih
elemenata
i uspjeha
na kraju7. i B. razreda
osnovne
5kole.
PRIVATNA
KLASICNA
glM}l.A4lJ{
je ne*zavisna
Skola
s pravom
javnosti
HARAMBAiICSVA1
osnovana
u rujnu1996.Skola
ima170udenica
i uienika
u podvarazreda
rrsvakni
peneraciii 10000 ZAGREB,
udionica,
kabinete
zaprirodosiovlje,
informatiku
ilikovnuumjetnost,
a TEL 2337 414,
prostorije
zaradu manjim
grupama,
dvoranu,
knjiinicu,
6 profesorskih 23 00 325,
kabineta
i zbornicu. FAX23 45 Og1,
rsarla,mi'-nr,*rarr,.ma privklas@zamir"net
Skola
jeopremljena
raiunalima
i svimpotrebnim
nastavnim
pomagalima.
http:llwww.inet.hr/* I
PKG
6eu $k.god.2005/06.upisati
40 uienika
i uienica
u 2 prvarazre*a.
Zbog
velikog
brojakandidata
primorani
smoodabrati
udenike
i udenlce
klasifikacijskim
postupkom
kojiukljuduje:
UPISIU TIJEKU
.Cjelokupna
senastava
odvija
u malimgrupama
(do18 ucenika)
5toomo
individualizaciju
nastave,
i bitno
olakiava
udenje.
'Nasiava
zapodinje
u B:45,azavriava
u 16:00sati,s pauzom
zaru(,a
13:00do 13:40.U tomvremenskom
razdoblju
udenlk
odraduje,
osimre
nastave,
i domace
zadace
te udenje
s profesorom
ili mentorom.
' U ciljurasterecenja
udenika
nastava
seprovodi
u bloksatovima.
' Drugi
strani
jezikudise3 satatjedno.
' Informatika
seudikrozsve4 godine
5kolovanja
uzpojadano
Lrsvajan
informatickih
tehnologija
potrebnih
zaposlovanje
tvrtke(lCTu PVT).
PRACENJE
I NAGRADE
ZA NAPREDOVANJE
UCENIKA
Na krajusvakog
mjeseca
izraduju
se bodovne
listenaosnovu
najman
ocjene
izsvakog
predmeta,
izostanaka,
individualnog
angaZmana
napro
isudjelovanja
u vannastavnim
aktivnostima"
Udenike
kojisukrozcijelu
I
ostvarili
odlidan
uspjeh
nagraduje
seizletom
iznenadenja.
Velika
sepo
posveiuje
bliskoj
suradnji
s roditeljima,
kojimaweb-imenik
prulamog
stalnog
uvidau uspjeh
udenika.
lndividualni
pristup
svakom
udeniku
usmjeren
je na ra:vojn1
specificnih
sposobnosti
s ciljemda seosimstjecanja
znanja
nasivaranju
kompletne
i odgovorne
osobe.
"TOTALNO
DRUGAEIJI
ODDRUGIH"
Boravak
natedajevima
jezikau Oxfordu
i Grazu,
dvrsta
partn
stalne
razmjene
saslidnlm
Skolama
u Njemaikoj,
Austriji,
Mad
Italiji
i BlH,sudjelovanje
udenika
u medunarodnim
sem
zamlade,
ikolskirugbyklub,plesna
grupa
"Zrinsk
i potpora
udenicima
sportaiima
- samosudiosvaki
u Skolikojanerijetko
pru2adojamboravka
u v
trenins
centru.
Kval,t-etL.r
programa
i radaSkolepotvrduje
i iir
daju je Ministarstvo
proglasilo
Metodidkim
ct
iil35'1?
?j:?[f
itriX"'?ii:
i il:'.1:'#
n
"'fif
ekonomsko
obrazovanje
SAD-a,
NCEE,
svojom
1
Skoiom
u Hrvatskoj.
. 18.i 20. lipnja,
9-13i 16-18sali,prin
ili{.fi s';*tr,* gr:di1r: i|- prijava
za.klasifikacijski
postupak.
Prijava
-^..*r.-, .. ,....1..",,.--,"r.;
:r! sadriavati
ispunjeni
prijavni
obrazac
za
r _ i ' . :i i { : ' 1
; ' r i , ) i i i r i i i 1 ( m o i e S e k u . p i t i . u N a r i : d n i m n o v i n a m
'ij*l*n iil*, l'Irr*d*l i:rri svj'edodibe
7. i g. razreda.
llk
lrr*ril* **rJar.*nii:
i rri*- svjedodiba
joi nije izdana,
moiese pr
tivilarrih
r:*mifr:i
li;**ri.* naknadno,najkasnijedo 24. lip
i**ij*g 1
;r1syr';1-ri;
:l; nl* . 21. do 25. lipnja,klasifikacijski
post
Toianraspored
(dani sat)pojedine
kompo
klasifikaci,lskog
postupka
kandidati
ded
prilikom
prijave;
. 27.lipnja,
9-13i 16-18
sati,
upisi.
