prava žena, stakleni strop, femicid, ljudska prava

1. Međunarodni dan žena (3.8.)
- ljudska prava
Mr.sc. Andreja Marcetić

2. Međunarodni dan žena
- dan prisjećanja na sve žene koje su sudjelovale u ženskim pokretima
diljem svijeta, dan je to pobune, prkosa i ustrajnosti u
ostvarivanju ženskih prava
Počeci:
- u vrijeme brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije kada su zbog
loših radnih uvjeta i niskih plaća žene zaposlene u industriji odjeće i
tekstila javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku
- protesti su se odvijali i sljedećih godina istog datuma tražeći kraće
radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa

3. Međunarodni dan žena
• 8. ožujka 1908. 15.000 žena
zaposlenih u tekstilnoj industriji u
New Yorku prosvjedovalo tražeći:
• kraće radno vrijeme
• bolju plaću
• pravo glasa
• zabranu rada djece
• 1975. Ujedinjeni su narodi službeno
počeli obilježavati Međunarodni dan
žena

4. Sufražetkinja (engleski suffragette)
- naziv koji se krajem 19. i početkom 20. stoljeća u
anglosaksonskim zemljama, a pogotovo u Velikoj Britaniji
rabio za pripadnice pokreta za jednako pravo glasa
muškaraca i žena, odnosno uvođenje ženskog prava glasa
- izraz suffragette dolazi od engleske riječ suffrage za pravo
glasa

5. Clara Zetkin (1857. - 1933.)
• plodna spisateljica, publicistkinja i izvanredna govornica
• idejni tvorac obilježavanja 8. ožujka kao Dana žena
• utjecajna njemačka socijalistička političarka i borac za ženska prava

7. U zakonu jednakost, u praksi neravnopravnost
• Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ističe da
muškarci i žene u Hrvatskoj imaju jednaka zakonski zajamčena prava,
no da u praksi i svakodnevnom životu, ravnopravnost žena i
muškaraca još uvijek nije postignuta. Ljubičić upozorava da hrvatsko
društvo mora mijenjati svijest i društvena očekivanja od žena i
muškaraca.

8. STAKLENI STROP

9. „Stakleni strop“
• pojam je koji se koristi kada se govori o sprječavanju napredovanja žena na
više hijerarhijske razine na radnom mjestu.
• Razvojem društva mijenja se i položaj žena u društvu, koje postaju sve
obrazovanije i koje žele participirati u rukovodećim poslovima.
• Bolje plaćena rukovodeća mjesta u većini slučajeva su dodijeljena muškim
kolegama, iako obrazovane žene vrlo otvoreno iskazuju svoju ambiciju i znanje.
Pitanje ravnopravnosti spolova, prava žena i njihovo mjesto u radnoj okolini
postaje izrazito aktualno za cjelokupan društveni život.

10. • Najturbulentnije područje
nejednakosti žena i muškaraca u
Hrvatskoj je tržište rada, vidljivo je
kontinuirano postajanje jaza u
plaćama između muškaraca i
žena.

11. • 'Stakleni strop' onemogućuje ženama vertikalno
napredovanje
- akumulacija raznih oblika diskriminacije žena utječe i
na nejednakost u mirovinama, pa je visina prosječne
mirovine za žene u Hrvatskoj prema podacima
Državnog zavoda za statistiku 2017. bila za 600 kuna
niža nego prosječna mirovina muškarca. Jaz u plaćama
je 21 posto.

12. • Žene su u Hrvatskoj u prosjeku 13 posto manje plaćene od muškaraca,
imaju 21 posto nižu prosječnu mirovinu, i još su u značajnoj mjeri
podrvgnute rodno uvjetovanom, obiteljskom i seksualnom nasilju

15. Istraživanja
• žene su podzastupljene na visoko pozicioniranim radnim mjestima u
sustavu znanosti na odabranom fakultetima, što ukazuje na potrebu
ozbiljnijeg shvaćanja tog problema kao i preispitivanje uloge žena u
poslovnom okruženju. Iako postoje mali pomaci, neosporno je da
žene danas vrlo teško probijaju stakleni strop, odnosno nevidljive
barijere koje sprečavaju njihov napredak u poslu.
STAKLENI STROP – POLOŽAJ ŽENA U SUSTAVU ZNANOSTI, Mirjana Nedović orcid id orcid.org/0000-0001-9407-2811 ; Poslovni
odjel, Veleučilište „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru, Vukovar, Hrvatska mail

16. • U Hrvatskoj je 2019. godine prosječna plaća žena bila za 13 posto niža
od prosječne plaće muškaraca.
• "Jaz je manji od europskog prosjeka koji iznosi 16 posto, no za razliku
od podataka koji na razini EU-a pokazuju trend smanjenja toga jaza,
on u Hrvatskoj kontinuirano raste od 2010.", istaknula je Ljubičić.

