3. Šta je Dan planete Zemlje?
Dan kada želimo napomenuti ljude da se više
brinu o našoj planeti i podsjetiti ih u kakvom
je stanju Zemlja danas.
Praznik ima za cilj da poveća svijest ljudi o
ugroženosti životne sredine.
3
4. Države koje su najveći
zagađivači :
1. SAD
2. Kina
3. Rusija
4. Brazil
5. Indija
6. Njemačka
7. Velika Britanija
4
6. ZANIMLJIVOSTI
Voda
Samo u SAD-u mesna industrija zagađuje vodu koliko sve
industrije i svi gradovi zajedno!
Trenutno najmanje 400 miliona ljudi živi u regijama sa vrlo ozbiljnim i
velikim nestašicama vode.
Postoji preko 12.000 otrovnih hemijskih sastojaka koji se
danas koriste u industriji i koji direktno zagađuju vodu, a
preko 500 novih se razvija svake godine.
Kada bi se eliminisali svi novi izvori zagađenja, za 10 godina bi 98%
svih podzemnih voda bilo nezagađeno.
Oko 80% svjetske populacije se napaja vodom iz podzemnih
zaliha, a već je 4% tih zaliha zagađeno.
Da bi se proizvela dnevna količina hrane dovoljna za prehranu
četveročlane porodice potrebno je oko 25.700 litara vode.
Svaki dan skoro 10.000 djece mlađe od 5 godina u zemljama
trećeg svijeta umire od bolesti koje su direktno uzrokovane
zagađenom vodom.
6
8. ZANIMLJIVOSTI
Šume
S obzirom na ogromne potrebe mesne industrije, za 40
godina tropskih šuma više neće biti.
Već 1/3 Zemljine površine koristi se za stočne
pašnjake!
Ukupna količina kišnih šuma koja je preostala na našoj
planeti je otprilike kao površina kontinentalnog dijela
SAD-a, i svake godine površina veličine države Florida
se poseče i trajno uništi.
Dok ovo čitamo, više od 600 hektara kopna će postati
pustinja širom sveta svakog jednog sata, velikim
dijelom zbog uništenja šuma
8
11. ZANIMLJIVOSTI
Zemlja:
Samo u SAD-u u zadnjih 200 godina uništena je 1/3
primarnog površinskog sloja (što je oko 17 cm) radi
uzgoja stoke. A da bi se razvila 2cm površinskog sloja
tla, potrebno je 200-1000 godina.
Vazduh
Plin amonijak koji dolazi iz štala gdje se drže goveda
uzrokuje više štete nego svi automobili i fabrike na
svijetu zajedno.
11
19. JESTE LI IKADA ČULI ZA
VELIKU PACIFIČKI NAKUPINU
SMEĆA?
To je nakupina uglavnom plastičnog smeća veličine
konfeta, koja u obliku jednolične mase pluta po površini
Tihog okeana
Procjenjuje se da joj je površina između od 700 000 km²
(veličina države Teksas) do 40 000 000 km²!
Smeće u okean stiže ljudskim djelovanjem, a nošeno je
morskim strujama
Količina smeća u okeanu povećava se iz godine u godinu
• 1999. - 0.02 g smeća po kvadratnom metru
• 2005 - 0.04 g smeća po kvadratnom metru
80% smeća dolazi s kopna, 20% s brodova (turistički
brod s 3000 putnika stvara 8 tona smeća nedeljno!)
19
26. Prosečno vreme upotrebe jedne plastične kese je oko 20 minuta,a najtanja
plastična kesa se na zemlji razlaže nekoliko stotina godina, a one od deblje i do
hiljadu.
proizvodnju jednog kilograma polietilena, u atmosferu se otpusti najmanje dva
kilograma ugljen dioksida.
Zbog svojih termičkih karakteristika, unutrašnja klima najlon kese je idealan
prenosioc bakterija i zaraznih virusa.
Na plastičnim kesama ne postoje oznake i deklaracije, iako njeni sastojci mogu
da utiču na zdravlje čoveka, naročito ako uđu u lanac ishrane.
Sirovina za najlon kese potiče iz nafte, a u procesu se troše prirodni gas i drugi
petrohemijski derivati.
Ekološka studija iz 1975. dokazala je da većina plastičnih kesa završava u
okeanu, odakle se vezuje u velike plutajuće deponije. Deponije od raznog
otpada i plastičnih kesa plutaju u zoni Severnog polarnog kruga, Kineskom
moru, u Tihom okeanu.
U telima uginulih životinja na kopnu i moru nalaze se tragovi plastičnih kesa
koje su uljez u lancu ishrane. Čak i na obroncima vrha sveta, na Himalajima
ima više hiljada odbačenih najlonskih kesa.
Najlon kese sadrže toksine i teške metale koji podstiču razvoj kancera i drugih
teških oboljenja.
Reciklaža tankih najlonskih kesa je u praksi izuzetno nepovoljna i skupa.
26
KORISTI PLATNENE TORBE UMJESTO
PLASTIČNIH KESA
27. 10 STVARI KOJIMA
MOŽEŠDOPRINJETI
OČUVANJU ZEMLJE
1. čuvaj/ štedi vodu
2. štedi električnu struju
3. proizvodi manje otpada
4. koristi reciklirane materijale
5. izbjegavaj korištenje hemikalija
6. ponovna upotreba i recikliranje papira
7. izbjegavaj plastične kese
8. hodaj ili vozi bicikl
9. brini o biljkama i životinjama
10. misli globalno – djeluj lokalno
27