Demografija – pojmovi, mitovi i Popis 2021. .pdfNomen Nescio
Presentation by Ivan Majstorić held on February 20, 2020.
Mreža 2050: https://demografija2050.eu/
(about: https://mimladi.hr/2021/01/13/mreza-2050-demografija-od-izazova-do-odgovora-novi-esf-projekt-svjetskog-saveza-mladih-hrvatska/)
Ivan Majstorić: https://hr.linkedin.com/in/ivanmajstoric
Vladimir Lay: Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održ...ivankraljevic
U Sveučilišnoj knjižnici u Puli, 29. svibnja 2012. godine u 18,00 sati, dr. sc. Vladimir Lay s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar održao je predavanje i promovirao knjigu Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održivog razvoja. Predavanje je organiziralo Društvo bibliotekara Istre u sklopu projekta Zelena knjižnica. (Ukupno: 15 korisnika)
U okviru ciklusa webinara za državnu maturu Portala Moja matura u suradnji sa zajednicom Suradnici u učenju prof. Tea Cerovečki održala je webinar - Povijesti. na državnoj maturi 2010./2011.
Demografija – pojmovi, mitovi i Popis 2021. .pdfNomen Nescio
Presentation by Ivan Majstorić held on February 20, 2020.
Mreža 2050: https://demografija2050.eu/
(about: https://mimladi.hr/2021/01/13/mreza-2050-demografija-od-izazova-do-odgovora-novi-esf-projekt-svjetskog-saveza-mladih-hrvatska/)
Ivan Majstorić: https://hr.linkedin.com/in/ivanmajstoric
Vladimir Lay: Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održ...ivankraljevic
U Sveučilišnoj knjižnici u Puli, 29. svibnja 2012. godine u 18,00 sati, dr. sc. Vladimir Lay s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar održao je predavanje i promovirao knjigu Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održivog razvoja. Predavanje je organiziralo Društvo bibliotekara Istre u sklopu projekta Zelena knjižnica. (Ukupno: 15 korisnika)
U okviru ciklusa webinara za državnu maturu Portala Moja matura u suradnji sa zajednicom Suradnici u učenju prof. Tea Cerovečki održala je webinar - Povijesti. na državnoj maturi 2010./2011.
2. 1.Uvod
2.Demografija
3.Grad Osijek i njegova povijest
4.Demografska analiza grada Osijeka
4.1. Kretanje broja stanovnika
4.2. Starost i spolnost stanovništva
4.3. Prirodno kretanje stanovnika
5.Zaključak
3. Tema ove prezentacije je Demografija grada Osijeka. U radu je
opisan pojam demografija, istražena je demografija u Hrvatskoj,
i demografija grada Osijeka.
Istražena su i analizirana različita obilježja poput broja
stanovnika, starosti stanovništva, spolu, prirodno kretanje
stanovništva i prostorna pokretljivost stanovništva.
4. Demografija je znanost koja proučava zakonitosti razvoja
stanovništva u njegovoj biološkoj, povijesnoj, društveno-
ekonomskoj uvjetovanosti.
Izraz demografija prvi je upotrijebio francuski statističar A.
Guillard 1855. godine, opisujući kvantitativno kretanje
stanovništva Francuske.
5. Demografija u užem smislu obuhvaća broj i prostorni
razmještaj stanovništva, njegovo prirodno, mehaničko te dobno-
spolnu strukturu stanovništva.
Predmet demografije u širem smislu obuhvaća predmet
demografije u užem poimanju te tomu dodaje proučavanje:
-ekonomsko-socijalnih i obrazovnih strukuta
-zatim proučavanje obitelji, domaćinstva i naselja
-populacijsku politiku
6. Osijek s Dravom živi oslonjen uglavnom na njezinu desnu
obalu i pravo prekoračenje grada na njezinu lijevu obalu izazov
je generacijama koje dolaze.
Osijek se razvijao po zakonima gradova burnog industrijskog i
gospodarskog života, ostao je bez gradom bujnog
zelenila, travnjaka, sjenovitih perivoja, prekrasnih šetališta.
Osijek krase raskoš Tvrđe, neoklasicističke vedute Gornjeg i
Donjeg grada, visoki dometi hrvatske secesije u Gornjem
gradu, sve do arhitekture karakteristične za 60. i 70. godine 20.
stoljeća.
7.
8. Demografska povijest je statistički kvantitativni prikaz razvoja
stanovništva nekog grada, pokrajine, zemlje ili svijeta, tijekom
određenoga razdoblja.
Znanost koja prikuplja podatke za demografsku povijest naziva
se povijesna demografija.
9. Hrvatska bilježi negativne demografske trendove u proteklom
desetljeću, a Osječko-baranjska županija i grad Osijek nisu
iznimke
Uzroci:
rat tijekom 1990-ih
emigracije koja je uslijedila
starenja stanovništva
Velika socijalno-ekonomska kriza
11. Stanovništvo kontinuirano stari, kako u Hrvatskoj, tako i u
Osječko-baranjskoj županiji. Godine 2011. prosječna starost
stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 41,2 godine.
Što se tiče Osječko-baranjske županije, udio mladih u
ukupnom broju stanovnika iznosio je 21.38% u 2011. godini.
12.
13. Udio potencijala plodnosti u ukupnom broju ženskog
stanovništva u 2011. godini iznosio je 45,0%, što znači da se u
prethodnih devet godina taj potencijal smanjio za 1,9%.
U Osijeku potencijal plodnosti bio je malo viši od prosjeka
Hrvatske te je iznosio 45,22%
Što se tiče stanovništva Osijeka, udio stanovnika starih 65
godina i više iznosi 16,57%, što je malo bolje od hrvatskog
prosjeka, koji iznosi 17,17%.
14. Natalitet je učestalost rođenja u ukupnom stanovništvu
određenoga područja, odnosi se na broj rođenja u ukupnom
stanovništvu određene države, regije, općine, grada, sela itd.
Mortalitet je učestalost umiranja u ukupnom stanovništvu
određenog područja. a brojčanu razinu mortaliteta djeluju dvije
grupe činitelja:
-biološki činitelji
-ekonomsko-socijalni, socio-kulturni
15. Indeks biološke promjene (IBP) stanovništva grada Osijeka u
razdoblju od 1991. do 201. godine pokazuje prirodno
smanjenje broja stanovnika od -2,55%.
Osijek kao naselje, indeks biološke promjene pokazuje još
nepovoljnija obilježja, tj. iznosi -3,73 %.
16. Demografska slika Hrvatske odraz je kolopleta demografskih
kretanja i društvenih zbivanja kroz stoljeća, ali posebnu ulogu u
njezinu stvaranju imaju prilike u posljednjih pedeset godina.
Brojni izvori i literatura jasno pokazuju da su gotovo svi
demografski procesi i strukturne promjene već više desetljeća
vrlo nepovoljni.
Republika Hrvatska će uslijed biološke (prirodne)
depopulacije, odnosno veće smrtnosti nego rodnosti
(migracijska je komponenta izostavljena), prosječno svake
godine gubiti 25 224 stanovnika - ili grad srednje veličine
(poput Bjelovara).
17. Knjige:
Andraković, V., Jukić, M.: Dinamika stanovništva grada
Osijeka, Osijek, 2009.
Baletić, Z.: Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav
Krleža i Masmedia, Zagreb, 1995.
Družić, I., Sirotković, J.: Uvod u Hrvatsko
gospodarstvo, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu –
Politička kultura, Zagreb, 2002.
Internet:
http://www.osijek.hr/index.php/cro/Osijek/Povijest
http://www.dzs.hr/