,,.]i'-,:,11i,,:

88. ffi"n lis*q#
rffi
,"' T-
The Hitchhiker's Guide to the Galaxy
by BBC
ln the Beginning...
Theideathat becamethe Hitchhiker's
GuidehappenedwhilstDouglas
Adamswaslyingdrunkin a fieldin Innsbruck.
The BBCusedto saythis
happened
in Spain,butwe knowhowto spelllnnsbruck
now.
ln early1977,a producercalledSimonBrettdecidedthat Douglas'talent
neededan outletotherthanthe odd sketchfor Weekending,
andthe pair
of themcame up withthe ideaof a comedysciencefictionseries.
Originally
the show was to havebeencalledThe Ends of the Earth,and
eachshowendedwiththe earthbeingdestroyedin a newand interesting
way.A pitchfor Hitchhiker's
waseventually
submitted- and ArthurDent's
namewaschangedfrom AlericB in the taxion the wayto the meeting.
Therewas some debate as to who should play the volce of the guide.
Everyone
wanteda
'Peter
Jones-ysortof voice',and severalpeoplewere
auditioned.
Eventually
a secretarypointedout that perhapsPeterJones
mightfitthe bill.
RadioSeries
Once the series had been commissioned,GeoffreyPerkinstook over
fromSimonBrettas producer.At the time Geoffreywas a fledglingradio
LEproducer- thesedays he'sthe BBCHeadof Comedy.
He had the difficulttask of getting scriptsfrom DouglasAdams, who
workedrightup to, and ofien beyond,deadlines.
Thefifthand sixthepisodesof the firstserieswere co-writtenwith John
Lloyd,whenthe demandsof gettinga scriptwrittenat the sametime as
writingfor DoctorWho (andthe many bathsand bovrilsandwichesthis
involved)
gottoo pressjng.
The serieswas first broadcastwith no publicityat all. However,it soon
pickedup a loyaland enthusiastic
following.
RadioSeriesTwo
Whilethefirstserieswas broadcastwithno fanfare,
the secondradioout-
ing actuallygot the frontcoverof the RadioTimes.
GeoffreyPerkins realised he had a triumph on his hands when he
received
a letteraddressedto MegadodoPublications,
UrsaMinor.The
PostOfficehadwritten
'Try
BBC' in the corner.
The Man in the Shack - who rulesthe universe- was originallyto have
been playedby JonathanPryce.He ended up playingZarniwoop,as
Douglas
hadn'twritten
thescriptforthe bithe wasin yet.
Douglas'script
brinkmanship
reached
extraordinary
levels
on thesecond
series.By the final programme,
Douglaswas typingthe scriptin one
room,whichwasthenwhiskedintothe studiofor the actorsto record.
As the sound effectswere hurriedlyadded, the tape got tangled in a
machine.
The engineershad to cut it awaywith a razorbladeand splice
Bft
{*
$"*.i
*
w*
**F
it backtogether.Halfan hour beforebroadcastthe tape was
rushedfrom the MaidaVale studiosto BroadcastingHouse
by taxi.
Sounds Fantastic
DouglasAdams knew Jromthe start that he wanted to do
somethingverydifierentwiththesoundof the show.Hewant-
ed to applythe kind of productiontechniquesused on, say,
a PinkFloydalbumto a radioshow.
The Radiophonic
effects,by PaddyKingsland,Dick Millsand
HarryParkerweregroundbreaking.
Fewwere purelysynthe-
sized,insieadbeing made of a whole mish mash of whatev-
er was lyingaroundthe studio.There'sevena bit of Goons'
batter-pudding-splat
in one episode.
Thisalsomeantthat recordingthe show was a uniqueexpe-
riencefor the cast.Theyoftenfoundthemselvesshutin small
cupboardsto recordtheir parts,as the studiowasn'tproper-
ly set up to record in multi-trackstereo.Sometimesactors
wouldbeforgottenfor hours,untilsmallvoicescameoverthe
microphonesintothe controlbooth,beggingto be letout.
Douglasalsoknewfromthe startthat he wanteda themetunewhichwas
electronic,but that also had a banjo in ii. Eventually,
they settledon the
Eagles'Journeyoi the Sorceror,but no-onecan quiterememberwhy the
banjowas so important.
The Books
Soon afterthe broadcastof the firstseries,Douglaswas approachedby
PanBooksto turn Hitchhiker's
intoa book.He did, but veryslowly.Even-
tuallythe publishers
told himto finishthe pagehewason, and senta bike
roundto pickit uo.