17. Uzroci nejednakih plaća
• žene se i dalje teže zapošljavaju
• Žene rade u nepunom radnom vremenu te u slabije plaćenim
sektorima
• rade više sati tjedno nego muškarci, što uključuje i neplaćeni rad brige
u kućanstvu i obitelji
• susreću se s nemogućnošću napredovanja
• Iako su žene, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017.
činile 60 posto magistara znanosti i sveučilišnih specijalista te 55
posto doktora znanosti, i dalje se suočavaju s efektom STAKLENOG
STROPA.

18. Rodna ravnopravnost

19. Stav – muškarac mora imati vodeću ulogu u
odnsu na ženu (posljedice ...)
• Udio žena u upravljačkim strukturama vrlo je nizak i kreće se od 13
do 16 posto.
• Podaci Eurostata za 2016. pokazuju da u kućanskim obvezama u
Hrvatskoj sudjeluje 12 posto muškaraca, dok to čini 62 posto žena.
Također, u svakodnevnoj brizi za djecu, u populaciji roditelja od 25 do
49 godina, sudjeluje 79 posto žena, te s druge strane, 54 posto
muškaraca.
• istraživanje o rodnim stavovima i praksama u Hrvatskoj iz 2018.
pokazuje da 58 ispitanih smatra prirodnim da muškarac preuzima
vodeću ulogu u odnosu na ženu, a čak 80 posto vjeruje da su žene po
svojoj prirodi sposobnije odgajati djecu.

20. Obiteljsko nasilje
• U 9 od 10 obiteljskog nasilja počinitelji su muškarci
• isključivanje žena iz svijeta rada i politike, nego i veća pojavnost nasilja,
socijalne isključenosti i siromaštva žena
Nasilje prema ženama = društveni
fenomen, a ne isključivo odraz
individualne patologije počinitelja,
rasprostranjen i brutalni oblik
uspostavljanja kontrole nad ženama

21. • obiteljsko, ali i seksualno nasilje, rodno su utemeljeni jer neproporcionalno
zahvaćaju ženski spol.
• Tako su 2018., muškarci bili počinitelji u 77 posto od zabilježenih 10 tisuća
prekršaja nasilja među bliskim osobama. Također, od 3 tisuće kaznenih
djela obiteljskog nasilja, žene su u 75 posto slučajeva bile žrtve, a u 91
posto slučajeva počinitelji su bili muškarci.
• najčešći okidač za femicid, ubojstvo žena od strane njima bliskih muških
osoba, odluka supruge ili partnerice da napusti partnera i prekine nasilnički
odnos
• žene u 2019. godini bile žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode u 94
posto slučajeva. Osim 429 takvih kaznenih djela, 2019. godine je, navodi,
zabilježeno 838 kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta,
čije su žrtve u 81 posto slučajeva bile djevojčice.

23. Žene i dalje suočavaju s izazovima u raznim područjima:
• Stopa nezaposlenosti žena i dalje je vrlo visoka u usporedbi sa stopom
nezaposlenosti muškaraca, posebno u južnim zemljama.
• Žene i dalje zarađuju u prosjeku 40 % manje od muškaraca u svim državama
članicama EU-a, uz stabilnu razliku u mirovinama od 38 %. Uz takav ritam
promjene bilo bi potrebno još čitavo stoljeće kako bi nestala ukupna razlika u
plaćama između spolova.
• Još uvijek je prisutan „stakleni strop” te u svega četiri zemlje (Francuska,
Italija, Finska i Švedska) upravni odbori velikih poduzeća uključuju barem 30
% žena.
• Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u politici. U osam zemalja (Bugarska,
Grčka, Hrvatska, Cipar, Latvija, Mađarska, Malta i Rumunjska) udio
zastupnica u nacionalnim parlamentima manji je od 20 %.

24. Ravnopravnost spolova kao poticaj
gospodarskom rastu
• Ravnopravnost je jedan od temelja Komisije koju vodim i ponosan
sam što smo prethodne dvije godine ostvarili golem napredak prema
postizanju cilja od 40 % žena u rukovodstvu. Ali ako se netolerancija i
šovinizam počnu širiti unutar ili izvan naših granica, moramo im se
dvostruko jače oduprijeti slanjem jednostavne i istinski europske
poruke: ravnopravnost spolova nije tek cilj kojemu treba težiti, već
temeljno pravo.

26. „Žene su poput vrećice s čajem:
ne možete reći koliko je čaj jak,
tako dugo dok ga ne stavite u
vruću vodu.“
Nancy Regan