The plot of the firstbook is similarto lhat ot the tirst radioseries,but fin-
ishesas the Heartof Gold leavesMagrathea,
headingfor the Restaurant
at the Endof the Universe.
The Hitchhiker's
Guideto the Galaxywent straightto NumberOne in the
UK BestsellerList and in 1984 DouglasAdams became the youngest
authorto be awardeda GoldenPan.He was also nominatedfor the first
Bestof YoungBritishNovelists
awards.
Olher Stuff
AsideJromthe Radioseries,TVseries,Books,Computergame and three
stageproductions,
The Hitchhiker's
Guideto the Galaxyhas a few other
offspring.
A few oihersnippetsof Hitchhiker's
literature
alsoexisi.Some havebeen
publishedas prefacesto collectededitionsof the Hitchhiker's
novels.
Douglas also wrote a shorl story
'Young
Zaphod Plays it Safe' that
appeared in a Comic Reliefbook, a charity with which Douglaswas
involved.ln this clip, Douglasis taking part in an attemptto break the
world interview
speedrecordduringthe launchof Comic Reliefin 1986.
lipanj2005.

89. speciestend to be segregatedinto characteristic
zoneson a reef,separatedout by competition
withotherspecies
and by environmental
conditions.
Becausethe zooxanthellae
dependon lightfor photosynthesis,
reefbuildingcoralsarefound in
shallow,clearwaterwherelightcan penetrate
down to the coralpolyps.Reefbuildingcoral
communities
alsorequiretropicalor subtropicaltemperatures,
and existgloballyin a band30
degreesnorthto 30 degreessouthof the equalor.Reefsare generallyclassifiedin threetypes.
Fringingreefs,the most common type, project seawarddirectlyfrom the shores of islandsor
continents.Barrier reefsare platformsseparatedfrom the adjacent land by a bay or lagoon.
Why Are Coral Communities lmportant?
Coralreefsand theirassociated
communities
of sea-grasses,
mangrovesand mudflatsaresen-
sitiveindicatorsof waterqualityand the ecologicaliniegrityof the Jcosystem.Theytoleraterel-
ativelynarrowrangesof temperature,
salinity,
waterclarity,and otherchemicalandwaterquality
characteristics.
Reefsthus areexcellentsentinelsof the qualityof theirenvironment.
Proper
monitoringof reefscan identifychangesin waterqualityor impactsfrom land-based
activities.
Monitoringchangesin waterqualitycan helplocalresourcemanagersunderstandthe implica-
tionsof actionsoccurringin watersheds
that areassociatedwith particularcoralcommunities.
Theseconnections
will help in development
of sound managementplansfor coralreefsand
othercoastaland marineresources.
Man has had a long association
with reefs.Theyare importantfisheryand nurseryareas,and
more recentlyhaveprovedto be very importanteconomically
as touristattractions.
Reefspro-
vide protectionlrom erosionto coastlinesand sand for beaches.However,reefslocated near
coastalpopulationsareshowingincreasing
signsof stressand are not Jaringas wellas reefs
which are more di$tantfrom centresof human population.
What Problems Exist?
Thereare two types of stressesassociatedwith reefsystems: natural and human-induced.The
effectsof thesestressescan rangefrom negligible
to catasirophic.
Reefsdisplaya surprising
adaptationto shortterm naturalcatastrophicevents,such as hurricanes,and usually recoverto
normalcommunityskucture.Thesenaturaleventscan evenbe consideredbeneficial
in
regardsto biologicaldiversity.
Severestormeventson landcan topple largetrees.Thisopens
up the forestto re-colonization
and resultsin a greaterdiversityof plants.Thissame process
occurswithstormimpactsto reeis.The damagedareaof the reefis oftenre-colonized
by a
greaterdiversityof organismsthan existedbeforethe storm.In the long term this eventbenefits
the ecologicalintegrityof the reef.
What Are Coral Reefs?
by www.epa.gov/owowoceans/coral/about,html
The mentionof coralreefsgenerallybringsto
mindwarm climates,colourfulfishesand clear
waters.However,the reefitselfis actuallya com-
ponentof a largerecosystem.The coralcommu-
nityis reallya systemthat includesa collectionof
biologicalcommunities,
representing
one of the
most diverseecosystemsin the world. Forthis
reason,coral reefsoften are referredto as the
"rainforests
o{ the oceans."
Coralsthemselvesaretiny animalswhichbelong
to the group cnidaria(the"c" is silent).Other
cnidarians
includehydras,
jellyfish.
andsea
anemones.Coralsaresessl/eanimals,meaning
they are not mobilebut stayfixedin one place"
Theyfeed by reachingout withtentaclesto catch
preysuchas smallfishand planktonic
animals.
Coralslivein coloniesconsistingof manyindivid-
uals.eachof which is calledpotyp.Theysecrete
a hardcalciumcarbonateskeleton,whichserves
as a uniformbaseor substratefor the colony.The
skeletonalsoprovidesprotection,as the polyps
can contract into the stfucture if predators
approach.lt is thesehardskeletalstructures
that
build up coralreefsovertime.The calciumcar-
bonateis secretedat the baseof the polyps,so
the livingcoralcolonyoccursat the surfaceof the
skeletalstructure,completelycoveringit. Calcium
carbonateis continuously
depositedby the living
llii&xlfliL'"[Ji:,?:f
;:ffi
:5:;:ffi
,":';r'
DlcflonlRv
- WonosAxoPnnmrs!
COMMUil|TY - zajednica
DMRSE * raznolik
EXTR[ORDlltlARY- izvanredan
GROUNDBREAKING_
revolucionaran, nov
HITCHHII(ER- autostopist
JELTYFISH
- meduza
NEEDLE- igla
OFFSPRIN€
- potomak
PUBIICITY - reklama
REEF- greben
SE/NIUARD
- prema moru
SESSILE
- sesilan, nepomiian
SI(ELETON- kostur
SUBMERGED
- uronjen
TO BRO/IDCAST- emitirati
TO COMMISSION- naruiiti
TO DRAG* povlaiiti
TO SECRETE
- izlutivati
TOWET- rutnik
" i

90. 'sry{
q
*
q
.tr
*@.
ri
.i,;,k
' " i
- t ' , ' '
. {,1'
' .Y . * . ,
'f 6 r,
rt
l
*
"**,){
*ifr
' . *4r';
'*
.
, 1 . . !
r$
1 , " i
t,
,,;
t
' i ' l r
:i'
;:'r'
',,'.
i.,'.r;:,
:*'tj
' '1t'1'
,..r-''
'iiiittir.:,.:::::iiiiii:
z daljine
Kornati
izgledaju
kaokamena
pustinja
jersuobradena
poljai vot-
n.1aci
rzvan
pogledas mora,a kriki kamenjar
zauzima
oko85%kopnenog
dijela
arhipelaga.
Prote2u
seusporedo
s kopnenom
obalom
u ietiriotoinani-
zai tri meduotoina
kanala.
Kornate
okru2uju
veii naseljeni
otociMurter,2irje,
Vrgada,
PaSman
i Dugiotokdoksenajugoistoinoj
puiinskoj
strani
prostire
otvoreno
moresvedotalijanske
obale.Raitrkanr
sunapovriinimalove(ojod
300km?.
Tojepravi
labirint
kopna,
morai nebai najguiiiarhipelag
naSredo-
zemlju,
jersenigdje
natom velikom
morunijenatakomaloprostora
stisnulo
tolikootoka,Njihov
toian brojnijemoguiesasvim
precizno
odrediti.
Tomenije
razlog
3tosenjihnebi mogloizbrojati,
vecto ovisi
o tomegdjesekodbroja-
njapovuku
zamiiljene
granice.
Nekiizvori
navode
daihje manje
od 100,dokse
vetina
slaZe
dakornatskih
otoka,
otoiiiai hridiimanegdje
izmedu
140i 150.
Stosetiie granica,
stanovnici
otoka2irjau iibenskoj
skupini
otokasmatraju
da
dvaototicanajugoistoku,
Samograd
i Vrtlic,
nisukornatski
negoZirjanski.
5dru-
gestrane
Dugoototani
tvrdedaotocr
Katina,
Vela
Aba,Sestrice,
Taljurii
i nekoliko
obliZnjih
manjih
otokapripadaju
dugootoikoj,
a nekornatskoj
skupini.
Vrgadi-
ni iMurteranipakimajusvoja
tumaienja
kojaserazlikuju
od vei opisanih.
Kornatsko
je otoije poredano
u tetiri paralelna
nizakoji su nazvani
po
najvetim
otocima
u nizu:Sitski
(najbliZi
kopnu),
Zutski,
Kornatski
i PiSkerski
(puiinski
niz).Najveii
otokmedunjimaje Kornat,
iija je povriina
32,5km' i
po njemu
je cijela
otoinaskupina
dobilaime.
Okodvijetre(inekopna
i akvatorija
Kornata
kojije obuhvatio
tzv.Donje
Kornate
(Kornatski
i PiSkerski
otoini niz)i jugoistoini
dio DugogOtokasazaljevom
Telai(ica
proglaieno
je 1980.
godine
nacionalnim
parkom.
Ugranicama
parka
naSlo
sepodruije
ukupne
povriine
262km'koleseprotezalo
natadainje
dvi-
je opiine:Sibensku
i Zadarsku.
19BB.
godine,
zbogneslaganja
tadainjih
dviju
lipanj?005